(1)

Ako je to potrebno u svrhu službenih kontrola hrane životinjskog podrijetla, Komisija može utvrditi referentne vrijednosti („referentne vrijednosti za poduzimanje mjera”) za rezidue farmakološki djelatnih tvari u hrani životinjskog podrijetla za koje nije utvrđena najveća dopuštena količina rezidua. Referentne vrijednosti za poduzimanje mjera trebale bi se primjenjivati na hranu životinjskog podrijetla uvezenu iz trećih zemalja i na hranu životinjskog podrijetla proizvedenu u Uniji.

(2)

Na zahtjev Komisije Odbor EFSA-e za kontaminante u prehrambenom lancu (Odbor CONTAM EFSA-e) donio je smjernice o metodološkim načelima i znanstvenim metodama koje se moraju uzeti u obzir prilikom ocjenjivanja sigurnosti referentnih vrijednosti za poduzimanje mjera („smjernice EFSA-e”) (2). U smjernicama EFSA-e opisan je postupak kojim se procjenjuje je li analitička koncentracija farmakološki djelatne tvari, koju službeni kontrolni laboratoriji mogu utvrditi validiranom analitičkom metodom, dovoljno niska za adekvatnu zaštitu ljudskog zdravlja.

(3)

U smjernicama EFSA-e navedene su i situacije u kojima bi EFSA trebala poduzeti procjenu rizika za određenu tvar, u skladu s Uredbom (EZ) br. 470/2009. Konkretno, kako bi se osigurala primjerena razina zaštite zdravlja, procjena rizika za određenu tvar trebala bi se provesti za farmakološki djelatne tvari koje izazivaju krvne diskrazije (aplastična anemija) ili alergiju (isključujući preosjetljivost kože) ili su jaki karcinogeni ili anorganske tvari.

(4)

Stoga bi trebalo utvrditi metodološka načela i znanstvene metode za procjenu sigurnosti referentnih vrijednosti za poduzimanje mjera.

(5)

Odlukom Komisije 2002/657/EZ (3) utvrđene su najmanje zahtijevane granice učinkovitosti analitičkih metoda za detekciju ograničenog broja tvari čija je upotreba u Uniji izričito zabranjena ili nije odobrena. Te najmanje zahtijevane granice učinkovitosti odgovaraju prosječnoj granici iznad koje se detekcija tvari ili njezinih rezidua može smatrati metodološki smislenom. Najmanje zahtijevane granice učinkovitosti primjenjuju se na matrice navedene u Prilogu II. toj odluci.

(6)

U skladu s Odlukom Komisije 2005/34/EZ (4) najmanje zahtijevane granice učinkovitosti utvrđene Odlukom 2002/657/EZ koriste se kao referentne vrijednosti za poduzimanje mjera, bez obzira koja se matrica ispituje za hranu životinjskog podrijetla uvezenu iz trećih zemalja. Hranu životinjskog podrijetla koja sadržava rezidue farmakološki djelatne tvari u koncentraciji jednakoj ili većoj od referentne vrijednosti za poduzimanje mjera treba smatrati nesukladnom sa zakonodavstvom Unije, dok se hrani životinjskog podrijetla koja sadržava koncentracije niže od referentnih vrijednosti za poduzimanje mjera ne smije zabraniti ulazak u prehrambeni lanac. Međutim, utvrđivanje referentnih vrijednosti za poduzimanje mjera nikako ne bi trebalo služiti kao izgovor za toleriranje nezakonite upotrebe zabranjenih ili neodobrenih tvari. Stoga bi rezidue tih tvari u hrani životinjskog podrijetla trebalo smatrati nepoželjnima. Referentne vrijednosti za poduzimanje mjera utvrđene Odlukom 2005/34/EZ temelje se isključivo na analitičkim razmatranjima, uzimajući u obzir najnižu koncentraciju rezidua koja može biti utvrđena i potvrđena validiranom analitičkom metodom, ne uzimajući u obzir toksični potencijal dotičnih tvari.

(7)

Za kloramfenikol, malahitno zelenilo i metabolite nitrofurana referentne vrijednosti za poduzimanje mjera utvrđene su Odlukom 2005/34/EZ. Međutim, u pogledu tih tvari EFSA je zaključila da je prema smjernicama EFSA-e umjesto standardne metodologije procjene rizika potrebna procjena rizika za određenu tvar. Stoga je odbor CONTAM EFSA-e na zahtjev Komisije donio znanstvena mišljenja o kloramfenikolu u hrani i hrani za životinje (5), o nitrofuranima i njihovim metabolitima u hrani (6) i o malahitnom zelenilu u hrani (7).

(8)

Stoga je primjereno utvrditi referentne vrijednosti za poduzimanje mjera za te tvari uzimajući u obzir analitička razmatranja i toksičnost tih tvari. S obzirom na nesigurnosti koje je EFSA utvrdila u svojoj procjeni rizika za kloramfenikol i metabolite nitrofurana, trebalo bi poboljšati osjetljivost analitičkih metoda kako bi se omogućila primjena najnižih mogućih koncentracija.

(9)

Prisutnost rezidua zabranjenih ili neodobrenih tvari, čak i ispod utvrđenih referentnih vrijednosti za poduzimanje mjera, mogla bi biti pokazatelj zloupotrebe takvih tvari. Uredbom (EZ) br. 470/2009 utvrđeno je da u takvim slučajevima države članice i, prema potrebi, Komisija poduzimaju daljnje mjere. U tu svrhu državama članicama i Komisiji trebale bi biti dostupne informacije putem Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (8).

(10)

Kako bi se službenim laboratorijima omogućilo da svoje metode prilagode ažuriranim referentnim vrijednostima za poduzimanje mjera za kloramfenikol, malahitno zelenilo i metabolite nitrofurana, primjena tih nižih referentnih vrijednosti za poduzimanje mjera trebala bi započeti po isteku razdoblja od tri godine.

(11)

Budući da se u ovoj Uredbi preuzimaju, ažuriraju i proširuju odredbe iz Odluke 2005/34/EZ, radi pravne sigurnosti Odluku 2005/34/EZ trebalo bi staviti izvan snage.

(12)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,