(1)

Olakšavanje uporabe financijskih informacija potrebno je radi sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona teških kaznenih djela.

(2)

Kako bi se povećala sigurnost, poboljšao progon financijskih kaznenih djela, suzbilo pranje novca i spriječila porezna kaznena djela u državama članicama i širom Unije, potrebno je poboljšati pristup financijsko-obavještajnih jedinica („FOJ-evi”) i javnih tijela odgovornih za sprečavanje, otkrivanje, istragu ili progon teških kaznenih djela informacijama kako bi se ojačala njihova sposobnost za provođenje financijskih istraga i poboljšala njihova međusobna suradnja.

(3)

U skladu s člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) Unija i države članice trebaju si međusobno pomagati. One bi se također trebale obvezati da surađuju na iskren i brz način.

(4)

U svojoj komunikaciji od 2. veljače 2016. o Akcijskom planu za jačanje borbe protiv financiranja terorizma Komisija se obvezala istražiti mogućnost zasebnog samostalnog pravnog instrumenta za proširenje pristupa tijela država članica centraliziranim registrima bankovnih računa i računa za plaćanja, između ostalog tijela nadležnih za sprečavanje, otkrivanje, istragu ili progon kaznenih djela, uredâ za povrat imovine, poreznih tijela i tijela za suzbijanje korupcije. Osim toga, u tom Akcijskom planu zatraženo je i evidentiranje prepreka za pristup informacijama te razmjenu i uporabu informacija kao i za operativnu suradnju među FOJ-evima.

(5)

Suzbijanje teških kaznenih djela, između ostalog financijske prijevare i pranja novca ostaje prioritet Unije.

(6)

Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (3) od država članica zahtijeva se da uspostave centralizirane registre bankovnih računa ili sustave za dohvat podataka kako bi se omogućila pravodobna identifikacija osoba koje su vlasnici bankovnih računa i računa za plaćanja te sefova.

(7)

Na temelju Direktive (EU) 2015/849 informacije koje se čuvaju u takvim centraliziranim registrima bankovnih računa trebaju biti izravno dostupne FOJ-evima, a trebaju biti dostupne i nacionalnim tijelima nadležnima za sprečavanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma.

(8)

Trenutačan i izravan pristup informacijama koje se čuvaju u centraliziranim registrima bankovnih računa često je nužan za uspjeh kaznene istrage ili za pravodobnu identifikaciju, praćenje i zamrzavanje povezane imovine u svrhu njezina oduzimanja. Izravan pristup najbrža je vrsta pristupa informacijama koje se čuvaju u centraliziranim registrima bankovnih računa. Stoga bi ovom Direktivom trebalo utvrditi pravila o odobravanju izravnog pristupa informacijama koje se čuvaju u centraliziranim registrima bankovnih računa imenovanim tijelima država članica nadležnima za sprečavanje, otkrivanje, istragu ili progon kaznenih djela. Ako pojedina država članica omogući pristup informacijama o bankovnim računima putem središnjeg elektronskog sustava za dohvat podataka, ta država članica trebala bi osigurati da tijelo koje upravlja sustavom za dohvat izvješćuje imenovana nadležna tijela o rezultatima pretraživanja odmah i u nepročišćenom obliku. Ova Direktiva ne bi trebala utjecati na kanale za razmjenu informacija među nadležnim tijelima ili na njihove ovlasti da dobivaju informacije od obveznika na temelju prava Unije ili nacionalnog prava. Svaki pristup informacijama koje nacionalna tijela čuvaju u centraliziranim registrima za potrebe koje nisu potrebe ove Direktive ili u odnosu na kaznena djela koja nisu kaznena djela obuhvaćena ovom Direktivom ne ulazi u njezino područje primjene.

(9)

S obzirom na to da u svakoj državi članici postoje brojna tijela ili službe koji su nadležni za sprečavanje, otkrivanje, istragu ili progon kaznenih djela, te kako bi se osigurao razmjeran pristup financijskim i drugim informacijama na temelju ove Direktive, države članice trebale bi biti dužne odrediti koji su tijela ili službe ovlašteni za pristup centraliziranim registrima bankovnih računa i mogu zatražiti informacije od FOJ-eva za potrebe ove Direktive. Pri provedbi ove Direktive države članice trebale bi uzeti u obzir prirodu, organizacijski status, zadaće i ovlasti tih tijela i službi, kako su propisani njihovim nacionalnim pravom, između ostalog postojeće mehanizme za zaštitu financijskih sustava protiv pranja novca i financiranja terorizma.

(10)

Urede za povrat imovine trebalo bi imenovati među nadležnim tijelima te bi oni trebali imati izravan pristup informacijama koje se čuvaju u centraliziranim registrima bankovnih računa kada sprečavaju, otkrivaju ili istražuju konkretno teško kazneno djelo ili pružaju potporu konkretnoj kaznenoj istrazi, između ostalog identificiranju, praćenju i zamrzavanju imovine.

(11)

U mjeri u kojoj su porezna tijela i agencije za suzbijanje korupcije u skladu s nacionalnim pravom nadležni za sprečavanje, otkrivanje, istragu ili progon kaznenih djela, i njih bi trebalo smatrati tijelima koja se može imenovati za potrebe ove Direktive. Administrativne istrage, osim onih koje FOJ-evi provode u kontekstu sprečavanja, otkrivanja i djelotvornog suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma, ne bi trebale biti obuhvaćene ovom Direktivom.

(12)

Počinitelji kaznenih djela, a posebno zločinačke skupine i teroristi, često djeluju u različitim državama članicama, a njihova se imovina, uključujući bankovne račune, često nalazi u drugim državama članicama. S obzirom na prekograničnu dimenziju teških kaznenih djela, između ostalog terorizma, i s njima povezanih financijskih aktivnosti, za nadležna tijela koja provode kaznene istrage u jednoj državi članici često je nužno da pristupe informacijama o bankovnim računima u drugim državama članicama.

(13)

Informacije koje su nadležna tijela pribavila od nacionalnih centraliziranih registara bankovnih računa mogu se razmjenjivati s nadležnim tijelima koja se nalaze u nekoj drugoj državi članici u skladu s Okvirnom odlukom Vijeća 2006/960/PUP (4), Direktivom 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5) i primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

(14)

Direktivom (EU) 2015/849 bitno je ojačan pravni okvir Unije kojim se uređuju djelovanje i suradnja FOJ-eva, uključujući ocjenu, od strane Komisije, mogućnosti uspostave mehanizma za koordinaciju i potporu. Pravni status FOJ-eva u državama članicama varira od statusa administrativnog tijela ili statusa tijela za izvršavanje zakonodavstva, pa sve do tijela mješovitog statusa. Ovlasti FOJ-eva obuhvaćaju pravo na pristup financijskim i administrativnim informacijama te informacijama o izvršavanju zakonodavstva koje su im potrebne za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma. Međutim, u pravu Unije nisu utvrđeni svi konkretni alati i mehanizmi koje bi FOJ-evi trebali imati na raspolaganju kako bi pristupili takvim informacijama i izvršili svoje zadaće. Budući da su države članice u potpunosti odgovorne za uspostavu FOJ-eva i odlučivanje o njihovoj organizacijskoj prirodi, različiti FOJ-evi imaju različite razine pristupa regulatornim bazama podataka, što dovodi do nedostatne razmjene informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva ili tužiteljstava i FOJ-eva.

(15)

Kako bi se povećale pravna sigurnost i operativna djelotvornost, ovom bi Direktivom trebalo utvrditi pravila za jačanje sposobnosti FOJ-eva za dijeljenje financijskih informacija i financijskih analiza s imenovanim nadležnim tijelima u njihovoj državi članici u pogledu svih teških kaznenih djela. Točnije, FOJ-evi bi trebali biti dužni surađivati s imenovanim nadležnim tijelima svojih država članica i biti u mogućnosti pravodobno odgovoriti na obrazložene zahtjeve tih imenovanih nadležnih tijela za financijske informacije ili financijske analize, ako su te financijske informacije ili financijske analize potrebne, na pojedinačnoj osnovi, te kada se ti zahtjevi temelje na zabrinutostima povezanima sa sprečavanjem, otkrivanjem, istragom ili progonom teških kaznenih djela, podložno izuzećima predviđenima u članku 32. stavku 5. Direktive (EU) 2015/849. Tim zahtjevom ne bi trebalo onemogućiti samostalnost FOJ-eva u skladu s Direktivom (EU) 2015/849. Posebice, u slučajevima kada zatražene informacije potječu od FOJ-a druge države članice, trebalo bi poštovati sva ograničenja i uvjete koje je za uporabu tih informacija propisao taj FOJ. Svaka uporaba za svrhe koje nisu izvorno odobrene trebala bi podlijegati prethodnom odobrenju tog FOJ-a. FOJ-evi bi trebali na odgovarajući način objasniti svako odbijanje da se odgovori na zahtjev za informacije ili analize. Ova Direktiva ne bi trebala utjecati na operativnu neovisnost i samostalnost FOJ-eva u skladu s Direktivom (EU) 2015/849, uključujući samostalnost FOJ-eva da spontano distribuiraju informacije na vlastitu inicijativu za potrebe ove Direktive.

(16)

Ovom bi se Direktivom također trebao utvrditi jasno definiran pravni okvir kako bi se FOJ-evima omogućilo da zatraže relevantne podatke koje su pohranila imenovana nadležna tijela u svojoj državi članici kako bi im se omogućili djelotvorno sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma.

(17)

FOJ-evi bi trebali nastojati brzo razmjenjivati financijske informacije ili financijske analize u iznimnim i hitnim slučajevima, kada se takve informacije ili analize odnose na terorizam ili organizirani kriminal povezan s terorizmom.

(18)

Takva razmjena ne bi trebala ometati aktivnu ulogu FOJ-a u skladu s Direktivom (EU) 2015/849 u distribuciji svoje analize drugim FOJ-evima ako se u toj analizi otkrivaju činjenice, postupanje ili sumnja na pranje novca i financiranje terorizma koji su od izravnog interesa za te druge FOJ-eve. Financijska analiza obuhvaća operativnu analizu koja je usmjerena na pojedinačne slučajeve i konkretne ciljeve ili na odgovarajuće odabrane informacije, ovisno o vrsti i količini primljenih objava i očekivanoj uporabi informacija nakon distribucije te stratešku analizu usmjerenu na kretanja i strukture pranja novca i financiranja terorizma. Međutim, ovom se Direktivom ne bi trebali dovoditi u pitanje organizacijski status i uloga dodijeljeni FOJ-evima u skladu s nacionalnim pravom država članica.

(19)

S obzirom na osjetljivost financijskih podataka koje bi FOJ-evi trebali analizirati i potrebne mjere za zaštitu podataka, ovom bi Direktivom trebalo konkretno utvrditi vrstu i opseg informacija koje se mogu razmjenjivati među FOJ-evima, između FOJ-eva i imenovanih nadležnih tijela te među imenovanim nadležnim tijelima različitih država članica. Ovom Direktivom ne bi trebalo izmijeniti trenutačno usuglašene metode prikupljanja podataka. Međutim, države članice trebale bi moći odlučiti o proširenju opsega financijskih informacija i informacija o bankovnim računima koje se mogu razmjenjivati između FOJ-eva i imenovanih nadležnih tijela. Države članice također bi trebale moći olakšati pristup imenovanih nadležnih tijela financijskim informacijama i informacijama o bankovnim računima radi sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona kaznenih djela koja nisu teška kaznena djela. Ova Direktiva ne bi trebala odstupati od primjenjivih pravila o zaštiti podataka.

(20)

U okviru specifičnih nadležnosti i zadaća Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva („Europol”), uspostavljene Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (6), kako je utvrđeno u toj uredbi, Europol pruža potporu prekograničnim istragama država članica o aktivnostima pranja novca transnacionalnih zločinačkih organizacija. U tom kontekstu Europol bi trebao obavješćivati države članice o svim informacijama i vezama među kaznenim djelima koja se tiču tih država članica. U skladu s tom uredbom nacionalne jedinice Europola tijela su za vezu između Europola i tijela država članica nadležnih za istragu kaznenih djela. Kako bi se Europolu pružile informacije potrebne za obavljanje njegovih zadaća, svaka država članica trebala bi svojem FOJ-u dopustiti da odgovara na zahtjeve Europola za financijske informacije i financijske analize putem nacionalne jedinice Europola te države članice ili, ako je to primjenjivo, izravnim kontaktima. Države članice trebale bi također propisati da njihova nacionalna jedinica Europola, i ako je to primjenjivo, njihova imenovana nadležna tijela budu ovlaštena odgovarati na zahtjeve Europola za informacije o bankovnim računima. Zahtjevi Europola trebali bi biti propisno obrazloženi. Zahtjeve bi trebalo podnositi na pojedinačnoj osnovi, u okviru odgovornosti Europola i u svrhu obavljanja njegovih zadaća. Operativna neovisnost i samostalnost FOJ-eva ne bi trebale biti ugrožene te bi odluka o pružanju zatraženih informacija ili analize trebala ostati na FOJ-u. Kako bi se osigurala brza i djelotvorna suradnja, FOJ-evi bi na zahtjeve Europola trebali odgovarati pravodobno. U skladu s Uredbom (EU) 2016/794 Europol bi trebao nastaviti sa svojom aktualnom praksom pružanja povratnih informacija državama članicama o uporabi informacija ili analiza pruženih u skladu s ovom Direktivom.

(21)

U ovoj Direktivi trebalo bi također uzeti u obzir činjenicu da su, ako je to primjenjivo, u skladu s člankom 43. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 (7), delegirani europski tužitelji Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašteni pribaviti sve relevantne informacije pohranjene u nacionalnim bazama podataka o kaznenim istragama i kaznenom progonu te u drugim relevantnim registrima tijela javne vlasti, između ostalog u centraliziranim registrima bankovnih računa i sustavima za dohvat podataka, pod uvjetima koji su isti kao uvjeti koji se u sličnim predmetima primjenjuju u skladu s nacionalnim pravom.

(22)

Kako bi se pojačala suradnja među FOJ-evima, Komisija bi u bliskoj budućnosti trebala provesti procjenu učinka radi provedbe evaluacije mogućnosti i primjerenosti uspostave mehanizma za koordinaciju i potporu, kao što je „FOJ EU-a”.

(23)

Kako bi se postigla odgovarajuća ravnoteža između učinkovitosti i visoke razine zaštite podataka, države članice trebale bi biti dužne osigurati da je obrada osjetljivih financijskih informacija tijekom koje bi se mogli otkriti osjetljivi podaci u vezi s rasnim ili etničkim podrijetlom, političkim mišljenjima, vjerskim ili filozofskim uvjerenjima ili članstvom u sindikatu ili podaci koji se odnose na zdravlje, spolni život ili seksualnu orijentaciju osobe dopuštena jedino osobama koje su posebno ovlaštene i u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

(24)

Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata u članku 6. UEU-a i u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, posebno pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, pravo na zaštitu osobnih podataka, zabrana diskriminacije, sloboda poduzetništva, pravo na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje, pretpostavka nedužnosti i pravo na obranu, načela zakonitosti i proporcionalnosti kaznenih djela i kazni, kao i temeljna prava i načela predviđena u međunarodnom pravu i međunarodnim sporazumima čije su stranke Unija ili sve države članice, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te u ustavima država članica, u njihovim odgovarajućim područjima primjene.

(25)

Ključno je osigurati da se u okviru obrade osobnih podataka na temelju ove Direktive u potpunosti poštuje pravo na zaštitu osobnih podataka. Svaka takva obrada podliježe Uredbi (EU) 2016/679 (8) i Direktivi (EU) 2016/680 (9) Europskog parlamenta i Vijeća, u njihovim odgovarajućim područjima primjene. Kada je riječ o pristupu uredâ za oduzimanje imovinske koristi centraliziranim registrima bankovnih računa i sustavima za dohvat podataka, primjenjuje se Direktiva (EU) 2016/680, dok se ne primjenjuje članak 5. stavak 2. Odluke Vijeća 2007/845/PUP (10). Kada je riječ o Europolu primjenjuje se Uredba (EU) 2016/794. U ovoj Direktivi trebalo bi utvrditi posebne i dodatne zaštitne mjere i uvjete za osiguranje zaštite osobnih podataka s obzirom na mehanizme za osiguranje obrade osjetljivih podataka i evidencije o zahtjevima za informacije.

(26)

Sve osobne podatke pribavljene na temelju ove Direktive trebala bi obrađivati nadležna tijela samo u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka kada je to potrebno i razmjerno za potrebe sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona teških kaznenih djela.

(27)

Nadalje, kako bi se poštovalo pravo na zaštitu osobnih podataka i pravo na privatnost te ograničio učinak pristupa informacijama sadržanima u centraliziranim registrima bankovnih računa i sustavima za dohvat podataka, ključno je predvidjeti uvjete za ograničenje tog pristupa. Države članice trebale bi posebno osigurati da nadležna tijela u pogledu pristupa podacima za potrebe ove Direktive primjenjuju odgovarajuće politike i mjere zaštite osobnih podataka. Samo bi ovlašteno osoblje trebalo imati pristup informacijama koje sadržavaju osobne podatke koji se mogu pribaviti od centraliziranih registara bankovnih računa ili u okviru postupaka provjere autentičnosti. Osoblje koje dobije pristup takvim osjetljivim podacima trebalo bi proći osposobljavanje o sigurnosnim praksama u vezi s razmjenom podataka i rukovanjem njima.

(28)

Prijenos financijskih podataka trećim zemljama i međunarodnim partnerima za potrebe ove Direktive trebalo bi dopustiti samo pod uvjetima utvrđenima u poglavlju V. Uredbe (EU) 2016/679 ili poglavlju V. Direktive (EU) 2016/680.

(29)

Komisija bi trebala izvješćivati o provedbi ove Direktive tri godine nakon datuma njezina prenošenja i svake tri godine nakon toga. U skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11) Komisija bi također trebala provesti evaluaciju ove Direktive na temelju informacija prikupljenih s pomoću posebnih mehanizama praćenja kako bi ocijenila stvarne učinke Direktive i potrebu za bilo kakvim daljnjim djelovanjem.

(30)

Ovom se Direktivom nastoji osigurati donošenje pravila kojima se građanima Unije pruža viša razina sigurnosti sprečavanjem i suzbijanjem kriminaliteta u skladu s člankom 67. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Zbog svoje transnacionalne prirode terorističke i kriminalne prijetnje pogađaju Uniju u cjelini te zahtijevaju odgovor na razini Unije. Kriminalci bi mogli iskoristiti nedostatak učinkovite uporabe informacija o bankovnim računima i financijskih informacija u jednoj državi članici, što bi, s druge strane, moglo imati posljedice u drugoj državi članici, i ostvariti korist od takve situacije.

(31)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno poboljšanje pristupa FOJ-eva i javnih tijela odgovornih za sprečavanje, otkrivanje, istragu ili progon teških kaznenih djela informacijama kako bi se ojačala njihova sposobnost za provođenje financijskih istraga i poboljšala njihova međusobna suradnja, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(32)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Direktive u odnosu na odobravanje državama članicama da privremeno primjenjuju ili sklope sporazume s trećim zemljama koje su ugovorne stranke Europskog gospodarskog prostora o pitanjima koja su obuhvaćena područjem primjene poglavlja II. ove Direktive, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(33)

Odluku Vijeća 2000/642/PUP trebalo bi staviti izvan snage jer je njezin predmet uređen drugim aktima Unije i više nije potrebna.

(34)

U skladu s člankom 3. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, Ujedinjena Kraljevina i Irska obavijestile su da žele sudjelovati u donošenju i primjeni ove Direktive.

(35)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Direktive te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(36)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (13) te je on dao mišljenje 10. rujna 2018.,