(1)

Vijeće je 22. lipnja 2018. u skladu s člankom 121. stavkom 4. Ugovora utvrdilo da je u Mađarskoj u 2017. zabilježeno značajno odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja. S obzirom na to utvrđeno značajno odstupanje Vijeće je 22. lipnja 2018. izdalo preporuku (2) kojom je Mađarskoj preporučilo da poduzme potrebne mjere za rješavanje tog odstupanja. Vijeće je zatim utvrdilo da Mađarska nije poduzela učinkovito djelovanje kao odgovor na tu preporuku te je 4. prosinca 2018. izdalo revidiranu preporuku (3). Vijeće je zatim utvrdilo da Mađarska nije poduzela učinkovito djelovanje kao odgovor ni na tu revidiranu preporuku.

(2)

Vijeće je 14. lipnja 2019. utvrdilo da je 2018. u Mađarskoj ponovno zabilježeno značajno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Na toj osnovi Vijeće je izdalo preporuku (4) da Mađarska poduzme potrebne mjere kako bi osigurala da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (5) ne premaši 3,3 % u 2019. i 4,7 % u 2020., što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 1,0 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2019. i 0,75 % BDP-a u 2020. Preporučeni napor za 2020. smatrao se primjerenim pod uvjetom da se u 2019. ostvari prilagodba koja se zahtijeva. Vijeće je također preporučilo da Mađarska sve neočekivane prihode iskoristi za smanjenje deficita i da bi mjerama konsolidacije proračuna trebalo osigurati trajno poboljšanje strukturnog salda opće države na način kojim se potiče rast. Vijeće je odredilo 15. listopada 2019. kao rok u kojem Mađarska mora podnijeti izvješće o djelovanju poduzetom kao odgovor na Preporuku od 14. lipnja 2019.

(3)

Komisija je 26. rujna 2019. u Mađarskoj provela misiju pojačanog nadzora u svrhu izravnog nadzora u skladu s člankom -11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97. Nakon što je mađarskim tijelima dostavila svoje privremene nalaze na očitovanje, Komisija je 20. studenoga 2019. o svojim nalazima izvijestila Vijeće. Ti su nalazi objavljeni. U izvješću Komisije utvrđeno je da mađarska tijela namjeravaju zadržati ciljni ukupni deficit za 2019. od 1,8 % BDP-a, kako je utvrđen u Programu konvergencije za 2019. Za 2020. mađarska tijela revidirala su ciljni deficit na 1 % BDP-a, što je ambicioznije od cilja od 1,5 % BDP-a navedenog u Programu konvergencije za 2019. Iz toga proizlazi da mađarska tijela namjeravaju postupiti u skladu s Preporukom od 14. lipnja 2019. samo kada je riječ o 2020.

(4)

Mađarska tijela 15. listopada 2019. podnijela su izvješće o djelovanju poduzetom kao odgovor na Preporuku Vijeća od 14. lipnja 2019. Unatoč povoljnijim makroekonomskim i fiskalnim kretanjima u proteklom dijelu 2019. mađarska tijela u tom izvješću zadržavaju ciljni deficit opće države iz Programa konvergencije za 2019., koji iznosi 1,8 % BDP-a u 2019. Za 2020. mađarska tijela potvrđuju cilj ukupnog deficita od 1,0 % BDP-a, što je u skladu s proračunom za 2020. te je za 0,5 % BDP-a bolje od cilja uključenog u Program konvergencije za 2019. U izvješću se podsjeća na visoku razinu pričuve (1 % BDP-a) uključenu u ciljni deficit za 2020., koja je namijenjena za suočavanje s vanjskim rizicima i može se potrošiti samo ako se očekuje da će se ostvariti ciljni deficit. U izvješću se navode mjere kojima se povećava deficit sadržane u „Akcijskom planu za zaštitu gospodarstva” koji je mađarska vlada donijela 30. svibnja 2019., čiji je cilj da se u narednim godinama održi razina rasta za 2 postotna boda veća od prosjeka Unije. U izvješću se navode brojni ekonomski programi koji uglavnom nisu kvantificirani, a izvješće ne uključuje ni proračunske projekcije za 2019. i 2020. Stoga izvješće nije u skladu sa zahtjevom u pogledu izvješćivanja koji je preporučilo Vijeće.

(5)

Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2019. rast neto primarnih državnih rashoda u 2019. trebao bi iznositi 6,8 %, što je znatno iznad preporučene stope od 3,3 % (odstupanje od 1,3 % BDP-a). Očekuje se da će se strukturni saldo poboljšati za 0,5 % BDP-a u odnosu na preporučeno poboljšanje od 1,0 % BDP-a (odstupanje od 0,5 % BDP-a). Stoga oba pokazatelja ukazuju na odstupanje od preporučene prilagodbe. Na tumačenje referentnog mjerila za rashode negativno utječe primjena nižeg deflatora BDP-a na kojem se temelji to mjerilo u usporedbi s aktualnim procjenama. Osim toga, izglađivanje ulaganja koje financira država neznatno i negativno utječe na tumačenje referentnog mjerila za rashode. S druge strane, na strukturni saldo pozitivno utječe procijenjeni veći potencijalni rast na kojem se temelji taj pokazatelj, ali na strukturni saldo negativno utječe manjak prihoda. Uzimajući u obzir te čimbenike, ukupna ocjena potvrđuje odstupanje od preporučene prilagodbe u 2019.

(6)

Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2019. rast neto primarnih državnih rashoda u 2020. trebao bi iznositi 7,5 %, što je znatno iznad preporučene stope od 4,7 % (odstupanje od 1,0 % BDP-a). Očekuje se da će se strukturni saldo poboljšati za 1,2 % BDP-a, tj. 0,4 postotnih bodova iznad napora od 0,75 % BDP-a koji je preporučilo Vijeće. Stoga referentno mjerilo za rashode ukazuje na rizik od odstupanja od prilagodbe koja se zahtijeva, dok strukturni saldo ukazuje na usklađenost, uz relativno veliku diskrepanciju. Zadnjih godina javna ulaganja stalno rastu i u 2019. dosegnula su razinu od 6,4 % BDP-a, što je daleko najveća razina u Uniji. U tom kontekstu planirano smanjenje u 2020. smatra se dugotrajnijom normalizacijom stope javnih ulaganja. Dok se smanjenje ulaganja u potpunosti odražava u promjeni strukturnog salda, izglađeni profil ulaganja u referentnom mjerilu za rashode rezultira pretjerano negativnim pokazateljem fiskalnog napora. Na referentno mjerilo za rashode negativno utječe i primjena nižeg deflatora BDP-a u usporedbi s aktualnim procjenama. Ako bi se uzeli u obzir ti čimbenici, referentno mjerilo za rashode ukazivalo bi na usklađenost sa zahtjevom. Istodobno, na strukturni saldo pozitivno utječe viša procjena potencijalnog rasta BDP-a, na kojem se temelji njegov izračun, u odnosu na srednjoročni prosjek na kojem se temelji referentno mjerilo za rashode. Uzimajući u obzir ta razmatranja, zaključak je ukupne ocjene da bi Mađarska u 2020. trebala ostvariti preporučenu prilagodbu.

(7)

Navedeni nalazi dovode do zaključka da je odgovor Mađarske na Preporuku Vijeća od 14. lipnja 2019. bio nedostatan. Fiskalnim naporom nije se uspjelo osigurati da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda u 2019. ne premaši 3,3 %, što bi odgovaralo godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 1,0 % BDP-a, dok je planirani fiskalni napor u 2020. uglavnom u skladu s preporučenom prilagodbom,