Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 32018R0540

Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/540 оd 23. studenoga 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije

C/2017/7834

SL L 90, 6.4.2018, p. 38–58 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 22/06/2022; Implicitno stavljeno izvan snage 32022R0869

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2018/540/oj

6.4.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 90/38

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/540

оd 23. studenoga 2017.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije

EUROPSKA KOMISIJA,

Uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

Uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (1), a posebno njezin članak 3. stavak 4.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) br. 347/2013 uspostavlja se okvir za utvrđivanje, planiranje i provedbu projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za provedbu devet prioritetnih strateških geografskih energetskih infrastrukturnih koridora utvrđenih u području električne energije, plina i nafte te triju energetskih infrastrukturnih prioritetnih područja diljem Unije za pametne mreže, elektroenergetske autoceste i mreže za prijevoz ugljikovog dioksida.

(2)

Sukladno Uredbi (EU) br. 347/2013, Komisija je ovlaštena sastaviti popis projekata od zajedničkog interesa Unije („popis Unije”).

(3)

Projekte predložene za uključivanje na popis Unije ocijenile su regionalne skupine te ti projekti ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 4. Uredbe (EU) br. 347/2013.

(4)

Regionalne skupine usuglasile su se o nacrtima regionalnih popisa projekata od zajedničkog interesa na sastancima na tehničkoj razini. Nakon što je Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) 10. listopada 2017. dala pozitivna mišljenja o dosljednosti primjene kriterija za ocjenu te analizi troškova i koristi u svim regijama, tijela odlučivanja regionalnih skupina donijela su regionalne popise 17. listopada 2017. U skladu s člankom 3. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EU) br. 347/2013, prije donošenja regionalnih popisa svi su predloženi projekti dobili odobrenje država članica na čije se državno područje odnose.

(5)

U vezi s projektima predloženima za uključivanje na popis Unije održana su savjetovanja s organizacijama koje predstavljaju relevantne dionike, uključujući proizvođače, operatore distribucijskih sustava, dobavljače te organizacije za zaštitu potrošača i okoliša.

(6)

Projekti od zajedničkog interesa trebali bi biti navedeni na popisu po strateškim prioritetima za transeuropsku energetsku infrastrukturu prema redoslijedu utvrđenom u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 347/2013. Projekti na popisu Unije ne bi trebali biti rangirani.

(7)

Projekti od zajedničkog interesa trebali bi biti navedeni kao samostalni projekti od zajedničkog interesa ili kao dio klastera nekoliko projekata od zajedničkog interesa jer su međuovisni ili (potencijalno) konkurentni.

(8)

Popis Unije uspostavlja se svake dvije godine, stoga popis Unije uspostavljen Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2016/89 (2) više ne vrijedi i treba ga zamijeniti.

(9)

Uredbu (EU) br. 347/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog VII. Uredbi (EU) br. 347/2013 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. studenoga 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1)  SL L 115, 25.4.2013., str. 39.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 2016/89 оd 18. studenoga 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije (SL L 19, 27.1.2016., str. 1.).

PRILOG

Prilog VII. Uredbi (EU) br. 347/2013 zamjenjuje se sljedećim:

„

PRILOG VII.

POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA UNIJE (‚POPIS UNIJE’) IZ ČLANKA 3. STAVKA 4.

A.   NAČELA KOJA SU PRIMIJENJENA PRI UTVRĐIVANJU POPISA UNIJE

(1)   Klasteri projekata od zajedničkog interesa

Neki projekti od zajedničkog interesa sastavni su dijelovi klastera jer su međuovisni, potencijalno konkurentni ili konkurentni. Uspostavljaju se sljedeće vrste klastera projekata od zajedničkog interesa:

(a)

klaster međuovisnih projekata od zajedničkog interesa, koji se definira kao ‚Klaster X, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:’. Takav je klaster uspostavljen radi utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za rješavanje istog uskog grla u različitim zemljama i koji predstavljaju sinergije ako se zajednički provedu. Da bi se ostvarile koristi na razini EU-a, u ovom slučaju moraju se provesti svi projekti od zajedničkog interesa;

(b)

klaster potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa, koji se definira kao ‚Klaster X, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:’. Takvim se klasterom odražava neizvjesnost u pogledu opsega uskoga grla u različitim zemljama. U tom se slučaju ne moraju provesti svi projekti od zajedničkog interesa uključeni u klaster. Tržištu se prepušta da odredi hoće li se provesti jedan projekt od zajedničkog interesa, nekoliko njih ili svi, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Potreba za projektima od zajedničkog interesa ponovno se ocjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa, pri čemu će se, među ostalim, u obzir uzeti i potrebe za kapacitetom, te

(c)

klaster konkurentnih projekata od zajedničkog interesa, koji se definira kao ‚Klaster X, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:’. Takvim klasterom rješava se isto usko grlo. Međutim, opseg uskoga grla izvjesniji je nego u slučaju klastera potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa pa se stoga mora provesti samo jedan projekt od zajedničkog interesa. Tržištu se prepušta da odredi koji će se projekt od zajedničkog interesa provesti, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Potreba za projektima od zajedničkog interesa prema potrebi se ponovno procjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa.

Svi projekti od zajedničkog interesa podliježu istim pravima i obvezama utvrđenima u skladu s Uredbom (EU) br. 347/2013.

(2)   Postupanje s trafostanicama i kompresorskim stanicama

Trafostanice i konverterske stanice za električnu energiju te kompresorske stanice za plin smatraju se dijelovima projekata od zajedničkog interesa ako se geografski nalaze na prijenosnom vodu. Trafostanice, konverterske stanice i kompresorske stanice smatraju se samostalnim projektima od zajedničkog interesa i izričito se navode na popisu Unije ako je njihova geografska lokacija različita od lokacije prijenosnih vodova. Podliježu pravima i obvezama utvrđenima u Uredbi (EU) br. 347/2013.

(3)   Projekti koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa i projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa

(a)

Nekoliko projekata uključenih na popise Unije utvrđene Uredbom (EU) br. 1391/2013 i Uredbom (EU) br. 2016/89 više se ne smatraju projektima od zajedničkog interesa zbog jednog od sljedećih razloga ili više njih:

—

projekt je već pušten u rad ili će uskoro biti pušten u rad, stoga ne bi imao koristi od odredaba Uredbe (EU) br. 347/2013,

—

na temelju novostečenih podataka vidljivo je da projekt ne zadovoljava opće kriterije,

—

promotor projekta nije ga ponovno podnio u postupak odabira projekata za ovaj popis Unije ili

—

projekt je tijekom postupka odabira ocijenjen slabije u odnosu na ostale predložene projekte od zajedničkog interesa.

Ovi projekti (uz izuzetak projekata puštenih u rad) mogu se razmotriti za uvrštavanje na sljedeći popis Unije ako razlozi njihova neuvrštavanja na trenutačan popis Unije više ne budu primjenjivi.

Takvi projekti nisu projekti od zajedničkog interesa, ali su radi transparentnosti i jasnoće sa svojim izvornim brojem projekta od zajedničkog interesa navedeni u dijelu C. Priloga VII. kao ‚Projekti koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa’.

(b)

Nadalje, neki projekti uvršteni na popise Unije utvrđene Uredbom (EU) br. 1391/2013 i Uredbom (EU) br. 2016/89 postali su tijekom postupka provedbe sastavni dijelovi drugih (klastera) projekata od zajedničkog interesa.

Takvi se projekti više ne smatraju samostalnim projektima od zajedničkog interesa, ali su radi transparentnosti i jasnoće sa svojim izvornim brojem projekta od zajedničkog interesa navedeni u dijelu C. ovoga priloga kao ‚Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa’.

(4)   Definicija izraza ‚Projekti od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste’

‚Projekti od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste’ znači projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju jednom od prioritetnih elektroenergetskih koridora i prioritetnom tematskom području elektroenergetskih autocesta.

B.   POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA UNIJE

1.   Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)

Br.

Definicija

1.1.

Klaster Belgija – Ujedinjena Kraljevina [trenutačno poznat kao projekt NEMO], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.1.1.

Interkonekcija između Gezellea (BE) i okolice Richborougha (UK)

1.1.2.

Unutarnji dalekovod između okolice Richborougha i Canterburyja (UK)

1.3.

Klaster Danska – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.3.1.

Interkonekcija između Endrupa (DK) i Niebülla (DE)

1.3.2.

Unutarnji dalekovod između Niebülla i Brunsbüttela (DE)

1.4.

Klaster Danska – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.4.1.

Interkonekcija između Kassøa (DK) i Audorfa (DE)

1.4.2.

Unutarnji dalekovod između Audorfa i Hamburg/Norda (DE)

1.4.3.

Unutarnji dalekovod između Hamburg/Norda i Dollerna (DE)

1.6.

Interkonekcija Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao Keltski interkonektor]

1.7.

Klaster interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.7.1

Interkonekcija između Cotentina (FR) i okolice Exetera (UK) [trenutačno poznata kao projekt FAB]

1.7.2.

Interkonekcija između Tourbea (FR) i Chillinga (UK) [trenutačno poznata kao projekt IFA2]

1.7.3.

Interkonekcija između Coquellesa (FR) i Folkestonea (UK) [trenutačno poznata projekt ElecLink]

1.7.4.

Interkonekcija između Le Havrea (FR) i Lovedeana (UK) [trenutačno poznata kao projekt AQUIND]

1.7.5.

Interkonekcija između okolice Dunkerquea (FR) i okolice Kingsnortha (UK) [trenutačno poznata kao projekt Gridlink]

1.8.

Klaster Njemačka – Norveška [trenutačno poznat kao projekt NordLink]

1.8.1.

Interkonekcija između Wilstera (DE) i Tonstada (NO)

1.8.2.

Pojačanje unutarnjih dalekovoda u južnoj Norveškoj

1.9.

1.9.1.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Wexforda (IE) i Pembrokea u Walesu (UK) [trenutačno poznata kao projekt Greenlink]

1.10.

Klaster interkonekcija Ujedinjena Kraljevina – Norveška, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.10.1.

Interkonekcija između između Blythea (UK) i Kvilldala (NO) [trenutačno poznata kao projekt North Sea Link]

1.10.2.

Interkonekcija između Peterheada (UK) i Simadalena (NO) [trenutačno poznata kao projekt NorthConnect]

1.12.

Klaster objekata za skladištenje električne energije u Ujedinjenoj Kraljevini, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.12.1.

Skladištenje energije komprimiranim zrakom u Larneu

1.12.2.

Skladištenje energije komprimiranim zrakom u Cheshireu

1.12.3.

Skladištenje energije komprimiranim zrakom u Middlewichu [trenutačno poznato kao projekt CARES]

1.12.4.

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije u elektrani Cruachan II

1.12.5

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije u elektrani Coire Glas

1.13.

Interkonekcija između Islanda i Ujedinjene Kraljevine [trenutačno poznata kao projekt Ice Link]

1.14.

Interkonekcija između Revsinga (DK) i Bicker Fena (UK) [trenutačno poznata kao projekt Viking Link]

1.15.

Interkonekcija između područja Antwerpena (BE) i okolice Kemsleya (UK)

1.16.

Interkonekcija između Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine

1.17.

Skladištenje energije komprimiranim zrakom u Zuidwendingu (NL)

1.18.

Crpno-akumulacijski objekt za skladište električne energije na moru u Belgiji [trenutačno poznat kao projekt iLand]

2.   Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

Br.

Definicija

2.2.

2.2.1.

Prva interkonekcija između Lixhea (BE) i Oberziera (DE) [trenutačno poznata kao projekt ALEGrO]

2.2.4.

Druga interkonekcija između Belgije i Njemačke

2.4.

Interkonekcija između Codrongianosa (IT), Lucciane (Korzika, FR) i Suvereta (IT) [trenutačno poznata kao projekt SACOI 3]

2.5.

2.5.1.

Interkonekcija između Grande Ilea (FR) i Piossasca (IT) [trenutačno poznata kao projekt Savoie-Piemont]

2.7.

Interkonekcija između Akvitanije (FR) i Baskije (ES) [trenutačno poznata kao projekt Biskajski zaljev]

2.9.

Unutarnji dalekovod između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Ultranet]

2.10.

Unutarnji dalekovod između Brunsbüttel-Großgartacha i Wilster-Grafenrheinfelda (DE) za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Suedlink]

2.13.

Klaster interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.13.1.

Interkonekcija između Woodlanda (IE) i Turleenana (UK)

2.13.2.

Interkonekcija između Srananagha (IE) i Turleenana (UK)

2.14.

Interkonekcija između Thusisa/Silsa (CH) i Verderio Inferiorea (IT) [trenutačno poznata kao projekt Greenconnector]

2.15.

2.15.1.

Interkonekcija između Airola (CH) i Baggija (IT)

2.16.

Klaster unutarnjih dalekovoda, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.16.1.

Unutarnji dalekovod između Pedralve i Sobrada (PT), umjesto nekadašnjeg dalekovoda između Pedralve i Alfene (PT)

2.16.3.

Unutarnji dalekovod između mjesta Vieira do Minho, Ribeira de Pena i Feira (PT), umjesto prijašnjih mjesta Frades B, Ribeira de Pena i Feira (PT)

2.17.

Interkonekcija Portugal – Španjolska između Beariza i Fontefrije (ES), Fontefrije (ES) i mjesta Ponte de Lima (PT) (ranije Vila Fria/Viana do Castelo) te između mjestâ Ponte de Lima i Vila Nova de Famalicão (PT) (ranije Vila do Conde) (PT), uključujući trafostanice u mjestima Beariz (ES), Fontefría (ES) i Ponte di Lima (PT)

2.18.

Povećanje kapaciteta crpno-akumulacijskog skladišta električne energije u Kaunertalu u Tirolu (AT)

2.23.

Unutarnji dalekovodi na belgijskoj sjevernoj granici između Zandvlieta i Lillo-Liefkenshoeka (BE) te između Liefkenshoeka i Mercatora, uključujući trafostanicu u Lillu (BE) [trenutačno poznati kao projekt BRABO II. + III.]

2.24.

Unutarnji belgijski magistralni dalekovod Zapad između Horte i Mercatora (BE)

2.27.

2.27.1.

Interkonekcija između Aragóna (ES) i Atlantskih Pireneja (FR)

2.27.2.

Interkonekcija između Navarre (ES) i Landesa (FR)

2.28.

2.28.1.

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije Mont-Negre (ES)

2.28.2.

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije Navaleo (ES)

2.28.3.

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije Girones & Raïmats (ES)

3.   Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

Br.

Definicija

3.1.

Klaster Austrija – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.1.1.

Interkonekcija između St. Petera (AT) i Isara (DE)

3.1.2.

Unutarnji dalekovod između St. Petera i Tauerna (AT)

3.1.4.

Unutarnji dalekovod između Westtirola i Zell-Zillera (AT)

3.2.

3.2.2.

Unutarnji dalekovod između Lienza i Obersielacha (AT)

3.4.

Interkonekcija između Wurmlacha (AT) i Somplaga (IT)

3.7.

Klaster Bugarska – Grčka između Marice Istok 1 i N. Sante te potrebna unutarnja pojačanja u Bugarskoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.7.1.

Interkonekcija između Marice Istok 1 (BG) i N. Sante (EL)

3.7.2.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Plovdiva (BG)

3.7.3.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Marice Istok 3 (BG)

3.7.4.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Burgasa (BG)

3.8.

Klaster Bugarska – Rumunjska za povećanje kapaciteta [trenutačno poznat kao Crnomorski koridor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.8.1.

Unutarnji dalekovod između Dobrudže i Burgasa (BG)

3.8.4.

Unutarnji dalekovod između Cernavode i Stalpua (RO)

3.8.5.

Unutarnji dalekovod između Gutinasa i Smardana (RO)

3.9.

3.9.1.

Interkonekcija između Žerjavenca (HR)/Hévíza (HU) i Cirkovca (SI)

3.10.

Klaster Izrael – Cipar – Grčka [trenutačno poznat kao Euroazijski interkonektor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.10.1.

Interkonekcija između Hadere (IL) i Kofinoua (CY)

3.10.2.

Interkonekcija između Kofinoua (CY) i Korakije na Kreti (EL)

3.10.3.

Unutarnji dalekovod između Korakije na Kreti i regije Atike (EL)

3.11.

Klaster unutarnjih dalekovoda u Češkoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.11.1.

Unutarnji dalekovod između Vernéřova i Vítkova (CZ)

3.11.2.

Unutarnji dalekovod između Vítkova i Přeštica (CZ)

3.11.3.

Unutarnji dalekovod između Přeštica i Kočína (CZ)

3.11.4.

Unutarnji dalekovod između Kočína i Mírovke (CZ)

3.11.5.

Unutarnji dalekovod između Mírovke i dalekovoda V413 (CZ)

3.12.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Bavarske za povećanje unutarnjeg kapaciteta prijenosa između sjevera i juga

3.14.

Unutarnja pojačanja u Poljskoj [dio klastera trenutačno poznatog kao projekt GerPol Power Bridge], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.14.2.

Unutarnji dalekovod između Krajnika i Baczyne (PL)

3.14.3.

Unutarnji dalekovod između Mikułowe i Świebodzica (PL)

3.14.4.

Unutarnji dalekovod između Baczyne i Plewiske (PL)

3.16.

3.16.1

Interkonekcija Mađarska – Slovačka između Gabčikova (SK) i Gönyűa (HU) i mjesta Veľký Ďur (SK)

3.17.

Interkonekcija Mađarska – Slovačka između Sajóvánke (HU) i Rimavske Sobote (SK)

3.21.

Interkonekcija između Salgarede (IT) i regije Divača Beričevo (SI)

3.22.

Klaster Rumunjska – Srbija [trenutačno poznat kao Srednji kontinentalni istočni koridor] i Italija – Crna Gora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.22.1.

Interkonekcija između Resite (RO) i Pančeva (RS)

3.22.2.

Unutarnji dalekovod između Đerdapske klisure i Resite (RO)

3.22.3.

Unutarnji dalekovod između Resite i Temišvara/Sacalaza (RO)

3.22.4.

Unutarnji dalekovod između Arada i Temišvara/Sacalaza (RO)

3.22.5.

Interkonekcija između Villanove (IT) i Lastve (ME)

3.23.

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije u Jadenici (BG)

3.24.

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije u Amfilochiji (EL)

3.27.

Interkonekcija između Sicilije (IT) i tuniskog čvorišta (TU) [trenutačno poznata kao projekt ELMED]

4.   Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog energetskog tržišta u području električne energije (BEMIP Elektroenergetika)

Br.

Definicija

4.1.

Interkonekcija Danska – Njemačka između Ishøja/Bjæverskova (DK) i Bentwischa (DE) s pomoću vjetroelektrana na moru Kriegers Flak (DK) te Baltik 1 i 2 (DE) [trenutačno poznata kao Kombinirano mrežno rješenje Kriegers Flak]

4.2.

Klaster Estonija – Latvija između Kilingi-Nõmmea i Rige [trenutačno poznat kao Treća interkonekcija], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.2.1.

Interkonekcija između Kilingi-Nõmmea (EE) i trafostanice CHP2 u Rigi (LV)

4.2.2.

Unutarnji dalekovod između Harkua i Sindija (EE)

4.2.3.

Unutarnji dalekovod između CHP2 i HPP u Rigi (LV)

4.4.

4.4.1.

Unutarnji dalekovod između Ventspilsa, Tumea i Imante (LV)

4.4.2.

Unutarnji dalekovod između Ekhyddana i Nybroa/Hemsjöa (SE)

4.5.

4.5.2.

Unutarnji dalekovod između Stanisławówa i Ostrołęke (PL)

4.6.

Crpno-akumulacijsko skladište električne energije u Estoniji

4.7.

Povećanje kapaciteta crpno-akumulacijskog skladište električne energije u Kruonisu (LT)

4.8.

Integracija i sinkronizacija elektroenergetskog sustava baltičkih zemalja s europskim mrežama, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.8.1.

Interkonekcija između Tartua (EE) i Valmiere (LV)

4.8.2.

Unutarnji dalekovod između Baltija i Tartua (EE)

4.8.3.

Interkonekcija između Tsirguliine (EE) i Valmiere (LV)

4.8.4.

Unutarnji dalekovod između Eestija i Tsirguliine (EE)

4.8.5.

Unutarnji dalekovod između trafostanice u Litvi i državne granice (LT)

4.8.7.

Unutarnji dalekovod između Paidea i Sindija (EE)

4.8.8.

Unutarnji dalekovod između Vilniusa i Nerisa (LT)

4.8.9.

Daljnji infrastrukturni aspekti sinkronizacije elektroenergetskog sustava baltičkih država s europskim mrežama

4.10.

Klaster Finska – Švedska [trenutačno poznat kao Treća interkonekcija Finska – Švedska], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.10.1.

Interkonekcija između sjeverne Finske i sjeverne Švedske

4.10.2.

Unutarnji dalekovod između mjesta Keminmaa i Pyhänselkä (FI)

5.   Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – plin)

Br.

Definicija

5.1.

5.1.1.

Fizički reverzibilni tok na točki interkonekcije u Moffatu (IE/UK)

5.1.2.

Dogradnja plinovoda SNIP (od Škotske do Sjeverne Irske) za prihvaćanje fizičkog reverzibilnog toka između Ballylumforda i Twynholma

5.1.3.

Razvoj podzemnog objekta za skladištenje plina (UGS) u Islandmageeu u Larneu (Sjeverna Irska)

5.3.

Terminal za LNG u Shannonu i spojni plinovod (IE)

5.4.

5.4.1.

Interkonekcija ES-PT (3. interkonekcija) – 1. faza

5.4.2.

Interkonekcija ES-PT (3. interkonekcija) – 2. faza

5.5.

5.5.1.

Južni tranzitni sustav Istočni Pireneji [trenutačno poznat kao projekt STEP]

5.5.2.

Istočna plinska os Španjolska – Francuska – točka interkonekcije između Pirenejskog poluotoka i Francuske, uključujući kompresorske stanice u Saint-Avitu, Palleauu i Saint-Martin-de-Crauu [trenutačno poznata kao Midcat]

5.10.

Interkonekcija reverzibilnog toka na plinovodu TENP-a u Njemačkoj

5.11.

Interkonekcija reverzibilnog toka između Italije i Švicarske na točki interkonekcije Passo Gries

5.19.

Spajanje Malte s europskom plinskom mrežom – interkonekcija na plinovodu s Italijom u Geli

5.21.

Prilagodba s niskokaloričnog na visokokalorični plin u Francuskoj i Belgiji

6.   Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – plin)

Br.

Definicija

6.2.

Interkonekcija između Poljske, Slovačke, Češke i Mađarske s povezanim unutarnjim pojačanjima, uključujući jednu od sljedećih skupina projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

6.2.1.

Interkonekcija Poljska – Slovačka

6.2.2.

Plinski koridor između sjevera i juga u istočnoj Poljskoj

te

6.2.10.

Interkonekcija Poljska – Češka [trenutačno poznata kao projekt Stork II.]

6.2.11.

Plinski koridor između sjevera i juga u zapadnoj Poljskoj

6.2.12.

Plinovod Tvrdonice – Libhošť, uključujući nadogradnju kompresorske stanice Břeclav (CZ),

i sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

6.2.13.

Povećanje kapaciteta prijenosa na interkonekciji Slovačka – Mađarska

6.2.14.

Pojačanje mađarskog prijenosnog sustava između Vecsésa i Városfölda potrebno za povećani kapacitet na interkonekciji Slovačka – Mađarska

6.4.

Projekt od zajedničkog interesa: dvosmjerna austrijsko-češka interkonekcija (BACI) između Baumgarten (AT), Reinthala (CZ/AT) i Břeclava (CZ), s kapacitetom do 6,57 bcm/a (1)

6.5.

Klaster Krk: terminal za LNG sa spojnim i evakuacijskim plinovodima prema Mađarskoj i šire, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.5.1.

Razvoj terminala za LNG na Krku (HR) do 2,6 bcm/a – Faza I. i spojni plinovod Omišalj – Zlobin (HR)

6.5.5.

Kompresorska stanica 1 na hrvatskom sustavu za prijenos plina

6.5.6.

Proširenje terminala za LNG na Krku iznad 2,6 bcm/a – Faza II. i evakuacijski plinovodi Zlobin – Bosiljevo – Sisak – Kozarac – Slobodnica (HR)

6.8.

Klaster interkonekcija Grčka – Bugarska te potrebna pojačanja u Bugarskoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.8.1.

Interkonekcija Grčka – Bugarska između Komotine (EL) i Stare Zagore (BG) i kompresorske stanice u Kipi (EL) [trenutačno poznata kao projekt IGB]

6.8.2.

Rehabilitacija, modernizacija i proširenje bugarskog prijenosnog sustava

6.9.

6.9.1.

Terminal za LNG u sjevernoj Grčkoj

6.10.

Projekt od zajedničkog interesa: plinska interkonekcija Bugarska – Srbija [trenutačno poznata kao projekt IBS]

6.20.

Klaster za povećanje skladišnog kapaciteta u jugoistočnoj Europi, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

6.20.2.

Proširenje podzemnog skladišta plina Čiren (BG)

6.20.3.

Podzemno skladište plina te stanica za mjerenje i regulaciju na jugu Kavale (EL)

te jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

6.20.4.

Skladište Depomures u Rumunjskoj

6.20.6.

Podzemno skladište plina Sarmasel u Rumunjskoj

6.23.

Interkonekcija Mađarska – Slovenija (Nagykanizsa – Tornyiszentmiklós (HU) – Lendava (SI) – Kidričevo)

6.24.

Klaster za postupno povećanje kapaciteta na dvosmjernom prijenosnom koridoru Bugarska – Rumunjska – Mađarska – Austrija (trenutačno poznatom kao projekt ROHUAT/BRUA) kako bi se omogućilo 1,75 bcm/a u 1. fazi, 4,4 bcm/a u 2. fazi te uključivanje novih resursa iz Crnog mora u 2. i/ili 3. fazi:

6.24.1.

ROHUAT/BRUA – 1. faza, uključujući:

—

rumunjsko-mađarski reverzibilni tok: mađarski odjeljak, 1. faza – kompresorska stanica u Csanádpaloti

—

razvoj kapaciteta prijenosa u Rumunjskoj od Podişora do Recasa, uključujući novi plinovod, mjernu stanicu i tri nove kompresorske stanice u Podisoru, Bibestu i Jupi

—

kompresorsku stanicu GCA Mosonmagyarovar (razvoj na austrijskoj strani)

6.24.4.

ROHUAT/BRUA – 2. faza, uključujući:

—

plinovod Városföld – Ercsi – Győr (HU)

—

plinovod Ercsi-Százhalombatta (HU)

—

kompresorsku stanicu Városföld (HU)

—

povećanje kapaciteta prijenosa u Rumunjskoj od Recasa do Horije prema Mađarskoj do 4,4 bcm/a te proširenje kompresorskih stanica u Podisoru, Bibestu i Jupi

—

obala Crnog mora – plinovod Podișor (RO) za preuzimanje plina iz Crnog mora

—

rumunjsko-mađarski reverzibilni tok:mađarski dio, 2. faza – kompresorska stanica u Csanádpaloti ili Algyőu (HU)

6.24.10.

ROHUAT/BRUA – 3. faza, uključujući:

—

pojačanje rumunjskog prijenosnog sustava između plinovoda Oneşti – Isaccea i reverzibilnog toka u Isaccei

—

pojačanje rumunjskog prijenosnog sustava između Oneştija i Nădlaca

—

proširenje rumunjskog prijenosnog sustava za preuzimanje plina s obale Crnog mora

6.25.

Klaster infrastrukture za dovođenje novog plina u regiju srednje i jugoistočne Europe s ciljem diversifikacije, uključujući sljedeće projekte od posebnog interesa razvijene na koordiniran i učinkovit način:

6.25.1.

Sustav plinovoda od Bugarske preko Rumunjske i Mađarske do Slovačke [trenutačno poznat kao projekt Eastring]

6.25.4.

Infrastruktura za omogućavanje razvoja bugarskog plinskog čvorišta

6.26.

6.26.1.

Klaster Hrvatska – Slovenija – Austrija u Rogatecu, uključujući:

—

interkonekciju Hrvatska – Slovenija (Lučko – Zabok – Rogatec)

—

kompresorsku stanicu Kidričevo, druga faza nadogradnje (SI)

—

kompresorske stanice 2 i 3 na hrvatskom sustavu za prijenos plina

—

GCA 2015/08: ulaz/izlaz Murfeld (AT)

—

nadogradnju interkonekcije Murfeld/Ceršak (AT-SI)

—

nadogradnju interkonekcije Rogatec

7.   Prioritetni koridor Južnog plinskog koridora (SGC)

Br.

Definicija

7.1.

Klaster projekata od zajedničkog interesa za integriranu, namjensku i prilagodljivu infrastrukturu i povezanu opremu za prijenos najmanje 10 bcm/a novih izvora plina od kaspijske regije preko Azerbajdžana, Gruzije i Turske do tržišta EU-a u Grčkoj i Italiji, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

7.1.1.

Plinovod prema EU-u od Turkmenistana i Azerbajdžana preko Gruzije i Turske [trenutačno poznat kao kombinacija projekata Transkaspijskog plinovoda (TCP), Budućeg proširenja južnokavkaskog plinovoda (SCPFX) i Transanatolijskog plinovoda prirodnog plina (TANAP)]

7.1.3.

Plinovod od Grčke do Italije preko Albanije i Jadranskog mora [trenutačno poznat kao Transjadranski plinovod (TAP)], uključujući stanicu za mjerenje i regulaciju te kompresorsku stanicu u Nea Messimvriji

7.3.

Klaster projekata od zajedničkog interesa za infrastrukturu za dovođenje novog plina iz rezervi plina na istočnom Sredozemlju, uključujući:

7.3.1.

Plinovod od rezervi plina na istočnom Sredozemlju do Grčkog kopna preko Krete [trenutno poznat kao projekt plinovoda EastMed], sa stanicom za mjerenje i regulaciju u Megalopoliju

te ovisno o tome jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

7.3.3.

Plinovod koji povezuje Grčku i Italiju [trenutačno poznat kao projekt plinovoda Poseidon]

7.3.4.

Pojačanje unutarnjih kapaciteta prijenosa između sjevera i juga u Italiji [trenutačno poznato kao projekt Adriatica Line]

7.5.

Razvoj plinske infrastrukture u Cipru [trenutačno poznat kao projekt Cyprus Gas2EU]

8.   Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog energetskog tržišta u području plina (BEMIP Plin)

Br.

Definicija

8.1.

8.1.1.

Interkonekcija Estonija – Finska [trenutačno poznata kao projekt Balticconnector]

8.2.

Klaster za dogradnju infrastrukture u istočnom dijelu regije Baltičkog mora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

8.2.1.

Pojačanje interkonekcije Latvija – Litva

8.2.2.

Pojačanje interkonekcije Estonija – Latvija

8.2.4.

Povećanje kapaciteta Podzemnog skladišta plina Inčukalns (LV)

8.3.

Klaster za infrastrukturu, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

8.3.1.

Pojačanje interkonekcije Nybro – Poljska/Danska

8.3.2.

Interkonekcija Poljska – Danska [trenutačno poznata kao Baltic Pipe]

8.5.

Interkonekcija Poljska – Litva [trenutačno poznata kao projekt GIPL]

8.6.

Terminal za LNG u Göteborgu, Švedska

8.7.

Proširenje kapaciteta terminala za LNG Świnoujście, Poljska

9.   Prioritetni koridor za povezivanje u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi (OSC)

Br.

Definicija

9.1.

Naftovod Adamowo – Brody:naftovod koji povezuje pretovarilište JSC Uktransnafta u Brodyju (Ukrajina) i terminal za skladištenje naftnih derivata Adamowo (Poljska)

9.2.

Naftovod Bratislava – Schwechat: naftovod koji povezuje Schwechat (Austrija) i Bratislavu (Slovačka)

9.4.

Naftovod Litvínov (Češka) – Spergau (Njemačka): projekt proširenja naftovoda za sirovu naftu Družba s rafinerijom TRM Spergau

9.5.

Klaster Pomeranski naftovod (Poljska), uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

9.5.1.

Izgradnja naftnog terminala u Gdanjsku (faza II.)

9.5.2.

Proširenje Pomeranskog naftovoda: druga linija naftovoda

9.6.

TAL Plus:proširenje kapaciteta naftovoda TAL između Trsta (Italija) i Ingolstadta (Njemačka)

10.   Prioritetno tematsko područje uvođenja pametnih mreža

Br.

Definicija

10.3.

SINCRO.GRID (Slovenija, Hrvatska) – Inovativna integracija sinergijskih, zrelih tehnoloških rješenja za istodobno povećanje sigurnosti poslovanja slovenskih i hrvatskih elektroenergetskih sustava

10.4.

ACON (Češka, Slovačka) – Glavni cilj ACON-a (ponovno povezanih mreža) poticanje je integracije češkog i slovačkog tržišta električne energije

10.5.

ALPGRID (Austrija, Italija) – Inovativna integracija sinergijskih, zrelih tehnoloških rješenja za istodobno povećanje operativne učinkovitosti talijanskih i austrijskih regionalnih elektroenergetskih sustava

10.6.

Pametna granična inicijativa (Francuska, Njemačka) – Pametna granična inicijativa povezat će politike Francuske i Njemačke kako bi one podržale svoje gradove i teritorije u njihovim strategijama energetske tranzicije i europske tržišne integracije

11.   Prioritetno tematsko područje elektroenergetskih autocesta

Popis projekata od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste

Br.

Definicija

Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)

1.1.

1.1.1.

Interkonekcija između Gezellea (BE) i okolice Richborougha (UK)

1.3.

Klaster Danska – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.3.1.

Interkonekcija između Endrupa (DK) i Niebülla (DE)

1.3.2.

Unutarnji dalekovod između Niebülla i Brunsbüttela (DE)

1.4.

Klaster Danska – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.4.1.

Interkonekcija između Kassøa (DK) i Audorfa (DE)

1.4.2.

Unutarnji dalekovod između Audorfa i Hamburg/Norda (DE)

1.4.3.

Unutarnji dalekovod između Hamburg/Norda i Dollerna (DE)

1.6.

Interkonekcija Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao Keltski interkonektor]

1.7.

Klaster interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.7.1

Interkonekcija između Cotentina (FR) i okolice Exetera (UK) [trenutačno poznata kao projekt FAB]

1.7.2.

Interkonekcija između Tourbea (FR) i Chillinga (UK) [trenutačno poznata kao projekt IFA2]

1.7.3.

Interkonekcija između Coquellesa (FR) i Folkestonea (UK) [trenutačno poznata projekt ElecLink]

1.7.4.

Interkonekcija između Le Havrea (FR) i Lovedeana (UK) [trenutačno poznata kao projekt AQUIND]

1.7.5.

Interkonekcija između okolice Dunkerquea (FR) i okolice Kingsnortha (UK) [trenutačno poznata kao projekt Gridlink]

1.8.

Klaster Njemačka – Norveška [trenutačno poznat kao projekt NordLink]

1.8.1.

Interkonekcija između Wilstera (DE) i Tonstada (NO)

1.8.2.

Pojačanje unutarnjih dalekovoda u južnoj Norveškoj

1.10.

Klaster interkonekcija Ujedinjena Kraljevina – Norveška, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.10.1.

Interkonekcija između između Blythea (UK) i Kvilldala (NO) [trenutačno poznata kao projekt North Sea Link]

1.10.2.

Interkonekcija između Peterheada (UK) i Simadalena (NO) [trenutačno poznata kao projekt NorthConnect]

1.13.

Interkonekcija između Islanda i Ujedinjene Kraljevine [trenutačno poznata kao projekt Ice Link]

1.14.

Interkonekcija između Revsinga (DK) i Bicker Fena (UK) [trenutačno poznata kao projekt Viking Link]

1.15.

Interkonekcija između područja Antwerpena (BE) i okolice Kemsleya (UK)

1.16.

Interkonekcija između Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine

Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

2.2.

2.2.1.

Prva interkonekcija između Lixhea (BE) i Oberziera (DE) [trenutačno poznata kao projekt ALEGrO]

2.2.4.

Druga interkonekcija između Belgije i Njemačke

2.4.

Interkonekcija između Codrongianosa (IT), Lucciane (Korzika, FR) i Suvereta (IT) [trenutačno poznata kao projekt SACOI 3]

2.5.

2.5.1.

Interkonekcija između Grande Ilea (FR) i Piossasca (IT) [trenutačno poznata kao projekt Savoie-Piemont]

2.7.

Interkonekcija između Akvitanije (FR) i Baskije (ES) [trenutačno poznata kao projekt Biskajski zaljev]

2.9.

Unutarnji dalekovod između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Ultranet]

2.10.

Unutarnji dalekovod između Brunsbüttel-Großgartacha i Wilster-Grafenrheinfelda (DE) za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Suedlink]

2.13.

Klaster interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.13.1.

Interkonekcija između Woodlanda (IE) i Turleenana (UK)

2.13.2.

Interkonekcija između Srananagha (IE) i Turleenana (UK)

Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

3.10.

Klaster Izrael – Cipar – Grčka [trenutačno poznat kao Euroazijski interkonektor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.10.1.

Interkonekcija između Hadere (IL) i Kofinoua (CY)

3.10.2.

Interkonekcija između Kofinoua (CY) i Korakije na Kreti (EL)

3.10.3.

Unutarnji dalekovod između Korakije na Kreti i regije Atike (EL)

3.12.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Bavarske za povećanje unutarnjeg kapaciteta prijenosa između sjevera i juga

3.27.

Interkonekcija između Sicilije (IT) i tuniskog čvorišta (TU) [trenutačno poznata kao projekt ELMED]

Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog energetskog tržišta u području električne energije (BEMIP Elektroenergetika)

4.1.

Interkonekcija Danska – Njemačka između Tolstrup Gaardea (DK) i Bentwischa (DE) preko vjetroelektrana na moru Kriegers Flak (DK) i Baltik 1 i 2 (DE) [trenutačno poznata kao Kombinirano mrežno rješenje Kriegers Flak]

12.   Prekogranična mreža ugljikovog dioksida:

Br.

Definicija

12.1.

Središte za CO2 Teesside (Ujedinjena Kraljevina, u daljnjim fazama Nizozemska, Belgija, Njemačka)

12.2.

Projekt CO2 Sapling za prijenos i infrastrukturu (Ujedinjena Kraljevina, u daljnjim fazama Nizozemska, Norveška)

12.3.

Rotterdamski nukleus (Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina)

12.4.

Prekogranične prijenosne veze za CO2 između izvora emisija u Ujedinjenoj Kraljevini i Nizozemskoj te skladišta u Norveškoj

C.   POPISI ‚PROJEKATA KOJI SE VIŠE NE SMATRAJU PROJEKTIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA’ I ‚PROJEKATA KOJI SU SADA SASTAVNI DIJELOVI DRUGIH PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA’

1.   Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

1.1.3.

1.2.

1.5.

1.9.2.

1.9.3.

1.9.4.

1.9.5.

1.9.6.

1.11.1.

1.11.2.

1.11.3.

1.11.4.

2.   Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

2.2.2.

2.2.3.

2.3.1.

2.3.2.

2.5.2.

2.6.

2.8.

2.11.1.

2.11.2.

2.11.3.

2.12.

2.15.2.

2.15.3.

2.15.4.

2.16.2.

2.19.

2.20.

2.21.

2.22.

2.25.1.

2.25.2.

2.26.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa

Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa

Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio

2.1.

3.1.4.

3.   Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

3.1.3.

3.2.1.

3.2.3.

3.3.

3.5.1.

3.5.2.

3.6.1.

3.6.2.

3.8.2.

3.8.3.

3.8.6.

3.9.2.

3.9.3.

3.9.4.

3.13.

3.14.1.

3.15.1.

3.15.2.

3.16.2.

3.16.3.

3.18.1.

3.18.2.

3.19.2.

3.19.3.

3.20.1.

3.20.2.

3.25.

3.26.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa

Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa

Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio

3.19.1.

3.22.5.

4.   Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog energetskog tržišta u području električne energije (BEMIP Elektroenergetika)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

4.5.1.

4.5.3.

4.5.4.

4.5.5.

4.8.6.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa

Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa

Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio

4.3.

4.8.9.

4.9.

4.8.9.

5.   Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – plin)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

5.2.

5.6.

5.7.1.

5.7.2.

5.9.

5.12.

5.13.

5.14.

5.15.1.

5.15.2.

5.15.3.

5.15.4.

5.15.5.

5.16.

5.17.1.

5.17.2.

5.18.

5.20.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa

Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa

Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio

5.8.1.

5.5.2.

5.8.2.

5.5.2.

6.   Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – plin)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

6.3.

6.5.3.

6.5.4.

6.7.

6.8.3.

6.9.2.

6.9.3.

6.11.

6.12.

6.16.

6.17.

6.19.

6.20.1.

6.20.5.

6.21.

6.22.1.

6.22.2.

6.25.2.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa

Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa

Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio

6.1.1.

6.2.10.

6.1.2.

6.2.11.

6.1.3.

6.2.11.

6.1.4.

6.2.11.

6.1.5.

6.2.11.

6.1.6.

6.2.11.

6.1.7.

6.2.11.

6.1.8.

6.2.2.

6.1.9.

6.2.11.

6.1.10.

6.2.2.

6.1.11.

6.2.2.

6.1.12.

6.2.12.

6.2.3.

6.2.2.

6.2.4.

6.2.2.

6.2.5.

6.2.2.

6.2.6.

6.2.2.

6.2.7.

6.2.2.

6.2.8.

6.2.2.

6.2.9.

6.2.2.

6.5.2.

6.5.6.

6.6.

6.26.1.

6.8.4.

6.25.4.

6.13.1.

6.24.4.

6.13.2.

6.24.4.

6.13.3.

6.24.4.

6.14.

6.24.1.

6.15.1.

6.24.10.

6.15.2.

6.24.10.

6.18.

7.3.4.

6.24.2.

6.24.1.

6.24.3.

6.24.1.

6.24.5.

6.24.4.

6.24.6.

6.24.4.

6.24.7.

6.24.4.

6.24.8.

6.24.4.

6.24.9.

6.24.4.

6.25.3.

6.24.10.

6.26.2.

6.26.1.

6.26.3.

6.26.1.

6.26.4.

6.26.1.

6.26.5.

6.26.1.

6.26.6.

6.26.1.

7.   Prioritetni koridor Južnog plinskog koridora (SGC)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

7.1.2.

7.1.5.

7.1.7.

7.2.1.

7.2.2.

7.2.3.

7.4.1.

7.4.2.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa

Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa

Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio

7.1.6.

7.1.3.

7.1.4.

7.3.3.

7.3.2.

7.5.

8.   Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog energetskog tržišta u području plina (BEMIP Plin)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

8.1.2.1.

8.1.2.2.

8.1.2.3.

8.1.2.4.

8.2.3.

8.4.

8.8.

9.   Prioritetni koridor za povezivanje u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi (OSC)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

9.3.

10.   Prioritetno tematsko područje uvođenja pametnih mreža

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

10.1.

10.2.

11.   Prioritetno tematsko područje elektroenergetskih autocesta

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

1.5.

”

(1)  Provedba projekta BACI kao projekta od zajedničkog interesa ovisit će o ishodu pilot projekta Trgovinska regionalna nadogradnja.

Top