(1)

Komisija je 22. studenoga 2017. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2018. Posebna je pozornost posvećena europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 22. ožujka 2018. Komisija je 22. studenoga 2017. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela i Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu se navodi da je Cipar jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za Preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 22. ožujka 2018. Vijeće je 14. svibnja 2018. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja (3) („Preporuka za europodručje”).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Cipar bi trebao osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama 1., 3. i 5. u nastavku.

(3)

Izvješće za Cipar za 2018. objavljeno je 7. ožujka 2018. U izvješću je ocijenjen napredak Cipra u smislu preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 11. srpnja 2017. (4), mjere poduzete kao odgovor na preporuke donesene prethodnih godina te napredak Cipra u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva strategije u okviru strategije Europa 2020. Izvješće sadržava i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 7. ožujka 2018. Komisija u svojoj analizi zaključuje da u Cipru postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Naime, od ključne je važnosti da država riješi visoke razine neravnoteža u obliku privatnog, javnog i vanjskog duga te visoke razine loših kredita.

(4)

Cipar je 19. travnja 2018. dostavio svoj Nacionalni program reformi za 2018., a 30. travnja 2018. svoj Program stabilnosti za 2018. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondovi”) za razdoblje 2014. – 2020., u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Na Cipar se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2018. planira proračunski suficit u nominalnom smislu od 1,7 % BDP-a u 2018. i nešto manje od 2,0 % BDP-a tijekom programskog razdoblja. Planira se da će se srednjoročni proračunski cilj, odnosno uravnoteženo stanje proračuna u strukturnom smislu, ostvariti u razdoblju 2018. – 2021. Nakon što se u 2017. smanjio na otprilike 97,5 % BDP-a, prema Programu stabilnosti za 2018 predviđa se da će udio duga opće države u BDP-u u 2018. porasti na 105,6 % i da će se nakon toga kontinuirano smanjivati te u 2021. dosegnuti 88 %. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je. Rizici u pogledu makroekonomskih pretpostavki navedenih u Programu stabilnosti negativni su i uglavnom povezani s velikom razinom loših kredita u financijskom sektoru.

(7)

Vijeće je 11. srpnja 2017. Cipru preporučilo da u 2018. ostane usklađen sa svojim srednjoročnim proračunskim ciljem. To je u skladu s najvećom stopom nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (6) od 1,9 % u 2018., što odgovara dopuštenom pogoršanju strukturnog salda od 0,4 % BDP-a. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2018. predviđa se da će strukturni saldo zabilježiti suficit od 0,8 % BDP-a u 2018. i 0,5 % BDP-a u 2019., što je iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Predviđa se da će Cipar u 2018. poštovati prijelazno pravilo o dugu, a u 2019. pravilo o dugu. Općenito, Vijeće smatra da se očekuje da će Cipar u 2018. i 2019. biti usklađen s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Istodobno bi trebalo pozorno nadzirati kretanje rashoda u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, posebno s obzirom na moguće buduće rizike za stabilnost prihoda.

(8)

Neučinkovitost javne uprave i dalje je problem koji utječe na poslovno okruženje, unatoč nedavnim nastojanjima za poboljšanja usluga e-uprave, regulatorne kvalitete i mobilnosti osoblja. Ključni zakonodavni prijedlozi kojima bi se taj problem riješio još nisu izneseni. Oni uključuju nacrte zakona o reformi javne uprave i tijela lokalne vlasti. Manjkavosti okvira upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu mogle bi uzrokovati povećanje nepredviđenih javnih obveza i smanjiti kapacitet za ulaganje u ključne komunalne usluge poput telekomunikacija i energije. Ograničavanje rashoda za plaće u javnom sektoru važan je čimbenik u fiskalnoj konsolidaciji u Cipru. Međutim postojeći kolektivni ugovor kojim se ograničava rast plaća u javnom sektoru ističe 2018., a trajnije rješenje još nije dogovoreno.

(9)

Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije i akcijski plan doneseni su u prosincu 2017. Postojeće tijelo za borbu protiv korupcije i dalje ne raspolaže odgovarajućim resursima, ali vlada razmatra osnivanje nove nezavisne agencije. Nekoliko zakonodavnih inicijativa, kao što su nacrti zakona o zaštiti zviždača, lobiranju i imovinskim karticama, koje su trenutačno u postupku parlamentarnog razmatranja mogle bi, ako se donesu, ojačati nacionalni okvir za borbu protiv korupcije.

(10)

Kako je navedeno u preporuci za europodručje iz 2018., borba protiv strategija agresivnog poreznog planiranja ključna je za sprečavanje narušavanja tržišnog natjecanja među poduzećima, pravedan tretman poreznih obveznika te zaštitu javnih financija. Budući da strategije agresivnog planiranja poreznih obveznika mogu imati učinak prelijevanja među državama članicama, potrebno je usklađeno djelovanje nacionalnih politika kao dopuna zakonodavstvu Unije. Visoka razina plaćanja dividendi i kamata (u odnosu na BDP) upućuje na to da se poduzeća koriste poreznim pravilima Cipra kako bi provodila agresivno porezno planiranje. Zbog nepostojanja poreza po odbitku na „izlazna” (tj. od rezidenata Unije rezidentima trećih zemalja) plaćanja dividendi, kamata i u brojnim slučajevima naknada za licenciju koja izvršavaju poduzeća sa sjedištem u Cipru rezidentima trećih zemalja, može se dogoditi da ta plaćanja uopće ne budu oporezovana ako ne podliježu porezu u državi primatelja plaćanja. Nepostojanje takvih poreza, zajedno s propisima o poreznoj rezidentnosti trgovačkih društava, može olakšati agresivno porezno planiranje. Iako sustavi odbitaka nominalnih kamata doprinose smanjenju poticanja zaduživanja u odnosu na financiranje vlasničkim kapitalom, u slučaju nepostojanja učinkovitih pravila o sprječavanju zlouporabe može ih se koristiti i za izbjegavanje plaćanja poreza. Komisija prima na znanje nedavne najavljene ili donesene pozitivne mjere (npr. najavljeno preispitivanje propisa o poreznoj rezidentnosti trgovačkih društava, planirane promjene odredbi o transfernim cijenama). Na temelju nedavnih razmjena informacija Komisija će nastaviti konstruktivan dijalog u svrhu borbe protiv strategija agresivnog planiranja poreznih obveznika.

(11)

Neučinkovitosti u pravosudnom sustavu i dalje utječu na izvršavanje ugovora i brzo rješavanje građanskih i trgovačkih predmeta. Složeni građanski postupci i slabo izvršenje sudskih odluka demotiviraju banke da primjenjuju okvir za nesolventnost i okvir za prisilnu naplatu kako bi smanjile razinu svojih loših kredita. Nizom reformi započelo je rješavanje najkritičnijih problema pravosudnog sustava, osobito onih kao što su nedovoljna digitalizacija sudova i nedostatak cjeloživotnog osposobljavanja za sudce.

(12)

Primjena novog okvira za nesolventnost i okvira za prisilnu naplatu i dalje je ograničena, čime se ugrožavaju napori za smanjenje razine loših kredita. Osnovana je radna skupina dionika za pregled provedbe i rezultata okvirâ. Poduzete su neke administrativne mjere za smanjenje broja zaostataka u izdavanju vlasničkih listova. Međutim zaostaci su još uvijek veliki, a strukturno rješenje za ispravljanje nedostataka sustava za promet nekretninama (tj. izdavanje i prijenos vlasničkih listova) još se očekuje.

(13)

Visoka razina loših kredita i dalje predstavlja najveću ranjivost bankovnog sektora i utječe na ponudu kredita. Banke se još uvijek suočavaju s preprekama u naplati potraživanja od dužnika koji ne ispunjavaju svoje obveze, a problem predstavlja i slaba disciplina u pogledu otplate. Broj loših kredita smanjio se u 2017., iako u nejednakom opsegu među bankama, kao posljedica restrukturiranja duga putem otpisa dugova i zamjena dugova za vlasničke udjele. Neizvjesnosti oko održivosti planova banaka za smanjenje broja loših kredita još postoje jer su stope uzastopnog neplaćanja kreditâ i ponovnog restrukturiranja kreditâ još uvijek visoke, a izravna izloženost banaka tržištu nekretnina raste. Ti čimbenici ukazuju na potrebu za brzom provedbom sveobuhvatnije strategije za ubrzanje čišćenja bilanci banaka, imajući u vidu socijalne posljedice za ranjive skupine i pozorno osmišljene poticaje za jačanje discipline u pogledu otplate. Kao dio te strategije, nužnima se čine izmjene zakonodavstva koje omogućavaju učinkovitu naplatu potraživanja i olakšavaju prodaju kredita, uključujući u području zaštite dužnika i uvođenja elektroničkih dražbi. Nadalje, upravljanje i administrativni kapaciteti nadzora osiguravajućih i mirovinskih fondova i dalje su slabi. Vlada u 2018. namjerava predstaviti zakonodavne prijedloge za rješavanje tog problema.

(14)

Provedba akcijskog plana za rast dovela je do određenog napretka u područjima strateških ulaganja, poduzetništvo i bolje regulative. Međutim, neke su važne reforme u zastoju, posebice u pogledu izdavanja dozvola kojima se odobravaju projekti ulaganja. Pristup financiranju poboljšao se zahvaljujući određenim poboljšanjima u pogledu zahtjeva za kolateralom, ali i dalje je to problem od ključne važnosti, osobito za mala i srednja poduzeća. Mjere financijske potpore temelje se uglavnom na bespovratnima sredstvima. Ciparska poduzeća i dalje se slabo koriste alternativnim izvorima financiranja kao što su rizični kapital, financiranje vlasničkim kapitalom i skupno financiranje. Mjere u području privatizacije kojima je cilj privući strana ulaganja za jačanje produktivnosti u mnogim su slučajevima odgođene te samo mali broj projekata privatizacije postupno napreduje (npr. luka u gradu Larnaka).

(15)

Zaposlenost raste, a nezaposlenost se brzo smanjuje, ali je i dalje visoka među mladima i dugotrajno nezaposlenim osobama. Nastavlja se rad na poboljšanju administrativnog kapaciteta javnih službi za zapošljavanje. Međutim, pružanje usluga poslodavcima, omogućavanje kategorizacije stranaka, individualizirano savjetovanje i aktivacija, među ostalim za primatelje zajamčenog minimalnog dohotka i dalje predstavljaju izazov. Udio mladih (u dobi od 15 do 24 godine) koji ne rade, ne obrazuju se ili se ne osposobljavaju još uvijek je jedan od najviših u Uniji. Mjere informiranja i pravodobna, prilagođena pomoć za mlade ograničeni su, što je potvrđeno malim brojem mladih koji sudjeluju u relevantnim programima aktivacije.

(16)

Osuvremenjivanje sektora obrazovanja napredovalo je, no važni izazovi su i dalje prisutni. Među nedavnim pozitivnim pomacima su temeljita revizija školskog kurikuluma i provedba novog sustava za zapošljavanje nastavnika. Rashodi za obrazovanje na Cipru iznad su prosjeka Unije, što pokazuje snažnu predanost obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju. Međutim, obrazovna postignuća još uvijek su slaba, a rano napuštanje školovanja, iako znatno manje od prosjeka Unije, znatno se povećalo. Razina sudjelovanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju niska je, reforma sustava evaluacije nastavnika još je u tijeku, a velik udio osoba koje su završile visokoškolsko obrazovanje zaposlene su na radnim mjestima za koje nužno nije potrebno akademsko obrazovanje.

(17)

Cipar je ostvario značajan napredak u području zdravstvene skrbi donošenjem propisa za uspostavu novog nacionalnog zdravstvenog sustava. Novim sustavom nastoji se poboljšati pristup, uvesti opće zdravstveno osiguranje, smanjiti visoku razinu neposrednih plaćanja i povećati učinkovitost pružanja skrbi u javnom sektoru. Prije nego što sustav postane u potpunosti funkcionalan u 2020. potrebno je riješiti važne probleme povezane s provedbom i zadovoljiti potrebe za ulaganjima. Potrebno je nastaviti poduzimati napore radi zaštite od mogućih prekoračenja troškova te u svrhu osuvremenjivanja i poboljšanja učinkovitosti pružatelja zdravstvene zaštite, uključujući primarnu zdravstvenu skrb, uvođenje e-zdravstva i osnivanje nacionalne organizacije za lijekove. Razina dugoročne skrbi niska je te i dalje predstavlja izazov s obzirom na starenje stanovništva.

(18)

Komisija je u okviru europskog semestra 2018. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Cipra i objavila je u izvješću za Cipar za 2018. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2018. i Nacionalni program reformi za 2018. i mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Cipru prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Cipru, nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja u Uniji na način da se na razini Unije doprinosi budućim nacionalnim odlukama.

(19)

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2018., i prema njegovu mišljenju (7) očekuje se da će Cipar biti usklađen s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

(20)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2018. i Program konvergencije za 2018. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama od 1. do 5. u nastavku,

1.

2.

3.

4.

5.