EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32018H0790
Commission Recommendation (EU) 2018/790 of 25 April 2018 on access to and preservation of scientific information
Preporuka Komisije (EU) 2018/790 оd 25. travnja 2018. o pristupu znanstvenim informacijama i njihovu čuvanju
Preporuka Komisije (EU) 2018/790 оd 25. travnja 2018. o pristupu znanstvenim informacijama i njihovu čuvanju
C/2018/2375
SL L 134, 31.5.2018, p. 12–18
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
31.5.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 134/12 |
PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2018/790
оd 25. travnja 2018.
o pristupu znanstvenim informacijama i njihovu čuvanju
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,
budući da:
(1) |
Europska komisija donijela je u srpnju 2012. paket o znanstvenim informacijama koji se sastoji od Komunikacije „Prema boljem pristupu znanstvenim informacijama: povećanje koristi od javnih ulaganja u istraživanja” (1) i Preporuke Komisije 2012/417/EU (2). U Preporuci 2012/417/EU navodi se da će Komisija preispitati napredak koji je postignut u Uniji kako bi procijenila jesu li potrebne daljnje mjere za ostvarenje utvrđenih ciljeva. |
(2) |
U Komunikaciji „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (3) naglašava se važnost širenja podataka kao katalizatora gospodarskog rasta, inovacija i digitalizacije u svim granama gospodarstva, a posebno za mala i srednja poduzeća (i novoosnovana poduzeća) te društvo u cjelini. Prepoznaje se da veliki podaci i računalstvo visoke učinkovitosti dovode do promjena u metodama istraživanja i prenošenja znanja u okviru prelaska na učinkovitiju i pristupačniju otvorenu znanost (4). Najavljuje se da će Komisija poticati pristup javnim podacima kako bi pridonijela inovacijama i radu na istraživačkom oblaku za otvorenu znanost u okviru inicijative Europski oblak. Komisija je u preispitivanju Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta (5) na sredini provedbenog razdoblja najavila da namjerava i dalje poboljšavati „dostupnost i ponovnu uporabu javnih podataka i podataka financiranih javnim sredstvima”. |
(3) |
U Komunikaciji o inicijativi Europski oblak „Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” (6) iznosi se racionalni i sveobuhvatni plani za razvoj europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC) u smislu pouzdanog i otvorenog okruženja koje znanstvenoj zajednici omogućuje pohranu, razmjenu i ponovnu uporabu znanstvenih podataka i rezultata. Najavljuje se i da će Komisija preispitati Preporuku 2012/417/EU o pristupu znanstvenim informacijama i njihovu čuvanju kako bi potaknula razmjenu znanstvenih podataka i stvaranje programa poticaja, sustava nagrađivanja te programa obrazovanja i osposobljavanja u kojima bi istraživači i poduzeća razmjenjivali podatke. U radnom dokumentu službi Komisije „Provedbeni plan za europski oblak za otvorenu znanost” (7) iznose se rezultati istraživanja država članica i dionika o mogućim mehanizmima upravljanja i financiranja za potrebe europskog oblaka za otvorenu znanost i dodatne pojedinosti o smjerovima djelovanja radi razvoja europskog oblaka za otvorenu znanost kao saveza infrastruktura za istraživačke podatke. |
(4) |
Direktivom 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) utvrđeno je načelo prema kojem bi svi dostupni podaci koje čuva tijelo javnog sektora trebali biti dostupni i svim zainteresiranim stranama za ponovnu uporabu u komercijalne i nekomercijalne svrhe pod nediskriminirajućim uvjetima za usporedive kategorije ponovne uporabe i po cijeni koja ne prelazi granične troškove povezane s distribucijom podataka. |
(5) |
Cilj je politika otvorenog pristupa (9) istraživačima i široj javnosti pružiti besplatan pristup stručno recenziranim znanstvenim publikacijama, istraživačkim podacima i drugim rezultatima istraživanja na otvoren i nediskriminirajući način, i to što je ranije moguće u postupku njihova širenja, te omogućiti uporabu i ponovnu uporabu rezultata znanstvenih istraživanja. Otvorenim pristupom pridonosi se poboljšanju kvalitete, smanjuje potreba za nepotrebnim umnožavanjem istraživanja, ubrzava znanstveni napredak, pomaže u borbi protiv znanstvene prijevare i općenito se može pogodovati gospodarskom rastu i inovacijama. Osim otvorenog pristupa, standardna znanstvena praksa postaje i izrada plana za upravljanje podacima. |
(6) |
Otvoreni pristup istraživačima koji odluče objaviti svoje radove pruža sredstvo distribucije, posebno u kontekstu javno financiranog istraživanja. Rješenja za licenciranje trebala bi olakšavati širenje znanstvenih publikacija i njihovu ponovnu uporabu. |
(7) |
Čuvanje rezultata znanstvenih istraživanja od javnog je interesa. To je tradicionalno bila zadaća knjižnica ili arhiva, osobito nacionalnih knjižnica koje služe kao depozitarne knjižnice. Obujam dobivenih rezultata istraživanja neprestano raste. Trebalo bi uspostaviti mehanizme, infrastrukture i softverska rješenja kako bi se omogućilo dugoročno čuvanje rezultata istraživanja u digitalnom obliku. Održivo financiranje za čuvanje od ključne je važnosti jer su troškovi pohrane digitaliziranog sadržaja još uvijek razmjerno skupi. S obzirom na važnost čuvanja rezultata istraživanja za buduću uporabu, državama članicama trebalo bi preporučiti uspostavu ili jačanje politika u ovom području. |
(8) |
Tehnološki napredak omogućio je stvaranje internetskih istraživačkih infrastruktura koje su uspostavile nacionalne vlade, sveučilišta ili istraživačke organizacije. Njima se podupiru ciljevi ove Preporuke tako što istraživačima pomažu u upravljanju rezultatima svojeg istraživanja i omogućuju njihovo širenje. Kako je najavljeno u Komunikaciji o inicijativi Europski oblak, „[u]spostava europskog oblaka za otvorenu znanost započet će udruživanjem postojećih znanstvenih podatkovnih infrastruktura iz različitih disciplina i država članica”. Potrebno je utvrditi i preporučiti mjere na nacionalnoj razini kojima bi se omogućilo pravilno funkcioniranje i uporaba Europskog oblaka za otvorenu znanost. |
(9) |
Tehnološki napredak s vremenom je doveo do velikog pomaka u svijetu znanosti prema metodama koje se sve više temelje na suradnji i postojano pridonosi sve većem opsegu znanstvenog materijala. U znanstvenom pristupu koji se sve više temelji na suradnji i povećanoj transparentnosti trebalo bi osigurati da istraživači u svim fazama svojeg obrazovanja i karijera imaju pristup profesionalnom razvoju, što uključuje programe visokog obrazovanja. Trebali bi ujedno imati mogućnost razvoja odgovarajućih vještina kako bi u potpunosti sudjelovali u otvorenoj znanosti, kako je navedeno u „Akcijskom planu za digitalno obrazovanje” (10). |
(10) |
Poticaji i nagrade važni su aspekti profesionalne karijere. Iako se istraživače potiče da rade u drugim državama ili u drugim disciplinama i sektorima te da sudjeluju u kulturi razmjene rezultata, to se često ne nagrađuje ili se ne odražava u njihovoj profesionalnoj karijeri. Razvijaju se transparentni i pouzdani pokazatelji kako bi se na modernim sveučilištima poduprla provedba praksi otvorene znanosti. Mogli bi se upotrijebiti poboljšani mehanizmi nagrađivanja kojima se u obzir uzimaju mjerila nove generacije kako bi se bolje izmjerila kvaliteta europskih istraživanja i istraživačima pružio vrijedan poticaj za razmjenu rezultata njihovih istraživanja te kako bi se na sveučilištima razvila poduzetnička klima, uz istodobno poticanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu. |
(11) |
Države članice trebale bi i dalje podupirati otvorenu znanost i otvoren pristup, kako je navedeno u zaključcima Vijeća o „otvorenom i umreženom istraživanju s velikom količinom podataka kao pokretaču bržih i opsežnijih inovacija” (11) i o „prijelazu na sustav otvorene znanosti” (12). |
(12) |
Pomak prema otvorenom pristupu nastoji se ostvariti u cijelom svijetu. Države članice sudjeluju u tom poduhvatu i trebalo bi poduprijeti njihove napore za ostvarenje otvorenog i suradničkog istraživačkog okruženja koji se temelji na reciprocitetu na svjetskoj razini. Otvorena znanost ključna je značajka politika država članica za odgovorno istraživanje i otvorene inovacije. Kako nove digitalne tehnologije postaju dostupne, istraživanja i politike financiranja morali bi se prilagoditi tom novom okruženju. |
(13) |
Komisija je svojim primjerom pokazala kako što više povećati pristup i ponovnu uporabu rezultata istraživanja dobivenih u okruženju otvorene znanosti, među ostalim i u okvirnim programima te primjenom politike otvorenih podataka na istraživačke podatke Zajedničkog istraživačkog centra Komisije. |
(14) |
Postignuti su brojni pomaci u područjima kojima se bave Preporuka 2012/417/EU i drugi dokumenti navedeni u prethodnim uvodnim izjavama, no nisu ostvareni svi ciljevi, a države članice nisu ostvarile jednak napredak. Potreban je veći trud svih država članica kako bi se na najbolji mogući način iskoristio europski potencijal za istraživanje i inovacije. |
(15) |
Ovom Preporukom nadograđuje se i zamjenjuje Preporuka 2012/417/EU, |
DONIJELA JE OVU PREPORUKU:
Otvoreni pristup znanstvenim publikacijama
1. |
Države članice trebale bi definirati i provesti jasne politike (iznesene u nacionalnim akcijskim planovima) za širenje i otvoreni pristup znanstvenim publikacijama koje proizlaze iz javno financiranog istraživanja. Tim politikama i akcijskim planovima trebalo bi utvrditi:
Države članice trebale bi osigurati, u skladu s pravnom stečevinom EU-a o autorskom pravu i srodnim pravima, da se primjenom tih politika ili akcijskih planova postiže sljedeće:
|
2. |
Države članice trebale bi osigurati da institucije koje financiraju istraživanja zadužene za upravljanje javnim financiranjem istraživanja i akademske institucije koje primaju javno financiranje usklađeno provode politike i nacionalne akcijske planove iz točke 1. na nacionalnoj razini na sljedeći način:
|
Upravljanje istraživačkim podacima, uključujući otvoreni pristup
3. |
Države članice trebale bi odrediti i provesti jasne politike (iznesene u nacionalnim akcijskim planovima) za upravljanje istraživačkim podacima koji proizlaze iz javno financiranog istraživanja, uključujući otvoreni pristup. Tim politikama i akcijskim planovima trebalo bi utvrditi:
Države članice trebale bi osigurati da se primjenom tih politika i/ili akcijskih planova postiže sljedeće:
|
4. |
Države članice trebale bi osigurati da institucije koje financiraju istraživanja zadužene za upravljanje javnim financiranjem istraživanja i akademske institucije koje primaju javno financiranje usklađeno provode politike i nacionalne akcijske planove iz točke 3. na nacionalnoj razini na sljedeći način:
|
Čuvanje i ponovna uporaba znanstvenih informacija
5. |
Države članice trebale bi odrediti i provesti jasne politike (iznesene u nacionalnim akcijskim planovima) za poticanje čuvanja znanstvenih informacija i njihove ponovne uporabe (publikacije, skupovi podataka i drugi rezultati istraživanja). Tim politikama i akcijskim planovima trebalo bi osigurati:
Države članice trebale bi osigurati da se primjenom tih politika ili akcijskih planova postiže sljedeće:
|
Infrastrukture za otvorenu znanost
6. |
Države članice trebale bi odrediti i provesti jasne politike (iznesene u nacionalnim akcijskim planovima) za daljnji razvoj infrastruktura koje su temelj sustava za pristup, čuvanje, razmjenu i ponovnu uporabu znanstvenih informacija i za promicanje njihova udruživanja unutar europskog oblaka za otvorenu znanost. Tim politikama i akcijskim planovima trebalo bi osigurati:
Države članice trebale bi osigurati da se primjenom tih politika ili akcijskih planova postiže sljedeće:
|
7. |
Države članice trebale bi osigurati sinergije među nacionalnim infrastrukturama, s europskim oblakom za otvorenu znanost i drugim globalnim inicijativama na sljedeći način:
|
Vještine i kompetencije
8. |
Države članice trebale bi odrediti i provesti jasne politike (iznesene u nacionalnim akcijskim planovima) za potrebne vještine i kompetencije istraživača i osoblja akademskih institucija u pogledu znanstvenih informacija. Tim politikama i akcijskim planovima trebalo bi utvrditi:
Države članice trebale bi osigurati da se primjenom tih politika ili akcijskih planova postiže sljedeće:
|
Poticaji i nagrade
9. |
Države članice trebale bi odrediti i provesti jasne politike (iznesene u nacionalnim akcijskim planovima) za prilagodbu, u pogledu znanstvenih informacija, sustava zapošljavanja i profesionalne evaluacije istraživača, sustava evaluacije za dodjeljivanje bespovratnih sredstava istraživačima i sustava evaluacije za institucije koje provode istraživanja. Tim politikama i akcijskim planovima trebalo bi utvrditi:
Države članice trebale bi osigurati da se primjenom tih politika ili akcijskih planova postiže sljedeće:
|
Dijalog različitih dionika o otvorenoj znanosti na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini
10. |
Države članice trebale bi sudjelovati u dijalogu različitih dionika o prelasku na otvorenu znanost na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini o svim pitanjima iz točaka 1. do 9.
Države članice trebale bi osigurati sljedeće:
|
Strukturirana koordinacija država članica na razini Unije i praćenje provedbe ove Preporuke
11. |
Države članice trebale bi imati nacionalnu referentnu točku koja bi imala sljedeće zadaće:
|
12. |
Države članice trebale bi izvijestiti Europsku komisiju 18 mjeseci nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske unije i svake dvije godine nakon toga o mjerama poduzetima kao odgovor na elemente ove Preporuke. Komisija bi na temelju toga trebala preispitati napredak koji je postignut u Uniji kako bi procijenila jesu li potrebne daljnje mjere za ostvarenje ciljeva predloženih u ovoj Preporuci. |
Sastavljeno u Bruxellesu 25. travnja 2018.
Za Komisiju
Mariya GABRIEL
Članica Komisije
Carlos MOEDAS
Član Komisije
(1) COM(2012) 401 final od 17. srpnja 2012.
(2) Preporuka Komisije 2012/417/EU od 17. srpnja 2012. o pristupu znanstvenim podacima i njihovu čuvanju (SL L 194, 21.7.2012., str. 39.).
(3) COM(2015) 192 final od 6. svibnja 2015.
(4) Otvorena znanost novi je pristup znanstvenom radu koji se temelji na suradnji i novim načinima širenja znanja, poboljšanju dostupnosti i ponovnoj uporabi rezultata istraživanja primjenom digitalnih tehnologija i novih suradničkih alata.
(5) COM(2017) 228 final od 10. svibnja 2017.
(6) COM(2016) 178 final od 19. travnja 2016.
(7) SWD(2018) 83 final od 14. ožujka 2018.
(8) Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 345, 31.12.2003., str. 90.).
(9) Otvoreni pristup znači mogućnost pristupa i ponovne uporabe digitalnih rezultata istraživanja uz najmanja moguća ograničenja.
(10) COM(2018) 22 final
(11) Zaključci Vijeća 9360/15 od 29. svibnja 2015.
(12) Zaključci Vijeća 9526/16 od 27. svibnja 2016.