(1)

Vijeće je 22. lipnja 2018. u skladu s člankom 121. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) zaključilo da u Mađarskoj postoji uočeno značajno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u iznosu od –1,5 % BDP-a.

(2)

S obzirom na utvrđeno značajno odstupanje, Vijeće je 22. lipnja 2018. izdalo preporuku (2) Mađarskoj da poduzme potrebne mjere kojima će osigurati da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (3) u 2018. ne bude veća od 2,8 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 1,0 % BDP-a. Vijeće je Mađarskoj preporučilo da sve neočekivane prihode iskoristi za smanjenje deficita, dok bi mjerama konsolidacije proračuna trebalo osigurati trajno poboljšanje strukturnog salda opće države na način kojim se potiče rast. Vijeće je odredilo 15. listopada 2018. kao rok u kojem Mađarska mora podnijeti izvješće o djelovanju poduzetom kao odgovor na navedenu preporuku.

(3)

Komisija je 18. i 19. rujna 2018. u Mađarskoj provela misiju pojačanog nadzora u svrhu izravnog nadzora na temelju članka -11. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97. Nakon što je mađarskim tijelima dostavila svoje privremene nalaze na očitovanje, Komisija je 21. studenoga 2018. o svojim nalazima izvijestila Vijeće. Ti su nalazi potom javno obzanjeni. U izvješću Komisije utvrđeno je da mađarska tijela namjeravaju zadržati ciljni ukupni deficit za 2018. od 2,4 % BDP-a, kako je utvrđeno u Programu konvergencije za 2018., te stoga ne planiraju djelovati na temelju Preporuke Vijeća od 22. lipnja 2018.

(4)

Mađarska su tijela 15. listopada 2018. podnijela izvješće o djelovanju poduzetom kao odgovor na Preporuku Vijeća od 22. lipnja 2018. (4). U izvješću su ponovila da njihov cilj za 2018. ostaje ukupni deficit od 2,4 % BDP-a. U usporedbi s proračunskim predviđanjima iz Programa konvergencije za 2018. mađarska tijela očekuju znatno veće porezne prihode i uštede zbog smanjenih troškova sufinanciranja projekata koji se financiraju iz proračuna EU-a. Međutim, planiraju dodatne rashode kojima će se učinak tih kretanja na smanjenje deficita u potpunosti neutralizirati. Nove diskrecijske mjere o kojima se izvješćuje nemaju značajan neto fiskalni učinak na proračunski rezultat u 2018., čime se ne ispunjuje zahtjev iz Preporuke Vijeća od 22. lipnja 2018.

(5)

Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2018. predviđa se da će rast državnih rashoda, bez diskrecijskih mjera na prihodovnoj strani i jednokratnih mjera, u 2018. iznositi 7,0 %, što je znatno iznad preporučene referentne stope rasta od 2,8 % (odstupanje od 1,6 % BDP-a). Strukturni saldo pogoršat će se za 0,4 % BDP-a u odnosu na preporučeno poboljšanje od 1,0 % BDP-a (odstupanje od 1,4 % BDP-a). Oba kriterija stoga upućuju na veliko odstupanje od preporučene prilagodbe. Na tumačenje referentnog mjerila za rashode negativno su utjecala tri elementa: stopa srednjoročnog potencijalnog rasta koja je niža od trenutačno procijenjene stope i deflator BDP-a na kojima se temelji referentno mjerilo za rashode te neizravni učinak određenih mjera na prihode. Nakon prilagodbe tih čimbenika, čini se da referentno mjerilo za rashode primjereno odražava fiskalni napor te i dalje upućuje na odstupanje. Ocjenom strukturnog salda dolazi se do sličnog rezultata. Na strukturni saldo negativno utječe manjak prihoda, ali to je djelomično neutralizirano učinkom više procjene potencijalnog rasta BDP-a u odnosu na srednjoročni prosjek na kojem se temelji referentno mjerilo za rashode. Stoga, ukupna ocjena potvrđuje veliko odstupanje od preporučene prilagodbe.

(6)

Navedeni nalazi dovode do zaključka da je odgovor Mađarske na Preporuku Vijeća od 22. lipnja 2018. bio nedostatan. Fiskalni napor nedostatan je kako bi se osiguralo da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda u 2018. ne premaši 2,8 %, što bi odgovaralo godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 1,0 % BDP-a,