(1)

Provedbenom uredbom (EU) 2017/1795 (2) Europska komisija („Komisija”) uvela je konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Brazila, Irana, Rusije i Ukrajine te završila ispitni postupak u vezi s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Srbije („konačna uredba”).

(2)

Tijekom ispitnog postupka koji je doveo do uvođenja te pristojbe pet proizvođača izvoznika iz Brazila, Irana, Rusije i Ukrajine ponudilo je preuzimanje obveza u vezi s cijenama. Budući da su te ponude dobivene nakon dodatne konačne objave koja se dogodila u kasnoj fazi ispitnog postupka, Komisija nije mogla analizirati jesu li ta preuzimanja obveza u vezi s cijenama prihvatljiva prije roka za donošenje konačne uredbe. S obzirom na to da je riječ o iznimnim okolnostima, Komisija se obvezala da će analizu tih pet ponuda provesti naknadno. Nakon završetka ispitnog postupka i objave konačne uredbe ponudu za preuzimanje obveza u vezi s cijenama dao je šesti proizvođač izvoznik.

(3)

Komisija je 18. prosinca 2017. obavijestila sve zainteresirane strane o ocjeni ponuda za preuzimanje obveza na temelju koje namjerava odbiti sve ponude za preuzimanje obveza („ocjena Komisije”). Na temelju tih informacija zainteresirane strane dostavile su pisane podneske s primjedbama o ocjeni te, u nekim slučajevima, dodatne izmjene svojih ponuda. Zainteresiranim stranama koje su zatražile saslušanje to je i omogućeno.

(4)

Komisija je 3. siječnja 2018. primila zahtjev vlade Ukrajine za savjetovanje u skladu s člankom 50.a Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine (3). Savjetovanje je održano 26. siječnja 2018. Pisane primjedbe dostavljene su 31. siječnja 2018.

(5)

Ocijenjena je prikladnost i izvedivost svih ponuda u odnosu na važeći pravni okvir, uključujući Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Ukrajine u slučaju ukrajinskog proizvođača izvoznika.

(6)

Proizvođač izvoznik ponudio je jednu najnižu uvoznu cijenu po toni za određeni obujam izvoza u Uniju te drugu, višu, najnižu uvoznu cijenu iznad tog obujma. Proizvođač izvoznik ponudio je i mehanizam prilagodbe cijena.

(7)

Ponuda na temelju jedne prosječne najniže uvozne cijene nije prikladna jer se njome neće ukloniti štetni učinci dampinga za sve vrste proizvoda, osobito one najskuplje. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 632. i 655. konačne uredbe, Komisija smatra da mjera u obliku fiksnog iznosa po toni utvrđenog za određeno društvo točnije odražava štetu koju je prouzročio proizvođač izvoznik za kojeg je utvrđeno da provodi damping od najniže uvozne cijene. Za razliku od najniže uvozne cijene, time se osigurava i da se pristojbom potpuno ukloni šteta te se odmah omogućuje zaštita industrije Unije. Nadalje, ponuda obuhvaća transakcije među povezanim subjektima. Ti odnosi po svojoj prirodi pružaju brojne mogućnosti unakrsne kompenzacije. Bilo koja druga transakcija, zajam ili bespovratna sredstva između dva povezana subjekta mogli bi se upotrijebiti za kompenzaciju najniže uvozne cijene. Komisija ne može pratiti te transakcije i ne raspolaže odgovarajućim mjerilima s pomoću kojih bi mogla provjeriti jesu li stvarne ili kompenzacijske.

(8)

Nadalje, prihvaćanje ponude bilo bi nepraktično. Proizvođač izvoznik ima povezana društva u nekoliko država članica, od kojih neka dalje prerađuju predmetni proizvod. Proizvođač izvoznik kupcima iz Unije prodaje i druge proizvode, a njegov povezani uvoznik prodaje istovjetne proizvode iz drugih izvora. Stoga Komisija nije u mogućnosti djelotvorno pratiti te aktivnosti ili provoditi dvije različite najniže uvozne cijene ovisno o obujmu izvoza.

(9)

U odgovoru na Komisijinu ocjenu proizvođač izvoznik tvrdio je da se najnižom uvoznom cijenom koja je predložena u njegovoj ponudi uklanja štetni učinak dampinga s obzirom na to da je Komisija u jednoj fazi ispitnog postupka predložila istu najnižu uvoznu cijenu. Proizvođač izvoznik istaknuo je da se najniža uvozna cijena temelji na ponderiranim prosječnim uvoznim cijenama za sve vrste proizvoda. Stoga najniža uvozna cijena ne bi bila na štetu proizvođača iz Unije jer bi se vrste proizvoda s nižom cijenom pozicionirale na višu razinu cijena od primjerene, što bi omogućilo kompenzaciju za vrste proizvoda s višom cijenom. Proizvođač izvoznik smatra da bi, kada bi se ista logika primijenila na sastav vrsta proizvoda njegova izvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka, najniža uvozna cijena bila dostatna za uklanjanje štetnog učinka dampinga. Nadalje, proizvođač izvoznik tvrdio je da se najniža uvozna cijena ne bi smjela prilagođavati na temelju prodaje preko povezanog društva, među ostalim zbog načina na koji je njegova izvozna cijena utvrđena u konačnoj uredbi. Proizvođač izvoznik potom je tvrdio da unakrsna kompenzacija nije moguća zbog više razloga, osobito stoga što bi bila vidljiva u godišnjim izvješćima proizvođača izvoznika i njegovih povezanih društava. Proizvođač izvoznik izmijenio je i svoju ponudu za preuzimanje obveza. U novoj se ponudi proizvođač izvoznik obvezao da će prestati preprodavati toplovaljane plosnate proizvode preko svojeg povezanog subjekta u Uniji te da će izvješćivati o prodaji drugih proizvoda Uniji.

(10)

U vezi s primjedbom da se predloženom najnižom uvoznom cijenom uklanja štetni učinak dampinga jer je ta cijena jednaka onoj koju je predložila Komisija u jednoj fazi ispitnog postupka, Komisija napominje da je to rješenje u konačnici odbijeno. Razlozi za to odbijanje navedeni su, među ostalim, u uvodnim izjavama 632. i 655. konačne uredbe, a sažeti su u uvodnoj izjavi 7. Primjedba u vezi s činjenicom da se najniža uvozna cijena temelji na ponderiranim prosječnim uvoznim cijenama nije utjecala na zaključak da se najnižom uvoznom cijenom ne uklanja štetni učinak dampinga za najskuplje vrste proizvoda. Komisiji nisu bili dostupni podaci koji bi potkrijepili tvrdnju da bi se najnižom uvoznom cijenom uklonio štetni učinak dampinga zbog sastava vrste proizvoda izvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka. Te podatke nije dostavio ni podnositelj zahtjeva. Čak i da su joj bili dostupni podaci koji potkrepljuju tu tvrdnju, Komisija je utvrdila da ništa ne sprječava da se sastav vrsta proizvoda promijeni u smjeru skupljih vrsta proizvoda. Dapače, sama primjena najniže uvozne cijene mogla bi ići u prilog takvoj promjeni sastava. U vezi s primjedbom da se najniža uvozna cijena ne bi smjela prilagođavati na temelju prodaje preko povezanog društva, Komisija se može složiti da ta prilagodba uistinu ne bi bila opravdana, s obzirom na okolnosti predmeta u razdoblju ispitnog postupka, a osobito s obzirom na način na koji je izvozna cijena za proizvođača izvoznika utvrđena u konačnoj uredbi. Međutim, nema jamstva da se okolnosti neće promijeniti, osobito stoga što je riječ o povezanim društvima. U vezi s izmjenom ponude i rizicima od unakrsne kompenzacije Komisija je napomenula da, unatoč tome što bi se preuzimanjem obveze da se predmetni proizvod ne preprodaje ograničili određeni rizici od unakrsne kompenzacije, i dalje ostaje glavni problem, a to je da se najniža uvozna cijena primjenjuje na transakcije između povezanih subjekata. Takva veza između dva subjekta pruža brojne mogućnosti unakrsne kompenzacije koje Komisija ne može djelotvorno pratiti. U godišnjim izvješćima ne bi bile prikazane sve te mogućnosti, a za one koje bi bile prikazane Komisija ne bi imala odgovarajuće referentne vrijednosti na temelju kojih bi mogla procijeniti jesu li kompenzacijske prirode. Preuzimanje obveze koje obuhvaća prodaju povezanim društvima može se prihvatiti samo ako se predmetni proizvod potom preprodaje neovisnom kupcu te se odgovarajuće prilagođena najniža uvozna cijena može primijeniti na te transakcije. To je nemoguće ako se predmetni proizvod transformira u drugi proizvod.

(11)

Proizvođač izvoznik ponudio je jednu najnižu uvoznu cijenu po toni za svoj cjelokupni izvoz.

(12)

Ponuda na temelju jedne prosječne najniže uvozne cijene nije prikladna jer se njome neće ukloniti štetni učinci dampinga za sve vrste proizvoda, osobito one najskuplje. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 632. i 655. konačne uredbe, Komisija smatra da mjera u obliku fiksnog iznosa po toni utvrđenog za određeno društvo točnije odražava štetu koju je prouzročio proizvođač izvoznik za kojeg je utvrđeno da provodi damping od jedne najniže uvozne cijene. Za razliku od jedne najniže uvozne cijene, time se osigurava i da se pristojbom potpuno ukloni šteta te se odmah omogućuje zaštita industrije Unije. Ponuda nije prikladna i stoga što proizvođač izvoznik nije predložio mehanizam prilagodbe iako cijene toplovaljanih plosnatih proizvoda s vremenom znatno variraju.

(13)

Nadalje, prihvaćanje ponude bilo bi nepraktično. Zbog globalne strukture i prodajnih aktivnosti proizvođača izvoznika predloženu ponudu u vezi s cijenama ne bi bilo moguće djelotvorno pratiti, što bi otvorilo više mogućnosti unakrsne kompenzacije cijena. Proizvođač izvoznik ima nekoliko povezanih društava u više država članica i izvan Unije. Osim toga, proizvođač izvoznik u Uniji prodaje i druge proizvode. Stoga Komisija nije u mogućnosti djelotvorno pratiti te aktivnosti.

(14)

Proizvođač izvoznik ponudio je jednu najnižu uvoznu cijenu po toni za svoj cjelokupni izvoz, prilagođenu za prodaju preko njegova trgovačkog društva u Uniji.

(15)

Ponuda na temelju jedne prosječne najniže uvozne cijene nije prikladna jer se njome neće ukloniti štetni učinci dampinga za sve vrste proizvoda, osobito one najskuplje. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 632. i 655. konačne uredbe, Komisija smatra da mjera u obliku fiksnog iznosa po toni utvrđenog za određeno društvo točnije odražava štetni damping za koji je utvrđeno da ga provodi proizvođač izvoznik od najniže uvozne cijene. Za razliku od najniže uvozne cijene, time se osigurava i da se pristojbom potpuno ukloni štetni damping te se odmah omogućuje zaštita industrije Unije. Ponuda nije prikladna i stoga što proizvođač izvoznik nije predložio mehanizam prilagodbe iako cijene toplovaljanih plosnatih proizvoda s vremenom znatno variraju.

(16)

Nadalje, prihvaćanje ponude bilo bi nepraktično. S obzirom na to da proizvođač izvoznik prodaje druge proizvode u Uniju, predloženu ponudu u vezi s cijenama ne bi bilo moguće djelotvorno pratiti, što bi otvorilo mogućnosti unakrsne kompenzacije cijena. Stoga Komisija nije u mogućnosti djelotvorno pratiti te aktivnosti.

(17)

U odgovoru na Komisijinu ocjenu proizvođač izvoznik tvrdio je da se Komisija nije očitovala na činjenicu da je njegova ponuda odražavala prijedlog Komisije u jednoj fazi ispitnog postupka. Proizvođač izvoznik zatražio je objašnjenje zašto ponuda koja odražava taj prijedlog nije prikladna. Proizvođač izvoznik tvrdio je da je najniža uvozna cijena koju je predložio viša od one koju je predložila Komisija tijekom ispitnog postupka te se stoga najnižom uvoznom cijenom koja je predložena u ponudi za preuzimanje obveze po definiciji uklanja šteta za industriju Unije. Nadalje, proizvođač izvoznik tvrdio je da ne postoji razlika između najniže uvozne cijene i posebne pristojbe po toni kada je riječ o uklanjanju štetnog učinka dampinga za najskuplji proizvod, stoga taj argument nije relevantan. Proizvođač izvoznik tvrdio je da činjenica da prodaje druge proizvode Uniji ne uzrokuje automatski rizik od unakrsne kompenzacije. Naposljetku, tvrdio je da bi se računima na temelju preuzete obveze uklonio rizik od izbjegavanja ili unakrsne kompenzacije jednako kao i valjanim trgovačkim računom predloženim u konačnom dokumentu o općoj objavi.

(18)

Komisija je napomenula da se u svojoj ocjeni jasno očitovala o sličnostima ponude za preuzimanje obveza i opcije koja je razmatrana u jednoj fazi ispitnog postupka te je u uvodnoj izjavi 15. istaknula i sažela dio konačne uredbe u kojem se objašnjava zašto je ta opcija odbijena. Isti argument vrijedi i za primjedbu proizvođača izvoznika u kojoj račune na temelju preuzete obveze uspoređuje s jednim od rješenja razmatranih tijekom ispitnog postupka, koje je Komisija naposljetku odbila. Činjenica da je najniža uvozna cijena koju je predložio proizvođač izvoznik viša od one koju je Komisija razmatrala u jednom trenutku tijekom ispitnog postupka ne znači da se njome po definiciji uklanja štetni učinak dampinga. Razlika je neznatna te nije utjecala na argument da prosječna najniža uvozna cijena nije prikladna jer se njome neće ukloniti štetni učinci dampinga za sve vrste proizvoda, osobito za one najskuplje. Nije utemeljena ni primjedba da su najniža uvozna cijena i posebna pristojba jednako nedjelotvorne u tom pogledu. Za razliku od najniže uvozne cijene, posebna pristojba uvoznike prisiljava da za skuplje vrste proizvoda plaćaju više s obzirom na to da je tržišna cijena vrste proizvoda samo dio cijene koju plaćaju, dok drugi dio cijene čini pristojba. To je drukčije u slučaju najniže uvozne cijene koja je ista za sve vrste proizvoda. Konačno, prodaja drugih proizvoda Uniji uistinu se može upotrijebiti za unakrsnu kompenzaciju samo ako se ti proizvodi prodaju istim kupcima kao toplovaljani plosnati proizvodi. Međutim, Komisija je napomenula da su unakrsna kompenzacija i rizik od unakrsne kompenzacije dva različita pojma. Primjerice, Komisija zna da proizvođač izvoznik prodaje druge proizvode Uniji, ali nema podataka o kupcima tih proizvoda proizvođača izvoznika. Proizvođač izvoznik posebice nije osporio da prodaje druge proizvode svojim kupcima toplovaljanih plosnatih proizvoda te se nije obvezao da to neće činiti u budućnosti. Iako nije dokaz o postojanju unakrsne kompenzacije, takva situacija očito predstavlja rizik od unakrsne kompenzacije koji Komisija ne može pratiti.

(19)

Proizvođač izvoznik ponudio je dvije najniže uvozne cijene po toni, jednu za limene ploče i jednu za kolutove. Proizvođač izvoznik ponudio je i mehanizam prilagodbe cijena te se u izmjeni svoje ponude obvezao da će predmetni proizvod prodavati samo izravno neovisnim kupcima u Uniji te da svojim kupcima toplovaljanih plosnatih proizvoda u Uniji neće prodavati druge proizvode.

(20)

S obzirom na to da je dostavljena nakon zaključenja ispitnog postupka, ponudu proizvođača izvoznika trebalo bi odbiti. Iako je člankom 8. stavkom 2. osnovne uredbe predviđeno da se preuzimanje obveza u iznimnim okolnostima može ponuditi nakon razdoblja tijekom kojeg se mogu podnijeti prigovori u skladu s člankom 20. stavkom 5. osnovne uredbe, ponuda bi trebala stići u razumnom roku prije zaključenja ispitnog postupka.

(21)

Međutim, čak i da je dostavljena pravodobno, ponuda koja se temelji na dvije prosječne najniže uvozne cijene nije prikladna jer se njome neće ukloniti štetni učinci dampinga za sve vrste proizvoda, osobito one najskuplje. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 632. i 655. konačne uredbe, Komisija smatra da mjera u obliku fiksnog iznosa po toni utvrđenog za određeno društvo točnije odražava štetni damping za koji je utvrđeno da ga provodi proizvođač izvoznik od najniže uvozne cijene. Za razliku od najniže uvozne cijene, time se osigurava i da se pristojbom potpuno ukloni štetni damping te se odmah omogućuje zaštita industrije Unije.

(22)

Nadalje, prihvaćanje ponude bilo bi nepraktično. Zbog globalne strukture i prodajnih aktivnosti proizvođača izvoznika predloženu ponudu u vezi s cijenama ne bi bilo moguće djelotvorno pratiti, što bi otvorilo više mogućnosti unakrsne kompenzacije cijena. Proizvođač izvoznik ima nekoliko povezanih društava te prodaje i druge čelične proizvode u Uniji. Stoga Komisija nije u mogućnosti djelotvorno pratiti te aktivnosti.

(23)

U odgovoru na Komisijinu ocjenu proizvođač izvoznik izrazio je neslaganje s ocjenom i pritom naglasio važnost svojeg preuzimanja dodatne obveze da koristi samo jedan prodajni kanal te da svojim kupcima toplovaljanih plosnatih proizvoda ne prodaje druge proizvode.

(24)

U vezi s dodatnim obvezama Komisija je napomenula da zbog globalnog ustroja proizvođača izvoznika te globalne strukture njegovih kupaca nije moguće pratiti sve raspoložive mogućnosti unakrsne kompenzacije. Primjerice, ako poduzeća obuhvaćena preuzetom obvezom ne prodaju druge proizvode kupcu toplovaljanih plosnatih proizvoda u Uniji, to njihova povezana društva, u Uniji ili izvan Unije, ne sprječava da s tim kupcima ili njihovim povezanim subjektima sklapaju transakcije kojima se može provoditi unakrsna kompenzacija. Iako se nije složio s ocjenom prikladnosti svoje ponude, proizvođač izvoznik nije iznio nikakve dodatne argumente protiv Komisijina zaključka.

(25)

Proizvođač izvoznik najprije je ponudio nekoliko najnižih uvoznih cijena po toni ovisno o vrsti proizvoda. Kasnije je izmijenio svoju ponudu i za sve vrste proizvoda ponudio jednu najnižu uvoznu cijenu po toni, uz mehanizam prilagodbe na temelju prosječnih cijena toplovaljanih plosnatih proizvoda. Osim toga, proizvođač izvoznik predložio je kvantitativni godišnji prag i obvezao se prodavati isključivo povezanom društvu u Uniji i to samo za potrebe daljnje prerade.

(26)

Ponuda na temelju jedne prosječne najniže uvozne cijene nije prikladna jer se njome neće ukloniti štetni učinci dampinga za sve vrste proizvoda, osobito one najskuplje. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 632. i 655. konačne uredbe, Komisija smatra da mjera u obliku fiksnog iznosa po toni utvrđenog za određeno društvo točnije odražava štetni damping za koji je utvrđeno da ga provodi proizvođač izvoznik od najniže uvozne cijene. Za razliku od najniže uvozne cijene, time se osigurava i da se pristojbom potpuno ukloni štetni damping te se odmah omogućuje zaštita industrije Unije. Nadalje, ponuda obuhvaća transakcije među povezanim subjektima. Ti odnosi po svojoj prirodi pružaju brojne mogućnosti unakrsne kompenzacije. Bilo koja druga transakcija, zajam ili bespovratna sredstva između dva povezana subjekta mogli bi se upotrijebiti za kompenzaciju najniže uvozne cijene. Komisija ne može pratiti te transakcije i ne raspolaže odgovarajućim mjerilima s pomoću kojih bi mogla provjeriti jesu li stvarne ili kompenzacijske.

(27)

Prihvaćanje ponude bilo bi i nepraktično. Zbog globalne strukture i prodajnih aktivnosti proizvođača izvoznika predloženu ponudu u vezi s cijenama ne bi bilo moguće djelotvorno pratiti, što bi otvorilo više mogućnosti unakrsne kompenzacije cijena. Nadalje, povezana društva u Uniji također proizvode i prodaju istovjetni proizvod. Stoga Komisija nije u mogućnosti djelotvorno pratiti te aktivnosti.

(28)

U odgovoru na Komisijinu ocjenu proizvođač izvoznik tvrdio je da je Komisija previdjela dva ključna elementa njegove ponude, a to su kvantitativni prag i obveza u pogledu krajnje potrošnje (tj. samo za daljnju preradu). Prema tvrdnjama proizvođača izvoznika tim se dvjema obvezama jamči prestanak izvoza po dampinškim cijenama jer se predmetni proizvod ne bi izvozio na slobodno tržište Unije. Proizvođač izvoznik potom je tvrdio da u konačnoj uredbi Komisija nije utvrdila štetu na tržištu za vlastitu potrošnju. Usprkos tim argumentima proizvođač izvoznik izmijenio je svoju ponudu u duhu pune suradnje te ponudio dvadeset dvije najniže uvozne cijene na temelju vrsta proizvoda. U vezi s rizikom od unakrsne kompenzacije, proizvođač izvoznik tvrdio je da je, s obzirom na to da neće biti prodaje na slobodnom tržištu, zapravo irelevantno po kojoj će se najnižoj cijeni predmetni proizvod prodavati unutar grupe. S obzirom na to da je takva najniža cijena irelevantna, jednako je irelevantan i rizik od unakrsne kompenzacije. Proizvođač izvoznik nadalje je tvrdio da se na transakcije unutar grupe primjenjuje politika transfernih cijena grupe te se stoga te transakcije ne mogu koristiti za unakrsnu kompenzaciju.

(29)

Proizvođač izvoznik nije prodavao toplovaljane plosnate proizvode svojim povezanim subjektima u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Osim toga, suprotno tvrdnjama proizvođača izvoznika, prodaja toplovaljanih plosnatih proizvoda unutar grupe za daljnju preradu nije bila isključena pri utvrđivanju štetnog dampinga u konačnoj uredbi. Ta je prodaja trenutačno obuhvaćena važećom pristojbom i taj se nalaz ne može poništiti na temelju ponude za preuzimanje obveze. S obzirom na to da se argument proizvođača izvoznika o nemogućnosti unakrsne kompenzacije unutar grupe temelji na pogrešnoj pretpostavci da prodaja unutar grupe za potrebe prerade ne uzrokuje štetan damping, taj je argument odbijen. Nadalje, interna politika transfernih cijena grupe njezina je interna odluka i kao takva nije dostatno jamstvo protiv unakrsne kompenzacije. Čak i da jest, unakrsna kompenzacija unutar grupe mogla bi se odvijati drugim sredstvima osim prodajom robe. Preuzimanje obveze koje obuhvaća prodaju povezanim društvima može se prihvatiti samo ako se predmetni proizvod potom preprodaje neovisnom kupcu te se odgovarajuće prilagođena najniža uvozna cijena može primijeniti na te transakcije. To je nemoguće ako se predmetni proizvod transformira u drugi proizvod. Ponuda dvadeset dvije najniže uvozne cijene na temelju skupina vrsta proizvoda nije se mogla prihvatiti jer je carina ne bi mogla djelotvorno pratiti.

(30)

Proizvođač izvoznik u svojoj je prvobitnoj ponudi predložio dva scenarija. Prvi se scenarij temelji na jednoj najnižoj uvoznoj cijeni po toni (odnosno njezinoj prosječnoj cijeni tijekom razdoblja ispitnog postupka uvećanoj za pristojbu i prilagođenoj za povećanje cijene sirovina nakon razdoblja ispitnog postupka) te uz mogućnost prodaje ispod te najniže uvozne cijene uz primjenu pristojbe. Drugi se scenarij temelji na nižoj najnižoj uvoznoj cijeni po toni (bez prilagodbe za povećanje cijene sirovina nakon razdoblja ispitnog postupka) bez mogućnosti prodaje ispod te najniže uvozne cijene. Proizvođač izvoznik potom je izmijenio svoju ponudu dodavanjem kvantitativnog godišnjeg praga za prodaju u okviru preuzete obveze.

(31)

Komisija ne prihvaća takozvane „à la carte” odredbe koje proizvođaču izvozniku omogućuju da prodaje u okviru preuzete obveze i usporedno ispod najniže uvozne cijene uz primjenu pristojbe, te je stoga ovaj drugi scenarij jedini koji se može razmatrati. Prihvaćanje takve odredbe omogućilo bi mehanizam unakrsne kompenzacije pri čemu bi se transakcije na razini najniže uvozne cijene kompenzirale transakcijama po cijenama ispod najniže uvozne cijene.

(32)

U članku 50. Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine navodi se da prednost treba dati preuzimanju obveza pod uvjetom da Komisija primi izvedivu ponudu koja je prikladna i čije se prihvaćanje ne smatra nepraktičnim. U ovom slučaju, iz razloga obrazloženih u nastavku, Komisija nije primila izvedivu ponudu za preuzimanje obveza te se stoga ne može dati prednost preuzimanju obveza.

(33)

Prema ocjeni Komisije, ponuda je neprikladna iz više razloga. Temelji se na jednoj prosječnoj najnižoj uvoznoj cijeni te se stoga njome neće ukloniti štetni učinci dampinga za sve vrste proizvoda, osobito one najskuplje. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 632. i 655. konačne uredbe, Komisija smatra da mjera u obliku fiksnog iznosa po toni utvrđenog za određeno društvo točnije odražava štetni damping za koji je utvrđeno da ga provodi proizvođač izvoznik od najniže uvozne cijene. Za razliku od najniže uvozne cijene, time se osigurava i da se pristojbom potpuno ukloni štetni damping te se odmah omogućuje zaštita industrije Unije. Proizvođač izvoznik nije predložio prilagodbu na ime prodaje preko svojih povezanih društava. Iako cijene toplovaljanih plosnatih proizvoda s vremenom znatno variraju, proizvođač izvoznik nije predložio mehanizam prilagodbe. Nadalje, ponudom su obuhvaćene samo dvije od tri proizvodne lokacije koje su izvozile predmetni proizvod u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Naposljetku, proizvođač izvoznik predložio je da njegova prodaja povezanim subjektima u Uniji bude obuhvaćena uvjetima preuzete obveze. Ti odnosi po svojoj prirodi pružaju brojne mogućnosti unakrsne kompenzacije. Bilo koja druga transakcija, zajam ili bespovratna sredstva između dva povezana subjekta mogli bi se upotrijebiti za kompenzaciju najniže uvozne cijene. Komisija ne može pratiti te transakcije i ne raspolaže odgovarajućim mjerilima s pomoću kojih bi mogla provjeriti jesu li stvarne ili kompenzacijske.

(34)

Prihvaćanje ponude bilo bi i nepraktično. Zbog globalne strukture i prodajnih aktivnosti proizvođača izvoznika predloženu ponudu u vezi s cijenama ne bi bilo moguće djelotvorno pratiti, što bi otvorilo više mogućnosti unakrsne kompenzacije cijena. Proizvođač izvoznik ima nekoliko povezanih društava u raznim državama članicama i izvan Unije od kojih neki proizvode i prodaju istovjetni proizvod. Proizvođač izvoznik prodaje u Uniju putem jednog ili više tih društava. Stoga Komisija nije u mogućnosti djelotvorno pratiti te aktivnosti.

(35)

Kao odgovor na Komisijinu ocjenu proizvođač izvoznik dostavio je treću verziju svoje ponude za preuzimanje obveza. U novoj verziji ponude proizvođač izvoznik predložio je četiri različite najniže uvozne cijene i obvezao se da neće prodavati ispod tih cijena. Prema navodima proizvođača izvoznika ta je izmjena napravljena unatoč tome što je Komisija u jednoj fazi ispitnog postupka koji je rezultirao uvođenjem pristojbe smatrala da je jedna najniža uvozna cijena prihvatljiva za sve vrste proizvoda. Nadalje, proizvođač izvoznik obvezao se da će u ponudu za preuzimanje obveza uključiti treću proizvodnu lokaciju, da neće prodavati predmetni proizvod preko svojih povezanih subjekata u Uniji, da će dostaviti podatke o prodaji drugih proizvoda koje u Uniji prodaje svojim kupcima toplovaljanih plosnatih proizvoda te da neće prodavati predmetni proizvod i druge proizvode izvan Unije svojim kupcima toplovaljanih plosnatih proizvoda u Uniji. Naposljetku, proizvođač izvoznik predložio je niži kvantitativni godišnji prag. Za prodaju iznad navedenog praga proizvođač izvoznik ponudio je da će prodavati uz primjenu važeće antidampinške pristojbe.

(36)

Osim preuzimanja navedenih obveza, vlada Ukrajine predložila je da će Komisiji dostaviti statističke podatke o izvozu predmetnog proizvoda te osnovati stručnu skupinu koja bi olakšala razmjenu statističkih i drugih podataka.

(37)

Proizvođač izvoznik 5. veljače 2018. još je jednom izmijenio svoju ponudu za preuzimanje obveza. Proizvođač izvoznik tvrdio je da sva njegova prodaja podliježe strogoj politici cijena grupe, što onemogućuje unakrsnu kompenzaciju. Nadalje, proizvođač izvoznik tvrdio je da se redovitim revizijama poreznih tijela u Europskoj uniji i Švicarskoj detaljno provjerava politika cijena grupe. Unatoč tome, proizvođač izvoznik se obvezao da toplovaljane plosnate proizvode proizvedene u Uniji i druge proizvode koje proizvodi njegova grupa neće prodavati svojim kupcima toplovaljanih plosnatih proizvoda koji kupuju predmetni proizvod. To bi se primjenjivalo na sve njegove kupce, osim jednog kupca koji bi kupovao toplovaljane plosnate proizvode iz Ukrajine i Unije te druge proizvode koje proizvodi grupa.

(38)

U vezi s primjedbom da je Komisija u jednoj fazi ispitnog postupka smatrala da je jedna najniža uvozna cijena prihvatljiva za sve vrste proizvoda, Komisija napominje da je to rješenje u konačnici odbijeno. Razlozi za to odbijanje navedeni su, među ostalim, u uvodnim izjavama 632. i 655. konačne uredbe, a sažeti su u uvodnoj izjavi 33.

(39)

Ponuda je i dalje neprikladna zbog više razloga. Od četiri predložene skupine najniže uvozne cijene, u jednoj gotovo da nije bilo nikakve prodaje, u drugoj postoji varijanta cijene, a u preostale dvije znatne varijacije cijena. Najnižim uvoznim cijenama, koje se temelje na prosječnim cijenama u svakoj skupini, neće se dakle ukloniti štetni učinci dampinga za sve vrste proizvoda, osobito za one najskuplje u svakoj skupini. Nadalje, visina četiriju najnižih uvoznih cijena određena je na potpuno proizvoljan način. Komisiji nisu dostavljeni nikakvi podaci kojima bi se potkrijepila razlika između najnižih uvoznih cijena. Naposljetku, iako cijene toplovaljanih plosnatih proizvoda s vremenom znatno variraju, proizvođač izvoznik nije predložio mehanizam prilagodbe.

(40)

Prihvaćanje ponude za preuzimanje obveza i dalje nije praktično. Proizvođač izvoznik obvezao se da neće prodavati nikakve proizvode izvan unije društvima svojih kupaca iz Unije koja imaju sjedište izvan Unije. Međutim, preuzetom obvezom obuhvaćena su samo tri proizvodna poduzeća, dok su izostavljeni deseci povezanih društava, uključujući švicarskog trgovca. Čak i da su sva ta društva obuhvaćena preuzetom obvezom, preuzetu obvezu ne bi bilo moguće pratiti zbog veličine grupe proizvođača izvoznika i veličine njezine baze kupaca. Nadalje, proizvođač izvoznik predložio je da će izvješćivati o prodaji drugih proizvoda svojim kupcima toplovaljanih plosnatih proizvoda u Uniji. Međutim, Komisija ne bi imala odgovarajuće referentne vrijednosti s pomoću kojih bi mogla provjeriti jesu li te transakcije kompenzacijske. Iako se proizvođač izvoznik obvezao da neće prodavati preko svojih povezanih subjekata u Uniji, ti subjekti prodaju istovjetni proizvod na tržištu Unije. Iako se mogu odnositi na iste kupce i stoga upotrijebiti za kompenzaciju, te su transakcije potpuno izvan okvira ponude za preuzimanje obveza.

(41)

Izmjenom ponude za preuzimanje obveza koja je predložena 5. veljače 2018. (tj. obvezivanjem će prodavati samo predmetni proizvod svim svojim kupcima toplovaljanih plosnatih proizvoda u Uniji, osim jednom) ne uklanja se navedena zabrinutost u pogledu isključenog kupca. Kada je riječ o drugim kupcima, s obzirom na veličinu grupe proizvođača izvoznika, ne bi bilo moguće pratiti prodaje je li neko od društava povezanih s proizvođačem izvoznikom druge proizvode kupcima toplovaljanih plosnatih proizvoda u Uniji ili njihovim povezanim subjektima. Interne politike cijena proizvođača izvoznika i kupca kojem namjerava prodavati proizvode nisu dovoljno jamstvo protiv unakrsne kompenzacije. Nadalje, proizvođač izvoznik nije objasnio na koji bi se način revizijama poreznih tijela u Uniji i Švicarskoj otkrile cijene koje omogućuju unakrsnu kompenzaciju. Prihvaćanje prodaje proizvoda po cijeni nižoj od one koja bi se inače zahtijevala ne predstavlja nužno povredu poreznih zakona. To je dio svakodnevnih pregovora o cijenama.

(42)

Naposljetku, prodaja iznad godišnjeg praga uz primjenu važeće antidampinške pristojbe ne može se prihvatiti jer bi se mogla upotrijebiti za kompenzaciju. To je u biti varijacija odredbi „à la carte”, koje su opisane u uvodnoj izjavi 31., s vremenskom odgodom. Snižavanjem praga znatno ispod dosadašnjih godišnjih količina izvoza nova ponuda stoga povećava rizik od unakrsne kompenzacije.

(43)

Unatoč davanju prednosti preuzimanju obveza koje se spominje u članku 50. Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine, ponuda se ne može prihvatiti jer je neprikladna. Da je ponuda bila prikladna, njezino bi prihvaćanje još uvijek bilo nepraktično zbog prethodno navedenih razloga. Razmjenom statističkih podataka i osnivanjem stručne skupine koje je tijekom savjetovanja predložila vlada Ukrajine ne bi se u dovoljnoj mjeri uklonila nijedna od prethodno navedenih zabrinutosti.

(44)

Zbog prethodno navedenih razloga Komisija ne može prihvatiti ni jednu od tih ponuda za preuzimanje obveza.

(45)

Zainteresirane strane obaviještene su o razlozima na temelju kojih je donesena odluka te im je omogućeno da iznesu primjedbe i budu saslušane. Vladi Ukrajine ponuđeno je i savjetovanje u skladu s člankom 50.a Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Ukrajine. Održano je savjetovanje s ukrajinskim tijelima 26. siječnja 2018., a vlada Ukrajine je 31. siječnja 2018. dostavila pisane primjedbe. Osim toga, održano je nekoliko saslušanja na kojima su sudjelovali predmetni proizvođači izvoznici i Eurofer, koji zastupa industriju Unije. Sve primjedbe primljene tijekom tog postupka razmotrene su u prethodnom tekstu. Ni primjedbe zainteresiranih strana ni savjetovanje s vladom Ukrajine nisu promijenili zaključak da se ponude za preuzimanje obveza odbijaju,