This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32017R0180
Commission Delegated Regulation (EU) 2017/180 of 24 October 2016 supplementing Directive 2013/36/EU of the European Parliament and of the Council with regard to regulatory technical standards for benchmarking portfolio assessment standards and assessment-sharing procedures (Text with EEA relevance. )
Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/180 оd 24. listopada 2016. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za standarde procjene referentnih portfelja i postupke razmjene tih procjena (Tekst značajan za EGP. )
Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/180 оd 24. listopada 2016. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za standarde procjene referentnih portfelja i postupke razmjene tih procjena (Tekst značajan za EGP. )
C/2016/6703
SL L 29, 3.2.2017, pp. 1–9
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
|
3.2.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 29/1 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/180
оd 24. listopada 2016.
o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za standarde procjene referentnih portfelja i postupke razmjene tih procjena
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (1), a posebno njezin članak 78. stavak 7. treći podstavak,
budući da:
|
(1) |
Potrebno je utvrditi standarde na temelju kojih nadležna tijela procjenjuju interne pristupe institucija za izračun kapitalnih zahtjeva i odrediti detaljna pravila o postupcima razmjene tih procjena među nadležnim tijelima ovlaštenima za nadzor raspona iznosa izloženosti ponderirane rizikom ili kapitalnih zahtjeva institucija kojima je odobrena upotreba internih pristupa za izračun tih iznosa ili kapitalnih zahtjeva. |
|
(2) |
Procjena kvalitete naprednih pristupa institucija omogućuje usporedbu internih pristupa na razini Unije, pri čemu Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) pomaže nadležnim tijelima pri procjeni potencijalnog podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva. Pravila o postupcima razmjene procjena trebala bi sadržavati odgovarajuće odredbe o vremenskom rasporedu razmjene procjena između relevantnih nadležnih tijela i EBA-e. |
|
(3) |
Tijela nadležna za nadzor institucija koje pripadaju grupi koja podliježe konsolidiranom nadzoru imaju legitiman interes u pogledu kvalitete internih pristupa koje upotrebljavaju te institucije jer se njima prije svega pridonosi zajedničkoj odluci o odobrenju internih pristupa, na temelju članka 20. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2). U pravilima o postupcima razmjene procjena izrađenih u skladu s člankom 78. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU trebalo bi navesti i kako se opće obveze o suradnji i razmjeni informacija u okviru kolegijâ primjenjuju u konkretnom kontekstu postupka ocjenjivanja. |
|
(4) |
Kako bi se osigurala učinkovita i praktična razmjena procjena izrađenih u skladu s člankom 78. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU, nadležna tijela trebala bi objaviti svoju procjenu ili stajalište o razini potencijalnog podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva koji proizlaze iz internih pristupa koje upotrebljavaju institucije te obrazložiti zaključke na kojima se temelji procjena nadležnih tijela. Nadalje, konkretne ili predviđene korektivne mjere nadležnih tijela u skladu s člankom 78. stavkom 4. te Direktive mjerodavne su i za sva ostala tijela nadležna za nadzor institucija koje pripadaju grupi koja podliježe konsolidiranom nadzoru jer imaju legitiman interes u pogledu kontinuirane kvalitete internih pristupa koje upotrebljavaju te institucije. Osim toga, konkretne ili predviđene korektivne mjere nadležnih tijela potrebno je i priopćiti EBA-i u skladu s člankom 107. stavkom 1. te Direktive jer su EBA-i potrebne za obavljanje njezinih zadaća. |
|
(5) |
Izvješće EBA-e izrađeno radi pomoći nadležnim tijelima pri procjeni kvalitete internih pristupa kamen je temeljac postupka ocjenjivanja jer to izvješće sadržava rezultate usporedbe relevantnih institucija s usporedivim institucijama na razini Unije. Stoga informacije sadržane u izvješću EBA-e trebaju biti temelj odlukama nadležnih tijela o tome koja društva i portfelje treba procijeniti s „posebnom pozornošću”, kao što je propisano u članku 78. stavku 3. prvom podstavku Direktive 2013/36/EU. |
|
(6) |
Rezultati procjene kvalitete internih pristupa ovise o kvalitete podataka koje relevantne institucije dostavljaju u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/2070 (3), koji trebaju biti usklađeni i usporedivi. Stoga bi nadležna tijela trebala imati obvezu potvrditi da institucije tu provedbenu uredbu pravilno primjenjuju, posebno u pogledu primjene mogućnosti dostupne institucijama da ne moraju dostaviti podatke o određenim pojedinačnim portfeljima. |
|
(7) |
Ako nadležna tijela izračunavaju referentne vrijednosti na temelju standardiziranog pristupa, potrebno je radi opreza izvršiti prilagodbu kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik koji proizlazi iz primjene standardiziranog pristupa. Ta se prilagodba treba odrediti na razini na kojoj se izračunava prijelazni prag iz Basela I na temelju članka 500. Uredbe (EU) br. 575/2013. |
|
(8) |
Trenutačno se smatra da u slučaju tržišnog rizika nije primjereno izračunavati referentne vrijednosti na temelju standardiziranog pristupa jer mogu dovesti do iskrivljavanja. Zbog bitnih metodoloških razlika pri izračunavanju kapitalnih zahtjeva u skladu sa standardiziranim i internim pristupima, uglavnom zbog velikih razlika u pogledu agregiranja ili diversifikacije pojedinačnih pozicija, usporedbom dvaju parametara pod tržišnim rizikom za male portfelje ne bi se dobila smislena naznaka potencijalnog podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva. Ako se pri procjeni modela kreditnog rizika razmatraju izračuni prema standardiziranom pristupu, oni se trebaju upotrebljavati samo kao referentna mjerila za procjenu, a ne kao pragovi. |
|
(9) |
Pri procjeni sveukupne kvalitete internih pristupa institucija i stupnja odstupanja utvrđenih u konkretnim pristupima nadležna tijela ne bi se trebala usredotočiti isključivo na ishode, nego bi trebala nastojati i utvrditi ključne uzroke odstupanja i donijeti zaključke o različitim pristupima modeliranju. Stoga bi nadležna tijela trebala obvezno uzimati u obzir rezultate alternativnih izračuna vrijednosti adherentne riziku (VaR) i vrijednosti adherentne riziku u stresnim uvjetima (sVaR) na temelju vremenskih serija podataka iz računa dobiti i gubitka. |
|
(10) |
S obzirom na ključnu ulogu nadležnih tijela pri ispitivanju i potvrđivanju kvalitete internih pristupa, nadležna tijela trebala bi pri odobravanju i reviziji internih pristupa proaktivno upotrebljavati svoje ovlasti na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013 te uz informacije koje institucije dostavljaju u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2016/2070 zahtijevati sve dodatne podatke koje im mogu koristiti pri kontinuiranoj procjeni kvalitete internih pristupa. |
|
(11) |
Za potrebe procjene tržišnog rizika retroaktivno testiranje, temeljeno na hipotetskim i stvarnim promjenama u vrijednosti portfelja, već se obvezno provodi svakog dana za pozicije na kraju dana za cijeli portfelj, kao što je propisano člankom 366. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013. Nadležnim tijelima mora se dostaviti podatak o broju prekoračenja, koji se redovito koristi za procjenu učinkovitosti modela i utvrđivanje faktora uvećanja regulatornih multiplikatora VaR-a i sVaR-a. U skladu s time, ne bi trebalo provoditi ili procjenjivati dodatno retroaktivno testiranje za portfelje povezane s internim pristupima za izračun tržišnog rizika. |
|
(12) |
Činjenica da je ishod postupka ocjenjivanja pojedinačnih portfelja od iznimne važnosti ili se u izvješću EBA-e navodi da ga treba ocijeniti nadležno tijelo ne bi trebala nužno podrazumijevati da je model kojim se institucija koristi nepravilan ili netočan. U tom bi se smislu procjene koje provode nadležna tijela trebale upotrebljavati kao alati za temeljitije upoznavanje modela i pretpostavki modela institucija. Nadalje, nadležna tijela trebala bi primjenjivati analizu potencijalnih razlika između kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik koju institucije dostavljaju na temelju Provedbene uredbe (EU) 2016/2070 i kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik koje proizlaze iz primjene parametara rizika utvrđenih u ranijim razdobljima („ishodi”) kao zamjenski pokazatelj značajnog i sistemskog podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva, ali ta analiza nikad ne bi smjela zamijeniti pravilnu validaciju internog pristupa. |
|
(13) |
Nadležna tijela pri upotrebi rezultata postupka ocjenjivanja trebaju uzeti u obzir moguća ograničenja podataka i to u skladu s vlastitom procjenom prikazati u svojoj procjeni. Na temelju prikupljenih informacija EBA treba izračunati dodatne parametre koji se temelje na ishodima, i koji će dodatno će doprinijeti analizi. Budući da su kapitalski zahtjevi dobiveni iz modelâ tržišnog rizika ovisni o portfelju, a bilo koji zaključak dobiven na raščlanjenoj razini ne može se nekritički ekstrapolirati u stvarne portfelje koje drže institucije, svi preliminarni zaključci koji se temelje isključivo na ukupnim razinama kapitala izvedenima iz agregiranih portfelja trebaju se uzeti s nužnim oprezom. Pri procjeni dobivenih rezultata nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir činjenicu da će se i agregirani portfelji s najvećim brojem instrumenata i dalje znatno razlikovati od stvarnih portfelja u pogledu veličine i strukture. Osim toga, rezultati se možda neće moći uspoređivati u svim slučajevima jer većina institucija neće moći modelirati sve neagregirane portfelje. Treba imati na umu i da se u podatcima neće odražavati sva djelovanja povezana s kapitalom, kao što su ograničenja koristi od diversifikacije ili faktori uvećanja kapitala, koji se uvode radi rješavanja poznatih pogrešaka modela ili faktora rizika koji nedostaju. |
|
(14) |
Ova se uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo. |
|
(15) |
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo očitovanje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4), |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Postupci razmjene procjena
1. Nadležna tijela koja provode godišnje procjene kvalitete internih pristupa institucija u skladu s člankom 78. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU te procjene razmjenjuju sa svim ostalim relevantnim nadležnim tijelima i Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo (EBA) u roku od tri mjeseca od dostave izvješća koje je izradila EBA, a koje se navodi u članku 78. stavku 3. drugom podstavku te Direktive.
2. Po primitku procjene iz stavka 1. EBA je dostavlja relevantnim tijelima nadležnima za nadzor institucija koje pripadaju grupi koja podliježe konsolidiranom nadzoru ako to već nisu učinila nadležna tijela koja su te procjene izradila.
Članak 2.
Postupci razmjene informacija s ostalim nadležnim tijelima i EBA-om
Pri razmjeni procjena izrađenih u skladu s člankom 78. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU nadležna tijela dostavljaju sljedeće informacije:
|
(a) |
zaključke i obrazloženje njihove procjene temeljene na primjeni standarda procjene iz članaka 3. do 11.; |
|
(b) |
njihovo mišljenje o razini potencijalnog podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva koji proizlaze iz internih pristupa koje upotrebljavaju institucije. |
Članak 3.
Nadzor
1. Nadležna tijela pri provedbi procjene koja se navodi u članku 78. stavku 3. prvom podstavku Direktive 2013/36/EU utvrđuju interne pristupe za koje je potrebna posebna procjena na način koji je razmjeran vrsti, opsegu i složenosti rizika svojstvenih poslovnom modelu kao i relevantnost portfelja obuhvaćenih Provedbenom uredbom (EU) 2016/2070 za instituciju u odnosu na profil rizičnosti te institucije. Nadležna tijela uzimaju u obzir i analizu iz izvješća koje je dostavila EBA, a koje se navodi u članku 78. stavku 3. drugom podstavku Direktive 2013/36/EU na sljedeći način:
|
(a) |
s vrijednostima dobivenima modeliranjem koja se u izvješću EBA-e smatraju ekstremnima postupaju kao s naznakama značajnih razlika u kapitalnim zahtjevima, u skladu s člankom 78. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive 2013/36/EU; |
|
(b) |
s vrijednostima dobivenima modeliranjem i standardnom devijacijom tih vrijednosti za izloženosti u istom referentnom portfelju ili referentnim portfeljima utvrđenima u izvješću EBA-e postupaju kao s preliminarnom naznakom značajnih razlika i velike ili male različitosti, ovisno što je primjenjivo, kapitalnih zahtjeva, u skladu s člankom 78. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive 2013/36/EU; |
|
(c) |
s potencijalnim razlikama izračunanima u skladu s člankom 4. ove Uredbe postupaju kao s preliminarnom naznakom značajnog i sistemskog podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva, u skladu s člankom 78. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive 2013/36/EU; |
|
(d) |
s potencijalnim razlikama između procijenjenih parametara rizika koje dostavljaju institucije na temelju Provedbene uredbe (EU) 2016/2070 i parametara rizika utvrđenih u ranijim razdobljima („ishodi”) koje institucije dostavljaju u skladu s tom provedbenom uredbom postupaju kao s preliminarnom naznakom značajnih razlika u kapitalnim zahtjevima, u skladu s člankom 78. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive 2013/36/EU; |
|
(e) |
s potencijalnim razlikama između kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik koje institucije dostavljaju u skladu s provedbenom uredbom (EU) 2016/2070 i kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik koje proizlaze iz primjene ishoda od strane institucija u skladu s tom provedbenom uredbom ili koje je izračunala EBA u svojem izvješću, koje se navodi u članku 78. stavku 3. drugom podstavku Direktive 2013/36/EU, postupaju kao s preliminarnom naznakom značajnog i sistemskog podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva, u skladu s člankom 78. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive 2013/36/EU. Nadležna tijela pri upotrebi izvješća koje je dostavila EBA mogu uzeti u obzir moguća ograničenja podataka i to u skladu s vlastitom procjenom prikazati u svojoj procjeni. |
2. Nadležna tijela pri provedbi procjene iz prvog stavka ovog članka primjenjuju standarde procjene iz članaka 6. do 11.
Članak 4.
Izračun potencijalnih razlika za kreditni rizik primjenom standardiziranog pristupa
1. Nadležna tijela izračunavaju potencijalne razlike iz članka 3. stavka 1. točke (c) oduzimanjem kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik koje institucije dostavljaju u skladu s provedbenom uredbom (EU) 2016/2070 od kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik koji proizlaze iz primjene standardiziranog pristupa. Ona na sljedeći način izračunavaju i referentne statističke podatke koji se odnose na te razlike:
|
(a) |
za portfelje s malim brojem statusa neispunjavanja obveza, na razini portfelja isključujući izloženosti središnjih država i središnjih banaka država članica denominirane i financirane u domaćoj valuti kako se navodi u članku 114. stavku 4. Uredbe (EU) br. 575/2013; |
|
(b) |
za portfelje s velikim brojem statusa neispunjavanja obveza, na razini portfelja. |
2. Nadležna tijela za izračun referentnih statističkih podataka iz stavka 1. ovog članka koriste se kapitalnim zahtjevima za kreditni rizik prilagođenima na razinu koja se primjenjuje za izračun prijelaznog praga iz Basela I na temelju članka 500. Uredbe (EU) br. 575/2013.
Članak 5.
Izračun potencijalnih razlika za kreditni rizik primjenom ishoda
Za potrebe članka 3. stavka 1. točaka (d) i (e) nadležna tijela za izračun razlika primjenjuju jednogodišnje i petogodišnje prosječne ishode.
Članak 6.
Standardi procjene
1. Nadležna tijela pri provedbi procjene iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe provjeravaju poštuju li institucije zahtjeve iz Provedbene uredbe (EU) 2016/2070 u slučaju kada su institucije iskoristile mogućnost iz članka 3. stavka 2. te Provedbene uredbe kako bi, u skladu s tom Provedbenom uredbom, dostavljala izvješća smanjenog opsega. Nadležna tijela to čine potvrđivanjem objašnjenja i obrazloženja na kojima se temelje izvješća smanjenog opsega koje su te institucije dostavile u skladu s tom Provedbenom uredbom.
2. Nadležna tijela pri provedbi procjene iz članka 3. stavka 1. na sljedeći način istražuju razloge značajnog i sistemskog podcjenjivanja te velike ili male različitosti iz tog stavka:
|
(a) |
za procjene koje se odnose na pristupe kreditnom riziku, primjenom standarda iz članaka 7. i 8.; |
|
(b) |
za procjene koje se odnose na pristupe tržišnom riziku, primjenom standarda iz članaka 9. do 11.; |
Članak 7.
Standardi opće procjene internih pristupa za kreditni rizik
1. Nadležna tijela koriste se pri provedbi procjene iz članka 3. stavka 1. koja se odnosi na pristupe kreditnom riziku barem informacijama o internim pristupima koji se primjenjuju na referentne portfelje za nadzorno ocjenjivanje, koje se, prema potrebi, nalaze u sljedećim dokumentima:
|
(a) |
izvješće EBA-e iz članka 78. stavka 3. drugog podstavka Direktive 2013/36/EU; |
|
(b) |
redovna izvješća o validaciji institucije; |
|
(c) |
dokumentacija o modelu uključujući priručnike, dokumentacija o razvoju i kalibraciji modela i metodologija internih pristupa; |
|
(d) |
izvješća o provjerama na licu mjesta. |
2. Nadležna tijela pri provedbi procjene iz članka 3. stavka 1. koja se odnosi na pristupe kreditnom riziku prema potrebi uzimaju u obzir sljedeće elemente:
|
(a) |
koristi li se institucija vlastitom procjenom gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD) i konverzijskih faktora u skladu s člankom 143. Uredbe (EU) br. 575/2013; |
|
(b) |
opseg primjene modela i reprezentativnost referentnih portfelja; |
|
(c) |
ključna svojstva modela kao što su razlikovanje između modela koji su osmišljeni i prilagođeni centraliziranoj razini grupe (globalno) i modela koji su osmišljeni i prilagođeni samo razini jurisdikcije države (lokalno), modela prodavatelja i institucija, modela koji su razvijeni i prilagođeni na temelju internih podataka i modela koji su razvijeni i prilagođeni na temelju eksternih podataka; |
|
(d) |
datum odobrenja modela i datum razvoja modela; |
|
(e) |
usporedba stope predviđenih i utvrđenih statusa neispunjavanja obveza tijekom relevantnog razdoblja; |
|
(f) |
usporedba predviđenih LGD-ova primjerenih ekonomskoj recesiji s utvrđenim LGD-ovima; |
|
(g) |
usporedba procijenjenih i utvrđenih izloženosti po neispunjenju obveza; |
|
(h) |
duljina primijenjene vremenske serije i, prema potrebi, uvrštavanje godina u kojima se poslovalo s poteškoćama ili vrste i značajnosti svih prilagodbi za utvrđivanje recesijskih uvjeta i dodavanje marže konzervativnosti pri kalibraciji modela; |
|
(i) |
nedavne promjene sastava portfelja institucije na koji se primjenjuje interni pristup; |
|
(j) |
mikroekonomsko i makroekonomsko stanje portfelja institucije, strategija rizika i poslovna strategija te interni proces, kao što su postupci povrata sredstava za imovinu u statusu neispunjavanja obveza („postupci rješavanja duga”); |
|
(k) |
trenutni položaj u ciklusu, odabir metodologije rejtinga između vremenske točke (PIT) i točke u ciklusu (TTC) i utvrđena cikličnost u modelu; |
|
(l) |
broj razreda rejtinga i dimenzije kojima se institucije koriste u modelima vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD), LGD-a i konverzijskih faktora; |
|
(m) |
definicije stope statusa neispunjavanja obveza i stope oporavka kojima se institucija koristi; |
|
(n) |
po potrebi, uvrštavanje ili neuvrštavanje otvorenih postupaka rješavanja duga u vremenske serije koje se upotrebljavaju za kalibraciju modela LGD-a. |
3. Ako nadležna tijela smatraju da informacije iz stavka 1. nisu dovoljne za donošenje zaključaka o elementima navedenima u stavku 2., ona od institucija bez odgode prikupljaju dodatne informacije koje smatraju potrebnima za dovršetak svoje procjene.
Nadležna tijela pri odlučivanju o tome koje dodatne informacije trebaju prikupiti uzimaju u obzir značajnost i relevantnost odstupanja parametara institucije i kapitalne zahtjeve. Nadležna tijela prikupljaju dodatne informacije na način koji smatraju najprimjerenijim, uključujući i s pomoću upitnika, razgovora i ad hoc provjera na licu mjesta.
Članak 8.
Standardi procjene internih pristupa za kreditni rizik svojstvenih portfelju s malim brojem statusa neispunjavanja obveza (LDP)
1. Nadležna tijela pri provedbi procjene iz članka 3. stavka 1. koja se odnosi na druge ugovorne strane LDP iz predloška 101. iz Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2016/2070 ocjenjuju jesu li razlike između kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik određene institucije i usporedivih institucija nastale zbog bilo kojeg sljedećeg razloga:
|
(a) |
razlika u redoslijedu rangiranja drugih ugovornih strana uključenih u uzorke LDP ili se istom razredu rejtinga dodjeljuju različite razine vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD); |
|
(b) |
posebne vrste instrumenta, instrumenata kolaterala ili lokacija drugih ugovornih strana; |
|
(c) |
raznolikost PD-ova, LGD-va, dospijeća ili konverzijskih faktora; |
|
(d) |
prakse kolateralizacije; |
|
(e) |
razina neovisnosti od vanjske procjene rejtinga i učestalost ažuriranja internog rejtinga. |
2. Ako institucija drugu ugovornu stranu svrsta u kategoriju stranaka „sa statusom neispunjavanja obveza”, a druge institucije tu stranu svrstaju u kategoriju stranaka „statusom ispunjavanja obveza”, ili obratno, nadležna tijela na tu drugu ugovornu stranu primjenjuju pristup iz stavka 1.
Članak 9.
Standardi opće procjene internih pristupa za tržišni rizik
1. Nadležna tijela koriste se pri provedbi procjene iz članka 3. stavka 1. barem? informacijama o internim pristupima koji se primjenjuju na referentne portfelje za nadzorno ocjenjivanje, koje se, prema potrebi, nalaze u sljedećim dokumentima:
|
(a) |
izvješće EBA-e iz članka 78. stavka 3. drugog podstavka Direktive 2013/36/EU; |
|
(b) |
Izvješća o validaciji institucije, koju provode kvalificirane treće osobe, nakon prvotne izrade internog modela i nakon svake znatne izmjene internog modela. Te informacije uključuju testiranje kojima se utvrđuje da su pretpostavke u okviru internih pristupa primjerene i da ne podcjenjuju ili precjenjuju rizik, posebno retroaktivno testiranje osmišljeno uzimajući u obzir rizik i strukture njihovih portfelja te upotreba hipotetskih portfelja kako bi se osiguralo da se internim pristupima mogu obuhvatiti pojedine strukturne karakteristike portfelja koje se mogu pojaviti, kao što su značajna razina rizika osnove ili koncentracijski rizik; |
|
(c) |
obavijesti o broju dnevnih prekoračenja koja proizlaze iz retroaktivnog testiranja i njihova obrazloženja, utvrđena tijekom prošle godine, na temelju retroaktivnog testiranja hipotetskih i stvarnih promjena vrijednosti portfelja; |
|
(d) |
dokumentacija o modelu uključujući priručnike, dokumentacija o razvoju i kalibraciji modela i metodologija internih pristupa; |
|
(e) |
izvješća o provjerama na licu mjesta. |
2. Nadležna tijela pri provedbi procjene iz članka 3. stavka 1. prema potrebi uzimaju u obzir sljedeće elemente:
|
(a) |
odabir metodologije izračuna vrijednosti adherentne riziku (VaR) koju primjenjuje institucija; |
|
(b) |
opseg primjene modela i reprezentativnost referentnih portfelja; |
|
(c) |
objašnjenje i obrazloženje za slučajeve kada je faktor rizika uključen u model za određivanje cijena određene institucije, ali ne i u model za mjerenje rizika; |
|
(d) |
skup uključenih faktora rizika koji odgovaraju kamatnim stopama u svakoj valuti u kojoj institucija ima bilančne ili izvanbilančne pozicije osjetljive na promjene kamatnih stopa. |
|
(e) |
broj segmenata dospijeća na koji je podijeljena svaka krivulja prinosa; |
|
(f) |
metodologija kojom se obuhvaća rizik nesavršeno koreliranih kretanja između različitih krivulja prinosa; |
|
(g) |
skup modeliranih faktora rizika koji se odnose na zlato i pojedine strane valute u kojima su nominirane pozicije institucije. |
|
(h) |
broj upotrijebljenih faktora rizika za obuhvat rizika vlasničkih vrijednosnih papira; |
|
(i) |
metodologija kojom se procjenjuje rizik koji proizlazi iz manje likvidnih pozicija i pozicija s ograničenom transparentnošću cijena u realnim tržišnim scenarijima; |
|
(j) |
dosadašnja uspješnost procjena podataka upotrijebljenih u modelu, procjena njihova učinka na parametre rizika; |
|
(k) |
duljina vremenskih serija upotrijebljenih za izračun VaR-a; |
|
(l) |
metodologija kojom se određuje razdoblje stresa za sVaR-a, adekvatnost razdoblja stresa odabranog za referentne portfelje; |
|
(m) |
metodologije primijenjene u modelu za mjerenje rizika radi obuhvata nelinearnosti opcija, osobito ako određena institucija umjesto potpune revalorizacije primjenjuje pristupe Taylorove aproksimacije, i drugih proizvoda te radi obuhvata korelacijskog rizika i rizika osnove; |
|
(n) |
metodologije kojima se obuhvaća rizik osnove koji se odnosi na subjekt i jesu li one osjetljive na značajne idiosinkrastične razlike među sličnim, ali ne jednakim pozicijama; |
|
(o) |
metodologije kojima se obuhvaća rizik događaja; |
|
(p) |
za interni model za dodatni rizik statusa neispunjavanja obveza i migracijski rizik (IRC), metodologije kojima se određuju razdoblja likvidnosti za pojedinu poziciju kao i PD-ovi, LGD-ovi i tranzicijske matrice upotrijebljene u simulacijama iz članka 374. Uredbe (EU) br. 575/2013; |
|
(q) |
za interni pristup namijenjen trgovanju korelacijama, metodologije kojima se obuhvaća rizik utvrđene člankom 377. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, kao i korelacijske pretpostavke između relevantnih modeliranih faktora rizika. |
3. Ako nadležna tijela smatraju da informacije iz stavka 1. nisu dovoljne za donošenje zaključaka o elementima navedenima u stavku 2., ona od institucija bez odgode prikupljaju dodatne informacije koje smatraju potrebnima za dovršetak svoje procjene.
Nadležna tijela pri odlučivanju o tome koje dodatne informacije trebaju prikupiti uzimaju u obzir značajnost i relevantnost odstupanja parametara institucije i kapitalne zahtjeve. Nadležna tijela prikupljaju dodatne informacije na način koji smatraju najprimjerenijim, uključujući i s pomoću upitnika, razgovora i ad hoc provjera na licu mjesta.
Članak 10.
Procjena razlika u ishodima internih pristupa za tržišni rizik
1. Nadležna tijela pri provedbi procjene iz članka 3. stavka 1. koja se odnosi na pristupe tržišnom riziku primjenjuju standarde iz stavaka 2. do 8. ovog članka:
2. Nadležna tijela pri procjeni uzroka razlika u vrijednostima VaR-a uzimaju u obzir oboje od sljedećeg:
|
(a) |
sve alternativne homogenizirane izračune vrijednosti adherentne riziku koje je EBA objavila u svojem izvješću iz članka 78. stavka 3. drugog podstavka Direktive 2013/36/EU, na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka; |
|
(b) |
disperziju u parametrima VaR-a koju su dostavile institucije na temelju Provedbene uredbe (EU) 2016/2070. |
3. Za institucije koje se koriste povijesnim simulacijama, nadležna tijela procjenjuju odstupanja utvrđena u alternativnim homogeniziranim izračunima VaR-a i podacima o VaR-u koje dostavljaju institucije iz stavka 2. radi utvrđivanja učinka različitih opcija koje su te institucije primijenile u okviru povijesne simulacije.
4. Nadležna tijela procjenjuju disperziju među institucijama u odnosu na konkretne faktore rizika uključene u sve neagregirane portfelje s pomoću utvrđene volatilnosti i utvrđene korelacije u vektoru dobiti i gubitka koje dostavljaju institucije koje primjenjuju povijesne simulacije za neagregirane portfelje.
5. Nadležna tijela analiziraju modele vrijednosti adherentne riziku institucije za portfelje u kojima bi se vremenske serije podataka iz računa dobiti i gubitka mogle znatno razlikovati od vremenskih serija podataka iz računa dobiti i gubitka usporedivih institucija, kao što se navodi u izvješću EBA-e iz članka 78. stavka 3. drugog podstavka Direktive 2013/36/EU, čak i kada je konačni kapitalni zahtjev za taj konkretni portfelj sličan onom koji su dostavile usporedive institucije u apsolutnim iznosima.
6. Osim toga, nadležna tijela za VaR, sVaR, IRC i modele koji se primjenjuju za aktivnosti trgovanja korelacijama procjenjuju učinak regulatornih uzroka odstupanja na temelju podataka iz izvješća EBA-e iz članka 78. stavka 3. drugog podstavka Direktive 2013/36/EU razvrstavanjem po sličnosti parametarskih ishoda prema različitim opcijama modeliranja.
7. Nadležna tijela nakon dovršetka procjene uzroka odstupanja koje proizlazi iz različitih regulatornih opcija procjenjuju jesu li uzroci preostalog odstupanja i podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva jedan ili više sljedećih razloga:
|
(a) |
zabune u vezi s uključenim pozicijama ili faktorima rizika; |
|
(b) |
nepotpuna primjena modela; |
|
(c) |
faktori rizika koji nedostaju; |
|
(d) |
razlike u kalibraciji ili serijama podataka upotrijebljenima u simulaciji s pomoću modela; |
|
(e) |
dodatne faktore rizika uključenih u model; |
|
(f) |
pretpostavke primijenjenog alternativnog modela; |
|
(g) |
razlike koje se mogu pripisati metodologiji koju primjenjuje institucija, |
8. Nadležna tijela uspoređuju ishode dobivene iz portfelja koji se razlikuju samo po faktoru specifičnog rizika kako bi utvrdila jesu li institucije takav faktor rizika uključile u svoje interne modele na jednak način kao usporedive institucije.
Članak 11.
Procjena razine regulatornog kapitala za interne pristupe namijenjene tržišnom riziku
1. Nadležna tijela pri procjeni razine regulatornog kapitala za svaku instituciju uzimaju u obzir oboje od sljedećeg:
|
(a) |
razina regulatornog kapitala po neagregiranim portfeljima; |
|
(b) |
učinak koristi od diversifikacije koju je svaka institucija primijenila u agregiranim portfeljima, usporedbom zbroja regulatornog kapitala neagregiranih portfelja iz točke (a) ovog stavka s razinom regulatornog kapitala predviđenog za agregirani portfelj, kao što se navodi u izvješću EBA-e iz članka 78. stavka 3. drugom podstavku Direktive 2013/36/EU. |
2. Nadležna tijela pri procjeni razine regulatornog kapitala po institucijama uzimaju u obzir oboje od sljedećeg:
|
(a) |
učinak nadzornih faktora uvećanja; |
|
(b) |
učinak nadzornih aktivnosti koje nisu razmotrene u podacima koje je prikupila EBA. |
Članak 12.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 24. listopada 2016.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 176, 27.6.2013., str. 338.
(2) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/2070 od 14. rujna 2016. o provedbenim tehničkim standardima za predloške, definicije i informatička rješenja kojima se institucije koriste pri izvješćivanju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i nadležnih tijela u skladu s člankom 78. stavkom 2. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 2.12.2016., str. 1.).
(4) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).