This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32017D2117
Commission Implementing Decision (EU) 2017/2117 of 21 November 2017 establishing best available techniques (BAT) conclusions, under Directive 2010/75/EU of the European Parliament and of the Council, for the production of large volume organic chemicals (notified under document C(2017) 7469) (Text with EEA relevance. )
Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/2117 оd 21. studenoga 2017. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća, za proizvodnju baznih organskih kemikalija (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 7469) (Tekst značajan za EGP. )
Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/2117 оd 21. studenoga 2017. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća, za proizvodnju baznih organskih kemikalija (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 7469) (Tekst značajan za EGP. )
C/2017/7469
SL L 323, 7.12.2017, p. 1–50
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
7.12.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 323/1 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2017/2117
оd 21. studenoga 2017.
o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća, za proizvodnju baznih organskih kemikalija
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 7469)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (1), a posebno njezin članak 13. stavak 5.,
budući da:
(1) |
Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i) referentni su za utvrđivanje uvjeta dozvola za postrojenja obuhvaćena poglavljem II. Direktive 2010/75/EU te bi nadležna tijela trebala utvrditi granične vrijednosti emisija kojima se osigurava da, u normalnim radnim uvjetima, emisije ne prelaze razine emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama, kako je utvrđeno u zaključcima o NRT-ima. |
(2) |
Forum sastavljen od predstavnika država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša koji je Komisija osnovala Odlukom od 16. svibnja 2011. (2) Komisiji je 5. travnja 2017. dostavio svoje mišljenje o predloženom sadržaju referentnog dokumenta o NRT-ima za proizvodnju baznih organskih kemikalija. To je mišljenje javno dostupno. |
(3) |
Zaključci o NRT-ima iz Priloga ovoj Odluci ključni su element tog referentnog dokumenta o NRT-ima. |
(4) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 75. stavka 1. Direktive 2010/75/EU, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Donose se zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i) za proizvodnju baznih organskih kemikalija kako su utvrđeni u Prilogu.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 21. studenoga 2017.
Za Komisiju
Karmenu VELLA
Član Komisije
(1) SL L 334, 17.12.2010., str. 17.
(2) Odluka Komisije od 16. svibnja 2011. kojom se osniva forum za razmjenu informacija u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama (SL C 146, 17.5.2011., str. 3.).
PRILOG
ZAKLJUČCI O NAJBOLJIM RASPOLOŽIVIM TEHNIKAMA (NRT-i) ZA PROIZVODNJU BAZNIH ORGANSKIH KEMIKALIJA
PODRUČJE PRIMJENE
Ovi zaključci o NRT-ima odnose se na proizvodnju sljedećih organskih kemikalija, kako je navedeno u odjeljku 4.1. Priloga I. Direktivi 2010/75/EU:
(a) |
jednostavnih ugljikovodika (linearni ili ciklički, zasićeni ili nezasićeni, alifatski ili aromatski); |
(b) |
ugljikovodika koji sadržavaju kisik, kao što su alkoholi, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline, esteri i pripravci estera, acetati, eteri, peroksidi i epoksidne smole; |
(c) |
ugljikovodika koji sadržavaju sumpor; |
(d) |
ugljikovodika koji sadržavaju dušik, kao što su amini, amidi, dušični spojevi, nitro-spojevi ili spojevi nitrata, nitrili, cijanati, izocijanati; |
(e) |
ugljikovodika koji sadržavaju fosfor; |
(f) |
halogenih ugljikovodika; |
(g) |
organometalnih spojeva; |
(h) |
površinski aktivnih tvari i surfaktanata. |
Ovi zaključci o NRT-ima obuhvaćaju i proizvodnju vodikova peroksida, kako je navedeno u odjeljku 4.2. točki (e) Priloga I. Direktivi 2010/75/EU.
Ovi zaključci o NRT-ima obuhvaćaju izgaranje goriva u procesnim grijačima/pećima, ako je to dio prethodno navedenih radnji.
Ovi zaključci o NRT-ima obuhvaćaju proizvodnju prethodno navedenih kemikalija u kontinuiranim postupcima ako ukupni proizvodni kapacitet za te kemikalije iznosi više od 20 kt godišnje.
Ovi zaključci o NRT-ima ne odnose se na sljedeće:
— |
izgaranje goriva osim u procesnom grijaču/peći ili toplinskom/katalitičkom oksidatoru; ono može biti obuhvaćeno zaključcima o NRT-ima za velike uređaje za loženje, |
— |
spaljivanje otpada; ono može biti obuhvaćeno zaključcima o NRT-ima za spaljivanje otpada, |
— |
proizvodnju etanola koja se odvija u postrojenju obuhvaćenom opisom aktivnosti iz odjeljka 6.4. točke (b) podtočke ii. Priloga I. Direktivi 2010/75/EU ili koja je obuhvaćena kao aktivnost izravno povezana s takvim postrojenjem; ona može biti obuhvaćena zaključcima o NRT-ima za prehrambenu industriju, industriju pića i mliječnu industriju. |
Ostali zaključci o NRT-ima kojima se nadopunjuju aktivnosti obuhvaćene ovim zaključcima o NRT-ima uključuju:
— |
zajedničke sustave obrade otpadnih voda/otpadnih plinova/upravljanja njima u kemijskom sektoru, |
— |
zajedničke sustave obrade otpadnih plinova u kemijskom sektoru. |
Slijede ostali zaključci o NRT-ima i referentni dokumenti koji mogu biti relevantni za aktivnosti obuhvaćene ovim zaključcima o NRT-ima:
— |
ekonomski učinci i učinci prijenosa onečišćenja s medija na medij, |
— |
emisije iz procesa skladištenja, |
— |
energetska učinkovitost, |
— |
industrijski sustavi hlađenja, |
— |
veliki uređaji za loženje, |
— |
rafiniranje mineralnih ulja i plina, |
— |
praćenje emisija u zrak i vodu iz postrojenja na temelju Direktive o industrijskim emisijama, |
— |
spaljivanje otpada, |
— |
obrada otpada. |
OPĆA RAZMATRANJA
Najbolje raspoložive tehnike
Tehnike koje su navedene i opisane u ovim zaključcima o NRT-ima nisu obvezujuće ni iscrpne. Mogu se primjenjivati i druge tehnike kojima se osigurava barem jednakovrijedna razina zaštite okoliša.
Ako nije drukčije navedeno, zaključci o NRT-ima općenito su primjenjivi.
Razdoblja uprosječivanja i referentni uvjeti za emisije u zrak
Osim ako je navedeno drukčije, razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama (razine emisija povezanih s NRT-ima) za emisije u zrak navedene u ovim zaključcima o NRT-ima odnose se na vrijednosti koncentracije izražene kao masa emitirane tvari po obujmu otpadnog plina u standardnim uvjetima (suhi plin pri temperaturi od 273,15 K i tlaku od 101,3 kPa) i izražene u jedinici mg/Nm3.
Ako nije drukčije navedeno, razdoblja uprosječivanja povezana s razinama emisija povezanih s NRT-ima za emisije u zrak određuju se kako slijedi.
Vrsta mjerenja |
Razdoblje uprosječivanja |
Definicija |
Kontinuirano |
Dnevni prosjek |
Prosjek u razdoblju od jednog dana na temelju valjanih satnih ili polusatnih prosjeka |
Periodično |
Prosjek tijekom razdoblja uzorkovanja |
Prosjek triju uzastopnih mjerenja od kojih je svako trajalo najmanje 30 minuta (1) (2) |
Ako se razine emisija povezanih s NRT-ima odnose na određena emisijska opterećenja izražena kao opterećenje emitiranom tvari po jedinici proizvedene količine, prosjeci tih određenih emisijskih opterećenja ls izračunavaju se s pomoću jednadžbe 1.:
Jednadžba 1.: |
|
pri čemu je:
n |
= |
broj razdoblja mjerenja; |
ci |
= |
prosječna koncentracija tvari tijekom i-tog razdoblja mjerenja; |
qi |
= |
prosječna brzina protoka tijekom i-tog razdoblja mjerenja; |
pi |
= |
proizvedena količina tijekom i-tog razdoblja mjerenja. |
Referentna razina kisika
Za procesne peći/grijače, referentna razina kisika otpadnih plinova (OR ) iznosi 3 % volumnog udjela.
Konverzija na referentnu razinu kisika
Koncentracija emisija pri referentnoj razini kisika izračunava se s pomoću jednadžbe 2.:
Jednadžba 2.: |
|
pri čemu je:
ER |
= |
koncentracija emisija pri referentnoj razini kisika OR ; |
OR |
= |
volumni udio referentne razine kisika, |
EM |
= |
izmjerena koncentracija emisija, |
OM |
= |
volumni udio izmjerene razine kisika. |
Razdoblja uprosječivanja za emisije u vodu
Osim ako je navedeno drukčije, razdoblja uprosječivanja povezana s razinama ekološke učinkovitosti povezanima s najboljim raspoloživim tehnikama (razine ekološke učinkovitosti povezane s NRT-ima) za emisije u vodu izražene u koncentracijama definirane su kako slijedi.
Razdoblje uprosječivanja |
Definicija |
Prosjek vrijednosti izmjerenih tijekom jednog mjeseca |
Prosječna vrijednost prilagođena prema protoku kompozitnih uzoraka razmjernih 24-satnom protoku uzetih tijekom jednog mjeseca u normalnim uvjetima rada (3) |
Prosjek vrijednosti izmjerenih tijekom jedne godine |
Prosječna vrijednost prilagođena prema protoku kompozitnih uzoraka razmjernih 24-satnom protoku uzetih tijekom jedne godine u normalnim uvjetima rada (3) |
Prosječne koncentracije parametra prilagođene prema protoku (cw ) izračunavaju se s pomoću jednadžbe 3.:
Jednadžba 3.: |
|
pri čemu je:
n |
= |
broj razdoblja mjerenja; |
ci |
= |
prosječna koncentracija parametra tijekom i-tog razdoblja mjerenja; |
qi |
= |
prosječna brzina protoka tijekom i-tog razdoblja mjerenja. |
Ako se razine ekološke učinkovitosti povezane s NRT-ima odnose na određena emisijska opterećenja izražena kao opterećenje emitiranom tvari po jedinici proizvedene količine, prosjeci tih određenih emisijskih opterećenja izračunavaju se s pomoću jednadžbe 1.
Pokrate i definicije
Za potrebe ovih zaključaka o NRT-ima primjenjuju se sljedeće pokrate i definicije.
Korišteni pojam |
Definicija |
||||
Razina ekološke učinkovitosti povezane s NRT-ima |
Razina djelovanja u zaštiti okoliša povezana s NRT-ima, kako je opisano u Provedbenoj odluci Komisije 2012/119/EU (4). Razine ekološke učinkovitosti povezane s NRT-ima uključuju razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama (razine emisija povezane s NRT-ima) kako su definirane u članku 3. stavku 13. Direktive 2010/75/EU. |
||||
BTX |
Zajednički naziv za benzen, toluen i orto-/meta-/para-ksilen ili smjese tih tvari. |
||||
CO |
Ugljikov monoksid |
||||
Jedinica za loženje |
Svaka tehnička naprava u kojoj goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobivena toplina. U jedinice za loženje ubrajaju se kotlovi, motori, turbine i procesne peći/grijači, ali se ne ubrajaju jedinice za obradu otpadnih plinova (npr. toplinski/katalitički oksidator koji se upotrebljava za smanjenje emisija organskih spojeva) |
||||
Kontinuirano mjerenje |
Mjerenje s pomoću „automatiziranog sustava mjerenja” trajno ugrađenog na lokaciji |
||||
Kontinuirani postupak |
Postupak u kojem sirovine kontinuirano ulaze u reaktor, a produkti reakcije se zatim uvode u povezane jedinice za naknadno odvajanje i/ili za proizvodnju |
||||
Bakar |
Zbroj bakra i njegovih spojeva, u otopljenom obliku ili u obliku čestica, izražen kao Cu |
||||
DNT |
Dinitrotoluen |
||||
EB |
Etilbenzen |
||||
EDC |
Etilen-diklorid |
||||
EG |
Etilen-glikoli |
||||
EO |
Etilen-oksid |
||||
Etanolamini |
Zajednički naziv za monoetanolamin, dietanolamin i trietanolamin ili njihove smjese |
||||
Etilen-glikoli |
Zajednički naziv za monoetilen-glikol, dietilen-glikol i trietilen-glikol ili njihove smjese |
||||
Postojeće postrojenje |
Postrojenje koje nije novo postrojenje |
||||
Postojeća jedinica |
Jedinica koja nije nova jedinica |
||||
Dimni plin |
Ispušni plin koji izlazi iz jedinice za loženje |
||||
I-TEQ |
Međunarodna ekvivalentna toksičnost izvedena primjenom međunarodnih faktora ekvivalentne toksičnosti kako je određeno u dijelu 2. Priloga VI. Direktivi 2010/75/EU |
||||
Niži olefini |
Zajednički naziv za etilen, propilen, butilen i butadien ili njihove smjese |
||||
Opsežna nadogradnja postrojenja |
Opsežna promjena konstrukcije ili tehnologije postrojenja koja obuhvaća opsežnu prilagodbu ili zamjenu jedinica u kojima se provode postupci i/ili jedinica za smanjenje emisija te njihove opreme |
||||
MDA |
Metilen-difenil-diamin |
||||
MDI |
Metilen-difenil-diizocijanat |
||||
MDI postrojenje |
Postrojenje za proizvodnju MDI-ja iz MDA-a postupkom fosgeniranja |
||||
Novo postrojenje |
Postrojenje prvi put dopušteno na lokaciji postrojenja nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima ili potpuna zamjena postrojenja nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima |
||||
Nova jedinica |
Jedinica prvi put dopuštena nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima ili potpuna zamjena jedinice nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima |
||||
Prekursori NOX |
Spojevi koji sadržavaju dušik (npr. amonijak, dušični plinovi i organski spojevi koji sadržavaju dušik) koje se uvodi u toplinsku obradu koja dovodi do emisija NOX. Nije uključen elementarni dušik |
||||
PCDD/F |
Poliklorirani dibenzodioksini i dibenzofurani |
||||
Periodičko mjerenje |
Mjerenje u određenim vremenskim intervalima primjenom ručnih ili automatskih Metoda |
||||
Procesna peć/grijač |
Procesne peći ili grijači su:
Važno je napomenuti da kao posljedica primjene dobrih praksi oporabe energije određene procesne peći/grijači mogu imati povezan sustav za proizvodnju pare/električne energije. To se smatra sastavnim dijelom dizajna procesne peći/grijača koji se ne može razmatrati odvojeno. |
||||
Procesni ispušni plin |
Plin koji nastaje u postupku i dalje se obrađuje radi oporabe i/ili smanjenja emisija |
||||
NOX |
Zbroj dušikova monoksida (NO) i dušikova dioksida (NO2) izražen kao NO2 |
||||
Ostaci |
Tvari ili predmeti nastali djelatnostima obuhvaćenima područjem primjene ovog dokumenta, kao što su otpad ili nusproizvodi |
||||
RTO |
Regenerativni toplinski oksidator |
||||
SCR |
Selektivna katalitička redukcija |
||||
SMPO |
Monomer stirena i propilen-oksid |
||||
SNCR |
Selektivna nekatalitička redukcija |
||||
SRU |
Jedinica za oporabu sumpora |
||||
TDA |
Toluen-diamin |
||||
TDI |
Toluen-diizocijanat |
||||
TDI postrojenje |
Postrojenje za proizvodnju TDI-ja iz TDA-a postupkom fosgeniranja |
||||
TOC |
Ukupni organski ugljik izražen kao C; uključuje sve organske spojeve (u vodi) |
||||
Ukupne suspendirane krute tvari |
Masena koncentracija svih suspendiranih krutih tvari mjerena filtracijom kroz filtre od staklenih vlakana i gravimetrijom |
||||
TVOC |
Ukupni hlapljivi organski ugljik; ukupni hlapljivi organski spojevi koji se mjere s pomoću plameno-ionizacijskog detektora i izražavaju kao ukupni ugljik |
||||
Jedinica |
Segment/dio postrojenja u kojem se provodi određeni postupak ili radnja (npr. reaktor, ispirač, destilacijska kolona). Jedinice mogu biti nove ili postojeće |
||||
Valjani satni ili polusatni prosjeci |
Satni (ili polusatni) prosjek smatra se valjanim ako se na automatiziranom sustavu mjerenja ne provodi održavanje ili ako nije u kvaru |
||||
VCM |
Monomer vinilklorida |
||||
VOC-i |
Hlapljivi organski spojevi kako su definirani u članku 3. točki 45. Direktive 2010/75/EU |
1. OPĆI ZAKLJUČCI O NRT-IMA
Uz opće zaključke o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se zaključci o NRT-ima specifični za pojedinačne sektore navedeni u odjeljcima od 2. do 11.
1.1. Praćenje emisija u zrak
NRT 1: |
NRT je praćenje usmjerenih emisija u zrak iz procesnih peći/grijača u skladu s normama EN te najmanje u minimalnoj učestalosti navedenoj u tablici u nastavku. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednakovrijedne znanstvene kvalitete.
|
NRT 2: |
NRT je praćenje usmjerenih emisija u zrak osim iz procesnih peći/grijača u skladu s normama EN te najmanje u minimalnoj učestalosti navedenoj u tablici u nastavku. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednakovrijedne znanstvene kvalitete.
|
1.2. Emisije u zrak
1.2.1. Emisije u zrak iz procesnih peći/grijača
NRT 3: |
Kako bi se smanjile emisije CO i neizgorenih tvari iz procesnih peći/grijača u zrak, NRT je osiguravanje optimiziranog izgaranja. Optimizirano izgaranje postiže se dobrom konstrukcijom opreme i njezinim pravilnim radom, što uključuje optimiziranje temperature i vremena zadržavanja u zoni izgaranja, učinkovito miješanje goriva i zraka za izgaranje te nadzor izgaranja. Nadzor izgaranja temelji se na kontinuiranom praćenju i automatiziranom nadzoru odgovarajućih parametara izgaranja (npr. O2, CO, omjer goriva i zraka te neizgorene tvari). |
NRT 4: |
Kako bi se smanjile emisije NOX u zrak iz procesnih peći/grijača, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
Razine emisija povezanih s NRT-ima: Vidjeti tablicu 2.1. i tablicu 10.1. |
NRT 5: |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije prašine u zrak iz procesnih peći/grijača, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
NRT 6: |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije SO2 u zrak iz procesnih peći/grijača, NRT je primjena jedne ili obiju tehnika navedenih u nastavku.
|
1.2.2. Emisije u zrak iz upotrebe SCR-a ili SNCR-a
NRT 7: |
Za smanjenje emisija amonijaka u zrak koji se upotrebljava u selektivnoj katalitičkoj redukciji (SCR) ili selektivnoj nekatalitičkoj redukciji (SNCR) radi smanjenja emisija NOX, NRT je optimizacija dizajna i/ili rada SCR-a ili SNCR-a (npr. optimiziran omjer reagensa i NOX, homogena raspodjela reagensa te optimalna veličina kapljica reagensa). Razine emisija povezanih s NRT-ima za emisije iz peći za krekiranje nižih olefina pri upotrebi SCR-a ili SNCR-a: tablica 2.1. |
1.2.3. Emisije u zrak iz drugih postupaka/izvora
1.2.3.1.
NRT 8: |
Kako bi se smanjilo opterećenje onečišćujućim tvarima koje se šalje na završnu obradu otpadnog plina i povećala učinkovitost upotrebe resursa, NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku za tokove procesnog ispušnog plina.
|
NRT 9: |
Kako bi se smanjilo opterećenje onečišćujućim tvarima koje se šalje na završnu obradu otpadnog plina i povećala energetska učinkovitost, NRT je slanje tokova procesnih ispušnih plinova dostatne kalorične vrijednosti u jedinicu za loženje. NRT-ima 8(a) i 8(b) daje se prednost u odnosu na slanje tokova procesnih ispušnih plinova u jedinicu za loženje. Primjenjivost: Slanje tokova procesnih ispušnih plinova u jedinicu za loženje može biti ograničeno zbog prisutnosti onečišćujućih tvari ili zbog zahtjeva u pogledu sigurnosti. |
NRT 10: |
Kako bi se smanjile usmjerene emisije organskih spojeva u zrak, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
NRT 11: |
Kako bi se smanjile usmjerene emisije prašine u zrak, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
NRT 12: |
Kako bi se smanjile emisije u zrak sumporova dioksida i drugih kiselih plinova (npr. HCl), NRT je primjena mokrog ispiranja. Opis: Postupak mokrog ispiranja opisan je u odjeljku 12.1. |
1.2.3.2.
NRT 13: |
Kako bi se smanjile emisije u zrak NOX, CO i SO2 iz toplinskog oksidatora, NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
1.3. Emisije u vodu
NRT 14: |
Kako bi se smanjila količina otpadnih voda, količine onečišćujućih tvari koje se ispuštaju za odgovarajuću završnu obradu (obično biološku obradu) i emisije u vodu, NRT je primjena integrirane strategije upravljanja otpadnim vodama i njihove obrade koja uključuje odgovarajuću kombinaciju tehnika integriranih u proizvodnju, tehnika za oporabu onečišćujućih tvari na izvoru i tehnika prije obrade, na temelju informacija s popisa tokova otpadnih voda navedenog u zaključcima o NRT-ima za sustav obrade otpadnih voda. |
1.4. Učinkovitost upotrebe resursa
NRT 15: |
Kako bi se povećala učinkovitost upotrebe resursa, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
NRT 16: |
Kako bi se povećala učinkovitost upotrebe resursa, NRT je oporaba i ponovna upotreba organskih otapala. Opis: Organska otapala koja se upotrebljavaju u postupcima (npr. kemijskim reakcijama) ili radnjama (npr. ekstrakciji) oporabljuju se primjenom odgovarajućih tehnika (npr. destilacijom ili odvajanjem u tekućem stanju), pročišćuju ako je to potrebno (npr. destilacijom, adsorpcijom, stripiranjem ili filtracijom) i vraćaju u postupak ili radnju Oporabljena i ponovno upotrijebljena količina ovisi o postupku. |
1.5. Ostaci
NRT 17: |
Kako bi se spriječilo slanje otpada na odlagalište, ili ako to nije izvedivo, smanjila količina otpada koji se šalje, NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
1.6. Neuobičajeni radni uvjeti
NRT 18: |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije koje proizlaze iz neispravne opreme, NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.
|
NRT 19: |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije u zrak i vodu do kojih dolazi tijekom neuobičajenih uvjeta rada, NRT je provedba mjera razmjernih važnosti ispuštanja mogućih onečišćujućih tvari za:
|
2. ZAKLJUČCI O NRT-IMA ZA PROIZVODNJU NIŽIH OLEFINA
Zaključci o NRT-ima u ovom odjeljku odnose se na proizvodnju nižih olefina primjenom postupka parnog krekiranja i primjenjuju se uz općenite zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
2.1. Emisije u zrak
2.1.1. Razine emisija povezanih s NRT-ima za emisije u zrak iz peći za krekiranje nižih olefina
Tablica 2.1.
Razine emisija povezanih s NRT-ima za emisije u zrak NOX i NH3 iz peći za krekiranje nižih olefina
Parametar |
Razine emisija povezanih s NRT-ima (18) (19) (20) (dnevni prosjek ili prosjek tijekom razdoblja uzorkovanja) (mg/Nm3, pri 3 % volumnog udjela O2) |
|
Nova peć |
Postojeća peć |
|
NOX |
60–100 |
70–200 |
NH3 |
< 5–15 (21) |
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 1.
2.1.2. Tehnike za smanjenje emisija iz dekoksiranja
NRT 20: |
Kako bi se smanjile emisije u zrak prašine i CO iz dekoksiranja iz cijevi za krekiranje, NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika za smanjenje učestalosti dekoksiranja navedenih u nastavku i jedne od tehnika za smanjenje emisija navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
2.2. Emisije u vodu
NRT 21: |
Kako bi se spriječilo ispuštanje organskih tvari i otpadne vode u sustave za obradu otpadnih voda ili smanjila količina koja se ispušta, NRT je oporaba ugljikovodika iz vode za naglo gašenje iz prve faze frakcioniranja i ponovna upotreba vode za naglo gašenje u sustavu za stvaranje pare za razrjeđivanje u najvećoj mogućoj mjeri. Opis: Tehnika se sastoji od osiguravanja učinkovitog odvajanja organske i vodene faze. Oporabljeni ugljikovodici recikliraju se u peć za krekiranje ili se upotrebljavaju kao sirovine u drugim kemijskim procesima. Organska oporaba može se unaprijediti, npr. primjenom parnog ili plinskog stripiranja ili upotrebom izmjenjivača topline. Obrađena voda za naglo gašenje ponovno se upotrebljava u sustavu za stvaranje pare za razrjeđivanje. Tok za pročišćavanje koji uključuje vodu za naglo gašenje otpušta se u sustav za naknadnu završnu obradu otpadne vode radi sprječavanja nakupljanja soli u sustavu. |
NRT 22: |
Kako bi se smanjila količina organskih tvari koje se ispušta za obradu otpadnih voda iz istrošene kaustične tekućine za ispiranje iz postupka uklanjanja H2S iz krekiranih plinova, NRT je primjena stripiranja. Opis: Postupak stripiranja opisan je u odjeljku 12.2. Stripiranje tekućina za ispiranje izvršava se primjenom toka plina, koji se zatim izgara (npr. u peći za krekiranje). |
NRT 23: |
Kako bi se spriječilo ispuštanje sulfida u obradu otpadnih voda iz istrošene kaustične tekućine za ispiranje iz postupka uklanjanja kiselih plinova iz krekiranih plinova ili smanjilo takvo ispuštanje, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
3. ZAKLJUČCI O NRT-IMA ZA PROIZVODNJU AROMATA
Zaključci o NRT-ima u ovom odjeljku odnose se na proizvodnju benzena, toluena, orto-, meta- i para-ksilena (skupnog naziva BTX aromati) i cikloheksana iz pirolitičkog benzina koji je nusproizvod iz peći za parno krekiranje te iz reformata/benzina proizvedenog u katalitičkim reformatorrima i primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
3.1. Emisije u zrak
NRT 24: |
Kako bi se smanjila količina organskih tvari iz procesnih ispušnih plinova koje se šalje u završnu obradu otpadnog plina i povećala učinkovitost upotrebe resursa, NRT je oporaba organskih materijala primjenom NRT-a 8(b), a kad to nije lako provedivo, oporaba energije iz tih procesnih ispušnih plinova (vidjeti i NRT 9). |
NRT 25: |
Kako bi se smanjile emisije u zrak prašine i organskih spojeva iz regeneracije katalizatora hidrogenacije, NRT je slanje procesnih ispušnih plinova iz regeneracije katalizatora u odgovarajući sustav za obradu. Opis: Procesni ispušni plin šalje se u uređaje za mokro ili suho otprašivanje radi uklanjanja prašine, a zatim u jedinicu za loženje ili toplinski oksidator radi uklanjanja organskih spojeva kako bi se izbjegle izravne emisije u zrak ili spaljivanje na baklji. Upotreba bubnjeva za dekoksiranje nije dovoljna. |
3.2. Emisije u vodu
NRT 26: |
Kako bi se smanjila količina organskih spojeva i otpadne vode koje se ispušta iz jedinica za ekstrakciju aromata u sustave za obradu otpadne vode, NRT je ili upotreba suhih otapala ili upotreba zatvorenog sustava za oporabu i ponovnu upotrebu vode pri primjeni mokrih otapala. |
NRT 27: |
Kako bi se smanjila količina otpadne vode i organskih tvari koje se ispušta u sustave za obradu otpadne vode, NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
3.3. Učinkovitost upotrebe resursa
NRT 28: |
Kako bi se resursi upotrebljavali učinkovito, NRT je upotreba vodika koji se suproizvede, npr. reakcijama dealkilacije, kao kemijski reagens ili gorivo primjenom NRT-a 8(a) u najvećoj mogućoj mjeri ili, ako to nije lako provedivo, oporaba energije iz tih procesnih odušnika (vidjeti NRT 9). |
3.4. Energetska učinkovitost
NRT 29: |
Kako bi se učinkovito upotrebljavala energija pri upotrebi destilacije, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili kombinacije nekoliko njih.
|
3.5. Ostaci
NRT 30: |
Kako bi se spriječilo slanje istrošene gline na odlagališta ili smanjila količina koja se šalje na odlagališta, NRT je primjena jedne ili obiju tehnika navedenih u nastavku.
|
4. ZAKLJUČCI O NRT-IMA ZA PROIZVODNJU ETILBENZENA I MONOMERA STIRENA
Zaključci o NRT-ima u ovom odjeljku primjenjuju se na proizvodnju etilbenzena primjenom postupka alkilacije u kojem se kao katalizator upotrebljava zeolit ili AlCl3 i na proizvodnju monomera stirena dehidrogenacijom etilbenzena ili suproizvodnjom s propilen-oksidom i primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
4.1. Odabir postupka
NRT 31: |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije u zrak organskih spojeva i kiselih plinova, stvaranje otpadne vode i količina otpada koji se šalje na odlagališta iz alkilacije benzena etilenom, NRT za nova postrojenja i opsežne nadogradnje postrojenja jest primjena postupka u kojem se kao katalizator upotrebljava zeolit. |
4.2. Emisije u zrak
NRT 32: |
Kako bi se smanjila količina HCl koju se šalje u sustav za završnu obradu otpadnog plina iz jedinice za alkilaciju u postupku proizvodnje etilbenzena u kojem se kao katalizator upotrebljava AlCl3, NRT je primjena kaustičnog ispiranja. Opis: Postupak ispiranja uz upotrebu kaustičnih sredstava opisan je u odjeljku 12.1. Primjenjivost: Primjenjuje se samo na postojeća postrojenja u kojima se provodi postupak proizvodnje etilbenzena u kojem se kao katalizator upotrebljava AlCl3, |
NRT 33: |
Kako bi se smanjila količina prašine i HCl koje se šalje u sustav za završnu obradu otpadnog plina iz operacija zamjene katalizatora u postupcima proizvodnje etilbenzena u kojima se kao katalizator upotrebljava AlCl3, NRT je primjena mokrog ispiranja, a zatim upotreba istrošene tekućine za ispiranje kao vode za ispiranje u odjeljku za ispiranje reaktora nakon alkilacije. Opis: Postupak mokrog ispiranja opisan je u odjeljku 12.1. |
NRT 34: |
Kako bi se smanjila količina organskih tvari koje se šalje u sustav za završnu obradu otpadnog plina iz jedinice za oksidaciju u postupku prozvodnje SMPO-a, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
NRT 35: |
Kako bi se smanjile emisije u zrak organskih spojeva iz jedinice za hidrogenaciju acetofenona u postupku proizvodnje SMPO-a u neuobičajenim uvjetima rada (kao što su radnje uključivanja), NRT je slanje procesnog ispušnog plina u odgovarajući sustav za obradu. |
4.3. Emisije u vodu
NRT 36: |
Kako bi se smanjilo stvaranje otpadne vode iz dehidrogenacije etilbenzena i iskoristila oporaba organskih spojeva u najvećoj mogućoj mjeri, NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
NRT 37: |
Kako bi se smanjile emisije u vodu organskih peroksida iz jedinice za oksidaciju u postupku proizvodnje SMPO-a i zaštitilo postrojenje za naknadnu biološku obradu otpadne vode, NRT je prethodna obrada otpadne vode koja sadržava organske perokside primjenom hidrolize prije spajanja s drugim tokovima otpadne vode i ispuštanja u sustav za završnu biološku obradu. Opis: Postupak hidrolize opisan je u odjeljku 12.2. |
4.4. Učinkovitost upotrebe resursa
NRT 38: |
Kako bi se oporabili organski spojevi iz dehidrogenacije etilbenzena prije oporabe vodika (vidjeti NRT 39), NRT je primjena jedne ili obiju tehnika navedenih u nastavku.
|
NRT 39: |
Kako bi se povećala učinkovitost upotrebe resursa, NRT je oporaba vodika koji se suproizvede pri dehidrogenaciji etilbenzena i njegova upotreba kao kemijskog reagensa ili za izgaranje ispušnog plina iz dehidrogenacije kao goriva (npr. u pregrijaču pare). |
NRT 40: |
Kako bi se povećala učinkovitost upotrebe resursa u jedinici za hidrogenaciju acetofenona u postupku proizvodnje SMPO-a, NRT je smanjenje količine prekomjernog vodika ili recikliranje vodika primjenom NRT-a 8(a). Ako NRT 8(a) nije primjenjiv, NRT je oporaba energije (vidjeti NRT 9). |
4.5. Ostaci
NRT 41: |
Kako bi se smanjila količina otpada koji se šalje na odlagalište iz neutralizacije istrošenog katalizatora u postupku proizvodnje etilbenzena u kojem se kao katalizator upotrebljava AlCl3, NRT je oporaba ostataka organskih spojeva stripiranjem te zatim koncentriranje vodene faze kako bi se stvorio iskoristiv nusproizvod AlCl3. Opis: Parno stripiranje najprije se upotrebljava za uklanjanje hlapljivih organskih spojeva, a zatim se otopina istrošenog katalizatora koncentrira isparavanjem kako bi se stvorio iskoristiv nusproizvod AlCl3. Para se kondenzira kako bi se dobila otopina HCl koja se reciklira u postupak. |
NRT 42: |
Kako bi se spriječilo slanje otpadnog katrana na odlagališta ili smanjila količina koju se šalje na odlagališta iz jedinice za destilaciju u proizvodnji etilbenzena, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
NRT 43: |
Kako bi se smanjilo stvaranje koksa (koji je istodobno i katalitički otrov i otpad) u jedinicama koje proizvode stiren dehidrogenacijom etilbenzena, NRT je rad pri najnižem mogućem tlaku koji je siguran i izvediv. |
NRT 44: |
Kako bi se smanjila količina organskih ostataka koje se šalje na odlagališta iz proizvodnje monomera stirena, uključujući suproizvodnju s propilen-oksidom, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
5. ZAKLJUČCI O NRT-IMA ZA PROIZVODNJU FORMALDEHIDA
Zaključci o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
5.1. Emisije u zrak
NRT 45: |
Kako bi se smanjile emisije organskih spojeva u zrak iz proizvodnje formaldehida te učinkovito iskoristila energija, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku.
Tablica 5.1. Razine emisija povezanih s NRT-ima za emisije TVOC-a i formaldehida u zrak iz proizvodnje formaldehida
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 2. |
5.2. Emisije u vodu
NRT 46: |
Kako bi se spriječio nastanak otpadne vode (npr. iz čišćenja, izlijevanja i kondenzata) i otpuštanje organskih tvari u sustave za daljnju obradu otpadnih voda ili smanjila njihova količina, NRT je primjena jedne ili obiju tehnika navedenih u nastavku.
|
5.3. Ostaci
NRT 47: |
Kako bi se smanjila količina otpada koji sadržava paraformaldehid koji se šalje na odlagalište, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije:
|
6. ZAKLJUČCI O NRT-IMA ZA PROIZVODNJU ETILEN-OKSIDA I ETILEN-GLIKOLA
Zaključci o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
6.1. Odabir postupka
NRT 48: |
Kako bi se smanjila potrošnja etilena i emisije u zrak organskih spojeva i CO2, NRT za nova postrojenja i opsežne nadogradnje postrojenja je upotreba kisika umjesto zraka za izravnu oksidaciju etilena u etilen-oksid. |
6.2. Emisije u zrak
NRT 49: |
Kako bi se oporabili etilen i energija te smanjile emisije organskih spojeva u zrak iz postrojenja za proizvodnju etilen-oksida, NRT je primjena obiju tehnika navedenih u nastavku.
|
NRT 50: |
Kako bi se smanjila potrošnja etilena i kisika te smanjile emisije CO2 u zrak iz jedinice za proizvodnju etilen-oksida, NRT je primjena kombinacije tehnika iz NRT-a 15 i upotreba inhibitora. Opis: Dodavanje malih količina organoklornog inhibitora (kao što je etil-klorid ili dikloretan) ulaznim tvarima u reaktoru kako bi se smanjio sadržaj etilena koji se potpuno oksidira u ugljikov dioksid. Odgovarajući parametri za praćenje učinkovitosti katalizatora uključuju toplinu reakcije i stvaranje CO2 po toni ulaznog etilena. |
NRT 51: |
Kako bi se smanjile emisije organskih spojeva u zrak iz desorpcije CO2 iz sredstva za ispiranje koje se upotrebljava u postrojenju za proizvodnju etilen-oksida, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
Tablica 6.1. Razina emisija povezanih s NRT-ima za emisije organskih spojeva u zrak iz desorpcije CO2 iz sredstva za ispiranje koje se upotrebljava u postrojenju za proizvodnju etilen-oksida
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 2. |
NRT 52: |
Kako bi se smanjile emisije etilen-oksida u zrak, NRT je primjena mokrog ispiranja za tokove otpadnog plina koji sadržavaju etilen-oksid. Opis: Postupak mokrog ispiranja opisan je u odjeljku 12.1. Ispiranje vodom radi uklanjanja etilen-oksida iz tokova otpadnog plina prije izravnog otpuštanja ili prije daljnjeg smanjenja razine organskih spojeva. |
NRT 53: |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije organskih spojeva u zrak iz hlađenja apsorbensa etilen-oksida u jedinici za oporabu etilen-oksida, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku.
|
6.3. Emisije u vodu
NRT 54: |
Kako bi se smanjila količina otpadne vode i količina organskih tvari koje se ispušta iz postupka pročišćavanja produkta u sustave za obradu otpadne vode, NRT je primjena jedne ili obiju tehnika navedenih u nastavku.
|
6.4. Ostaci
NRT 55: |
Kako bi se smanjila količina organskog otpada koji se šalje na odlagališta iz postrojenja za proizvodnju etilen-oksida i etilen-glikola, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
7. ZAKLJUČCI O NRT-IMA ZA PROIZVODNJU FENOLA
Zaključci o NRT-ima u ovom odjeljku odnose se na proizvodnju fenola iz kumena i primjenjuju se uz općenite zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
7.1. Emisije u zrak
NRT 56: |
Kako bi se oporabile sirovine i smanjila količina organskih tvari koje se iz jedinice za oksidaciju kumena šalje u sustave za završnu obradu otpadnog plina, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
NRT 57: |
Kako bi se smanjile emisije organskih spojeva u zrak, NRT je primjena tehnike (d) navedene u nastavku za otpadni plin iz jedinice za oksidaciju kumena. Za sve druge pojedinačne ili kombinirane tokove otpadnih plinova, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili kombinacije nekoliko njih.
Tablica 7.1. Razine emisija povezanih s NRT-ima za emisije TVOC-a i benzena u zrak iz proizvodnje fenola
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 2. |
7.2. Emisije u vodu
NRT 58: |
Kako bi se smanjile emisije u vodu organskih peroksida iz jedinice za oksidaciju i, prema potrebi, zaštitilo postrojenje za naknadnu biološku obradu otpadne vode, NRT je prethodna obrada otpadne vode koja sadržava organske perokside primjenom hidrolize prije spajanja s drugim tokovima otpadne vode i ispuštanja u sustav za završnu biološku obradu. Opis: Postupak hidrolize opisan je u odjeljku 12.2. Otpadna voda (uglavnom iz kondenzatora i regeneracije adsorbensa, nakon odvajanja faza) obrađuje se toplinski (na temperaturama višima od 100 °C i pri visokoj pH vrijednosti) ili katalitički kako bi se organski peroksidi razgradili na spojeve koji nisu ekotoksični i koji su lakše biorazgradivi. Tablica 7.2. Razina ekološke učinkovitosti povezane s NRT-ima za organske perokside na izlazu iz jedinice za razgradnju peroksida
|
NRT 59: |
Kako bi se smanjila količina organskih tvari koja se ispušta iz jedinice za razlaganje i jedinice za destilaciju u sustav za daljnju obradu otpadne vode, NRT je oporaba fenola i drugih organskih spojeva (npr. acetona) primjenom ekstrakcije, a zatim stripiranja. Opis: Oporaba fenola iz tokova otpadne vode koji sadržavaju fenole prilagodbom pH vrijednosti na < 7, nakon čega slijedi ekstrakcija uz odgovarajuće otapalo i stripiranje otpadne vode radi uklanjanja ostataka otapala i drugih spojeva s niskim vrelištem (npr. acetona). Tehnike obrade opisane su u odjeljku 12.2. |
7.3. Ostaci
NRT 60: |
Kako bi se spriječilo slanje katrana iz pročišćavanja fenola na odlagališta ili smanjila količina koja se šalje na odlagališta, NRT je primjena jedne ili obiju tehnika navedenih u nastavku.
|
8. ZAKLJUČCI O NRT-IMA ZA PROIZVODNJU ETANOLAMINA
Zaključci o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
8.1. Emisije u zrak
NRT 61: |
Kako bi se smanjile emisije amonijaka u zrak te smanjila potrošnja amonijaka iz postupka proizvodnje vodenih etanolamina, NRT je primjena sustava mokrog ispiranja s više faza. Opis: Postupak mokrog ispiranja opisan je u odjeljku 12.1. Neizreagirani amonijak oporabljuje se iz ispušnog plina iz stripera za amonijak i iz jedinice za isparavanje mokrim ispiranjem u najmanje dvije faze, nakon čega slijedi recikliranje amonijaka u postupak. |
8.2. Emisije u vodu
NRT 62: |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije organskih spojeva u zrak i emisije organskih tvari iz vakuumskih sustava u vodu, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
8.3. Potrošnja sirovina
NRT 63: |
Kako bi se učinkovito upotrebljavao etilen-oksid, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
9. ZAKLJUČCI O NRT-IMA ZA PROIZVODNJU TOLUEN-DIIZOCIJANATA (TDI) I METILEN-DIFENIL-DIIZOCIJANATA (MDI)
Zaključcima o NRT-ima u ovom odjeljku obuhvaćena je proizvodnja:
— |
dinitrotoluena (DNT) iz toluena, |
— |
toluen-diamina (TDA) iz DNT-a, |
— |
TDI-ja iz TDA-a, |
— |
metilen-difenil-diamina (MDA) iz anilina, |
— |
MDI-ja iz MDA-a, |
te se oni primjenjuju uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
9.1. Emisije u zrak
NRT 64: |
Kako bi se smanjila količina organskih spojeva, NOX, prekursora NOX i SOX koje se šalje u sustave za završnu obradu otpadnog plina (vidjeti NRT 66) iz postrojenja za proizvodnju DNT-a, TDA-a i MDA-a, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
NRT 65: |
Kako bi se smanjila količina HCl i fosgena koje se šalje u sustave za završnu obradu otpadnog plina te kako bi se povećala učinkovitost upotrebe resursa, NRT je oporaba HCl i fosgena iz tokova procesnih ispušnih plinova iz postrojenja za proizvodnju TDI-ja ili MDI-ja primjenom odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
NRT 66: |
Kako bi se smanjile emisije u zrak organskih spojeva (uključujući klorirane ugljikovodike), HCl i klora, NRT je obrada kombiniranih tokova otpadnih plinova primjenom toplinskog oksidatora, a zatim kaustičnog ispiranja. Opis: Pojedinačni tokovi otpadnog plina iz postrojenja za proizvodnju DNT-a, TDA-a, TDI-ja, MDA-a i MDI-ja kombiniraju se u jedan ili nekoliko tokova otpadnog plina za obradu (toplinska oksidacija i ispiranje opisani su u odjeljku 12.1.). Umjesto toplinskog oksidatora za kombiniranu obradu tekućeg otpada i otpadnog plina može se upotrijebiti spaljivač. Kaustično ispiranje mokro je ispiranje uz dodatak kaustičnih sredstava radi poboljšanja učinkovitosti uklanjanja HCl i klora. Tablica 9.1. Razine emisija povezanih s NRT-ima za emisije TVOC-a, tetraklormetana, Cl2, HCl i PCDD/F-a u zrak iz postupka proizvodnje TDI-ja/MDI-ja
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 2. |
NRT 67: |
Kako bi se smanjile emisije u zrak PCDD/F-a iz toplinskog oksidatora (vidjeti odjeljak 12.1.) koji se upotrebljava za obradu tokova procesnih ispušnih plinova koji sadržavaju klor i/ili klorirane spojeve, NRT je primjena tehnike (a), nakon koje prema potrebi slijedi tehnika (b) navedena u nastavku.
Razine emisija povezanih s NRT-ima: Vidjeti tablicu 9.1. |
9.2. Emisije u vodu
NRT 68: |
NRT je praćenje emisija u vodu najmanje uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednakovrijedne znanstvene kvalitete.
|
NRT 69: |
Kako bi se smanjila količina nitrita, nitrata i organskih spojeva koje se ispušta iz postrojenja za proizvodnju DNT-a u sustav za obradu otpadne vode, NRT je oporaba sirovina, smanjenje količine otpadne vode i ponovna upotreba vode primjenom odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
Količina otpadnih voda povezanih s NRT-ima: vidjeti tablicu 9.2. |
NRT 70: |
Kako bi se smanjila količina slabo biorazgradivih organskih spojeva koje se ispušta iz postrojenja za proizvodnju DNT-a na daljnju obradu otpadnih voda, NRT je prethodna obrada otpadne vode primjenom jedne ili obiju tehnika navedenih u nastavku.
Tablica 9.2. Razine ekološke učinkovitosti povezane s NRT-ima za ispuštanja iz postrojenja za proizvodnju DNT-a na izlazu iz jedinice za prethodnu obradu na daljnju obradu otpadne vode
Povezano praćenje za TOC opisano je u NRT-u 68. |
NRT 71: |
Kako bi se smanjila količina otpadne vode koja nastaje i količina organskih tvari koje se ispušta iz postrojenja za proizvodnju TDA-a u sustav za obradu otpadne vode, NRT je primjena kombinacije tehnika (a), (b) i (c) te potom primjena tehnike (d) navedene u nastavku.
Tablica 9.3. Razina ekološke učinkovitosti povezane s NRT-ima za ispuštanja iz postrojenja za proizvodnju TDA-a u sustav za obradu otpadne vode
|
NRT 72: |
Kako bi se spriječilo ispuštanje organskih tvari iz postrojenja za proizvodnju MDI-ja i/ili TDI-ja u sustav za završnu obradu otpadne vode ili smanjila količina koja se ispušta, NRT je oporaba otapala i ponovna upotreba vode optimiziranjem konstrukcije i rada postrojenja. Tablica 9.4. Razina ekološke učinkovitosti povezane s NRT-ima za ispuštanja iz postrojenja za proizvodnju TDI-ja ili MDI-ja u sustav za obradu otpadne vode
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 68. |
NRT 73: |
Kako bi se smanjila količina organskih tvari koje se ispušta iz postrojenja za proizvodnju MDA-a u sustav za daljnju obradu otpadne vode, NRT je oporaba organskog materijala primjenom jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
9.3. Ostaci
NRT 74: |
Kako bi se smanjila količina organskih ostataka koje se šalje na odlagališta iz postrojenja za proizvodnju TDI-ja, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
10. ZAKLJUČCI O NRT-IMA ZA PROIZVODNJU ETILEN-DIKLORIDA I MONOMERA VINIL-KLORIDA
Zaključci o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
10.1. Emisije u zrak
10.1.1. Razina emisija povezanih s NRT-ima za emisije u zrak iz peći za krekiranje EDC-a
Tablica 10.1.
Razine emisija povezanih s NRT-ima za emisije NOX u zrak iz peći za krekiranje EDC-a
Parametar |
Razine emisija povezanih s NRT-ima (32) (33) (34) (dnevni prosjek ili prosjek tijekom razdoblja uzorkovanja) (mg/Nm3, pri 3 % volumnog udjela O2) |
NOx |
50–100 |
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 1.
10.1.2 Tehnike i razina emisija povezanih s NRT-ima za emisije u zrak iz drugih izvora
NRT 75: |
Kako bi se smanjila količina organskih tvari koje se šalje u sustav za završnu obradu otpadnog plina te smanjila potrošnja sirovina, NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.
|
NRT 76: |
Kako bi se smanjile emisije u zrak organskih spojeva (uključujući halogenirane spojeve), HCl i Cl2, NRT je obrada kombiniranih tokova otpadnih plinova iz proizvodnje EDC-a i/ili VCM-a primjenom toplinskog oksidatora, a zatim mokrog ispiranja u dvije faze. Opis: Postupak primjene toplinskog oksidatora, mokrog ispiranja i kaustičnog ispiranja opisan je u odjeljku 12.1. Toplinska oksidacija može se provesti u spalionici tekućeg otpada. U tom slučaju temperatura oksidacije viša je od 1 100 °C s najkraćim vremenom zadržavanja od dvije sekunde i naknadnim brzim hlađenjem ispušnih plinova kako bi se spriječila sinteza de novo PCDD/F-a. Ispiranje se izvodi u dvije faze: mokro ispiranje vodom i, obično, oporaba klorovodične kiseline te zatim mokro ispiranje kaustičnim sredstvom. Tablica 10.2. Razine emisija povezanih s NRT-ima za emisije TVOC-a, zbroja EDC-a i VCM-a, Cl2, HCl i PCDD/F-a u zrak iz proizvodnje EDC-a/VCM-a
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 2. |
NRT 77: |
Kako bi se smanjile emisije u zrak PCDD/F-a iz toplinskog oksidatora (vidjeti odjeljak 12.1.) koji se upotrebljava za obradu tokova procesnih ispušnih plinova koji sadržavaju klor i/ili klorirane spojeve, NRT je primjena tehnike (a), nakon koje prema potrebi slijedi tehnika (b) navedena u nastavku.
Razine emisija povezanih s NRT-ima: Vidjeti tablicu 10.2. |
NRT 78: |
Kako bi se smanjile emisije u zrak prašine i CO iz dekoksiranja iz cijevi za krekiranje, NRT je primjena jedne od tehnika za smanjenje učestalosti dekoksiranja navedenih u nastavku i jedne od tehnika za smanjenje emisija navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
|
10.2. Emisije u vodu
NRT 79: |
NRT je praćenje emisija u vodu najmanje uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednakovrijedne znanstvene kvalitete.
|
NRT 80: |
Kako bi se smanjila količina kloriranih spojeva koje se ispušta u sustave za daljnju obradu otpadne vode i smanjile emisije u zrak iz sustava za prikupljanje i obradu otpadne vode, NRT je primjena hidrolize i stripiranja što je bliže moguće izvoru. Opis: Postupak hidrolize i stripiranja opisan je u odjeljku 12.2. Hidroliza se provodi pri lužnatim pH vrijednostima radi razgradnje kloral-hidrata iz postupka oksikloriranja. To za posljedicu ima stvaranje kloroforma koji se zatim uklanja stripiranjem, zajedno s EDC-om i VCM-om. Razine ekološke učinkovitosti povezane s NRT-ima: vidjeti tablicu 10.3. Razine emisija povezanih s NRT-ima za izravne emisije u prihvatno vodeno tijelo na izlazu iz sustava za završnu obradu: Vidjeti tablicu 10.5. Tablica 10.3. Razine ekološke učinkovitosti povezane s NRT-ima za klorirane ugljikovodike u otpadnoj vodi na izlazu iz stripera za otpadnu vodu
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 79. |
NRT 81: |
Kako bi se smanjile emisije u vodu PCDD/F-a i bakra iz postupka oksikloriranja, NRT je primjena tehnike (a) ili, alternativno, tehnike (b) zajedno s odgovarajućom kombinacijom tehnika (c), (d) i (e) navedenih u nastavku.
Tablica 10.4. Razine emisija povezanih s NRT-ima za emisije u vodu iz proizvodnje EDC-a oksikloriranjem na izlazu iz sustava za prethodnu obradu radi uklanjanja krutih tvari u postrojenjima koja upotrebljavaju sustav s fluidiziranim slojem
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 79. Tablica 10.5. Razine emisija povezanih s NRT-ima za izravne emisije bakra, EDC-a i PCDD/F-a u prihvatno vodeno tijelo iz proizvodnje EDC-a
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 79. |
10.3. Energetska učinkovitost
NRT 82: |
Kako bi se energija učinkovito upotrebljavala, NRT je primjena kipućeg reaktora za izravno kloriranje etilena. Opis: Reakcija u kipućem reaktoru za izravno kloriranje etilena obično se izvodi na temperaturi u rasponu od manje od 85 °C do 200 °C. Za razliku od postupka pri niskim temperaturama, ovim se postupkom omogućuje učinkovita oporaba i ponovna upotreba topline iz reakcije (npr. za destilaciju EDC-a). Primjenjivost: Primjenjivo samo na nova postrojenja za izravno kloriranje. |
NRT 83: |
Kako bi se smanjila potrošnja energije u pećima za krekiranje EDC-a, NRT je primjena pokretača za kemijsku konverziju. Opis: Pokretači, kao što su klor i druge vrste koje stvaraju radikale, upotrebljavaju se za poboljšanje reakcije krekiranja i smanjenje temperature reakcije te stoga i potrebne ulazne topline. Pokretači mogu nastati u samom postupku ili ih se može dodati. |
10.4. Ostaci
NRT 84: |
Kako bi se smanjila količina koksa koji se šalje na odlagališta iz postrojenja za proizvodnju VCM-a, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
|
NRT 85: |
Kako bi se smanjila količina opasnog otpada koji se šalje na odlagališta i povećala učinkovitost upotrebe resursa, NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.
|
11. ZAKLJUČCI O NRT-IMA ZA PROIZVODNJU VODIKOVA PEROKSIDA
Zaključci o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.
11.1. Emisije u zrak
NRT 86: |
Kako bi se oporabila otapala i smanjile emisije organskih spojeva u zrak iz svih jedinica osim jedinice za hidrogenaciju, NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku. U slučaju upotrebe zraka u jedinici za oksidaciju, to uključuje barem tehniku (b). U slučaju upotrebe čistog kisika u jedinici za oksidaciju, to uključuje barem tehniku (b) uz primjenu rashlađene vode.
Tablica 11.1. Razine emisija povezanih s NRT-ima za emisije TVOC-a u zrak iz jedinice za oksidaciju
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 2. |
NRT 87: |
Kako bi se smanjile emisije organskih spojeva u zrak iz jedinice za hidrogenaciju tijekom radnji uključivanja, NRT je primjena kondenzacije i/ili adsorpcije. Opis: Postupak kondenzacije i adsorpcije opisan je u odjeljku 12.1. |
NRT 88: |
Kako bi se spriječile emisije benzena u zrak i vodu, NRT je taj da se ne upotrebljava benzen u radnoj otopini. |
11.2. Emisije u vodu
NRT 89: |
Kako bi se smanjila količina otpadne vode i organskih tvari koje se ispušta u sustave za obradu otpadne vode, NRT je primjena obiju tehnika navedenih u nastavku.
|
NRT 90: |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije u vodu organskih spojeva slabo podložnih bioeliminaciji, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku.
Primjenjivost: Primjenjuje se samo na tokove otpadne vode koji prenose glavnu količinu organskih tvari iz postrojenja za proizvodnju vodikova peroksida te kad smanjenje količine TOC-a iz postrojenja za proizvodnju vodikova peroksida biološkom obradom iznosi manje od 90 %. |
12. OPIS TEHNIKA
12.1. Tehnike za obradu procesnih ispušnih plinova i otpadnih plinova
Tehnika |
Opis |
Adsorpcija |
Tehnika za uklanjanje spojeva iz toka procesnih ispušnih plinova ili otpadnih plinova zadržavanjem na krutoj površini (uglavnom aktivnom ugljenu). Adsorpcija može biti regenerativna ili neregenerativna (vidjeti u nastavku). |
Adsorpcija (neregenerativna) |
U neregenerativnoj adsorpciji istrošeni adsorbens ne regenerira se, već ga se odlaže. |
Adsorpcija (regenerativna) |
Riječ je o adsorpciji kod koje se adsorbat naknadno desorbira, npr. parom (često na lokaciji) radi ponovne upotrebe ili odlaganja, a adsorbens se ponovno upotrebljava. Kod kontinuiranog rada obično se usporedno upotrebljava više od dvaju adsorbensa, pri čemu se jedan od njih nalazi u načinu rada za desorpciju. |
Katalitički oksidator |
Oprema za smanjenje emisija kojom se oksidiraju zapaljivi spojevi u tokovima procesnih ispušnih plinova ili otpadnih plinova zrakom ili kisikom u sloju katalizatora. Katalizator omogućuje oksidaciju na nižim temperaturama i u opremi manjih dimenzija u usporedbi s toplinskim oksidatorom. |
Katalitička redukcija |
NOx se reducira u prisutnosti katalizatora i redukcijskog plina. Za razliku od SCR-a, ne dodaju se amonijak ni urea. |
Kaustično ispiranje |
Uklanjanje kiselih onečišćujućih tvari iz toka plina ispiranjem uz primjenu alkalne otopine. |
Keramički/metalni filtar |
Materijal keramičkog filtra. Ako je potrebno ukloniti kisele spojeve kao što su HCl, NOX, SOX i dioksini, materijalu filtra dodaju se katalizatori i možda je potrebno ubrizgati reagense. Kod metalnih filtara, površinska filtracija izvodi se s pomoću dijelova filtra od sinteriranog poroznog metala. |
Kondenzacija |
Tehnika za uklanjanje para organskih i anorganskih spojeva iz tokova procesnih ispušnih plinova ili otpadnih plinova smanjenjem njihove temperature ispod točke rosišta radi ukapljivanja pare. Ovisno o potrebnom rasponu radne temperature, postoje različite metode kondenzacije, npr. vodom za hlađenje, rashlađenom vodom (čija je temperatura obično oko 5 °C) ili rashladnim sredstvima kao što su amonijak i propen. |
Ciklon (suhi ili mokri) |
Oprema za uklanjanje prašine iz toka procesnih ispušnih plinova ili otpadnih plinova koja se temelji na primjeni centrifugalne sile, obično u stožastoj komori. |
Elektrostatički precipitator (suhi ili mokri) |
Uređaj za kontrolu čestica koji primjenjuje električnu silu za premještanje čestica prenesenih u toku procesnih ispušnih plinova ili otpadnih plinova na kolektorske ploče. Te prenesene čestice dobivaju električni napon kad prolaze kroz koronu kroz koju protječu ioni u plinovitom obliku. Elektrode u središtu protoka održavaju se pri visokom naponu i stvaraju električno polje koje čestice usmjerava na kolektorske stijenke. |
Tkaninski filtar |
Porozna tkana ili pustena tkanina kroz koju prolaze plinovi kako bi se uklonile čestice s pomoću sita ili drugih mehanizama. Tkaninski filtri mogu biti u obliku plahti, uložaka ili vrećica s nekoliko zasebnih jedinica tkaninskog filtra povezanih u skupinu. |
Membransko odvajanje |
Otpadni plin komprimira se i prolazi kroz membranu čiji se rad temelji na selektivnoj propusnosti organskih para. Obogaćeni permeat može se oporabiti metodama kao što su kondenzacija i adsorpcija ili se može smanjiti, na primjer katalitičkom oksidacijom. Postupak je najprikladniji za više koncentracije para. U većini je slučajeva potrebna dodatna obrada za postizanje razina koncentracije dostatnih za ispuštanje. |
Filtar za kapi |
Obično je riječ o mrežastim filtrima (npr. hvatači kapi, odmagljivači) koji se obično sastoje od tkanog ili pletenog metalnog ili sintetičkog monofilamentnog materijala nasumične ili određene konfiguracije. Filtrom za kapi upravlja se kao dubinskom filtracijom koja se izvodi na cijeloj dubini filtra. Krute čestice prašine ostaju u filtru do njegova zasićenja kad je potrebno očistiti ga ispiranjem. Kad se filtar za kapi upotrebljava za sakupljanje kapljica i/ili aerosola, on se čisti otjecanjem tih kapljica i/ili aerosola u obliku tekućine. To se postiže s pomoću mehaničkih pregrada i ovisi o brzini. Kosi pločasti separatori isto se tako često upotrebljavaju kao filtri za kapi. |
Regenerativni toplinski oksidator |
Posebna vrsta toplinskog oksidatora (vidjeti u nastavku) kod kojeg se ulazni tok otpadnih plinova zagrijava keramičkim slojem prolaskom kroz njega prije ulaska u komoru za loženje. Pročišćeni vrući plinovi izlaze iz te komore prolaskom kroz jedan keramički sloj (ili više njih) (rashlađeni ulaznim tokom otpadnih plinova u ranijem ciklusu izgaranja). Taj ponovno zagrijani nepomični sloj tada započinje novi ciklus izgaranja zagrijavajući unaprijed novi ulazni tok otpadnih plinova. Uobičajena temperatura izgaranja iznosi 800 – 1 000 °C. |
Ispiranje |
Ispiranje ili apsorpcija je uklanjanje onečišćujućih tvari iz toka plina kontaktom s tekućim otapalom, često vodom (vidjeti „mokro ispiranje”). Može uključivati kemijsku reakciju (vidjeti „kaustično ispiranje”). U nekim se slučajevima spojevi mogu oporabiti iz otapala. |
Selektivna katalitička redukcija (SCR) |
Redukcija NOX u dušik u katalitičkom sloju reakcijom s amonijakom (koji se obično unosi u obliku vodene otopine) pri optimalnoj radnoj temperaturi od oko 300 do 450 °C. Može se primijeniti jedna razina katalizatora ili više njih. |
Selektivna nekatalitička redukcija (SNCR) |
Redukcija NOX u dušik reakcijom s amonijakom ili ureom na visokoj temperaturi. Raspon radne temperature mora se održavati između 900 °C i 1 050 °C. |
Tehnike za smanjenje prenošenja krutina i/ili tekućina |
Tehnike koje smanjuju prijenos kapljica ili čestica u plinovitim tokovima (npr. iz kemijskih postupaka, kondenzatora, destilacijskih kolona) mehaničkim uređajima kao što su komore za taloženje, filtri za kapi, cikloni i separatori pare i tekućine. |
Toplinski oksidator |
Oprema za smanjenje emisija kojom se oksidiraju zapaljivi spojevi u tokovima procesnih ispušnih plinova ili otpadnih plinova zagrijavanjem zrakom ili kisikom do razine iznad njihove točke samozapaljenja u komori za loženje i njihovim održavanjem na visokoj temperaturi dovoljno dugo da se dovrši izgaranje do ugljikova dioksida i vode. |
Toplinska redukcija |
NOX se reducira na povišenim temperaturama u prisutnosti redukcijskog plina u dodatnoj komori za izgaranje, pri čemu dolazi do postupka oksidacije, ali u uvjetima s niskim sadržajem kisika/pri nedostatku kisika. Za razliku od SNCR-a, ne dodaju se amonijak ni urea. |
Dvofazni filtar za prašinu |
Uređaj za filtriranje na metalnu mrežicu. Filtarska smjesa nakuplja se u prvoj fazi filtracije, a sama filtracija provodi se u drugoj fazi. Ovisno o sniženju tlaka uzduž filtra, sustav naizmjenično provodi te dvije faze. U sustav je ugrađen mehanizam za uklanjanje filtrirane prašine. |
Mokro ispiranje |
Vidjeti prethodni unos „Ispiranje”. Ispiranje u kojem se kao otapalo upotrebljava voda ili vodena otopina, npr. kaustično ispiranje za smanjenje HCl. Vidjeti i unos „Mokro ispiranje prašine”. |
Mokro ispiranje prašine |
Vidjeti prethodni unos „Mokro ispiranje”. Mokro ispiranje prašine uključuje odvajanje prašine intenzivnim miješanjem ulaznog plina s vodom, najčešće u kombinaciji s uklanjanjem grubih čestica primjenom centrifugalne sile. Kako bi se to postiglo, plin se unosi tangencijalno. Uklonjena kruta prašina sakuplja se na dnu ispirača prašine. |
12.2. Tehnike obrade otpadne vode
Sve tehnike navedene u nastavku mogu se primijeniti i za pročišćavanje tokova vode radi omogućivanja ponovne upotrebe/recikliranja vode. Većina se njih upotrebljava i za oporabu organskih spojeva iz tokova tehnološke vode.
Tehnika |
Opis |
Adsorpcija |
Metoda odvajanja kod koje se spojevi (odnosno onečišćujuće tvari) u tekućini (odnosno otpadnoj vodi) zadržavaju na krutoj površini (obično aktivnom ugljenu). |
Kemijska oksidacija |
Organski spojevi oksidiraju se ozonom ili vodikovim peroksidom, uz neobvezno dodavanje katalizatora ili UV zračenja, radi njihove konverzije u manje štetne spojeve koji su lakše biorazgradivi |
Koagulacija i flokulacija |
Koagulacijom i flokulacijom suspendirane krute tvari odvajaju se od otpadnih voda, a ti se postupci često provode jedan nakon drugoga. Koagulacija se provodi dodavanjem koagulansa s nabojem suprotnim naboju suspendiranih krutih tvari. Flokulacija se provodi dodavanjem polimera pri čemu se mikropahuljaste čestice sudaranjem povezuju u veće pahulje. |
Destilacija |
Destilacija je tehnika koja se primjenjuje za odvajanje spojeva različitih vrelišta djelomičnim isparavanjem i ponovnom kondenzacijom. Destilacija otpadne vode uklanjanje je onečišćujućih tvari niskih vrelišta iz otpadne vode njihovim prenošenjem u fazu pare. Destilacija se provodi u kolonama, opremljenima pliticama ili punilom, te potom u kondenzatoru. |
Ekstrakcija |
Otopljene onečišćujuće tvari prenose se iz faze otpadne vode u organsko otapalo, npr. u protustrujnim kolonama ili sustavima za miješanje i taloženje. Nakon odvajanja faza otapalo se pročišćava, na primjer destilacijom, a zatim vraća na ekstrakciju. Ekstrakt koji sadržava onečišćujuće tvari odlaže se ili ga se vraća u postupak. Gubici otapala u otpadnoj vodi kontroliraju se nizvodno odgovarajućom daljnjom obradom (na primjer stripiranjem). |
Isparavanje |
Primjena destilacije (vidjeti prethodno navedeno) za koncentriranje vodenih otopina tvari s visokim vrelištima za daljnju upotrebu, obradu ili odlaganje (npr. spaljivanje otpadne vode) prenošenjem vode u fazu pare. Obično se provodi u jedinicama s više faza, povećavajući vakuum, kako bi se smanjio utrošak energije. Vodena para kondenzira se za ponovnu upotrebu ili se otpušta kao otpadna voda. |
Filtracija |
Odvajanje krutih tvari od otpadne vode njihovim prolaskom kroz porozni medij. Uključuje različite vrste tehnika, npr. pješčanu filtraciju, mikrofiltraciju i ultrafiltraciju. |
Flotacija |
Postupak kojim se krute ili tekuće čestice odvajaju iz faze otpadne vode spajanjem sa sitnim mjehurićima plina, obično zraka. Plutajuće čestice akumuliraju se na površini vode te se prikupljaju obiračima. |
Hidroliza |
Kemijska reakcija kod koje organski ili anorganski spojevi reagiraju s vodom, obično radi konverzije spojeva koji nisu biorazgradivi u one koji jesu ili toksičnih spojeva u one koji nisu toksični. Kako bi se omogućila ili pospješila reakcija, hidroliza se provodi pri povišenim temperaturama, a moguće i povišenom tlaku (termoliza) ili uz dodavanje snažnih lužina ili kiselina ili upotrebu katalizatora. |
Taloženje |
Pretvaranje otopljenih onečišćujućih tvari (npr. metalnih iona) u netopive spojeve reakcijom s dodanim sredstvima za taloženje. Kruti talozi naknadno se odvajaju sedimentacijom, flotacijom ili filtracijom. |
Sedimentacija |
Odvajanje suspendiranih čestica i tvari gravitacijskim taloženjem. |
Stripiranje |
Hlapljivi spojevi uklanjaju se iz vodene faze s pomoću plinovite faze (npr. pare, dušika ili zraka) koja prolazi kroz tekućinu te se naknadno oporabljuju (npr. kondenzacijom) za daljnju upotrebu ili odlaganje. Učinkovitost uklanjanja može se pospješiti povišenjem temperature ili smanjenjem tlaka. |
Spaljivanje otpadne vode |
Oksidacija organskih i anorganskih onečišćujućih tvari zrakom i istodobno isparavanje vode pri uobičajenom tlaku i temperaturama između 730 °C i 1 200 °C. Spaljivanje otpadne vode obično je samoodrživo pri razinama kemijske potrošnje kisika višima od 50 g/l. U slučaju niskog sadržaja organskih tvari, potrebno je upotrijebiti pomoćno gorivo. |
12.3. Tehnike za smanjenje emisija u zrak iz izgaranja
Tehnika |
Opis |
Odabir (pomoćnog) goriva |
Upotreba goriva (uključujući pomoćno gorivo) s niskim sadržajem spojeva koji bi mogli prouzročiti onečišćenje (npr. niži sadržaj sumpora, pepela, dušika, žive, fluora ili klora u gorivu). |
Plamenik s niskom razinom emisija NOX i s izrazito niskom razinom emisija NOX |
Tehnika se temelji se na načelima smanjenja najviših temperatura plamena, odgađanja, ali dovršavanja izgaranja te povećavanja prijenosa topline (povećana emisivnost plamena). Ti plamenici mogu biti povezani s izmijenjenom konstrukcijom komore za loženje u pećima. Konstrukcija plamenika s izrazito niskom razinom emisija NOX obuhvaća stupnjevano izgaranje goriva (/zraka) i recirkulaciju ispušnih/dimnih plinova. |
(1) Za svaki parametar za koji zbog ograničenja povezanih s uzorkovanjem ili analizom 30-minutno uzorkovanje nije prikladno primjenjuje se prikladno razdoblje uzorkovanja.
(2) Za poliklorirane dibenzodioksine/dibenzofurane (PCDD/F) upotrebljava se razdoblje uzorkovanja od šest do osam sati.
(3) Može se primijeniti uzorkovanje razmjerno vremenu uz uvjet da je moguće dokazati dovoljnu stabilnost protoka.
(4) Provedbena Odluka Komisije 2012/119/EU od 10. veljače 2012. o određivanju pravila u vezi sa smjernicama za prikupljanje podataka, sastavljanje referentnih dokumenata o NRT-u te osiguravanju njihove kvalitete u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (SL L 63, 2.3.2012., str. 1.).
(5) Generičke norme EN za kontinuirano mjerenje su EN 15267-1, EN 15267-2, EN 15267-3 i EN 14181. Norme EN za periodičko mjerenje navedene su u tablici.
(6) Odnosi se na ukupnu nazivnu ulaznu toplinsku snagu svih procesnih peći/grijača spojenih s ispustom za emisije.
(7) U slučaju procesnih peći/grijača s ukupnom nazivnom ulaznom toplinskom snagom manjom od 100 MWth koje su u pogonu manje od 500 sati godišnje, učestalost praćenja može se smanjiti na najmanje jedanput godišnje.
(8) Minimalna učestalost praćenja za periodička mjerenja može se smanjiti na jedanput svakih šest mjeseci ako je dokazano da su razine emisija u dovoljnoj mjeri stabilne.
(9) Praćenje prašine ne primjenjuje se pri izgaranju isključivo plinovitih goriva.
(10) Praćenje NH3 primjenjuje se samo ako se upotrebljava SCR ili SNCR.
(11) U slučaju procesnih peći/grijača u kojima izgaraju plinovita goriva i/ili ulje s poznatim sadržajem sumpora i u kojima se ne provodi odsumporavanje dimnih plinova, kontinuirano praćenje može se zamijeniti ili periodičkim praćenjem uz minimalnu učestalost (jedanput svaka tri mjeseca) ili izračunom kojim se osigurava pružanje podataka jednake znanstvene kvalitete.
(12) Praćenje se provodi ako se u otpadnom plinu nalazi onečišćujuća tvar, na temelju popisa tokova otpadnih plinova navedenom u zaključcima o NRT-ima za sustav obrade otpadnih voda.
(13) Minimalna učestalost praćenja za periodička mjerenja može se smanjiti na jedanput godišnje ako je dokazano da su razine emisija u dovoljnoj mjeri stabilne.
(14) Svi (drugi) postupci/izvori kod kojih se u otpadnom plinu nalazi onečišćujuća tvar, na temelju popisa tokova otpadnih plinova navedenom u zaključcima o NRT-ima za sustav obrade otpadnih voda.
(15) Normu EN 15058 i razdoblje uzorkovanja potrebno je prilagoditi kako bi izmjerene vrijednosti bile reprezentativne za cijeli ciklus dekoksiranja.
(16) Normu EN 13284-1 i razdoblje uzorkovanja potrebno je prilagoditi kako bi izmjerene vrijednosti bile reprezentativne za cijeli ciklus dekoksiranja.
(17) Praćenje se provodi ako su klor i/ili klorirani spojevi prisutni u otpadnom plinu i ako se primjenjuje toplinska obrada
(18) Ako se dimni plinovi dviju ili više peći ispuštaju kroz isti dimnjak, razina emisija povezanih s NRT-ima odnosi se na kombinirano ispuštanje iz dimnjaka.
(19) Razine emisija povezanih s NRT-ima ne primjenjuju se tijekom dekoksiranja.
(20) Razine emisija povezanih s NRT-ima ne primjenjuju se na CO. Indikativna vrijednost razine emisija CO općenito iznosi 10 – 50 mg/Nm3, izraženo kao dnevni prosjek ili prosjek tijekom razdoblja uzorkovanja.
(21) Razine emisija povezanih s NRT-ima primjenjuju se samo ako se upotrebljava SCR ili SNCR.
(22) Niže se vrijednosti u tom rasponu postižu pri upotrebi toplinskog oksidatora u postupku u kojem se kao katalizator upotrebljava srebro.
(23) Razina emisija povezanih s NRT-ima izražava se kao prosjek vrijednosti izmjerenih tijekom jedne godine.
(24) U slučaju znatnog udjela metana u emisijama, metan koji se prati u skladu s normom EN ISO 25140 ili EN ISO 25139 oduzima se od rezultata.
(25) Proizvedeni etilen-oksid definira se kao zbroj etilen-oksida proizvedenog za prodaju i kao intermedijer.
(26) Razina emisija povezanih s NRT-ima primjenjuje se samo na kombinirane tokove otpadnog plina sa stopama protoka > 1 000 Nm3/h.
(27) Razina emisija povezanih s NRT-ima izražava se kao dnevni prosjek ili prosjek tijekom razdoblja uzorkovanja.
(28) Razina emisija povezanih s NRT-ima izražava se kao prosjek vrijednosti izmjerenih tijekom jedne godine. Proizvedeni TDI i/ili MDI odnosi se na produkt bez ostataka, u smislu koji se upotrebljava za određivanje kapaciteta postrojenja.
(29) Ako su vrijednosti NOX u uzorku više od 100 mg/Nm3, razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 3 mg/Nm3 zbog analitičkih smetnji.
(30) U slučaju diskontinuiranih ispuštanja otpadne vode, najmanja je učestalost praćenja jedanput po ispuštanju.
(31) Razina ekološke učinkovitosti povezana s NRT-ima odnosi se na produkt bez ostataka, u smislu koji se upotrebljava za određivanje kapaciteta postrojenja.
(32) Ako se dimni plinovi dviju ili više peći ispuštaju kroz isti dimnjak, razine emisija povezane s NRT-ima odnose se na kombinirano ispuštanje iz dimnjaka.
(33) Razine emisija povezanih s NRT-ima ne primjenjuju se tijekom dekoksiranja.
(34) Razine emisija povezanih s NRT-ima ne primjenjuju se na CO. Indikativna vrijednost razine emisija CO općenito iznosi 5 – 35 mg/Nm3, izraženo kao dnevni prosjek ili prosjek tijekom razdoblja uzorkovanja.
(35) Najmanja učestalost praćenja može se smanjiti na jedanput mjesečno ako se odgovarajuća učinkovitost uklanjanja krutih tvari i bakra kontrolira čestim praćenjem drugih parametara (npr. kontinuiranim mjerenjem zamućenja).
(36) Prosjek vrijednosti izmjerenih tijekom jednog mjeseca izračunava se na temelju prosjeka vrijednosti izmjerenih tijekom svakog dana (najmanje tri jednokratna uzorka uzeta u intervalima od najmanje pola sata).
(37) Niže se vrijednosti u tom rasponu obično postižu pri upotrebi sustava s fiksnim slojem
(38) Prosjek vrijednosti izmjerenih tijekom jedne godine izračunava se na temelju prosjeka vrijednosti izmjerenih tijekom svakog dana (najmanje tri jednokratna uzorka uzeta u intervalima od najmanje pola sata).
(39) Pročišćeni EDC zbroj je EDC-a proizvedenog oksikloriranjem i/ili izravnim kloriranjem i EDC-a vraćenog na pročišćavanje iz postupka proizvodnje VCM-a.
(40) Razina emisija povezanih s NRT-ima ne primjenjuje se ako je razina emisija niža od 150 g/h.
(41) Ako se primjenjuje adsorpcija, razdoblje uzorkovanja reprezentativno je za cijeli ciklus adsorpcije.
(42) U slučaju znatnog udjela metana u emisijama, metan koji se prati u skladu s normom EN ISO 25140 ili EN ISO 25139 oduzima se od rezultata.