(1)

U skladu s člankom 29. Zakonika o schengenskim granicama Vijeće je 12. svibnja 2016. na prijedlog Komisije donijelo Provedbenu odluku o utvrđivanju Preporuke za privremeni nadzor unutarnjih granica u iznimnim okolnostima zbog kojih je ugroženo sveukupno funkcioniranje schengenskog prostora.

(2)

Vijeće je preporučilo da pet država schengenskog prostora (Austrija, Njemačka, Danska, Švedska i Norveška) i dalje provode razmjeran privremeni nadzor granica na ograničenom broju dijelova svojih unutarnjih granica u početnom razdoblju od šest mjeseci radi uklanjanja ozbiljne prijetnje javnom poretku i unutarnjoj sigurnosti u tim državama zbog nedostataka pri nadzoru vanjske granice u Grčkoj te kasnijih sekundarnih kretanja nezakonitih migranata koji ulaze preko Grčke, a idu u druge države schengenskog prostora. Vijeće je na prijedlog Komisije 11. studenoga 2016. i 7. veljače 2017. dvaput za tri mjeseca dodatno produljilo to razdoblje.

(3)

Prema člancima 25. i 29. Zakonika o schengenskim granicama početno razdoblje koje je Vijeće preporučilo može se produljiti ako se iznimne okolnosti nastave.

(4)

U skladu s preporukama od 11. studenoga 2016. i 7. veljače 2017. dotične države schengenskog prostora trebale su svaki mjesec izvijestiti Komisiju o ishodu provedenog nadzora te, prema potrebi, o procjeni daljnje potrebe za tim nadzorom. Komisija je primila ta izvješća od svih dotičnih država schengenskog prostora. Prema informacijama u tim izvješćima nadzor je i dalje u skladu s uvjetima utvrđenima u Preporuci. Tim se informacijama potvrđuje i stabilizacija stanja u tim državama u smislu broja osoba kojima je odbijen ulazak i zahtjeva za azil podnesenih tijekom nadzora.

(5)

Međutim, unatoč tom napretku, uvjeti utvrđeni planom „Povratak Schengenu” za ukidanje nadzora svih unutarnjih granica i povratak na normalno funkcioniranje schengenskog prostora još nisu u cijelosti ispunjeni. Osim toga, unatoč stalnom napretku i znatnom poboljšanju koje je u 2016. Grčka postigla u pogledu upravljanja vanjskim granicama, kao i činjenici da je Grčka ispunila preporuke predložene nakon nenajavljene evaluacijske provjere 2015., znatan broj nezakonitih migranata i dalje ostaje u Grčkoj i duž zapadnobalkanske rute. I dalje postoji rizik od nezakonitih sekundarnih kretanja tih migranata unutar schengenskog prostora.

(6)

U svojoj je komunikaciji pod nazivom „Povratak Schengenu – Plan” Komisija utvrdila različite politike koje je potrebno provesti radi povratka potpuno funkcionalnom schengenskom prostoru. U tijeku je proces početka djelovanja Europske agencije za graničnu i obalnu stražu. Međutim, potreban je dodatni doprinos država članica kako bi se upotpunili njezini resursi te kako bi joj se omogućilo da u potpunosti preuzme svoju ulogu u osiguravanju vanjskih granica Unije. Još nisu izdane preporuke nakon prvih procjena osjetljivosti. O sporazumima o statusu sa Srbijom trenutačno se pregovara.

(7)

Nakon više od godine dana provedbom Izjave EU-a i Turske od 18. ožujka 2016. i dalje se ostvaruju konkretni rezultati, kao što je potvrđeno u petom izvješću o napretku (2). No, broj dolazaka i dalje je viši od broja osoba koje se iz Grčke vraća u Tursku, čime se dodatno opterećuju grčki otoci. Potrebno je nastaviti s napretkom u pogledu drugih elemenata Izjave. Stoga se provedba Izjave neprekidno treba pratiti. Isto vrijedi i za stanje duž zapadnobalkanske rute i provedbu Izjave sa sastanka čelnika država zapadnog Balkana.

(8)

Stoga i dalje postoje iznimne okolnosti koje se smatraju ozbiljnom prijetnjom javnom poretku i unutarnjoj sigurnosti i koje ugrožavaju sveukupno funkcioniranje schengenskog prostora.

(9)

S obzirom na navedene činjenice čini se opravdanim dopustiti kao krajnju mjeru dodatno i konačno produljenje privremenog nadzora dotičnih unutarnjih granica državama schengenskog prostora koje ga trenutačno provode, odnosno Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj i pridruženoj zemlji Norveškoj, u skladu s člankom 29. Zakonika o schengenskim granicama.

(10)

Vijeće uzima u obzir Preporuku Komisije o razmjernim policijskim kontrolama i policijskoj suradnji u schengenskom prostoru, kojom bi se pridonijelo i postupnom ukidanju privremenog nadzora unutarnjih granica radi potpunog ukidanja nadzora unutarnjih granica i povratka normalnom funkcioniranju schengenskog prostora što je prije moguće, davanjem prednosti provedbi policijskih kontrola radi odgovarajućeg uklanjanja ozbiljnih prijetnji javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Vijeće prima na znanje da Komisija preporučuje svim državama schengenskog prostora da preporučene mjere provedu što prije, a najkasnije u roku od šest mjeseci.

(11)

Na temelju procjene preostalog vremena koje je potrebno za provedbu ostalih mjera kojima se namjeravaju osigurati odgovarajuća zaštita vanjskih granica EU-a i odgovarajuća razina sigurnosti unutar schengenskog prostora, to produljenje ne bi trebalo premašiti razdoblje od šest mjeseci od datuma donošenja ove Provedbene odluke.

(12)

Države članice koje odluče dalje provoditi nadzor unutarnjih granica na temelju ove Provedbene odluke trebale bi o tome obavijestiti ostale države članice, Europski parlament i Komisiju.

(13)

Prije nego što se odluče za takav nadzor, dotične bi države članice trebale razmotriti mogućnost primjene drugih mjera umjesto nadzora unutarnjih granica, kojima bi se manje ometala sloboda kretanja osoba i robe, a ipak djelotvorno uklonila utvrđena prijetnja. U Preporuci Komisije o razmjernim policijskim kontrolama i policijskoj suradnji u schengenskom prostoru Komisija poziva države schengenskog prostora da se djelotvornije koriste svojim policijskim ovlastima na cijelom državnom području, uključujući pogranično područje i glavne prometnice te da daju prednost policijskim kontrolama. Međutim, do provedbe te preporuke Komisije, dotične bi države schengenskog prostora u svojim obavijestima trebale navesti ishod razmatranja najprikladnijih instrumenata te razloge odluke o provedbi nadzora državne granice kao krajnje mjere.

(14)

Prema ovoj Provedbenoj odluci nadzor bi se trebao i dalje provoditi samo u potrebnoj mjeri te bi po intenzitetu trebao biti ograničen na apsolutno nužan minimum i prilagođen okolnostima. Stoga se može predvidjeti da bi svako daljnje smanjenje priljeva trebalo dovesti do ukidanja nadzora na dotičnim dijelovima granica. Trebao bi se provoditi samo ciljani nadzor utemeljen na analizi rizika i obavještajnim podacima koji se neprekidno ažuriraju radi ostvarenja što veće koristi od nadzora i ograničavanja njegova negativnog utjecaja na slobodu kretanja. Schengenske države na koje taj nadzor utječe na odgovarajućim dijelovima državnih granica trebaju imati mogućnost redovito iznositi svoja stajališta u pogledu njegove nužnosti; država schengenskog prostora koja je odlučila ponovno uvesti taj nadzor trebala bi uzeti u obzir ta stajališta kada preispituje nužnost kontrola, s ciljem njihova postupnog smanjenja.

(15)

Na kraju svakog mjeseca provedbe ove Provedbene odluke potrebno je Komisiji i Vijeću odmah dostaviti potpuno izvješće o rezultatima provedenih kontrola s procjenom daljnje potrebe za takvim nadzorom, ako je to primjenjivo. To bi izvješće trebalo uključivati ukupan broj kontroliranih osoba, ukupan broj slučajeva u kojima je nakon kontrole odbijen ulazak, ukupan broj odluka o vraćanju izdanih nakon provedenih kontrola i ukupan broj zahtjeva za azil podnesenih na unutarnjim granicama na kojima se provode kontrole.

(16)

Vijeće prima na znanje najavu Komisije da će pomno pratiti primjenu ove Provedbene odluke,