12.11.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 305/1

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 13. veljače 2016. antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju određenih bešavnih cijevi od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika (osim od nehrđajućeg čelika), kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera većeg od 406,4 mm, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (2). Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije  (3) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Odbor za zaštitu industrije bešavnih čeličnih cijevi Europske unije („podnositelji zahtjeva”) 4. siječnja 2016. uložio zahtjev. Podnositelji zahtjeva predstavljaju više od 25 % ukupne proizvodnje u Uniji bešavnih cijevi od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika (osim od nehrđajućeg čelika), kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera većeg od 406,4 mm. Zahtjev je sadržavao dokaze o dampingu i proizašloj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je posebno obavijestila podnositelje zahtjeva, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati i nadležna tijela Narodne Republike Kine, uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce koji su joj poznati te udruženja za koja se zna da se na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka te ih je pozvala na sudjelovanje.

(4)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(5)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je zainteresirane strane obavijestila da je kao moguće treće zemlje tržišnoga gospodarstva („analogne zemlje”) u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe predvidjela Japan, Rusiju, Južnu Koreju i SAD. Komisija je kontaktirala proizvođače u tim zemljama, kao i proizvođače u Kanadi, Indiji, Meksiku i Venezueli te ih je pozvala na sudjelovanje.

(6)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi mogla provesti odabir uzorka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(7)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je privremeno odabrala uzorak proizvođača iz Unije na temelju proizvodnje predmetnog proizvoda. Privremeni se uzorak sastojao od četiriju proizvođača iz Unije. Oni su činili 51 % ukupne proizvodnje industrije Unije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da se očituju o privremenom uzorku, ali nije primila nikakve primjedbe.

(8)

U ispitnom postupku se pokazalo da gospodarsko stanje i struktura najvećeg društva u uzorku ne mogu biti reprezentativni za industriju Unije. Poslovni model tog društva različit je jer se više od 60 % prodaje tog društva temelji na poslovanju s naftom i plinom, te jer proizvodi mnogo više proizvoda rađenih po mjeri te visokokvalitetnih proizvoda. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 107. do 108., profitabilnost mu se dosljedno pogoršavala tijekom razmatranog razdoblja što je još jedna značajna razlika između njega i drugih proizvođača iz Unije. Komisija će stoga dodatno ispitati je li to društvo reprezentativno za stanje industrije Unije. Komisija će prema potrebi razmotriti daljnje korake, što će uključivati procjenu relevantnih društava.

(9)

Komisija je u privremenoj fazi odlučila zadržati to društvo u uzorku, no ponovno će preispitati to pitanje s obzirom na primjedbe koje primi od zainteresiranih strana.

(10)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke utvrđene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(11)

Pet nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je na temelju najveće količine uvoza u Uniju odabrala uzorak od tri uvoznika. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim uvoznicima. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(12)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz Narodne Republike Kine zatražila da dostave podatke utvrđene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(13)

Dvanaest proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje dostavilo je zatražene podatke i pristalo na uvrštenje u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od četiriju društava na temelju najveće reprezentativne količine izvoza u Uniju koju je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s nadležnim tijelima predmetne zemlje. U tom pogledu nije zaprimljena niti jedna primjedba zainteresiranih strana.

(14)

Šest proizvođača izvoznika iz Narodne Republike Kine zatražilo je pojedinačno ispitivanje u skladu s člankom 17. stavkom 3. Osnovne uredbe. Troje od njih uključeno je u uzorak te su stoga pojedinačno ispitani. Ispitivanje preostala tri zahtjeva tijekom privremene faze ispitnog postupka predstavljalo bi neopravdano opterećenje zbog kratkih rokova ispitnog postupka, ograničenih resursa i trenutnog radnog opterećenja službi Komisije. Komisija će odlučiti o tome hoće li odobriti bilo koji od zahtjeva za pojedinačno ispitivanje nakon privremene faze ispitnog postupka.

(15)

Za potrebe članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe Komisija je poslala obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva svim proizvođačima izvoznicima iz Narodne Republike Kine koji surađuju i odabrani su u uzorak, udruženjima proizvođača izvoznika koja su poznata te nadležnim tijelima Narodne Republike Kine. Niti jedan od proizvođača izvoznika nije dostavio obrazac zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva.

(16)

Komisija je poslala upitnike svim društvima u uzorku u rokovima određenima u Obavijesti o pokretanju postupka. Odgovore na upitnik dostavili su četiri (skupine) proizvođača izvoznika iz Narodne Republike Kine koji surađuju i u uzorku su, četiri proizvođača iz Unije u uzorku i tri nepovezana uvoznika. Niti jedan korisnik se nije javio.

(17)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, proizašle štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(18)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(19)

Predmetni proizvod su određene bešavne cijevi od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika (osim od nehrđajućeg čelika), kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera većeg od 406,4 mm, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, trenutačno obuhvaćene oznakama KN 7304 19 90, ex 7304 29 90, 7304 39 98 i 7304 59 99 („predmetni proizvod”).

(20)

Raspon primjena predmetnog proizvoda širok je: upotrebljava se, primjerice, u naftnoj i plinskoj industriji, u elektranama te u građevinarstvu.

(21)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(22)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(23)

Nije bilo tvrdnji u pogledu opsega proizvoda.

(24)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva jer niti jednom proizvođaču izvozniku u uzorku nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva. Stoga je bilo potrebno odabrati treću zemlju tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”).

(25)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane da je predvidjela Japan, Rusiju, Južnu Koreju i SAD kao moguće odgovarajuće analogne zemlje te je pozvala zainteresirane strane da se očituju. Nisu primljene nikakve primjedbe.

(26)

Komisija je od trinaest proizvođača istovjetnog proizvoda iz Kanade, Indije, Japana, Rusije, Južne Koreje, Meksika, SAD-a i Venezuele zatražile da dostave podatke. Suradnja je ostvarena samo s jednim društvom sa sjedištem u Meksiku. To je društvo odgovorilo na upitnik za analognu zemlju i pristalo na provjeru svojeg odgovora na licu mjesta.

(27)

Tržišno natjecanje na domaćem tržištu Meksika, kao i njegova veličina od otprilike 20 000 tona godišnje, smatraju se odgovarajućima. Carinska pristojba od 5 % primjenjuje se na uvoz većine bešavnih cijevi podrijetlom iz svih zemalja. Tržišni udio društva koje surađuje veći je od 60 % domaćeg tržišta Unatoč tome, uvoz također ima znatan tržišni udio, veći od 22 % domaćeg tržišta Meksika što dokazuje postojanje tržišnog natjecanja na tom tržištu.

(28)

Komisija je u ovoj fazi zaključila da je Meksiko primjerena analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(29)

Podaci dobiveni od proizvođača koji surađuje iz analogne zemlje upotrijebljeni su kao temelj za određivanje uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(30)

Komisija je prvo ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje u analognoj zemlji proizvođača koji surađuje reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja reprezentativna je ako je ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima na domaćem tržištu predstavljao najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu proizvođača koji surađuje bila reprezentativna.

(31)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu analogne zemlje, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje proizvođači izvoznici iz predmetne zemlje s reprezentativnom domaćom prodajom prodaju za izvoz u Uniju.

(32)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja proizvođača iz analogne zemlje koji surađuje za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Komisija je na temelju toga utvrdila da je domaća prodaja nekih vrsta proizvoda u analognoj zemlji činila manje od 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniju te da ona stoga nije reprezentativna.

(33)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu analogne zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(34)

Analizom domaće prodaje pokazalo se da je sva domaća proizvodnja bila profitabilna i da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. Sukladno tome, uobičajena je vrijednost izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(35)

S obzirom na to da nije bilo prodaje nekih vrsta istovjetnog proizvoda ili je nije bilo dovoljno u uobičajenom tijeku trgovine u analognoj zemlji, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(36)

Za vrste proizvoda koje nisu bile prodane u reprezentativnoj količini na domaćem tržištu analogne zemlje, upotrijebljeni su prosječni prodajni te opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste. Za vrste proizvoda koje uopće nisu prodavane na domaćem tržištu analogne zemlje, upotrijebljeni su ponderirani prosječni prodajni te opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(37)

Za znatan broj vrsta proizvoda izvezenih iz predmetne zemlje u Uniju nije bilo moguće napraviti izravnu usporedbu s vrstama proizvoda koje se proizvode u analognoj zemlji. Uobičajena vrijednost neodgovarajućih vrsta proizvoda stoga je morala biti izračunana u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe na temelju troškova proizvodnje proizvođača iz analogne zemlje uvećanih za razumni iznos za troškove prodaje te opće i administrativne troškove. Uobičajena vrijednost stoga je izračunana u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe tako da se prosječnom trošku proizvodnje relevantne vrste proizvoda dodaju ponderirani prosječni nastali troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi (4) (1 % do 10 %) i ponderirana prosječna dobit (4) (9 % do 19 %) koju je proizvođač iz analogne zemlje ostvario od domaće prodaje u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(38)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava izvoznika iz predmetne zemlje. Nije bilo izvoza ostvarenog preko povezanih uvoznika iz Unije.

(39)

Budući da proizvođači izvoznici izvoze predmetni proizvod izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(40)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(41)

Ako je to bilo opravdano radi osiguranja primjerene usporedbe, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje su utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(42)

Učinjene su prilagodbe za troškove prijevoza, prekooceanskog tereta i osiguranja, troškove rukovanja, utovara i popratne troškove u iznosu od 2 % do 12 %, troškove kredita u rasponu od 0,01 % do 0,3 %, provizije u rasponu od 0,1 % do 2 % i bankovne naknade u rasponu od 0,02 % i 0,3 % u svim slučajevima u kojima se pokazalo da utječu na usporedivost cijena.

(43)

Kina provodi politiku samo djelomičnog povrata PDV-a nakon izvoza te u ovom slučaju nije bilo povrata PDV-a po stopi od 8 %. Kako bi se osiguralo da je uobičajena vrijednost izražena na istoj razini oporezivanja kao i izvozna cijena, uobičajena vrijednost prilagođena je naviše za taj dio PDV-a naplaćen na izvoz bešavnih cijevi velikog promjera, a koji nije vraćen kineskim proizvođačima izvoznicima (5).

(44)

Komisija je za proizvođače izvoznike u uzorku usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda u analognoj zemlji (vidjeti prethodne uvodne izjave 29. do 37. s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(45)

Komisija je za proizvođače izvoznike koji su izvan uzorka i surađuju izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. Osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođača izvoznika u uzorku, zanemarujući marže proizvođača izvoznika sa nultim ili de minimis dampinškim maržama, kao i marže utvrđene u okolnostima navedenim u članku 18. Osnovne uredbe.

(46)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz predmetne zemlje Komisija je utvrdila dampinške marže na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje obujam je izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražena kao udjel ukupnog obujma izvoza, kako je zabilježeno u statističkim podacima Eurostata o uvozu, iz predmetne zemlje u Uniju.

(47)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike 85 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila preostalu dampinšku maržu temeljiti na razini društva koje ima najvišu dampinšku maržu među društvima u uzorku.

(48)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(49)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetan proizvod proizvodilo je sedam proizvođača u Uniji. Smatra se da oni predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe te ih se dalje u tekstu navodi kao „industrija Unije”.

(50)

Svi raspoloživi podaci o industriji Unije, kao što su podaci dostavljeni u zahtjevu, podaci prikupljeni od proizvođača iz Unije prije i nakon pokretanja ispitnog postupka i odgovori proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik, upotrijebljeni su kako bi se utvrdila ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(51)

Na temelju navedenog, ukupna proizvodnja u Uniji procijenjena je na oko 227 000 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ovaj iznos uključuje proizvodnju svih proizvođača iz Unije: proizvođače u uzorku i procjenu proizvodnje proizvođača koji nisu uključeni u uzorak.

(52)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 7., četiri proizvođača iz Unije uključena su u uzorak koji predstavlja 51 % procijenjene ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(53)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju ukupnog obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije i ukupnog uvoza. Potrošnja u Uniji smanjila se od 2012. do 2014., a 2015. se umjereno povećala. Potrošnja u Uniji smanjila se za 10 % tijekom razmatranog razdoblja.

(54)

Tijekom razmatranog razdoblja utvrđeno je da se uvoz u Uniju iz Narodne Republike Kine u pogledu obujma i tržišnog udjela razvijao kako slijedi:

(55)

Nakon smanjenja 2013., obujam uvoza iz Kine naglo se povećao 2014. i ostao stabilan 2015. Uvoz se ukupno povećao za 9 % tijekom razmatranog razdoblja, od 39 000 tona na 42 500 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka, u kontekstu pada potrošnje u Uniji. Tržišni udio uvoza iz Kine povećao se s 22,2 % na 26,8 % tijekom razmatranog razdoblja.

(56)

U tablici u nastavku prikazana je prosječna cijena uvoza iz Kine:

(57)

Prosječne uvozne cijene utvrđene su na temelju statističkih podataka Eurostata o uvozu. Prosječne uvozne cijene iz Kine i dalje su bile prilično stabilne tijekom razmatranog razdoblja. Uvozne cijene bile su nešto više 2014. nego u prethodnim godinama, no 2015. vratile su se na početne razine.

(58)

Međutim, prosječne uvozne cijene ovise o ponudi proizvoda, pogotovo o vrsti čelika, što nije vidljivo iz statistika o trgovini. Dok je prosječna cijena izvozne prodaje svih kineskih proizvođača izvoznika iznosila 910 EUR/tona tijekom razdoblja ispitnog postupka, prosječna cijena izvozne prodaje kineskih proizvođača izvoznika u uzorku iznosila je 1 102 EUR/tona, u rasponu od 946 EUR/tona do 1 444 EUR/tona.

(59)

Kao što je vidljivo iz uvodne izjave 79., uvozne cijene iz Kine i dalje su bile znatno niže od prodajnih cijena industrije Unije tijekom cijelog razdoblja.

(60)

Kako bi se odredilo je li bilo sniženja cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka i u kojoj mjeri, ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene razini franko tvornica oduzimanjem stvarnih troškova isporuke (43,4 EUR/tona), provizija (51 EUR/tona), odgođenih popusta (132,2 EUR/tona) i troškova kredita (3,28 EUR/tona), uspoređene su s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama po vrsti proizvoda iz dampinškog uvoza od kineskih proizvođača izvoznika u uzorku koje su naplaćene prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije i utvrđene na osnovi CIF nakon dodavanja troškova nastalih nakon uvoza i troškova rukovanja (1,82 % vrijednosti CIF).

(61)

Za potrebe izrade primjerene usporedbe na istoj razini trgovine kao i kineski uvoz, u obzir je uzeta samo prodaja u Uniji trgovcima i distributerima. Izravna prodaja krajnjim korisnicima nije bila uvrštena u analizu jer je izravna prodaja krajnjim korisnicima obično uključivala dodatne prilagođene zahtjeve zbog čega su cijene bile veće nego cijene naplaćene trgovcima i distributerima pri standardnim zahtjevima. Prosječna prodajna cijena industrije Unije upotrijebljena za usporedbu za potrebe sniženja cijene stoga je iznosila 1 359 EUR/tona (tijekom razdoblja ispitnog postupka), dok je prosječna prodajna cijena iznosila 1 584 EUR/tona ako se sva prodaja uzme u obzir.

(62)

Rezultat usporedbe, kad je izražen kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka, pokazao je maržu sniženja cijena u rasponu od 15,1 % do 30,2 %.

(63)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza iz Kine na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(64)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 7., za ispitivanje moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije upotrijebljen je odabir uzorka.

(65)

Za potrebe analize štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Kao makroekonomske pokazatelje upotrijebila je proizvodnju, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio i rast, zaposlenost, produktivnost, visinu stvarne dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga. Također, kao mikroekonomske pokazatelje analizirala je prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala, zalihe i troškove rada proizvođača iz Unije u uzorku.

(66)

Svi raspoloživi podaci o industriji Unije, uključujući podatke dostavljene u zahtjevu, podatke prikupljene od proizvođača iz Unije prije i nakon pokretanja ispitnog postupka i odgovore na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku, upotrijebljeni su kako bi se utvrdili makroekonomski pokazatelji, a posebno podaci koji se odnose na proizvođače iz Unije koji nisu uključeni u uzorak. Statistički podaci koje je naveo podnositelj zahtjeva provjereni su u poslovnim prostorima podnositelja zahtjeva.

(67)

Mikroekonomski pokazatelji utvrđeni su na temelju provjerenih podataka koje su proizvođači iz Unije u uzorku dostavili u svojim odgovorima na upitnik.

(68)

Kretanja proizvodnje u Uniji, proizvodnog kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta razvijala su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi: u ispitnom postupku se pokazalo da se neke od proizvodnih linija za proizvodnju predmetnog proizvoda upotrebljavaju i za proizvodnju drugih proizvoda, to jest, cijevi manjeg promjera. U tablici se stoga navodi ukupni obujam proizvodnje drugih obuhvaćenih proizvoda, kao i obujam proizvodnje predmetnog proizvoda.

(69)

Proizvodnja predmetnog proizvoda u Uniji smanjila se tijekom razmatranog razdoblja. Smanjenje proizvodnje bilo je brže nego smanjenje potrošnje u Uniji.

(70)

Budući da se isti strojevi mogu upotrebljavati za proizvodnju istovjetnog proizvoda i bešavnih cijevi manjeg promjera, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta izračunani su za sve vrste bešavnih cijevi. Ne postoji stroj koji je ograničen samo na bešavne cijevi promjera većeg od 406,4 mm koji bi se moglo uzeti u obzir za izračun kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta samo za istovjetni proizvod. U svakom slučaju, opaženo je da je smanjenje obujma proizvodnje svih proizvoda odraženo u smanjenju obujma proizvodnje predmetnog proizvoda. Kapacitet je ostao na istoj razini tijekom razmatranog razdoblja jer novi proizvodni kapaciteti nisu dodavani, a postojeći nisu gašeni. Iskorištenost kapaciteta se smanjila u skladu sa smanjenjem prodaje proizvođača iz Unije.

(71)

Prodaja proizvođača iz Unije uključivala je mali dio prodaje povezanim društvima. Povezana prodaja predstavljala je 3 % potrošnje u Uniji. Obujam prodaje, tržišni udio i rast stoga su procijenjeni zasebno za povezanu prodaju i slobodno tržište (nepovezana prodaja).

(72)

Kretanja koja se odnose na obujam prodaje, tržišni udio i rast razvijala su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

(73)

U kontekstu smanjenja potrošnje u Uniji obujam prodaje smanjio se od 2012. do 2014., te se neznatno povećao 2015. Prodaja u Uniji ukupno se smanjila za 24 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udio industrije Unije stoga je smanjen sa 75 % na 64 %.

(74)

Povezana prodaja smanjila se za više od pola, s 11 000 tona na manje od 5 000 tona. Ukupni udio povezane prodaje bio je malen te je iznosio 3 % potrošnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Povezana prodaja odvijala se u kontekstu aktivnosti trgovanja. Proizvodi su naknadno preprodavani te ih povezana društva nisu ograničeno upotrebljavala.

(75)

Zaposlenost se smanjila s 3 256 zaposlenika 2012. na 2 824 zaposlenika tijekom razdoblja ispitnog postupka (2015). Zaposlenost u industriji Unije izračunana je uzimajući u obzir broj zaposlenika koji izravno rade na predmetnom proizvodu, kada je taj podatak bio dostupan, ili raspodjelom ukupne zaposlenosti proizvođača razmjerno udjelu u proizvodnji predmetnog proizvoda. Produktivnost, mjerena kao proizvodnja u tonama po zaposleniku u jednoj godini, prvi put se popravila 2013. kada se povećala proizvodnja u Uniji, no potom se ponovno smanjila u skladu sa smanjenjem proizvodnje u Uniji. Industrija Unije smanjila je broj smjena po radniku zbog smanjenja proizvodnje, što znači da je smanjenje broja zaposlenika bilo manje drastično nego smanjenje proizvodnje u Uniji.

(76)

Dampinške marže kineskih proizvođača izvoznika u uzorku znatne su (vidjeti uvodnu izjavu 48.). Uzimajući u obzir obujam, tržišni udio i cijene dampinškog uvoza iz Kine koji su prethodno razmatrani, utjecaj stvarne dampinške marže na industriju Unije ne može se smatrati neznatnim.

(77)

Nije utvrđeno da je ranije došlo do dampinga.

(78)

Prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku naplaćene nepovezanim kupcima u Uniji smanjile su se od 2012. do razdoblja ispitnog postupka za 14 %.

(79)

Troškovi industrije Unije povećali su se za 8 % tijekom istoga razdoblja. Glavni razlog tome bilo je povećanje fiksnih troškova po toni. Obujam prodaje se smanjio, zbog čega su se opći troškovi podmirivali na osnovi manjeg obujma prodaje čime se povećao prosječni opći trošak po toni. Industrija je zbog toga poslovala s gubitkom od 2013. nadalje.

(80)

Tijekom razmatranog razdoblja novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije razvijali su se kako slijedi:

(81)

Profitabilnost je izražena kao neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(82)

Proizvođači iz Unije u uzorku bili su profitabilni 2012. (5,7 %), no od 2013. nadalje poslovali su s gubitkom.

(83)

Novčani tok, sposobnost industrije da samostalno financira svoje djelatnosti, i dalje je bio pozitivan tijekom razmatranog razdoblja, no na znatno oslabljenoj razini.

(84)

Zbog razvoja profitabilnosti i novčanog toka tijekom razmatranog razdoblja proizvođačima iz Unije u uzorku ograničena je sposobnost ulaganja u vlastite aktivnosti i onemogućen je njihov razvoj. Međutim, zbog prirode industrije provedena ulaganja se upotrebljavaju za proizvodnju bešavnih cijevi različitih veličina, uključujući proizvode koji nisu obuhvaćeni ispitnim postupkom. Zbog toga nije bilo moguće izravno utvrditi ulaganja i povrat ulaganja posebno za proizvod obuhvaćen ispitnim postupkom. Umjesto toga, pretpostavilo se da su ukupna ulaganja industrije raspodijeljena na predmetni proizvod u skladu s njegovim udjelom u ukupnom prometu.

(85)

S obzirom na prethodno navedeno može se zaključiti da su financijski rezultati proizvođača iz Unije u uzorku i dalje bili negativni tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(86)

Razina zaliha proizvođača iz Unije u uzorku povećala se tijekom razmatranog razdoblja za 65 %. Međutim, proizvodnja se obično temelji na narudžbama tako da su razine zaliha ukupno bile male, što odgovara 3 % proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(87)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku blago su se povećali 2013. kada se proizvodnja povećala, da bi se tijekom razdoblja od 2014. do 2015. smanjili na razinu 8 % manju od razine iz 2012. uslijed smanjenja proizvodnje. Proizvođači iz Unije prilagodili su broj smjena u skladu s potražnjom.

(88)

Kako je prethodno prikazano, tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja industrije Unije se smanjila, a posljedično se smanjio i broj radnih mjesta. Industrija Unije izgubila je obujam prodaje i tržišni udio, dok su uvozom iz Kine snižavane cijene Unije i time je izvršen pritisak na cijene. Prodajne cijene su se zbog toga smanjile. Što je najvažnije, industrija je počela poslovati s gubitkom: profitabilnost se pogoršala tijekom razmatranog razdoblja, a najgori rezultat zabilježen je tijekom razdoblja ispitnog postupka s gubitkom od 18,3 %.

(89)

S obzirom na prethodno navedeno privremeno se zaključuje da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(90)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li dampinškim uvozom iz Kine prouzročena šteta industriji Unije u mjeri koja se može smatrati materijalnom. Ispitani su i ostali poznati čimbenici osim dampinškog uvoza koji su mogli istodobno nanositi štetu industriji Unije kako bi se osiguralo da se moguća šteta prouzročena tim ostalih čimbenicima ne pripiše dampinškom uvozu.

(91)

Ispitnim postupkom pokazalo se da se obujam uvoza podrijetlom iz Kine povećao, dok se potrošnja u Uniji smanjila. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 54. i 72., uvoz iz Kine povećao se s 39 195 tona 2012. na 42 539 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka. Prodaja industrije Unije smanjila se sa 132 241 tone 2012. na 100 975 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(92)

U pogledu pritiska na cijene koji je tijekom razmatranog razdoblja prevladavao na tržištu Unije utvrđeno je da su prosječne uvozne cijene iz Kine i dalje stalno bile niže od prosječnih prodajnih cijena industrije Unije. Snižavanjem cijena industrije Unije tržišni udio kineskog uvoza povećan je s 22,2 % na 26,8 %, dok se tržišni udio industrije Unije smanjio.

(93)

Zbog pritiska na cijene zbog povećanog obujma dampinškog kineskog uvoza industrija Unije nije mogla pokriti svoje troškove. Industrija Unije počela je poslovati s gubitkom 2013.

(94)

Komisija je primijetila da razvoj uvoza iz Kine i razvoj štete koju je pretrpjela industrija Unije nisu bili u potpunosti u korelaciji na godišnjoj osnovi između 2012. i 2015. Međutim, kineski tržišni udio znatno se povećao 2014. dok su pokazatelji štete istodobno ukazali na jasno negativno kretanje koje je bilo prisutno i 2015. Unija od 2014. nije mogla prevladati znakove slabosti koji su se prvi put pojavili 2013.

(95)

Na temelju prethodno navedenog privremeno se zaključuje da je naglo povećanje dampinškog uvoza iz Kine po cijenama kojima su se stalno snižavale cijene industrije Unije uzrokovalo materijalnu štetu industriji Unije.

(96)

I povezani i nepovezani izvoz u treće zemlje smanjio se tijekom razmatranog razdoblja. Budući da se prodaja u Uniji također smanjila u istom razdoblju po sličnoj stopi, udio izvoza i dalje je bio visok, smanjivši se s 59 % ukupne prodaje 2012. na 56 % ukupne prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dio izvozne prodaje odvijao se putem povezanih društava u izvoznim zemljama. Proizvodi su naknadno preprodavani te ih povezana društva nisu ograničeno upotrebljavala.

(97)

Visoki udio izvoza ukazuje na to da je industrija Unije konkurentna te da može prodavati svoje proizvode na drugim tržištima.

(98)

Smanjenje izvozne prodaje pridonijelo je šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Prema industriji Unije (6), do smanjenja izvoza došlo je u kontekstu općeg usporavanja na svjetskim tržištima. Komisija poziva zainteresirane strane da dostave dodatne informacije kako bi se procijenilo jesu li rezultati industrije Unije u skladu s rezultatima svjetskog tržišta ili gori od njih. U svakom slučaju, Komisija u privremenoj fazi zaključuje da se razvojem izvoza ne može objasniti naglo povećanje kineskog tržišnog udjela od 2014. te šteta koja je iz toga proizašla. Smanjenje izvozne prodaje stoga nije prekinulo uzročno-posljedičnu vezu između kineskog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(99)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 72. do 74., prodaja povezanim stranama u Uniji iznosila je 4 971 tonu tijekom razdoblja ispitnog postupka, što odgovara 2 % ukupne prodaje i 5 % prodaje na tržištu Unije. Povezana prodaja odvijala se u kontekstu aktivnosti trgovanja. Proizvodi su naknadno preprodavani te ih povezana društva nisu ograničeno upotrebljavala.

(100)

Zbog malog obujma, povezana prodaja u Uniji ne može biti potencijalni uzrok štete.

(101)

Dampinški uvoz iz Kine činio je 74 % ukupnog uvoza na tržište Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Postojali su drugi izvori uvoza, uključujući Japan, koji su bili ispitani u kontekstu uzročno-posljedične veze.

(102)

Uvoz iz drugih zemalja osim Kine se, zajedno promatran, povećao s 5 313 tona na 15 024 tone tijekom razmatranog razdoblja. Njegov tržišni udio povećao se s 3,0 % na 9,5 %. Prosječna cijena tog uvoza i dalje je bila značajno viša od uvoznih cijena iz Kine, te viša od prodajnih cijena industrije Unije u Uniji.

(103)

Japan je bio najveći izvor uvoza nakon Kine. Tržišni udio japanskog uvoza varirao je između 1,3 % i 5,2 % potrošnje u Uniji. Tijekom razdoblja ispitnog postupka japanski uvoz predstavljao je 3,6 % potrošnje u Uniji. Prosječna prodajna cijena japanskih proizvođača izvoznika i dalje je bila viša od prodajnih cijena kineskih proizvođača izvoznika.

(104)

Uvoz iz drugih zemalja bio je manji čak i od uvoza iz Japana, a sljedeći po veličini izvori uvoza (SAD, Koreja i Rusija) zasebno su predstavljali 1 % do 2 % potrošnje u Uniji. Obujam uvoza iz tih zemalja stoga nije bio dovoljno znatan da nanese štetu industriji Unije.

(105)

Na temelju prethodno navedenog zaključuje se da se zbog utjecaja tog uvoza nije mogla prekinuti uzročno-posljedična veza između kineskog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(106)

Smanjenje cijena nafte dovelo je do smanjenja ulaganja u sektoru nafte i plina. To je negativno utjecalo na potražnju za zaštitnim cijevima i cijevima za bušenje velikog promjera koje prodaje industrija Unije. Time se pridonijelo šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, time se ne može objasniti naglo povećanje kineskog tržišnog udjela od 2014., te šteta koja je iz toga proizašla. Kriza u sektoru nafte i plina stoga nije prekinula uzročno-posljedičnu vezu između kineskog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(107)

Komisija je utvrdila da su troškovi jednog proizvođača iz Unije u uzorku bili znatno veći od troškova ostalih triju proizvođača iz Unije u uzorku. Spektar proizvoda tog proizvođača širi je i uključuje kategorije proizvoda i vrste kupaca kojih nisu prisutni kod drugih proizvođača iz Unije. Njegova profitabilnost se dosljedno pogoršavala, čak i kada se uvoz iz Kine smanjivao ili kada je bio stabilan.

(108)

Razlozi te situacije još nisu u potpunosti utvrđeni.

(109)

Komisija će dodatno ispitati ovu točku kao mogući čimbenik prekida uzročno-posljedične veze. U tom pogledu mora se primijetiti da najveće društvo u uzorku ima velik utjecaj na stanje štete.

(110)

Ako se dodatnom analizom utvrdi i. da se šteta koja je prouzročena društvu Vallourec Deutschland GmbH ne može uzročno-posljedično povezati s dampinškim uvozom, već da ima druge uzroke i ii. da se bez uključivanja društva Vallourec Deutschland GmbH u analizu štete ne može dokazati nalaz o šteti, Komisija može razmotriti utjecaj na uzročno-posljedičnu vezu i u usporedbi sa situacijom cijele industrije Unije.

(111)

Komisija poziva zainteresirane strane da dostave primjedbe na ovu točku.

(112)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam dampinškog uvoza podrijetlom iz Kine povećao se (s 39 195 tona 2012. na 42 539 tona 2015.), kao i njegov tržišni udio (s 22,2 % u 2012. na 26,8 % u 2015.). Osim toga, tim uvozom su se snižavale cijene koje je industrija Unije naplaćivala na tržištu Unije. Tijekom razdoblja ispitnog postupka snižavanje cijena bilo je u rasponu od 15,1 % do 30,2 % na temelju usporedivih vrsta proizvoda.

(113)

To povećanje obujma i tržišnog udjela dampinškog uvoza iz Kine dogodilo se istodobno kad i pogoršanje financijskog stanja industrije Unije. Industrija Unije stoga nije mogla povećati svoju prodaju i cijene te su kao posljedica toga financijski pokazatelji, kao što je profitabilnost, postali negativni.

(114)

Ispitivanje drugih poznatih čimbenika, kao što su prodaja povezanim stranama, uvoz iz ostalih trećih zemalja i smanjenje potrošnje, kojima se mogla prouzročiti šteta industriji Unije, pokazalo je da ti čimbenici nisu takvi da bi se njima mogla prekinuti uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz Kine i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, Komisija će dodatno ispitati razloge koji su doveli do značajnog smanjenja profitabilnosti industrije Unije.

(115)

Na temelju prethodne analize, kojom se učinci svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikuju i odvajaju od štetnih učinaka dampinškog uvoza, privremeno se zaključuje da je dampinškim uvozom iz Kine prouzročena materijalna šteta industriji Unije u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(116)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe ispitano je postoje li, unatoč privremenom nalazu o štetnom dampingu, uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da u ovom konkretnom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije. Pri analizi interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(117)

Industriju Unije čini sedam poznatih proizvođača koji predstavljaju ukupnu proizvodnju istovjetnog proizvoda u Uniji. Proizvođači se nalaze u različitim državama članicama Unije i izravno su tijekom razdoblja ispitnog postupka zapošljavali 2 800 osoba u vezi s istovjetnim proizvodom. Četiri proizvođača iz Unije, koji predstavljaju 51 % proizvodnje, javilo se i surađivalo u ispitnom postupku.

(118)

Industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu prouzročenu dampinškim uvozom iz Kine. Podsjeća se da je industrija Unije izgubila obujam prodaje i tržišni udio, te da je financijsko stanje industrije Unije i dalje bilo nestabilno.

(119)

Očekuje se da će se uvođenjem antidampinških pristojbi vratiti pošteni uvjeti trgovine na tržištu Unije i industriji Unije omogućiti da svoje cijene istovjetnog proizvoda uskladi s troškovima proizvodnje.

(120)

Može se očekivati i da će se uvođenjem mjera industriji Unije omogućiti da vrati barem dio tržišnog udjela koji je izgubila tijekom razmatranog razdoblja, uz pozitivan utjecaj na njezinu profitabilnost i opće financijsko stanje.

(121)

Ako se mjere ne uvedu, mogla bi se očekivati daljnja smanjenja tržišnog udjela te bi se pogoršala profitabilnost industrije Unije.

(122)

Stoga se privremeno zaključuje da bi uvođenje antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz Kine bilo u interesu industrije Unije.

(123)

Niti jedan korisnik nije se javio za suradnju u ispitnom postupku. Izravni korisnici industrije Unije najčešće su trgovci i distributeri, stoga krajnji korisnik nije uvijek u izravnom kontaktu s proizvođačem. Za veće građevinske projekte, poput elektrana, krajnji korisnici mogu biti u izravnom kontaktu s proizvođačima. Međutim, čini se da se kineski uvoz ne natječe za takve ugovore jer se njihova prodaja odvija putem trgovaca.

(124)

Korisnici će i dalje imati nekoliko alternativnih izvora nabave, i od proizvođača iz Unije i iz drugih zemalja izvoznica, čak i ako se uvedu predložene privremene mjere protiv kineskog uvoza. Također, nije bilo dokaza koji bi ukazali na to da bi utjecaj predloženih privremenih mjera na korisnike bio posebno ozbiljan. Stoga je privremeno zaključeno da nije vjerojatno da će predložene privremene mjere imati velik utjecaj na korisnike.

(125)

Pet uvoznika dostavilo je podatke za odabir uzorka. Odabran je uzorak koji se sastojao od triju najvećih uvoznika koji su ukupno predstavljali 10 % ukupnog uvoza iz Kine.

(126)

Uvoznici u uzorku dostavili su odgovore na upitnik, no posjeti radi provjere još nisu provedeni.

(127)

Na temelju neprovjerenih odgovora profitne marže triju uvoznika u uzorku obično iznose između 2 % i 4 %. Predložene privremene mjere stoga mogu uvoznicima uzrokovati gubitke, pogotovo ako neće biti u mogućnosti prebaciti povećanja cijene na svoje korisnike.

(128)

Međutim, bilo kakav negativan utjecaj na uvoznike ublažen je sljedećim čimbenicima. Predmetni proizvod predstavlja mali dio ukupne prodaje uvoznika, u rasponu od 1 % do 3 % za dva uvoznika, te do 17 % za trećeg uvoznika. I u Uniji i u drugim zemljama izvoznicama postoje drugi izvori nabave tako da će uvoznici moći nastaviti sa svojim aktivnostima prelaskom na druge izvore nabave.

(129)

Na temelju toga privremeno se zaključuje da uvođenje predloženih privremenih antidampinških mjera neće imati znatne negativne učinke na interes uvoznika.

(130)

S obzirom na prethodno navedeno, ne postoje uvjerljivi razlozi protiv uvođenja predloženih privremenih mjera na uvoz predmetnog proizvoda iz Kine.

(131)

Svi su negativni učinci na nepovezane korisnike ublaženi s obzirom na raspoloživost drugih izvora opskrbe.

(132)

Nadalje, ako se uzme u obzir ukupni utjecaj antidampinških mjera na tržište Unije, čini se da pozitivni učinci, posebno na industriju Unije, premašuju moguće negativne učinke na druge interesne skupine.

(133)

Na temelju zaključaka donesenih u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječilo da dampinški uvoz i dalje nanosi štetu industriji Unije.

(134)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe potreban kako bi se otklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(135)

Šteta bi bila uklonjena kada bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit, prije oporezivanja, od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije kakvu bi uz uobičajene uvjete tržišnog natjecanja, tj. da nije bilo dampinškog uvoza, razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru.

(136)

Kako bi odredila ciljnu dobit, Komisija je uzela u obzir dobit ostvarenu od nepovezane prodaje koja se upotrebljava za potrebe određivanja razine uklanjanja štete.

(137)

Ciljna profitna marža privremeno je određena na 5,7 % u skladu s dobiti iz 2012. od nepovezane prodaje u Uniji. Smatra se da razina dobiti iz 2012. odražava razinu koja bi se razumno mogla ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, budući da je industrija Unije tada još uvijek mogla poslovati u relativno uobičajenim uvjetima i ostvariti razumnu dobit. Ova referentna vrijednost je, ako ništa drugo, konzervativna s obzirom na to da je kineski uvoz po niskim cijenama već bio prisutan. Nasuprot tome, 2013. se ne može smatrati odgovarajućom referentnom godinom. I obujam prodaje i prosječna prodajna cijena industrije Unije smanjili su se za gotovo 10 % dok su troškovi ostali stabilni. Industrija Unije je zbog toga počela poslovati s gubitkom od 2013. nadalje. Situacija se dodatno pogoršala 2014. i 2015. Dobit koja je stvarno ostvarena 2012., od 5,7 %, stoga je privremeno upotrijebljena kao referentna vrijednost za ciljanu dobit. Komisija može ponovno razmotriti ovu točku ako se pokaže da se društvo Vallourec Deutschland GmbH mora isključiti iz uzorka ili analize štete, a ovaj nalaz se ne pokaže istinitim za ostala tri društva u uzorku.

(138)

Kako bi se došlo do primjerene usporedbe, razmatrale su se samo cijene prodaje na usporedivoj razini trgovine, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 61.

(139)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije oduzimanjem stvarne profitne marže ostvarene tijekom razdoblja ispitnog postupka od prodajnih cijena Unije i zamijenila tu ostvarenu maržu prethodno navedenom profitnom maržom od 5,7 %.

(140)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju iz Kine, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(141)

Razina uklanjanja štete za „ostale proizvođače koji surađuju” i „sve ostale proizvođače” određena je na isti način kao i dampinška marža navedena u uvodnim izjavama 45. do 47.

(142)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika (osim od nehrđajućeg čelika), kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera većeg od 406,4 mm, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, u skladu s pravilom nižeg iznosa navedenim u članku 7. stavku 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi potrebno je postaviti na razinu dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(143)

Na temelju prethodno navedenog privremene stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(144)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza navedenog ispitnog postupka. Stoga su one odražavale stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda kojeg proizvodi bilo koje društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Na njega ne bi trebalo primjenjivati ni jednu drugu pojedinačnu stopu antidampinške pristojbe.

(145)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (7). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva toga društva ne utječe na njegovo pravo na korist od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(146)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(147)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(148)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

(a)

zatražiti objavu bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je donesena ova Uredba;

(b)

dostaviti pisane primjedbe Komisiji; i

(c)

zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.