(1)

Sektor mlijeka suočava se s tržišnim poremećajem zbog neravnoteže između ponude i potražnje na svjetskoj razini, gdje ulogu ima produženje ruske zabrane uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda podrijetlom iz Unije do kraja 2017.

(2)

Globalna potražnja za mlijekom i mliječnim proizvodima neznatno se povećala u 2015. i u prvim mjesecima 2016., ali po stopi znatno nižoj od proizvodnje.

(3)

Globalna ponuda mlijeka općenito se povećala tijekom 2015., pri čemu je kombinirani rast proizvodnje u Uniji, Sjedinjenim Američkim Državama i Novom Zelandu iznosio približno 4,5 milijuna tona, a ukupni se izvoz iz Unije i tih dviju trećih zemalja u ekvivalentu mlijeka smanjio za približno 200 000 tona.

(4)

U prva četiri mjeseca 2016. proizvodnja mlijeka u Uniji, Sjedinjenim Američkim Državama i Novom Zelandu porasla je za oko 3,6 milijuna tona, od čega je manje od 1 % te količine apsorbirao dodatni izvoz.

(5)

Zbog toga su se cijene sirova mlijeka u Uniji dodatno smanjile, a pritisak na cijene vjerojatno će se nastaviti te će se cijene spustiti do neodržive razine za proizvođače mlijeka. Prosječna otkupna cijena mlijeka u Uniji u svibnju 2016. bila je 22 % niža od prosječne cijene u svibnju u razdoblju 2011. – 2015.

(6)

Usporedno s time, porasle su nejednakosti u cijenama mlijeka među državama članicama. Posebno su pogođeni mali poljoprivrednici, čime se ugrožavaju društvene strukture u ruralnim područjima.

(7)

Poteškoće na tržištu osjete i drugi sektori stočarstva, posebno sektor svinjskog i goveđeg te ovčjeg i kozjeg mesa. U pogledu svinjskog mesa, te se poteškoće odnose na rusku zabranu uvoza povezanu s pojavom afričke svinjske kuge u određenim državama članicama, a za sektor goveđeg i telećeg mesa one su nuspojava poremećaja na tržištu mlijeka.

(8)

Instrumenti tržišne intervencije u obliku javne intervencije i privatnog skladištenja maslaca i obranog mlijeka u prahu neprekidno su dostupni od rujna 2014. Tim je instrumentima ublažen učinak krize i ograničen je kontinuirani pad cijena mliječnih proizvoda, no globalna je neravnoteža i dalje prisutna.

(9)

Budući da se uobičajene mjere dostupne u okviru Uredbe (EU) br. 1308/2013 čine nedostatnima, a kako bi se spriječilo daljnje smanjenje cijena i još veći tržišni poremećaji, od ključne je važnosti potporu učiniti dostupnom proizvođačima mlijeka i poljoprivrednicima u drugim sektorima stočarstva u Uniji pogođenima tržišnim poremećajima koji su doveli do znatnog smanjena profitabilnosti i likvidnosti. Države članice trebale bi odabrati jedan predmetni sektor ili više njih ili dio sektora, u kojem će poduprijeti proizvođače i poljoprivrednike koji su najviše pogođeni poremećajima na tržištu.

(10)

U cilju jačanja otpornosti poljoprivrednika, ta bi potpora trebala biti u skladu s održivijim metodama poljoprivredne proizvodnje. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti malim poljoprivrednim gospodarstvima koja su temelj ruralnog gospodarstva.

(11)

U cilju otklanjanja trenutačne krize, primjereno je državama članicama omogućiti jednokratna bespovratna financijska sredstva za potporu proizvođačima mlijeka i/ili poljoprivrednicima u drugim sektorima stočarstva koji se bave djelatnostima koje potiču gospodarsku održivost i stabilizaciju tržišta.

(12)

Pri utvrđivanju iznosa bespovratnih financijskih sredstava dostupnih svakoj državi članici trebalo bi uzeti u obzir glavne značajke njihovih sektora i proizvodnje, tržišnih cijena i tržišni udio malih poljoprivrednika.

(13)

Države članice trebale bi osmisliti mjere na temelju jedne od sljedećih aktivnosti ili više njih kojima se potiču gospodarska održivost i stabilizacija tržišta: zamrzavanje ili smanjenje proizvodnje, male poljoprivredne strukture, ekstenzivna proizvodnja, ekološki i klimatski prihvatljiva proizvodnja, suradnja među poljoprivrednicima, poboljšanje kvalitete i dodane vrijednosti te osposobljavanje u području metoda dobrog upravljanja.

(14)

Uzimajući u obzir poseban položaj proizvođača mlijeka i poljoprivrednika u drugim sektorima stočarstva, a koji nije jednak u svim dijelovima Unije, države članice trebale bi odabrati najprimjerenije mjere, posebno u pogledu stabilizacije tržišta i gospodarske održivosti te bi trebale dostaviti opis konkretnih mjera koje će poduzeti.

(15)

Budući da će se sredstvima dodijeljenima svakoj državi članici proizvođačima mlijeka i poljoprivrednicima u drugim sektorima stočarstva nadoknaditi samo ograničeni dio stvarnih pretrpljenih gubitaka, državama članicama trebalo bi odobriti dodjelu dodatne potpore tim poljoprivrednicima pod istim uvjetima objektivnosti, nediskriminacije i nenarušavanja tržišnog natjecanja.

(16)

Pomoć predviđena ovom Uredbom trebala bi se dodijeliti kao mjera za potporu poljoprivrednim tržištima u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013.

(17)

Kako bi im se omogućila fleksibilnost da potporu raspodjele u skladu s okolnostima u pogledu rješavanja poremećaja, državama članicama trebalo bi se omogućiti da je kumuliraju s potporom financiranom iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

(18)

Budući da se financijska sredstva utvrđuju u eurima, a radi osiguravanja ujednačene i istovremene primjene, potrebno je odrediti datum za konverziju iznosa dodijeljenog državama članicama koje nisu uvele euro kao nacionalnu valutu. Stoga je primjereno odrediti operativni događaj za devizni tečaj u skladu s člankom 106. Uredbe (EU) br. 1306/2013. S obzirom na načelo iz stavka 2. točke (b) tog članka i kriterije iz stavka 5. točke (c) tog članka, operativni događaj trebao bi biti datum stupanja na snagu ove Uredbe.

(19)

Iz proračunskih razloga Unija bi trebala financirati izdatke nastale predmetnim državama članicama u pogledu pružanja potpore proizvođačima mlijeka i poljoprivrednicima u drugim sektorima stočarstva samo ako su ti izdaci izvršeni u određenom roku.

(20)

Kako bi se osigurala transparentnost i praćenje ispravnog upravljanja iznosima koji su im na raspolaganju, države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o određenim mjerama koje će poduzeti, objektivnim kriterijima koji se primjenjuju, razlozima za korištenje pomoći za sektore stočarstva koji nisu sektor mlijeka, mjerama kojima se izbjegava narušavanje tržišta, željenom učinku mjera te metodama kojima se provjerava je li on postignut.

(21)

Kako bi se osiguralo da proizvođači mlijeka i poljoprivrednici u drugim sektorima stočarstva prime potporu što je prije moguće, državama članicama trebalo bi omogućiti da provedu ovu Uredbu bez odlaganja. Stoga bi ova Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave,

(a)

bez odlaganja i najkasnije do 30. studenoga 2016.:

(b)

najkasnije do 15. listopada 2017. ukupan iznos isplaćen po mjeri, broj i vrstu korisnika te procjena učinkovitosti mjere.