PRILOG A

OBJAŠNJENJE POJMOVA

U ovom se Prilogu daju objašnjenja ili definicije pojmova koji se koriste u drugim prilozima.

1.   ZEMLJOPISNE NAPOMENE

Sljedeće zemljopisne definicije primjenjuju se samo za potrebe statističkog izvješćivanja:

—	Australija: bez prekomorskih područja,

—	Danska: bez Farskih otoka i Grenlanda,

—	Francuska: s Monakom, ali bez francuskih prekomorskih područja Guadeloupe, Martinique, Francuska Gvajana, Réunion, Saint Pierre i Miquelon, Nova Kaledonija, Francuska Polinezija, Wallis i Futuna, Mayotte,

—	Italija: sa San Marinom i Vatikanom,

—	Japan: s Okinawom,

—	Nizozemska: bez Surinama i Nizozemskih Antila,

—	Portugal: s Azorima i Madeirom,

—	Španjolska: s Kanarskim Otocima, Balearskim otocima te Ceutom i Mellillom,

—	Švicarska: bez Lihtenštajna,

—	Sjedinjene Američke Države: s 50 saveznih država, Distriktom Columbia, Američkim Djevičanskim Otocima, Portorikom i Guamom.

2.   AGREGATI

Proizvođači su razvrstani s obzirom na svrhu proizvodnje:

—   Proizvođači kojima je to glavna djelatnost: poduzeća u privatnom i javnom vlasništvu čija je glavna djelatnost proizvodnja električne energije i/ili topline za prodaju trećim stranama,

—   Samostalni proizvođači: poduzeća u privatnom i javnom vlasništvu koja proizvode električnu energiju i/ili toplinu koja je u cijelosti ili djelomično namijenjena za njihovo vlastito korištenje za podršku njihovoj primarnoj djelatnosti.

Napomena: Komisija nakon stupanja na snagu revidirane klasifikacije NACE može dodatno objasniti pojmove dodavanjem relevantnih oznaka NACE u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

2.1.   Sektori opskrbe i pretvorbe

Proizvodnja/domaća proizvodnja Količine izvađenog ili proizvedenoga goriva izračunane nakon postupka za odstranjivanje neaktivnih tvari. Proizvodnja uključuje količine koje je proizvođač potrošio u procesu proizvodnje (npr. za grijanje ili rad strojeva i pomoćnih uređaja) kao i količine isporučene drugim proizvođačima energije za pretvorbu ili neke druge namjene. ‚Domaća’ se odnosi na proizvodnju iz resursa unutar dotične države. Uvoz/izvoz Zemljopisne definicije navedene su u dijelu ‚Zemljopisne napomene’. Ako nije drukčije utvrđeno, ‚uvoz’ se odnosi na zemlju izvornog podrijetla (zemlja u kojoj je energent proizveden) za korištenje u toj zemlji, a ‚izvoz’ na zemlju krajnje potrošnje proizvedenog energenta. Količine se smatraju uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to je li došlo do carinjenja ili ne. Ako nije moguće utvrditi podrijetlo ili odredište, može se koristiti kategorija ‚Ostalo’. Statističke se razlike mogu pojaviti ako su samo ukupni uvoz i izvoz raspoloživi na prethodno navedenom temelju, dok se zemljopisna raspodjela temelji na drukčijem istraživanju, izvoru ili konceptu. U tom se slučaju razlike uključuju u kategoriju ‚Ostalo’. Međunarodni pomorski spremnici Količine goriva isporučene brodovima svih zastava u međunarodnoj plovidbi. Međunarodna plovidba može se odvijati na moru, unutrašnjim jezerima i plovnim putovima te obalnim vodama. Nije uključeno sljedeće: — potrošnja brodova u unutrašnjoj plovidbi. Razlika između unutrašnje i međunarodne plovidbe određuje se na temelju luke isplovljavanja i luke uplovljavanja, a ne prema zastavi ili državnoj pripadnosti broda, — potrošnja ribarskih plovila, — potrošnja vojnih snaga. Promjene zaliha Razlika između početne i završne razine zaliha na državnom području. Bruto potrošnja (izračunana) Vrijednost koja se izračunava kako slijedi: Domaća proizvodnja + iz drugih izvora + uvoz – izvoz – međunarodni pomorski spremnici + promjene zaliha Bruto potrošnja (zabilježena) Količina stvarno zabilježena pomoću istraživanja u sektorima krajnjih korisnika. Statističke razlike Vrijednost koja se izračunava kako slijedi: izračunana bruto potrošnja – zabilježena bruto potrošnja Ovdje su uključene promjene zaliha kod krajnjih korisnika kada se ne mogu uključiti u kategoriju ‚Promjene zaliha’. Treba navesti razloge za svaku veću razliku. Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane Količine goriva korištene za proizvodnju električne energije. Goriva koja koriste postrojenja s barem jednom kogeneracijskom jedinicom treba navesti u kategoriji ‚Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – kogeneracijska postrojenja’. Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja) Količine goriva korištene za proizvodnju topline i električne energije. Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – toplane Količine goriva korištene za proizvodnju topline. Samostalni proizvođači – elektrane Količine goriva korištene za proizvodnju električne energije. Gorivo koja koriste postrojenja s barem jednom kogeneracijskom jedinicom treba navesti u kategoriji ‚Samostalni proizvođači – kogeneracijska postrojenja’. Samostalni proizvođači – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja) Količine goriva koje odgovaraju količini proizvedene električne energije i prodane topline. Samostalni proizvođači – toplane Količine goriva koje odgovaraju količini prodane topline. Postrojenja za proizvodnju briketa Količine korištene za proizvodnju goriva. Količine korištene za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru. Koksare Količine korištene u koksarama. Količine korištene za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru. Postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB) Količine lignita korištene za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB) ili količine treseta za proizvodnju briketa od treseta (PB). Količine korištene za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru. Plinare Količine korištene za proizvodnju plina u plinarama i postrojenjima za uplinjavanje ugljena. Količine korištene kao gorivo za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru. Visoke peći Količine koksnog ugljena i/ili bitumeniziranog ugljena (što općenito odgovara injektiranju ugljena u prahu, eng. Pulverized Coal Injection, PCI) i koksa iz koksnih peći pretvorenog u visokim pećima. Količine korištene kao gorivo za grijanje i rad visokih peći (npr. plin iz visokih peći) ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru. Ukapljivanje ugljena Količine goriva korištene za proizvodnju sintetskog ulja. Rafinerije nafte Količine korištene za proizvodnju naftnih derivata. Količine korištene kao gorivo za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru. Drugdje nespomenuto – pretvorba Količine korištene za aktivnosti pretvorbe koje nisu uključene drugdje. Ako se ova kategorija koristi, u izvješću treba obrazložiti što ona obuhvaća.

2.2.   Energetski sektor i krajnja potrošnja

Energetski sektor ukupno Količine potrošene u energetici za dobivanje energije (rudarstvo, proizvodnja nafte i plina) ili za rad postrojenja za pretvorbu energije. To odgovara odjeljcima NACE-a 05, 06, 08.92, 07.21, 09.1, 19 i 35. Nisu uključene količine goriva pretvorene u druge oblike energije (navesti u sektoru pretvorbe) ili korištene za rad naftovoda, plinovoda i cjevovoda za ugljeni mulj (navesti u sektoru prometa). Uključena je proizvodnja kemijskih materijala za nuklearnu fisiju i fuziju kao i proizvodi tih procesa. Elektrane, toplane i postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja) Količine potrošene kao energija u elektranama, postrojenjima za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije i toplanama. Rudnici ugljena Količine potrošene u rudarstvu kao energija za vađenje i pripremu ugljena. Ugljen izgorio u rudničkim elektranama treba navesti u sektoru pretvorbe. Ugljen izgorio u rudničkim elektranama treba navesti u sektoru pretvorbe. Postrojenja za proizvodnju briketa Količine potrošene kao energija u postrojenjima za proizvodnju briketa. Koksare Količine potrošene kao energija u koksarama. Postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB) Količine potrošene kao energija u postrojenjima za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta. Plinare/Postrojenja za uplinjavanje Količine potrošene kao energija u plinarama i postrojenjima za uplinjavanje ugljena. Visoke peći Količine potrošene kao energija u visokim pećima. Ukapljivanje ugljena Količine potrošene kao energija u postrojenjima za ukapljivanje ugljena. Rafinerije nafte Količine potrošene kao energija u rafinerijama nafte. Vađenje nafte i plina Količine potrošene kao gorivo u procesu vađenja nafte i plina i u postrojenjima za obradu prirodnog plina. Nisu uključeni gubici cjevovoda (navesti kao gubitke u distribuciji) i količine energije korištene za rad cjevovoda (navesti u sektoru prometa). Krajnja potrošnja ukupno Definira (izračunava) se kako slijedi: = neenergetsko korištenje ukupno + krajnja potrošnja energije (industrija + promet + drugi sektori) Nisu uključene količine isporučene za pretvorbu, korištenje u energetici i gubici u distribuciji. Neenergetsko korištenje Energenti koji se koriste kao sirovine u raznim sektorima, tj. nisu potrošeni kao gorivo niti pretvoreni u drugo gorivo.

2.3.   Specifikacija krajnjeg korištenja energije

Krajnja potrošnja energije Ukupna potrošnja energije u industriji, prometu i drugim sektorima. Sektor industrije Odnosi se na količine goriva potrošene u industrijskim poduzećima u vezi s njihovim glavnim djelatnostima. Za postrojenja koja proizvode isključivo toplinsku energiju ili kogeneracijska postrojenja primjenjuju se samo one količine goriva potrošene za proizvodnju topline koju koristi samo postrojenje. Količine goriva potrošene za proizvodnju toplinske energije za prodaju i za proizvodnju električne energije treba navesti u odgovarajućem sektoru pretvorbe. Željezo i čelik: odjeljci NACE-a 24.1, 24.2, 24.3, 24.51 i 24.52. Kemikalije (uključujući i petrokemiju) Kemijska i petrokemijska industrija: odjeljci NACE-a 20 i 21. Obojeni metali Industrija obojenih metala; odjeljci NACE-a 24.4, 24.53 i 24.54. Nemetalni mineralni proizvodi Industrija stakla, keramička industrija, industrija cementa i ostale industrije građevinskog materijala; odjeljak NACE-a 23. Vozila Industrija povezana s opremom koja se koristi za prijevoz; odjeljci NACE-a 29 i 30. Strojevi Proizvodi od metala, strojevi i oprema, osim prijevozne opreme; odjeljci NACE-a 25, 26, 27 i 28. Rudarstvo i vađenje Odjeljci NACE-a 07 (izuzev 07.21), 08 (izuzev 08.92) i 09.9; ne obuhvaća industrije za proizvodnju energije. Hrana, piće i duhan: odjeljci NACE-a 10, 11 i 12. Celuloza, papir i tiskanje Uključuje umnožavanje zapisa na medijima; odjeljci NACE-a 17 i 18. Drvo i proizvodi od drva (osim celuloze i papira): odjeljak NACE-a 16. Građevinarstvo: odjeljci NACE-a 41, 42 i 43. Tekstil i koža; odjeljci NACE-a 13, 14 i 15. Drugdje nespomenuto – industrija Potrošnja u sektorima koji nisu gore obuhvaćeni. Sektor prometa Energija korištena u svim djelatnostima prometa bez obzira na ekonomski sektor u kojem se ta djelatnost odvija; odjeljci NACE-a 49, 50 i 51. Sektor prometa – željeznički promet Sva potrošnja u željezničkom prometu, uključujući industrijske željeznice; odjeljci NACE-a 49.1 i 49.2. Sektor prometa – unutrašnja plovidba Količine isporučene plovilima svih zastava koja nisu uključena u međunarodnu plovidbu (vidjeti kategoriju ‚Međunarodni pomorski spremnici’). Razlika između unutrašnje i međunarodne plovidbe određuje se na temelju luke isplovljavanja i luke uplovljavanja, a ne prema zastavi ili državnoj pripadnosti broda. Odjeljak NACE-a 50. Sektor prometa – cestovni promet Količine korištene za cestovna vozila. Uključeno je gorivo korišteno za poljoprivredna vozila na javnim cestama i maziva koja se koriste u cestovnim vozilima. Nije uključena energija korištena u stacionarnim motorima (vidjeti kategoriju ‚Drugi sektori’), za traktore koji se ne nalaze na javnim cestama (vidjeti kategoriju ‚Poljoprivreda’), za cestovna vozila u vojne svrhe (vidjeti ‚Drugi sektori’ – drugdje nespomenuto), bitumen korišten za površinski sloj ceste i energija korištena za strojeve na gradilištima (vidjeti kategoriju ‚Industrija’, potkategorija ‚Građevinarstvo’). Odjeljci NACE-a 49.3 i 49.4. Sektor prometa – cjevovodni transport Količine korištene kao energija za podršku i rad cjevovoda pri prijenosu plina, tekućina, mulja i ostalih dobara; odjeljak NACE-a 49.5. Uključuje energiju korištenu za crpne stanice i održavanje cjevovoda. Ne uključuje energiju korištenu za distribuciju cjevovodom prirodnog ili industrijskog plina, tople vode ili pare od distributera do krajnjih korisnika (navesti u energetskom sektoru), energiju korištenu za krajnju distribuciju vode kućanstvima, industrijskim, komercijalnim i drugim korisnicima (navesti u kategoriji ‚Komercijalne i javne usluge’) i gubitke do kojih dolazi tijekom tog transporta između distributera i krajnjih korisnika (navesti kao gubitke u distribuciji). Sektor prometa – međunarodni zračni promet Količine goriva za zračni promet isporučene zrakoplovima u međunarodnom zračnom prometu. Razlika između unutarnjeg i međunarodnog zračnog prometa određuje se na temelju mjesta polijetanja i mjesta slijetanja, a ne prema državnoj pripadnosti zračnog prijevoznika. Dio odjeljka NACE-a 51. Ne uključuje goriva koja su zračni prijevoznici koristili za svoja cestovna vozila (navesti u kategoriji ‚Sektor prometa – drugdje nespomenuto’) i goriva za zračni promet u vojne svrhe (navesti u kategoriji ‚Drugi sektori – drugdje nespomenuto’). Sektor prometa – unutarnji zračni promet Količine goriva za zračni promet isporučene zrakoplovima u unutarnjem zračnom prometu – komercijalne, privatne, poljoprivredne djelatnosti itd. Dio odjeljka NACE-a 51. Uključuje gorivo za namjene koje se ne odnose na letenje, npr. ispitivanje motora na ispitnom stolu. Razlika između unutarnjeg i međunarodnog zračnog prometa određuje se na temelju mjesta polijetanja i mjesta slijetanja, a ne prema državnoj pripadnosti zračnog prijevoznika. Ne uključuje goriva koja su zračni prijevoznici koristili za svoja cestovna vozila (navesti u kategoriji ‚Sektor prometa – drugdje nespomenuto’) i goriva za zračni promet u vojne svrhe (navesti u kategoriji ‚Drugi sektori – drugdje nespomenuto’). Sektor prometa – drugdje nespomenuto Količine korištene za prijevozne djelatnosti koje nisu uključene drugdje. Uključuje goriva koja su zračni prijevoznici koristili za svoja cestovna vozila i goriva korištena u lukama za istovarivače brodova, razne vrste lučkih dizalica. Treba navesti podatke koje ovaj naslov obuhvaća. Drugi sektori Sektori koji nisu posebno navedeni ili nisu dio energetskog, industrijskog ili prometnog sektora. Drugi sektori – komercijalne i javne usluge Goriva koja su potrošila poduzeća i uprava u javnom i privatnom sektoru. Odjeljci NACE-a: 33, 36, 37, 38, 39, 45, 46, 47, 52, 53, 55, 56, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 84, 85, 86, 87, 88, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 96 i 99. Drugi sektori – domaćinstva Treba navesti goriva koja su potrošila sva kućanstva, uključujući ‚kućanstva sa zaposlenim osobljem’. Odjeljci NACE-a 97 i 98. Za ovaj sektor primjenjuju se sljedeće posebne definicije: Sektor kućanstava: Kućanstvo znači osoba koja živi sama ili skupina ljudi koji žive zajedno u istom privatnom stanu i dijele izdatke, uključujući i zajedničku nabavu osnovnih životnih potrepština. Sektor kućanstva, poznat i kao stambeni sektor, stoga označuje skup svih kućanstava jedne zemlje. Zajednički stambeni objekti, trajni (npr. zatvori) ili privremeni (npr. bolnice) treba izuzeti s obzirom na to da su obuhvaćeni potrošnjom u uslužnom sektoru. Energiju korištenu u svim djelatnostima prometa treba navesti u sektoru prometa, a ne u sektoru kućanstva. Potrošnju energije povezanu sa značajnim gospodarskim aktivnostima kućanstava treba također izuzeti od ukupne potrošnje energije u kućanstvima. Te aktivnosti uključuju djelatnosti malih poljoprivrednih gospodarstava i druge gospodarske aktivnosti koje se izvode na mjestu gdje se kućanstvo nalazi te treba ih navesti u odgovarajućem sektoru. Grijanje prostora: Ova energetska usluga odnosi se na korištenje energije za potrebe grijanja unutrašnjosti stana. Hlađenje prostora: Ova energetska usluga odnosi se na korištenje energije za hlađenje stambenih prostorija rashladnim sustavom i/ili jedinicom. Ventilatori, puhala i drugi uređaji koji nisu priključeni na rashladnu jedinicu izuzeti su iz ovog dijela, međutim treba ih obuhvatiti u dijelu za osvjetljenje i električne uređaje. Grijanje vode: Ova energetska usluga odnosi se na korištenje energije za grijanje tople tekuće vode, kupanje, čišćenje i drugu uporabu osim kuhanja. Grijanje bazena nije uključeno, međutim treba ga obuhvatiti u dijelu za druge vrste konačne namjene. Kuhanje: Ova energetska usluga odnosi se na korištenje energije za pripremu obroka. Pomoćni kuhinjski uređaji (mikrovalne pećnice, kuhala za vodu, aparati za kavu itd.) izuzeti su; treba ih obuhvatiti u dijelu za osvjetljenje i električne uređaje. Osvjetljenje i električni uređaji (samo električna energija): Korištenje energije za osvjetljenje i svi drugi električni uređaji u kućanstvu koji ne spadaju u druge vrste konačne namjene. Druge vrste konačne namjene: Sva druga potrošnja energije u kućanstvima, npr. korištenje energije izvan stambenih prostorija i sve druge aktivnosti koje nisu navedene među pet prethodno navedenih vrsta konačne namjene (npr. kosilice, grijanje bazena, vanjske grijalice, vanjski roštilji, saune itd.) Drugi sektori – poljoprivreda/šumarstvo Goriva koja su potrošili korisnici razvrstani kao poljoprivreda, lovstvo i šumarstvo; odjeljci NACE-a 01 i 02. Drugi sektori – ribarstvo Goriva isporučena za slatkovodno, morsko i dubokomorsko ribarstvo. Ribolov treba obuhvaćati goriva isporučena brodovima svih zastava koji su se opskrbili gorivom u zemlji (uključujući međunarodni ribolov) kao i energiju korištenu u ribarstvenoj industriji. Odjeljak NACE-a 03. Drugi sektori – drugdje nespomenuto To su djelatnosti koje nisu uključene nigdje drugdje. Ova kategorija uključuje potrošnju goriva u vojne svrhe mobilnog i stacionarnog karaktera (npr. za brodove, zrakoplove, cestovna vozila i u stambenim prostorima), bez obzira na to je li gorivo isporučeno za vojsku te zemlje ili neke druge zemlje. Ako se ova kategorija koristi, u izvješću treba obrazložiti što ona obuhvaća.

3.   OSTALI POJMOVI

Kratice koje se koriste imaju sljedeće značenje:

—   TML: TML: tetrametil olovo,

—   TEL: TEL: tetraetil olovo,

—   SBP: SBP: posebno vrelište,

—   LPG: LPG: ukapljeni naftni plin,

—   NGL: NGL: kondenzati prirodnog plina,

—   LNG: LNG: ukapljeni prirodni plin,

—   CNG: CNG: komprimirani prirodni plin.

PRILOG B

GODIŠNJA ENERGETSKA STATISTIKA

U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini prosljeđivanja za godišnje prikupljanje energetske statistike.

Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.

1.   KRUTA FOSILNA GORIVA I INDUSTRIJSKI PLINOVI

1.1.   Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije određeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve sljedeće energente:

Energent	Definicija
1. Antracit	Ugljen visokog stupnja karbonizacije za korištenje u industriji i domaćinstvima. Obično sadrži manje od 10 % hlapljive tvari i sadrži visok stupanj ugljika (oko 90 % fiksnog ugljika). Njegova je bruto kalorična vrijednost veća od 24 000 kJ/kg na bazi vlažnog uzorka bez pepela.
2. Koksni ugljen	Bitumenizirani ugljen pogodan za proizvodnju koksa prikladnog za punjenje visoke peći. Njegova je bruto kalorična vrijednost veća od 24 000 kJ/kg na bazi vlažnog uzorka bez pepela.
3. Drugi bitumenizirani ugljen (ugljen za proizvodnju pare)	Ugljen koji se koristi za proizvodnju pare, obuhvaća sve vrste bitumeniziranog ugljena koje nisu uključene ni pod koksni ugljen ni pod antracit. Za njega je značajan veći udio hlapljive tvari nego kod antracita (više od 10 %) i manje ugljika (manje od 90 % fiksnog ugljika). Njegova je bruto kalorična vrijednost veća od 24 000 kJ/kg na bazi vlažnog uzorka bez pepela. Ako se bitumenizirani ugljen koristi u koksarama, treba ga navesti kao koksni ugljen.
4. Sub-bitumenizirani ugljen	Odnosi se na neaglomerirani ugljen čija je bruto kalorična vrijednost između 20 000 kJ/kg i 24 000 kJ/kg i sadrži više od 31 % hlapljive tvari na bazi suhog uzorka s mineralima.
5. Lignit	Neaglomerirani ugljen čija je bruto kalorična vrijednost manja od 20 000 kJ/kg i sadrži više od 31 % hlapljive tvari na bazi suhog uzorka s mineralima.
6. Briket	Složeno gorivo proizvedeno od praha kamenog ugljena uz dodatak vezivnog sredstva. Količina briketa proizvedenog od kamenog ugljena može stoga biti malo veća od stvarne količine ugljena koji je potrošen u procesu pretvorbe.
7. Koks iz koksnih peći	Kruti ostatak koji se dobije karbonizacijom ugljena, prije svega koksnog ugljena, na visokoj temperaturi, ima nizak stupanj vlažnosti i sadrži mali postotak hlapljive tvari. Koks iz koksnih peći uglavnom se koristi u industriji željeza i čelika kao izvor energije i kemijsko sredstvo. U ovoj se kategoriji navode koksni ostatak i ljevaonički koks. U ovoj se kategoriji navodi i polukoks (kruti ostatak koji se dobije karbonizacijom ugljena na niskoj temperaturi). Polukoks se koristi kao gorivo u domaćinstvima ili u samim postrojenjima za pretvorbu. Ova kategorija također uključuje koks, koksni ostatak i polukoks koji se dobije od lignita.
8. Koksni plin	Nusproizvod kamenog ugljena koji se koristi za proizvodnju gradskog plina u plinarama. Koksni se plin koristi za grijanje.
9. Ugljeni katran	Proizvodi se destruktivnom destilacijom bitumeniziranog ugljena. Ugljeni je katran tekući nusproizvod destilacije ugljena koji se koristi za dobivanje koksa u koksarama ili se proizvodi od mrkog ugljena (katran otporan na niske temperature). Ugljeni se katran može dalje destilirati u različite organske proizvode (npr. benzen, toluen, naftalen), što bi se obično navelo kao sirovine u petrokemijskoj industriji.
10. BKB (briket od lignita i mrkog ugljena)	BKB je sastavljeno gorivo proizvedeno od lignita ili sub-bitumeniziranog ugljena briketiranjem pod visokim tlakom bez dodavanja vezivnog sredstva, uključujući osušeni fini lignit i prah lignita.
11. Plin iz plinare	Obuhvaća sve vrste plina koji je proizveden u postrojenjima javnih poduzeća ili u privatnim postrojenjima, čija je glavna djelatnost proizvodnja, transport i distribucija plina. Uključuje plin proizveden karbonizacijom (uključujući plin proizveden u koksarama i modificiran u plin iz plinare) potpunim uplinjavanjem, obogaćen naftnim derivatima ili ne (ukapljeni naftni plin, ostaci loživog ulja itd.) te preoblikovanjem i jednostavnim miješanjem plinova i/ili zraka; što se navodi u recima ‚Iz drugih izvora’. U sektoru pretvorbe navode se količine plina iz plinare koje su modificirane u miješani prirodni plin koji će se distribuirati i trošiti u okviru plinske mreže. Proizvodnju drugih ugljenih plinova (tj. plina iz koksnih peći, plina iz visokih peći i plina iz peći s kisikom u čeličanama) treba navesti u stupcima koji se odnose na takve plinove, a ne na proizvodnju plinova iz plinara. Ugljene plinove koji su dovedeni u plinare treba navesti (u vlastitom stupcu) u sektoru pretvorbe u retku za plinare. Ukupnu količinu plina iz plinare koja nastaje kao rezultat prijenosa drugih ugljenih plinova treba navesti u retku za proizvodnju plina iz plinare.
12. Plin iz koksnih peći	Dobiva se kao nusproizvod u proizvodnji koksa iz koksnih peći za proizvodnju željeza i čelika.
13. Plin iz visokih peći	Proizvodi se tijekom izgaranja koksa u visokim pećima u industriji željeza i čelika. Rekuperira se i koristi kao gorivo dijelom unutar samog postrojenja, a dijelom u drugim procesima u industriji čelika ili u elektranama koje su opremljene za njegovo sagorijevanje. Količinu goriva treba navesti na temelju bruto kalorične vrijednosti.
14. Drugi pridobiveni plinovi	Nusproizvod u proizvodnji čelika u pećima s kisikom, dobiva se pri izlasku iz peći. Plinovi su također poznati i kao konvertorski plin, plin LD ili plin BOS. Količinu rekuperiranoga goriva treba navesti na temelju bruto kalorične vrijednosti. Ova kategorija također obuhvaća nespecificirane industrijske plinove koji nisu gore navedeni, poput zapaljivih plinova od čvrstog izvora ugljika dobivenih industrijskim i kemijskim postupcima koji nisu drugdje definirani.
15. Treset	Gorivi, meki, porozni ili komprimirani fosilni sedimentni talog biljnog podrijetla s visokim udjelom vlage (do 90 % u neobrađenom stanju), koji se lako reže, svijetlosmeđe do tamnosmeđe boje. Treset za neenergetsko korištenje ne ulazi u ovu kategoriju. Ovom se definicijom ne dovode u pitanje definicija obnovljivih izvora energije iz Direktive 2009/28/EZ i Smjernice IPCC-a iz 2006. godine o nacionalnoj evidenciji stakleničkih plinova.
16. Proizvodi od treseta	Proizvodi poput briketa od treseta dobiveni izravno ili neizravno od rezanog i mljevenog treseta.
17. Naftni škriljevac i naftni pijesak	Naftni škriljevac i naftni pijesak su sedimentne stijene koje sadrže organsku tvar u obliku kerogena. Kerogen je voskasti materijal bogat ugljikovodikom koji se smatra prethodnikom nafte. Naftni škriljevac može sagorjeti izravno ili preradom zagrijavanjem radi dobivanja uljnog škriljevca Uljni škriljevac i ostale proizvode dobivene ukapljivanjem treba navesti u Godišnjem upitniku o nafti pod ‚Drugi ugljikovodici’.

1.2.   Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.

1.2.1.   Sektori opskrbe i pretvorbe

1.   Proizvodnja

1.1   Od toga: podzemna

Primjenjuje se samo za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen i lignit.

1.2   Od toga: nadzemna

Primjenjuje se samo za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen i lignit.

2.   Iz drugih izvora

Ovdje treba razlikovati dvije potkategorije:

—	rekuperirani mulj i ostali proizvodi srednje kvalitete koji se dobiju od ugljena koji se ne mogu razvrstati prema vrsti ugljena. Uključen je ugljen rekuperiran iz jalovine i drugih spremnika za otpatke,

—	zalihe goriva čija je proizvodnja obuhvaćena u energetskim bilancama drugih goriva, ali čija će se potrošnja zabilježiti u energetskim bilancama za ugljen.

2.1   Od toga: iz naftnih derivata

Ne primjenjuje se za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen, lignit, treset, proizvode od treseta, naftni škriljevac i naftni pijesak.

Npr. dodavanje naftnog koksa koksnom ugljenu za korištenje u koksarama.

2.2   Od toga: iz prirodnog plina

Ne primjenjuje se za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen, lignit, treset, proizvode od treseta, naftni škriljevac i naftni pijesak.

Npr. dodavanje prirodnog plina plinu iz plinara za izravnu krajnju potrošnju.

2.3   Od toga: iz obnovljivih izvora

Ne primjenjuje se za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen, lignit, treset, proizvode od treseta, naftni škriljevac i naftni pijesak.

Npr. industrijski otpad kao vezivno sredstvo u proizvodnji briketa.

3.   Uvoz

4.   Izvoz

5.   Međunarodni pomorski spremnici

6.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

7.   Bruto potrošnja

8.   Statističke razlike

9.   Sektor pretvorbe ukupno

Količine goriva korištene za primarnu ili sekundarnu pretvorbu energije (npr. ugljen u električnu energiju, plin iz koksnih peći u električnu energiju) ili za pretvorbu u derivirane energente (npr. koksni ugljen u koks).

9.1   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

9.2   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

9.3   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – toplane

9.4   Od toga: samostalni proizvođači – elektrane

9.5   Od toga: samostalni proizvođači – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

9.6   Od toga: samostalni proizvođači – toplane

9.7   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

9.8   Od toga: koksare

9.9   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

9.10   Od toga: plinare

9.11   Od toga: visoke peći

Količine koksnog ugljena i/ili bitumeniziranog ugljena (što općenito odgovara injektiranju ugljena u prahu, eng. Pulverized Coal Injection, PCI) i koksa iz koksnih peći pretvorenog u visokim pećima. Količine korištene kao gorivo za grijanje i rad visokih peći (npr. plin iz visokih peći) ne navode se u sektoru pretvorbe, nego se navode kao potrošnja u energetskom sektoru.

9.12   Od toga: ukapljivanje ugljena

Uljni škriljevac i ostale proizvode dobivene ukapljivanjem treba navesti u skladu s poglavljem 4. ovog Priloga.

9.13   Od toga: za miješani prirodni plin

Količine ugljenog plina pomiješane s prirodnim plinom.

9.14   Od toga: drugdje nespomenuto – pretvorba

1.2.2.   Energetski sektor

1.   Energetski sektor ukupno

1.1   Od toga: elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane

1.2   Od toga: rudnici ugljena

1.3   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.4   Od toga: koksare

1.5   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.6   Od toga: plinare

1.7   Od toga: visoke peći

1.8   Od toga: rafinerije nafte

1.9   Od toga: ukapljivanje ugljena

1.10   Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2.   Gubici u distribuciji

Gubici uslijed prijevoza i distribucije, kao i sagorijevanja industrijskih plinova.

3.   Krajnja potrošnja ukupno

4.   Neenergetsko korištenje ukupno

4.1   Od toga: sektor industrije, sektor pretvorbe i energetski sektor

Neenergetsko korištenje u svim podsektorima industrije, pretvorbe i energetike, npr. ugljen za proizvodnju metanola ili amonijaka.

4.1.1   Pod 4.1, od toga: u petrokemijskom sektoru

Neenergetsko korištenje npr. korištenje ugljena kao sirovine za proizvodnju umjetnih gnojiva te kao sirovine za ostale proizvode petrokemijske industrije.

4.2   Od toga: sektor prometa

Neenergetsko korištenje u svim podsektorima prometa.

4.3   Od toga: drugi sektori

Neenergetsko korištenje u komercijalnim i javnim službama, domaćinstvima, poljoprivredi i sektorima ‚drugdje nespomenuto – drugi sektori’.

1.2.3.   Specifikacija krajnjeg korištenja energije

1.   Krajnja potrošnja energije

2.   Sektor industrije

2.1   Od toga: željezo i čelik

2.2   Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3   Od toga: obojeni metali

2.4   Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5   Od toga: vozila

2.6   Od toga: strojevi

2.7   Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8   Od toga: hrana, piće i duhan

2.9   Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10   Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11   Od toga: građevinarstvo

2.12   Od toga: tekstil i koža

2.13   Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3.   Sektor prometa

3.1   Od toga: željeznički promet

3.2   Od toga: unutrašnja plovidba

3.3   Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4.   Drugi sektori

4.1   Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2   Od toga: domaćinstva

4.2.1   Domaćinstva, od toga: grijanje prostora:

4.2.2   Domaćinstva od toga: hlađenje prostora:

4.2.3   Domaćinstva od toga: grijanje vode

4.2.4   Domaćinstva od toga: kuhanje

4.2.5   Domaćinstva od toga: Druge vrste konačne namjene

4.3   Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4   Od toga: ribarstvo

4.5   Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

1.2.4.   Uvoz i izvoz

Uvoz prema zemlji podrijetla i izvoz prema zemlji odredišta.

Ne primjenjuje se na antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen, lignit, briket, koks iz koksnih peći, ugljeni katran, BKB, treset, proizvode od treseta, naftni škriljevac i naftni pijesak.

1.3.   Kalorične vrijednosti

Ne primjenjuje se na antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen, lignit, briket, koks iz koksnih peći, koksni plin, ugljeni katran, BKB, treset, proizvode od treseta, naftni škriljevac i naftni pijesak.

Za sljedeće glavne agregate treba navesti bruto i neto kaloričnu vrijednost:

1.   Proizvodnja

2.   Uvoz

3.   Izvoz

4.   Korišteno u koksarama

5.   Korišteno u visokim pećima

6.   Korišteno u proizvođačima kojima je to glavna djelatnost – elektranama, postrojenjima za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijskim postrojenjima) i toplanama

7.   Korišteno u industriji

8.   U druge svrhe

1.4.   Mjerne jedinice

1. Količine energije	103 tona Izuzetak: za plinove (plin iz plinare, plin iz koksnih peći, plin iz visokih peći, drugi pridobiveni plinovi) energetska se vrijednost mjeri izravno, pa se stoga treba koristiti mjerna jedinica TJ (na temelju bruto kalorične vrijednosti).
2. Kalorične vrijednosti	MJ/t

1.5   Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

2.   PRIRODNI PLIN

2.1.   Primjenjivi energenti

Ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na prirodni plin koji obuhvaća plinove, prije svega metan, u tekućem i plinovitom stanju, koji se pojavljuju u podzemnim nalazištima.

Ovdje su uključeni kako ‚nevezani’ plin s polja u kojima se ugljikovodici pojavljuju samo u plinovitom stanju, tako i ’vezani’ plin proizveden zajedno sa sirovom naftom te metan dobiven u rudnicima ugljena (plin iz rudnika) ili iz slojeva ugljena (plin iz slojeva ugljena).

Nisu uključeni plinovi stvoreni anaerobnom digestijom biomase (npr. gradski plin ili plin iz kanalizacijskog mulja) niti plin iz plinare.

2.2.   Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

2.2.1.   Sektori opskrbe i pretvorbe

Za sljedeće se agregate navode količine izražene u jedinicama za volumen i energiju, uključujući bruto i neto kalorične vrijednosti.

1.   Domaća proizvodnja

Sve suhe tržive količine unutar nacionalnih granica uključujući off-shore proizvodnju. Proizvodnja se mjeri nakon pročišćavanja i ekstrakcije NGL-a i sumpora.

Nisu uključeni gubici koji nastaju u procesima vađenja i količine koje su ponovno injektirane, ispuštene ili zapaljene.

Uključene su količine korištene u okviru industrije prirodnog plina, pri dobivanju plina, u cjevovodima i postrojenjima za preradu.

1.1   Od toga: vezani plin

Prirodni plin proizveden zajedno sa sirovom naftom.

1.2   Od toga: nevezani plin

Prirodni plin koji potječe iz nalazišta koja daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju.

1.3   Od toga: plin iz rudnika

Metan dobiven u rudnicima ugljena ili iz slojeva ugljena koji se cjevovodima dovodi na površinu i troši se u ugljenokopima ili se cjevovodima dovodi do potrošača.

2.   Iz drugih izvora

Goriva koja se miješaju s prirodnim plinom i koriste se kao mješavina.

2.1   Od toga: iz naftnih derivata

LPG za poboljšanje kvalitete npr. toplinske vrijednosti.

2.2   Od toga: iz ugljena

Industrijski plin za miješanje s prirodnim plinom.

2.3   Od toga: iz obnovljivih izvora

Bioplin za miješanje s prirodnim plinom.

3.   Uvoz

4.   Izvoz

5.   Međunarodni pomorski spremnici

6.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

7.   Bruto potrošnja

8.   Statističke razlike

Ovdje se ne primjenjuje zahtjev navođenja kaloričnih vrijednosti.

9.   Obnovljivi plin: početne i završne zalihe

Količine plina raspoložive za dostavu tijekom ciklusa povećanja i smanjenja zaliha. To se odnosi na obnovljivi prirodni plin uskladišten u posebnim skladišnim prostorima (iscrpljena plinska i/ili naftna polja, vodonosni bazen napajanja, solna jama, miješane špilje i drugo) kao i na uskladištenje ukapljenog prirodnog plina. Nije uključen plinski jastuk.

Ovdje se ne primjenjuje zahtjev navođenja kaloričnih vrijednosti.

10.   Ispušteni plin

Količina plina koji je ispušten u atmosferu na crpilištu ili u pogonu za preradu plina.

Ovdje se ne primjenjuje zahtjev navođenja kaloričnih vrijednosti.

11.   Zapaljeni plin

Količina plina koji je izgorio na crpilištu ili u pogonu za preradu plina.

Ovdje se ne primjenjuje zahtjev navođenja kaloričnih vrijednosti.

12.   Sektor pretvorbe ukupno

Količine goriva korištene za pretvorbu primarnih oblika energije u sekundarne (npr. prirodni plin u električnu energiju) ili za pretvorbu u derivirane energente (npr. prirodni plin u metanol).

12.1   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

12.2   Od toga: samostalni proizvođači – elektrane

12.3   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

12.4   Od toga: samostalni proizvođači – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

12.5   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – toplane

12.6   Od toga: samostalni proizvođači – toplane

12.7   Od toga: plinare

12.8   Od toga: koksare

12.9   Od toga: visoke peći

12.10   Od toga: pretvorba plina u tekućine

Količine prirodnog plina koje se koriste kao sirovina za pretvorbu u tekućine, npr. količine goriva koje se unose u proces proizvodnje metanola za pretvorbu u metanol.

12.11   Od toga: drugdje nespomenuto – pretvorba

2.2.2.   Energetski sektor

1.   Energetski sektor ukupno

1.1   Od toga: rudnici ugljena

1.2   Od toga: vađenje nafte i plina

1.3   Od toga: inputi u rafinerijama nafte

1.4   Od toga: koksare

1.5   Od toga: visoke peći

1.6   Od toga: plinare

1.7   Od toga: elektrane, toplane i postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

1.8   Od toga: ukapljivanje (LNG) ili uplinjavanje

1.9   Od toga: pretvorba plina u tekućine

1.10   Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2.   Gubici u distribuciji i prijevozu

2.2.3.   Specifikacija krajnjeg korištenja energije

Za sve sljedeće agregate potrebno je zasebno navesti potrošnju prirodnog plina za energetsko korištenje i (kadgod je primjenjivo) za neenergetsko korištenje.

1.   Krajnja potrošnja ukupno

U ovoj kategoriji treba zasebno navesti krajnju potrošnju energije i neenergetsko korištenje.

2.   Sektor prometa

2.1   Od toga: cestovni promet

Uključuje i komprimirani prirodni plin (CNG) i bioplin.

2.1.1   Od toga: udio bioplina u cestovnom prometu

2.2   Od toga: cjevovodni transport

2.3   Od toga: drugdje nespomenuto – promet

3   Sektor industrije

3.1   Od toga: željezo i čelik

3.2   Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

3.3   Od toga: obojeni metali

3.4   Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

3.5   Od toga: vozila

3.6   Od toga: strojevi

3.7   Od toga: rudarstvo i vađenje

3.8   Od toga: hrana, piće i duhan

3.9   Od toga: celuloza, papir i tiskanje

3.10   Od toga: drvo i proizvodi od drva

3.11   Od toga: građevinarstvo

3.12   Od toga: tekstil i koža

3.13   Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

4.   Drugi sektori

4.1   Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2   Od toga: domaćinstva

4.2.1   Domaćinstva od toga: grijanje prostora:

4.2.2   Domaćinstva od toga: hlađenje prostora:

4.2.3   Domaćinstva od toga: grijanje vode

4.2.4   Domaćinstva od toga: kuhanje

4.2.5   Domaćinstva od toga: druge vrste konačne namjene

4.3   Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4   Od toga: ribarstvo

4.5   Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

2.2.4.   Uvoz i izvoz

Treba navesti ukupne količine prirodnog plina kao i udio ukapljenog prirodnog plina (LNG) i to prema zemlji podrijetla za uvoz i prema zemlji odredišta za izvoz.

2.2.5.   Mogućnosti uskladištenja plina

1.   Naziv

Naziv lokacije skladišnog prostora.

2.   Vrsta

Vrsta uskladištenja, npr. iscrpljeno plinsko polje, solna jama itd.

3.   Kapacitet

Ukupni kapacitet za uskladištenje plina, od čega se oduzima plinski jastuk. Plinski jastuk je ukupan volumen plina koji je stalno neophodan za održavanje odgovarajućega tlaka u podzemnom skladištu plina i opskrbe tijekom ciklusa smanjenja zaliha.

4.   Vršno opterećenje

Najviša razina na kojoj se plin može iscrpljivati iz dotičnog skladišnog prostora; to odgovara najvećem kapacitetu crpljenja.

2.3.   Mjerne jedinice

1. Količine energije	Ako nije drukčije utvrđeno, količine prirodnog plina navode se prema njegovoj energetskoj vrijednosti, tj. u TJ, na temelju bruto kalorične vrijednosti. Ako su potrebne fizičke količine, jedinica je 106 m3 uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101,325 kPa)
2. Kalorične vrijednosti	KJ/m3 uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101,325 kPa)
3. Radni kapacitet uskladištenja	106 m3 uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101,325 kPa)
4. Vršno opterećenje	106 m3/dan uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101,325 kPa)

2.4.   Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

3.   ELEKTRIČNA ENERGIJA I TOPLINA

3.1.   Primjenjivi energenti

Ovo poglavlje obuhvaća toplinu i električnu energiju.

3.2.   Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom poglavlju objašnjeni su u Prilogu A. Definicije i jedinice navedene u poglavljima 1., 2., 4. i 5. primjenjuju se na energente iz skupine krutih fosilnih goriva i industrijskih plinova, prirodnog plina, nafte i naftnih derivata, obnovljive energije i energije iz otpada.

3.2.1.   Sektori opskrbe i pretvorbe

U ovom se poglavlju primjenjuju sljedeće posebne definicije na agregate u vezi s električnom energijom i toplinom:

—   Bruto proizvodnja električne energije: ukupna električna energija koja je proizvedena u svim predmetnim postrojenjima za proizvodnju električne energije (uključujući crpne hidroelektrane) i izmjerena na izlazima glavnih generatora.

—   Bruto proizvodnja topline: ukupna toplina proizvedena u postrojenju, uključuje toplinu koju koriste pomoćni uređaji postrojenja koji koriste vruću tekućinu (grijanje prostora, grijanje s tekućim gorivom itd.) i gubitke pri izmjeni topline u postrojenju/mreži, kao i toplinu koja se kao primarni oblik energije koristi u kemijskim procesima.

—   Neto proizvodnja električne energije: bruto proizvodnja električne energije umanjena za električnu energiju koju su potrošili pomoćni uređaji za proizvodnju električne energije i gubitke u glavnim transformatorima.

—   Neto proizvodnja topline: količina topline koja je isporučena distribucijskom sustavu i izračunana mjerenjem ulaznih i izlaznih tokova topline.

Agregate spomenute u sljedećoj tablici treba navesti zasebno za proizvođače kojima je to glavna djelatnost – elektrane i za samostalne proizvođače – elektrane. U okviru tih dviju vrsta elektrana i bruto i neto proizvodnja električne energije i topline moraju se navesti zasebno, kadgod je primjenjivo, za elektrane, za kogeneracijska postrojenja i za toplane, za sljedeće agregate:

1.   Proizvodnja ukupno

1.1   Od toga: nuklearna energija

1.2   Od toga: hidroenergija

1.2.1   Od toga: udio hidroenergije proizvedene u crpnim hidroelektranama

1.3   Od toga: geotermalna energija

1.4   Od toga: solarna energija

1.5   Od toga: energija plime i oseke, valova i oceana

1.6   Od toga: energija vjetra

1.7   Od toga: goriva

Zapaljive i gorive tekućine, tj. one kod kojih se pri reakciji s kisikom oslobađa znatna količina topline i koje se primjenjuju izravno za proizvodnju električne energije i/ili topline.

1.8   Od toga: toplinske crpke

Toplina koju proizvedu toplinske crpke navodi se samo ako se ona prodaje trećim stranama (tj. u slučajevima kada se proizvodnja odvija u sektoru pretvorbe).

1.9   Od toga: električni kotlovi

Količine topline proizvedene u električnim kotlovima, ako se ona prodaje trećim stranama.

1.10   Od toga: toplina proizvedena u kemijskim procesima

Toplina koja nastaje u egzotermičkim procesima poput kemijskih reakcija.

Ne uključuje otpadnu toplinu koja nastaje u energetskim procesima i koju treba navesti kao toplinu proizvedenu iz odgovarajućega goriva.

1.11   Od toga: drugi izvori (navesti)

Agregati iz sljedeće tablice moraju se navesti kao ukupne vrijednosti, zasebno za električnu energiju i za toplinu, kadgod je primjenjivo. Za prva tri agregata iz sljedeće tablice količine se trebaju izračunavati na temelju vrijednosti navedenih u prethodnoj tablici te se s njima trebaju podudarati.

1.   Bruto proizvodnja ukupno

2.   Vlastito korištenje postrojenja

3.   Neto proizvodnja ukupno

4.   Uvoz

Pogledati također objašnjenje pod 5. ‚Izvoz’.

5.   Izvoz

Količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

6.   Korištenje u toplinskim crpkama

7.   Korištenje u električnim parnim kotlovima

8.   Korištenje u crpnim hidroelektranama

9.   Korištenje za proizvodnju električne energije

10.   Isporučena energija

Za električnu energiju: ukupna neto proizvodnja električne energije koju su proizvele sve elektrane u zemlji, umanjena za količinu korištenu istodobno u toplinskim crpkama, električnim parnim kotlovima i za crpljenje te umanjena ili uvećana za količinu električne energije za izvoz u inozemstvo ili uvoz iz inozemstva.

Za toplinu: ukupna neto proizvodnja topline za prodaju koju su proizvela sva postrojenja u zemlji, umanjena za količinu topline korištenu za proizvodnju električne energije te umanjena ili uvećana za količinu topline za izvoz u inozemstvo ili uvoz iz inozemstva.

11.   Gubici u prijenosu i distribuciji

Svi gubici koji nastaju uslijed prijenosa i distribucije električne energije i topline.

Za električnu su energiju uključeni gubici u transformatorima koji se ne smatraju sastavnim dijelovima elektrana.

12.   Potrošnja ukupno (izračunana)

13.   Statistička razlika

14.   Potrošnja ukupno (zabilježena)

Proizvedena električna energija, prodana toplina i korištene količine goriva, uključujući njihovu odgovarajuću ukupnu energiju iz goriva navedenih u sljedećoj tablici moraju se navesti zasebno za proizvođače kojima je to glavna djelatnost – elektrane i za samostalne proizvođače – elektrane. U okviru tih dviju vrsta elektrana ta se proizvodnja električne energije i topline mora navesti zasebno za elektrane, za kogeneracijska postrojenja i za toplane, kadgod je primjenjivo.

1.   Kruta goriva i industrijski plinovi:

1.1   Antracit

1.2   Koksni ugljen

1.3   Drugi bitumenizirani ugljen

1.4   Sub-bitumenizirani ugljen

1.5   Lignit

1.6   Treset

1.7   Briket

1.8   Koks iz koksnih peći

1.9   Koksni plin

1.10   Ugljeni katran

1.11   BKB (briket od lignita i mrkog ugljena)

1.12   Plin iz plinare

1.13   Plin iz koksnih peći

1.14   Plin iz visokih peći

1.15   Drugi pridobiveni plinovi

1.16   Proizvodi od treseta

1.17   Naftni škriljevac i naftni pijesak

2.   Nafta i naftni derivati

2.1   Sirova nafta

2.2   Kondenzati prirodnog plina (NGL)

2.3   Rafinerijski plin

2.4   Ukapljeni naftni plin (LPG)

2.5   Laka nafta

2.6   Mlazno gorivo kerozinskog tipa

2.7   Ostali kerozini

2.8   Plinsko ulje/dizelsko gorivo (destilirano loživo ulje)

2.9   Teško loživo ulje

2.10   Bitumen (uključujući Orimulsion)

2.11   Naftni koks

2.12   Drugi naftni derivati

3.   Prirodni plin

4.   Obnovljiva energija i energija iz otpada

4.1   Industrijski otpad (neobnovljivi)

4.2   Komunalni otpad (obnovljivi)

4.3   Komunalni otpad (neobnovljivi)

4.4   Kruta biogoriva

4.5   Bioplinovi

4.6   Biodizel

4.7   Druga tekuća biogoriva

3.2.2.   Potrošnja električne energije i topline u energetskom sektoru

1.   Energetski sektor ukupno

Ne uključuje vlastito korištenje postrojenja i potrošnju u crpnim hidroelektranama, toplinskim crpkama i električnim kotlovima.

1.1   Od toga: rudnici ugljena

1.2   Od toga: vađenje nafte i plina

1.3   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.4   Od toga: koksare

1.5   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.6   Od toga: plinare

1.7   Od toga: visoke peći

1.8   Od toga: rafinerije nafte

1.9   Od toga: nuklearna industrija

1.10   Od toga: postrojenja za ukapljivanje ugljena

1.11   Od toga: postrojenja za ukapljivanje (LNG) i uplinjavanje

1.12   Od toga: postrojenja za uplinjavanje (bioplin)

1.13   Od toga: pretvorba plina u tekućine

1.14   Od toga: postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

1.15   Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

3.2.3.   Specifikacija krajnjeg korištenja energije

1.   Sektor industrije

1.1   Od toga: željezo i čelik

1.2   Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

1.3   Od toga: obojeni metali

1.4   Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

1.5   Od toga: vozila

1.6   Od toga: strojevi

1.7   Od toga: rudarstvo i vađenje

1.8   Od toga: hrana, piće i duhan

1.9   Od toga: celuloza, papir i tiskanje

1.10   Od toga: drvo i proizvodi od drva

1.11   Od toga: građevinarstvo

1.12   Od toga: tekstil i koža

1.13   Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

2.   Sektor prometa

2.1   Od toga: željeznički promet

2.2   Od toga: cjevovodni transport

2.3   Od toga: cestovni promet

2.4   Od toga: drugdje nespomenuto – promet

3.   Domaćinstva

3.1   Domaćinstva od toga: grijanje prostora:

3.2   Domaćinstva od toga: hlađenje prostora:

3.3   Domaćinstva od toga: grijanje vode

3.4   Domaćinstva od toga: kuhanje

3.5   Domaćinstva od toga: Osvjetljenje i električni uređaji

Primjenjuje se samo na električnu energiju.

3.6   Domaćinstva od toga: Druge vrste konačne namjene

4.   Komercijalne i javne usluge

5.   Poljoprivreda/šumarstvo

6.   Ribarstvo

7.   Drugdje nespomenuto – ostalo

3.2.4.   Uvoz i izvoz

Uvoz i izvoz količina električne energije i topline po zemljama.

3.2.5.   Neto proizvodnja električne energije i neto proizvodnja topline samostalnih proizvođača

Neto proizvodnja električne energije i neto proizvodnja topline samostalnih proizvođača električne energije i topline trebaju se navesti zasebno za kogeneracijska postrojenja, za elektrane i za toplane za sljedeća postrojenja ili djelatnosti:

1.   Energetski sektor ukupno

1.1   Od toga: rudnici ugljena

1.2   Od toga: vađenje nafte i plina

1.3   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.4   Od toga: koksare

1.5   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.6   Od toga: plinare

1.7   Od toga: visoke peći

1.8   Od toga: rafinerije nafte

1.9   Od toga: postrojenja za ukapljivanje ugljena

1.10   Od toga: postrojenja za ukapljivanje (LNG) i uplinjavanje

1.11   Od toga: postrojenja za uplinjavanje (bioplin)

1.12   Od toga: pretvorba plina u tekućine

1.13   Od toga: postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

1.14   Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2.   Sektor prometa

2.1   Od toga: željeznički promet

2.2   Od toga: cjevovodni transport

2.3   Od toga: cestovni promet

2.4   Od toga: drugdje nespomenuto – promet

3.   Svi ostali sektori: vrijedi popis agregata pod ‚3.2.3 Specifikacija krajnjeg korištenja energije’.

3.3.   Strukturni podaci o proizvodnji električne energije i topline

3.3.1.   Instalirana električna snaga i vršno opterećenje

Instaliranu električnu snagu treba navesti 31. prosinca odgovarajuće izvještajne godine.

Uključena je električna snaga elektrana i kogeneracijskih postrojenja.

Instalirana električna snaga je suma instaliranih električnih snaga svih pojedinačnih postrojenja tijekom određenog razdoblja rada. Razdoblje rada uređaja koje se pretpostavlja u svrhu ovih statistika traje neprekidno: u praksi je to 15 sati dnevno ili više Instalirana snaga je najveća snaga koja se u punom pogonu postrojenja neprekidno isporučuje na izlazu iz elektrane. Vršno se opterećenje definira kao najveća vrijednost snage koju mreža ili kombinacija više mreža potroši ili isporuči unutar zemlje.

Instalirana električna snaga mora se navesti i za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače:

1.   Ukupno

2.   Nuklearna energija

3.   Hidroenergija

3.1   Od toga: mješovita postrojenja

3.2   Od toga: čiste crpne hidroelektrane

4.   Geotermalna energija

5.   Solarna fotovoltaična energija

6.   Solarna toplinska energija

7.   Energija plime i oseke, valova i oceana

8.   Energija vjetra

9.   Goriva

9.1   Od toga: para

9.2   Od toga: unutarnje sagorijevanje

9.3   Od toga: plinska turbina

9.4   Od toga: postrojenja s kombiniranim ciklusom

9.5   Od toga: druga postrojenja

Ako se navode, dati podrobnije podatke.

Sljedeće informacije o vršnom opterećenju moraju se navesti za mrežu:

10.   Vršno opterećenje

11.   Raspoloživi kapacitet pri vršnom opterećenju

12.   Datum i vrijeme vršnog opterećenja

3.3.2.   Instalirana električna snaga postrojenja na gorivo

Instalirana električna snaga postrojenja na gorivo mora se navesti i za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače te zasebno za svaku vrstu postrojenja na jednu ili na više vrsta goriva koji se navode u sljedećoj tablici. Za sva postrojenja na više vrsta goriva moraju se dodati podaci o tome koje se vrste goriva koriste kao primarne, a koje kao alternativne.

1.   Postrojenja na jednu vrstu goriva

1.1   Na ugljen ili proizvode od ugljena

Uključeni su plin iz koksnih peći, plin iz visokih peći i plin iz peći s kisikom u čeličanama.

1.2   Na tekuća goriva

Uključen je rafinerijski plin.

1.3   Na prirodni plin

Uključen je plin iz plinare.

1.4   Na treset

1.5   Na obnovljiva goriva i otpad

2.   Na više vrsta goriva; kruta i tekuća goriva

3.   Na više vrsta goriva; kruta goriva i prirodni plin

4.   Na više vrsta goriva; tekuća goriva i prirodni plin

5.   Na više vrsta goriva; kruta i tekuća goriva te prirodni plin

Sustavi s pogonom na više vrsta goriva uključuju samo one jedinice koje kontinuirano mogu sagorijevati više od jedne vrste goriva. Postrojenja s odvojenim jedinicama koje koriste različite vrste goriva treba razvrstati u odgovarajuće kategorije postrojenja s pogonom na jednu vrstu goriva.

3.4.   Podaci o nuklearnoj energiji

Moraju se navesti sljedeći podaci o civilnom korištenju nuklearne energije:

1.	Kapacitet obogaćivanja Godišnji separacijski radni kapacitet operativnih postrojenja za obogaćivanje (izotopska separacija urana).
2.	Proizvodni kapacitet svježih gorivnih elemenata Godišnji proizvodni kapacitet postrojenja za proizvodnju goriva. Nisu uključena postrojenja za proizvodnju goriva MOX.
3.	Proizvodni kapacitet postrojenja za proizvodnju goriva MOX Godišnji proizvodni kapacitet postrojenja za proizvodnju goriva MOX. Gorivo MOX sadrži mješavinu plutonija i urana (miješani oksid).
4.	Proizvodnja svježih gorivnih elemenata Proizvodnja gotovih svježih gorivnih elemenata u postrojenjima za proizvodnju nuklearnoga goriva. Gorivne šipke i drugi nedovršeni proizvodi nisu uključeni. Također nisu uključena postrojenja za proizvodnju goriva MOX.
5.	Proizvodnja gorivnih elemenata MOX-a Proizvodnja gotovih svježih gorivnih elemenata u postrojenjima za proizvodnju goriva MOX. Gorivne šipke i drugi nedovršeni proizvodi nisu uključeni.
6.	Proizvodnja nuklearne topline Ukupna količina topline proizvedene u nuklearnim reaktorima za proizvodnju električne energije ili za drugu korisnu uporabu topline.
7.	Prosječno godišnje izgaranje konačno istrošenih ozračenih gorivnih elemenata Izračunano prosječno izgaranje gorivnih elemenata koji su konačno istrošeni u nuklearnim reaktorima tijekom dotične referentne godine. Ne uključuje privremeno istrošene gorivne elemente koji će kasnije vjerojatno biti ponovno napunjeni.
8.	Proizvodnja urana i plutonija u postrojenjima za preradu Uran i plutonij proizvedeni tijekom referentne godine u postrojenjima za preradu.
9.	Kapacitet (uran i plutonij) postrojenja za preradu Godišnji kapacitet prerade urana i plutonija.

3.5.   Mjerne jedinice

1. Količine energije

Električna energija: GWh Toplina: TJ Kruta goriva i industrijski plinovi: primjenjuju se mjerne jedinice iz poglavlja 1. ovog Priloga. Prirodni plin: primjenjuju se mjerne jedinice iz poglavlja 2. ovog Priloga. Nafta i naftni derivati: primjenjuju se mjerne jedinice iz poglavlja 4. ovog Priloga. Obnovljivi izvori energije i otpad: primjenjuju se mjerne jedinice iz poglavlja 5. ovog Priloga. Uran i plutonij: tHM (tone teških metala).

2. Kapacitet

Kapacitet proizvodnje električne energije: MWe Kapacitet proizvodnje topline: MWt Kapacitet obogaćivanja (izotopska separacija urana): tSWU (tone separacijskih radnih jedinica). Proizvodni kapacitet nuklearnih gorivnih elemenata: tHM (tone teških metala).

3.6.   odstupanja i izuzeća

Za Francusku vrijedi odstupanje u vezi s izvješćivanjem agregata koji se odnose na toplinu. To odstupanje prestaje važiti čim Francuska bude mogla proslijediti ovo izvješće, a u svakom slučaju najkasnije četiri godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

4.   NAFTA I NAFTNI DERIVATI

4.1.   Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije određeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve sljedeće energente:

Energent	Definicija
1. Sirova nafta	Sirova nafta je mineralno ulje prirodnog podrijetla koje sadrži mješavinu ugljikovodika i nečistoća, kao što je sumpor. Pri normalnoj temperaturi okoliša i atmosferskom tlaku u tekućem je stanju, a njezina su fizička svojstva (gustoća, viskoznost itd.) vrlo promjenjiva. Ova kategorija uključuje kondenzate s polja i pogonske kondenzate iz vezanog i nevezanog plina koji se miješaju sa sirovom naftom.
2. Kondenzati prirodnog plina (NGL)	NGL su tekući ili ukapljeni ugljikovodici dobiveni iz prirodnog plina u postrojenjima za separaciju ili u pogonima za preradu plina. Kondenzati prirodnog plina uključuju etan, propan, butan (normalni i izobutan), (izo)pentan i različite pentane i više ugljikovodike (ponekad se nazivaju prirodni benzin ili kondenzati postrojenja za obradu (preradu) plina).
3. Rafinerijske sirovine	Rafinerijska sirovina je obrađena nafta namijenjena daljnjoj preradi (npr. loživo ulje dobiveno primarnom destilacijom ili vakuumsko plinsko ulje), ali bez miješanja. U daljnjoj preradi pretvara se u jedan ili više dijelova i/ili u gotove proizvode. Ova definicija također obuhvaća povratke iz petrokemijske industrije u rafineriju (npr. pirolitički benzin, C4 frakcije, frakcije plinskog i loživog ulja).
4. Aditivi/ oksigenati	Aditivi su neugljikovodični spojevi dodani ili pomiješani s proizvodom zbog poboljšanja svojstava goriva (oktanski i cetanski broj, ponašanje na hladnoći itd.): — oksigenati, kao što su alkoholi (metanol, etanol) i eteri (kao što je MTBE (metil tercijarni butileter), ETBE (etil tercijarni butileter) i TAME (tercijarni amil metileter)), — esteri (npr. repičin ili dimetilester itd.), — kemijski spojevi (kao što su tetrametil, tetraetil i deterdženti). Napomena: Količine aditiva/oksidanata (alkoholi, eteri, esteri i drugi kemijski spojevi) navedeni u ovoj kategoriji moraju se odnositi na količine namijenjene za miješanje s gorivima ili na količine upotrijebljene kao gorivo.
4.1 Od toga: biogoriva	Biobenzin i biodizel. Primjenjuju se definicije iz poglavlja 5. (Obnovljiva energija i energija iz otpada). Količine tekućih biogoriva navedene u ovoj kategoriji odnose se na količine biogoriva, a ne na ukupni volumen tekućina koji nastaje miješanjem s biogorivima. Nije uključena trgovina biogorivima koja nisu pomiješana s transportnim gorivima (tj. biogoriva u čistom obliku); njih treba navesti prema poglavlju 5. Biogoriva koja čine dio transportnih goriva treba navesti pod odgovarajući proizvod s naznakom udjela biogoriva.
5. Drugi ugljikovodici	Sintetska nafta koja je dobivena iz katranskog pijeska, uljnog škriljevca itd., tekućine iz ukapljivanja ugljena (vidjeti poglavlje 1.), proizvodnja tekućina pretvorbom prirodnog plina u benzin (vidjeti poglavlje 2.), vodik i emulgirana ulja (npr. Orimulsion). Nije uključena proizvodnja naftnog škriljevca, za koju se primjenjuje poglavlje 1. Proizvodnja uljnog škriljevca (sekundarni proizvod) navodi se u rubrici ‚Iz drugih izvora’ u kategoriji ‚Drugi ugljikovodici’.
6. Rafinerijski plin (neukapljeni)	Rafinerijski plin uključuje mješavinu nekondenzabilnih plinova koji se uglavnom sastoje od vodika, metana, etana i olefinskih ugljikovodika koji se dobiju destilacijom sirove nafte ili obradom naftnih derivata (npr. krekiranje) u rafinerijama. Ovdje su također uključeni povratni plinovi iz petrokemijske industrije.
7. Etan	Etan (C2H6) je prirodno plinoviti ugljikovodik s nerazgranatim lancima koji se dobiva iz prirodnog i rafinerijskog plina.
8. LPG (ukapljeni naftni plin)	LPG su laki parafinski ugljikovodici dobiveni rafiniranjem te u postrojenjima za stabilizaciju sirove nafte i postrojenjima za obradu prirodnog plina. Uglavnom se sastoje od propana (C3H8) i butana (C4Hl0) ili njihove kombinacije. Oni mogu uključivati i propilen, butilen, izopropilen i izobutilen. LPG se za transport i uskladištenje obično ukapljavaju pod tlakom.
9. Laka nafta	Laka nafta je sirovina za petrokemijsku industriju (npr. proizvodnja etilena ili aromata) ili za proizvodnju benzina reformiranjem ili izomerizacijom u rafineriji. Laka nafta obuhvaća materijale u području destilacije između 30 °C i 210 °C, odnosno u dijelu tog područja.
10. Motorni benzin	Motorni se benzin sastoji od mješavine lakih ugljikovodika dobivenih destilacijom na temperaturi između 35 °C i 215 °C. Koristi se kao gorivo za motorna vozila za cestovni promet s motorima na paljenje na svjećice. Motorni benzin može uključivati aditive, oksigenate i sredstva za povećanje oktanskog broja, uključujući spojeve s olovom, kao što su TEL i TML. Uključen je i motorni benzin s komponentama za miješanje (nisu uključeni aditivi/oksigenati), npr. alkilati, izomeri, reformati i krekirani benzin namijenjen korištenju kao gotovi motorni benzin.
10.1 Od toga: biobenzin	Primjenjuju se definicije iz poglavlja 5. (Obnovljiva energija i energija iz otpada).
11. Avionski benzin	Motorni benzin posebno pripremljen za klipne avionske motore, s oktanskim brojem prikladnim za motor, ledištem na – 60 °C i područjem destilacije obično između 30 °C i 180 °C.
12. Mlazno gorivo benzinskog (gazolinskog) tipa (na bazi lake nafte ili JP4)	Ovdje su uključena sva laka ulja na bazi ugljikovodika za pogon turbina zrakoplova koja su dobivena destilacijom na temperaturi između 100 °C i 250 °C. Dobivaju se miješanjem kerozina i benzina ili lake nafte tako da udio aromata ne bude veći od 25 % volumena, a tlak pare je između 13,7 kPa i 20,6 kPa.
13. Mlazno gorivo kerozinskog tipa	Naftni destilat koji se koristi za avionske turbine. Ima jednake značajke destilacije između 150 °C i 300 °C (obično ne iznad 250 °C) i žarište kao kerozin. Osim toga, ima i neke posebnosti (npr. ledište) koje je utvrdila Međunarodna udruga zračnih prijevoznika (IATA). Uključuje komponente za miješanje s kerozinom.
13.1 Biokerozin za mlazne motore	Tekuća biogoriva dobivena iz biomase i pomiješana s ili koja zamjenjuju kerozin za mlazne motore.
14. Ostali kerozini	Rafinirani destilati nafte koji se koriste u drugim sektorima, osim u zračnom prometu. Područje destilacije je između 150 °C i 300 °C.
15. Plinsko ulje/dizelsko gorivo (destilirano loživo ulje)	Plinsko ulje/dizelsko gorivo prvenstveno je srednji destilat dobiven destilacijom u području između 180 °C i 380 °C. Uključuje komponente za miješanje. Ovisno o korištenju, na raspolaganju je nekoliko stupnjeva.
15.1 Od toga: dizelska goriva za motorna vozila	Dizelsko gorivo za motorna vozila s dizelskim motorom (automobili, kamioni itd.), obično s malim udjelom sumpora.
15.1.1 Pod 15.1, od toga: biodizel	Primjenjuju se definicije iz poglavlja 5. (Obnovljiva energija i energija iz otpada).
15.2 Od toga: ulje za grijanje i drugo plinsko ulje	Lako ulje za grijanje za industrijsko i komercijalno korištenje, dizelsko gorivo za pogon plovila i dizelsko gorivo za željeznički promet, druga plinska ulja, uključujući teška plinska ulja dobivena destilacijom između 380 °C i 540 °C i koja se koriste kao sirovine u petrokemijskoj industriji.
16. Loživo ulje	Sva rezidualna (teška) loživa ulja (uključujući i ona koja su dobivena miješanjem). Kinematička viskoznost je iznad 10 cSt pri temperaturi od 80 °C. Žarište je uvijek iznad 50 °C, a gustoća je uvijek veća od 0,90 kg/l.
16.1 Od toga: s malim udjelom sumpora	Teško loživo ulje s udjelom sumpora manjim od 1 %.
16.2 Od toga: s velikim udjelom sumpora	Teško loživo ulje s udjelom sumpora od 1 % i više.
17. White spirit (specijalni teški benzin) i SBP	Rafinirani srednji destilati s destilacijom u rasponu između lake nafte i kerozina. Dijele se na: —   industrijski špirit (SBP): laka ulja koja se dobivaju destilacijom između 30 °C i 200 °C. Postoji 7 ili 8 stupnjeva industrijskog špirita s obzirom na granice područja destilacije. Stupnjevi su utvrđeni prema temperaturnoj razlici između destilacijskih točaka od 5 % i 90 % volumena (koja nije veća od 60 °C). —   white spirit (specijalni teški benzin): posebni industrijski špirit sa žarištem iznad 30 °C. Destilacijsko područje white spirita (specijalnog teškog benzina) je između 135 °C i 200 °C.
18. Maziva	Ugljikovodici nastali iz destilata nusproizvoda; uglavnom se koriste za smanjivanje trenja među površinama. Uključuju sve konačne oblike mazivih ulja, od ulja za vretena do ulja za cilindre, kao i ulja koja se koriste u mastima za podmazivanje, motorna ulja i sve vrste sirovina za maziva ulja.
19. Bitumen	Polučvrsti (polutvrdi), čvrsti (tvrdi) ili viskozni ugljikovodik koloidne strukture, smeđe do crne boje, dobiva se kao ostatak destilacijom sirove nafte vakuumskom destilacijom ostataka nafte od atmosferske destilacije. Bitumen se često naziva asfalt i prvenstveno se upotrebljava za gradnju cesta i kao materijal za pokrivanje krovova. Uključen je tekući i rezani bitumen.
20. Parafinski vosak	To su zasićeni alifatski ugljikovodici. Taj vosak je ostatak dobiven pri odstranjivanju voska iz mazivih ulja. Imaju kristalnu strukturu koja je više ili manje fina u odnosu na stupanj kvalitete. Njihove su glavne značajke sljedeće: bez boje su i mirisa, propusni za svjetlo, s talištem iznad 45 °C.
21. Naftni koks	Crni kruti nusproizvod dobiven uglavnom krekiranjem i karbonizacijom ostataka sirovina, ostataka vakuumske destilacije, katrana i smole u procesima kao što je kontinuirano ili diskontinuirano koksiranje. Sastoji se uglavnom od ugljika (90 do 95 %) i ima mali udio pepela. Koristi se kao sirovina u koksarama u industriji čelika, za grijanje, za proizvodnju elektroda i za proizvodnju kemikalija. Dvije najvažnije odlike su ‚zeleni koks’ i ‚kalcinirani koks’. Uključuje ‚koks na katalizatoru’ koji se tijekom procesa rafiniranja taloži na katalizatoru; taj koks nije obnovljiv i obično se koristi kao gorivo u rafineriji.
22. Drugi proizvodi	Svi proizvodi koji prethodno nisu posebno spomenuti, primjerice: katran i sumpor. Uključuju aromate (npr. BTX ili benzen, toluen i ksilen) i olefinske ugljikovodike (npr. propilen) koji su proizvedeni u rafinerijama.

4.2.   Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

4.2.1.   Opskrba sirovom naftom, NGL-om, rafinerijskim sirovinama, aditivima i drugim ugljikovodicima

Sljedeća se tablica primjenjuje na sirovu naftu, NGL, rafinerijske sirovine, aditive/oksigenate (uključujući biogoriva) i druge ugljikovodike.

1.   Domaća proizvodnja

Ne primjenjuje se za rafinerijske sirovine i za biogoriva.

2.   Iz drugih izvora Aditivi, biogoriva i drugi ugljikovodici, čija je proizvodnja već obuhvaćena u drugim bilancama u vezi s gorivom.

Ne primjenjuje se za sirovu naftu, NGL i rafinerijske sirovine.

2.1   Od toga: iz ugljena

Uključuje tekućine proizvedene u postrojenjima za ukapljivanje ugljena i tekućine iz koksara.

2.2   Od toga: iz prirodnog plina

Kao sirovina za proizvodnju sintetskog benzina može biti potreban prirodni plin. Količina plina za proizvodnju metanola navodi se prema poglavlju 2., a ovdje se navodi količina primljenog metanola.

2.3   Od toga: iz obnovljivih izvora energije

Uključuje biogoriva za miješanje s transportnim gorivima.

Proizvodnja se navodi prema poglavlju 5., a ovdje se navode količine za miješanje.

3.   Povratci iz sektora petrokemije

Gotovi proizvodi ili poluproizvodi koje krajnji potrošači vraćaju u rafinerije u svrhu obrade, miješanja ili prodaje. To su obično nusproizvodi u petrokemijskoj industriji.

Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

4.   Prijenos proizvoda

Uvezeni naftni derivati koji su reklasificirani kao sirovine za daljnju preradu u rafineriji, bez isporuke krajnjim potrošačima.

Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

5.   Uvoz i izvoz

Uključuje količine sirove nafte i proizvoda koji su uvezeni ili izvezeni na temelju sporazuma o procesima obrade (tj. rafiniranje na temelju računa). Kod sirove nafte i NGL-a treba navesti zemlju izvornog podrijetla; kod rafinerijskih sirovina i gotovih proizvoda treba navesti zemlju posljednjeg slanja.

Uključeni su svi ukapljeni plinovi (npr. LPG) dobiveni uplinjavanjem uvezenog ukapljenog prirodnog plina i naftni derivati koje je izravno uvezla ili izvezla petrokemijska industrija.

Napomena: Sva trgovina biogorivima koja se ne miješaju s transportnim gorivima (tj. biogoriva u njihovom čistom obliku) moraju se navesti u Upitniku o obnovljivim izvorima energije.

Ponovni izvoz nafte uvezene u svrhu procesa prerade u području pod carinskim nadzorom treba navesti kao izvoz proizvoda iz zemlje u kojoj je prerada obavljena u zemlju odredišta.

6.   Neposredno korištenje

Sirova nafta, NGL, aditivi i oksigenati (uključujući biogorivo) i drugi ugljikovodici koji se koriste neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte.

Uključena je sirova nafta za proizvodnju električne energije.

7.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

8.   Izračunani input u rafinerije

Izračunana ukupna količina proizvoda koji su ušli u rafineriju. Ta se količina definira kao:

domaća proizvodnja + iz drugih izvora + povratci iz industrije + prijenos proizvoda + uvoz – izvoz – neposredna primjena + promjene zaliha.

9.   Statističke razlike

Definiraju se kao izračunani input u rafinerije – zabilježeni input u rafinerije.

10.   Zabilježeni input u rafinerije

Izmjerena ukupna količina proizvoda koji su ušli u rafineriju.

11.   Gubici u rafinerijama

Razlika između zabilježenog inputa u rafinerije i bruto proizvodnje rafinerije. Gubici se mogu pojaviti za vrijeme procesa destilacije zbog ishlapljivanja. Navedeni gubici prikazuju se pozitivnom brojkom. Moguća su povećanja volumena ali ne i mase.

12.   Ukupne početne i završne zalihe na državnom području

Sve zalihe na državnom području, uključujući zalihe vlade, zalihe glavnih potrošača i zalihe organizacija koje skladište zalihe, zalihe na prispjelim prekooceanskim brodovima, zalihe na područjima pod carinskim nadzorom i zalihe za treće osobe, bez obzira na to jesu li dio dvostranih vladinih sporazuma ili ne. Početna i završna razina odnosi se na prvi, odnosno na zadnji dan izvještajnog razdoblja.

13.   Neto kalorična vrijednost

Proizvodnja, uvoz i izvoz te ukupni prosjek.

4.2.2.   Opskrba naftnim derivatima

Sljedeća se tablica primjenjuje na gotove proizvode (rafinerijski plin, etan, LPG, laka nafta, motorni benzin uključujući biobenzin, avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog (gazolinskog) tipa, mlazno gorivo petrolejskog (kerozinskog) tipa uključujući biogorivo, ostali kerozini, plinsko ulje/dizelsko gorivo, loživo ulje s malim i s velikim udjelom sumpora, white spirit (specijalni teški benzin) i SBP, maziva, bitumen, parafinski vosak, naftni koks i drugi proizvodi). Neposredna primjena sirove nafte i NGL-a navodi se pod isporuku gotovih proizvoda i reklasifikaciju proizvoda.

1.   Primljene sirovine

Uključene su količine domaće ili uvezene sirove nafte (uključujući kondenzate) i domaćeg NGL-a koje se koriste neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte, i količine povrataka iz petrokemijske industrije koje se koriste neposredno iako nisu primarno gorivo.

2.   Bruto proizvodnja rafinerije

Proizvodnja gotovih proizvoda u rafineriji ili postrojenju za miješanje.

Nisu uključeni gubici u rafinerijama, ali je uključeno gorivo koje je rafinerija potrošila za vlastite potrebe.

3.   Reciklirani proizvodi

Gotovi proizvodi koji su ponovno stavljeni na tržište nakon što su jednom isporučeni krajnjim potrošačima (npr. upotrijebljena maziva koja su ponovno prerađena). Ove količine treba razlikovati od povrataka iz petrokemijske industrije.

4.   Rafinerijsko gorivo

Naftni derivati potrošeni za rad rafinerije.

Nisu uključeni proizvodi koje naftne kompanije koriste za druge namjene osim rafiniranja, npr. spremnici i tankeri za prijevoz nafte.

Uključena su goriva potrošena u rafineriji za proizvodnju električne energije i topline za prodaju.

4.1   Od toga: za proizvodnju električne energije

Količine potrošene za proizvodnju električne energije u postrojenjima u rafineriji.

4.2   Od toga: za proizvodnju električne energije i topline

Količine potrošene za proizvodnju električne energije i topline u kogeneracijskim postrojenjima rafinerije.

4.3   Od toga: za proizvodnju topline

Količine potrošene za proizvodnju topline u postrojenjima u rafineriji.

5.   Uvoz i izvoz

6.   Međunarodni pomorski spremnici

7.   Reklasifikacija proizvoda

Količine reklasificirane ili zbog promjene specifikacije ili zbog miješanja s drugim proizvodom.

Negativna vrijednost jednog proizvoda nadoknađuje se s jednom ili više pozitivnih vrijednosti za jedan ili više proizvoda i obrnuto; ukupni neto učinak treba biti jednak nuli.

8.   Prijenos proizvoda

Uvezeni naftni derivati koji su reklasificirani kao sirovine za daljnju preradu u rafineriji, bez isporuke krajnjim potrošačima.

9.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

10.   Izračunane bruto isporuke u tuzemstvu

Definiraju se kao:

primljene sirovine + bruto proizvodnja rafinerije + reciklirani proizvodi – rafinerijsko gorivo + uvoz – izvoz – međunarodni pomorski spremnici + reklasifikacija proizvoda – prijenos proizvoda + promjene zaliha

11.   Statistička razlika

Definiraju se kao izračunane bruto isporuke u tuzemstvu minus zabilježene bruto isporuke u tuzemstvu.

12.   Zabilježene bruto isporuke u tuzemstvu

Zabilježena isporuka gotovih naftnih derivata iz primarnih izvora (npr. rafinerije, postrojenja za miješanje itd.) na unutarnje tržište.

Ovaj se broj može razlikovati od izračunanog zbog npr. razlika u obuhvaćenom području i/ili razlika u definicijama koje se primjenjuju u različitim sustavima izvješćivanja.

12.1   Od toga: bruto isporuke sektoru petrokemije

Količine goriva isporučene sektoru petrokemije.

12.2   Od toga: energija potrošena u sektoru petrokemije

Količine nafte potrošene kao gorivo za petrokemijske procese kao što je parno krekiranje.

12.3   Od toga: neenergetsko korištenje u sektoru petrokemije

Količine nafte potrošene u sektoru petrokemije za proizvodnju etilena, propilena, butilena, sintetičkog plina, aromata, butadiena i drugih sirovina na bazi ugljikovodika, u procesima kao što su parno krekiranje i parno reformiranje te u pogonima za proizvodnju aromata. Nisu uključene količine nafte koje se koriste kao gorivo.

13.   Povratci iz sektora petrokemije u rafinerije

14.   Početne i završne razine zaliha

Sve zalihe na državnom području, uključujući zalihe vlade, zalihe glavnih potrošača i zalihe organizacija koje skladište zalihe, zalihe na prispjelim prekooceanskim brodovima, zalihe na područjima pod carinskim nadzorom i zalihe za treće osobe, bez obzira na to jesu li dio dvostranih vladinih sporazuma ili ne. Početna i završna razina odnosi se na prvi, odnosno na zadnji dan izvještajnog razdoblja.

15.   Promjene zaliha u javnim poduzećima

Promjene zaliha koje drže javna poduzeća, a koje nisu negdje drugdje navedene u razinama zaliha i promjenama zaliha. Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

Uključeni su sirova nafta i NGL za neposrednu primjenu, ako je primjenjivo.

16.   Neto kalorična vrijednost bruto isporuka u tuzemstvu

4.2.3.   Bruto isporuke u tuzemstvu po sektoru

U tablicama koje slijede, sljedeći se agregati primjenjuju za sirovu naftu, NGL, rafinerijski plin, etan, LPG, laku naftu, sav motorni benzin uključujući biogorivo, avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog (gazolinskog) tipa, svo mlazno gorivo kerozinskog tipa uključujući biogorivo, ostali kerozin, plinsko ulje/dizelsko gorivo (i njegove frakcije dizelskog goriva za motorna vozila, ulje za grijanje i drugo plinsko ulje, biodizel i nebiološko plinsko ulje/dizelsko gorivo), svo loživo ulje (uključujući njegove frakcije s malim i velikim udjelom sumpora), white spirit (specijalni teški benzin) i SBP, maziva, bitumen, parafinski vosak, naftni koks i druge naftne derivate.

Treba navesti količine i za energetsko i neenergetsko korištenje te ukupnu količinu.

1.   Sektor pretvorbe ukupno

Ukupne količine goriva korištene za primarnu i sekundarnu pretvorbu energije.

1.1   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

1.2   Od toga: samostalni proizvođači – elektrane

1.3   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

1.4   Od toga: samostalni proizvođači – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

1.5   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – toplane

1.6   Od toga: samostalni proizvođači – toplane

1.7   Od toga: plinare/postrojenja za uplinjavanje

1.8   Od toga: miješani prirodni plin

1.9   Od toga: koksare

1.10   Od toga: visoke peći

1.11   Od toga: petrokemijska industrija

1.12   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.13   Od toga: drugdje nespomenuto – pretvorba

2.   Energetski sektor ukupno

Ukupna količina koja se koristi kao energija u energetskom sektoru.

2.1   Od toga: rudnici ugljena

2.2   Od toga: vađenje nafte i plina

2.3   Od toga: koksare

2.4   Od toga: visoke peći

2.5   Od toga: plinare

2.6   Od toga: elektrane

Elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane.

2.7   Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

3.   Gubici u distribuciji

Gubici izvan rafinerije zbog prijevoza i distribucije.

Uključeni gubici u cjevovodima.

4.   Krajnja potrošnja energije

5.   Sektor industrije

5.1   Od toga: željezo i čelik

5.2   Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

5.3   Od toga: obojeni metali

5.4   Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

5.5   Od toga: vozila

5.6   Od toga: strojevi

5.7   Od toga: rudarstvo i vađenje

5.8   Od toga: hrana, piće i duhan

5.9   Od toga: celuloza, papir i tiskanje

5.10   Od toga: drvo i proizvodi od drva

5.11   Od toga: građevinarstvo

5.12   Od toga: tekstil i koža

5.13   Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

6.   Sektor prometa

6.1   Od toga: međunarodni zračni promet

6.2   Od toga: unutarnji zračni promet

6.3   Od toga: cestovni promet

6.4   Od toga: željeznički promet

6.5   Od toga: unutrašnja plovidba

6.6   Od toga: cjevovodni transport

6.7   Od toga: drugdje nespomenuto – promet

7.   Drugi sektori

7.1   Od toga: komercijalne i javne usluge

7.2   Od toga: domaćinstva

7.2.1   Domaćinstva od toga: grijanje prostora:

7.2.2   Domaćinstva od toga: hlađenje prostora:

7.2.3   Domaćinstva od toga: grijanje vode

7.2.4   Domaćinstva od toga: kuhanje

7.2.5   Domaćinstva od toga: druge vrste konačne namjene

7.3   Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

7.4   Od toga: ribarstvo

7.5   Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

8.   Neenergetsko korištenje ukupno

Količine koje su korištene kao sirovine u raznim sektorima, to jest nisu potrošene kao gorivo ili pretvorene u drugo gorivo. Te su količine uključene u gore navedeni popis agregata.

8.1   Od toga: sektor pretvorbe

8.2   Od toga: energetski sektor

8.3   Od toga: sektor prometa

8.4   Od toga: sektor industrije

8.4.1   Sektor industrije, od toga: kemijska industrija (uključujući petrokemijsku)

8.5   Od toga: drugi sektori

4.2.4.   Uvoz i izvoz

Uvoz prema zemlji podrijetla i izvoz prema zemlji odredišta. Pogledati također napomene pod točkama 4.2.1, agregat 5.

4.3.   Mjerne jedinice

1. Količine energije	103 tona
2. Kalorične vrijednosti	MJ/t

4.4.   Odstupanja i izuzeća

Cipar se izuzima od izvješćivanja o agregatima definiranima u odjeljku 4.2.3 pod točkom 7. (Drugi sektori) i točkom 8. (Neenergetsko korištenje ukupno); primjenjuju se samo ukupne vrijednosti.

5.   OBNOVLJIVA ENERGIJA I ENERGIJA IZ OTPADA

5.1   PRIMJENJIVI ENERGENTI

Ako nije drukčije određeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve sljedeće energente:

Energent	Definicija
1. Hidroenergija	Potencijalna i kinetička energija vode pretvorena u električnu energiju u hidroelektranama. Moraju biti uključene i crpne hidroelektrane. Treba navesti proizvodnju postrojenja veličine < 1 MW, 1 do < 10 MW, ≥ 10 MW i proizvodnju crpnih hidroelektrana.
2. Geotermalna energija	Energija raspoloživa kao toplina koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, obično u obliku tople vode ili pare. Ta proizvodnja energije predstavlja razliku između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine. Iskorištava se na prikladnim lokacijama: — za proizvodnju električne energije pomoću suhe pare ili slanice s visokom entalpijom nakon isparavanja, — neposredno kao toplina za grijanje, poljoprivredu itd.
3. Solarna energija	Zračenje sunca koje se iskorištava za proizvodnju tople vode i električne energije. Ta je proizvodnja energije toplina raspoloživa prijenosniku topline, tj. nastala solarna energija manje optički gubici i gubici kolektora. Nije uključena pasivna solarna energija koja se koristi izravno za grijanje, hlađenje i osvjetljavanje domaćinstava i drugih zgrada.
3.1 Od toga: Solarna fotovoltaična energija	Sunčeva svjetlost pretvorena u električnu energiju pomoću solarnih ćelija koje su obično napravljene od poluvodičkih materijala koji kad su izloženi svjetlu proizvode električnu energiju.
3.2 Od toga: Solarna toplinska energija	Toplina dobivena zračenjem sunca, može se dobiti: (a) u solarnim elektranama ili (b) pomoću opreme za proizvodnju sanitarne tople vode ili za sezonsko grijanje bazena (npr. ravni pločasti solarni kolektori, uglavnom od termosifona).
4. Energija plime i oseke, valova i oceana	Mehanička energija dobivena gibanjem plime, valova ili oceanskih struja, koristi se za proizvodnju električne energije.
5. Energija vjetra	Kinetička energija vjetra koja se koristi za proizvodnju električne energije.
6. Industrijski otpad (neobnovljivi)	Navesti neobnovljivi industrijski otpad (kruti ili tekući) koji se koristi neposredno za proizvodnju električne energije i/ili topline. Količinu korištenoga goriva treba navesti kao neto kaloričnu vrijednost. Obnovljivi industrijski otpad treba navesti u kategorijama kruta biomasa, bioplin i/ili tekuća biogoriva.
7. Komunalni otpad	Otpad koji proizvode domaćinstva, bolnice i tercijarni sector, spaljen u posebnim pogonima, navodi se kao neto kalorična vrijednost.
7.1 Od toga: obnovljivi	Količina komunalnog otpada biološkog podrijetla.
7.2 Od toga: neobnovljivi	Količina komunalnog otpada nebiološkog podrijetla.
8. Kruta biogoriva:	Uključuju organski, nefosilni materijal biološkog podrijetla koji se može koristiti kao gorivo za proizvodnju topline ili električne energije. Obuhvaća:
8.1 Od toga: drveni ugljen	Kruti ostatak destruktivne destilacije i pirolize drva i drugih biljnih materijala.
9. Bioplin	Plin koji se uglavnom sastoji od metana i ugljičnog dioksida, proizveden anaerobnom digestijom biomase.
10. Tekuća biogoriva	Količine tekućih biogoriva navedene u ovoj kategoriji odnose se na količine biogoriva, a ne na ukupni volumen tekućina koji nastaje miješanjem s biogorivima. U posebnim slučajevima uvoza i izvoza tekućih biogoriva uzima se u obzir samo trgovina biogorivima koja nisu pomiješana s transportnim gorivima (tj. biogoriva u čistom obliku); trgovina tekućim biogorivima koja su pomiješana s transportnim gorivima treba navesti pod podatke o nafti u poglavlju 4. Tekuća biogoriva su sljedeća:
10.1 Od toga: biobenzin	Ova kategorija uključuje bioetanol (etanol proizveden iz biomase i/ili biorazgradivog dijela otpada), biometanol (metanol proizveden iz biomase i/ili biorazgradivog dijela otpada), bioETBE (etil tercijarni butileter proizveden na bazi bioetanola; postotni udio biogoriva u bioETBE koji se računa je 47 %) i bioMTBE (metil tercijarni butileter proizveden na bazi biometanola: postotni udio biogoriva u bioMTBE koji se računa je 36 %).
10.1.1 Biobenzin od toga: bioetanol:	Etanol proizveden iz biomase i/ili biorazgradivog dijela otpada
10.2 Od toga: biodizel	Ova kategorija uključuje biodizel (metilester kvalitete dizela, proizveden iz biljnog ili životinjskog ulja), biodimetileter (dimetileter proizveden iz biomase), gorivo Fischer-Tropsch (gorivo dobiveno iz biomase po postupku Fischer-Tropsch), hladno prešano bioulje (proizvedeno iz sjemenja isključivo mehaničkom obradom) i sva druga tekuća biogoriva koja se dodaju dizelskom gorivu za motorna vozila, s njim se miješaju ili se u čistom obliku koriste kao dizelsko gorivo za motorna vozila.
10.3 Biokerozin za mlazne motore	Tekuća biogoriva dobivena iz biomase i pomiješana s ili koja zamjenjuju kerozin za mlazne motore.
10.4 Druga tekuća biogoriva	Tekuća biogoriva koja se neposredno koriste kao gorivo, a koja nisu uključena u kategorije biobenzin i biodizel.

5.2.   Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

5.2.1.   Bruto proizvodnja električne energije i topline

Količine električne energije i topline koje su proizvedene iz energenata iz odjeljka 5.1 (osim za drveni ugljen, biobenzin i biokerozin za mlazne motore) moraju se navesti zasebno, kadgod je primjenjivo:

—	za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače,

—	za elektrane, za toplane i za kogeneracijska postrojenja.

Ovim zahtjevom nije uključen drveni ugljen. U tekuća biogoriva nisu uključeni biobenzin i biokerozin za mlazne motore. Za hidroenergiju podaci se moraju podijeliti na: postrojenja s proizvodnjom električne energije do 1 MW, između 1 i 10 MW i više od 10 MW.

5.2.2.   Sektori opskrbe i pretvorbe

Količine energenata navedene u odjeljku 5.1. (osim za hidroenergiju, solarnu fotovoltaičnu energiju, energiju plime i oseke, valova i oceana te energiju vjetra) i korištene u sektorima opskrbe i pretvorbe moraju se navesti za sljedeće agregate:

1.   Proizvodnja

2.   Uvoz

3.   Izvoz

4.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

5.   Bruto potrošnja

6.   Statističke razlike

7.   Sektor pretvorbe ukupno

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za pretvorbu primarnih oblika energije u sekundarne (npr. deponijski plinovi u električnu energiju) ili za pretvorbu u derivirane energente (npr. bioplin za miješani prirodni plin).

7.1   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

7.2   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

7.3   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – toplane

7.4   Od toga: samostalni proizvođači – elektrane

7.5   Od toga: samostalni proizvođači – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

7.6   Od toga: samostalni proizvođači – toplane

7.7   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za proizvodnju briketa. Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za grijanje i rad opreme moraju se navesti kao potrošnja u energetskom sektoru.

7.8   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za proizvodnju BKB-a. Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za grijanje i rad opreme moraju se navesti kao potrošnja u energetskom sektoru.

7.9   Od toga: Plin iz plinare

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za proizvodnju plina iz plinare. Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za grijanje i rad opreme moraju se navesti kao potrošnja u energetskom sektoru.

7.10   Od toga: visoke peći

Količine energije iz obnovljivih izvora (npr. drveni ugljen) pretvorene u visokim pećima.

Količine energije iz obnovljivih izvora korištene za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru.

7.11   Od toga: postrojenja za miješanje s prirodnim plinom

Količine bioplina pomiješane s prirodnim plinom koje se dodaju mreži za prijenos prirodnog plina.

7.12   Od toga: za miješanje s motornim benzinom/dizelom/kerozinom

Količine tekućih biogoriva koje nisu isporučene u svrhu krajnje potrošnje, nego se koriste s drugim naftnim derivatima navedenima u Godišnjem upitniku.

7.13   Od toga: postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

Količine drva korištene za proizvodnju drvenog ugljena.

7.14   Od toga: drugdje nespomenuto – pretvorba

5.2.3.   Energetski sektor

Količine energenata navedene u odjeljku 5.1. (osim za hidroenergiju, solarnu fotovoltaičnu energiju, energiju plime i oseke, valova i oceana te energiju vjetra) i korištene u energetskom sektoru ili za krajnju potrošnju moraju se navesti za sljedeće agregate:

1.   Energetski sektor ukupno

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene u energetskoj industriji za pretvorbu. Npr. količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za grijanje, osvjetljenje i rad crpki/kompresora.

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada pretvorene u drugi oblik energije navode se u sektoru pretvorbe.

1.1   Od toga: postrojenja za uplinjavanje

1.2   Od toga: javne elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane

1.3   Od toga: rudnici ugljena

1.4   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.5   Od toga: koksare

1.6   Od toga: rafinerije nafte

1.7   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.8   Od toga: plinare

1.9   Od toga: visoke peći

1.10   Od toga: postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

1.11   Od toga: drugdje nespomenuto

2.   Gubici u distribuciji

Svi gubici uslijed prijevoza i distribucije.

5.2.4.   Krajnje korištenje energije

Količine energenata navedene u odjeljku 5.1. (osim za hidroenergiju, solarnu fotovoltaičnu energiju, energiju plime i oseke, valova i oceana te energiju vjetra) moraju se navesti za sljedeće agregate:

1.   Krajnja potrošnja energije

2.   Sektor industrije

2.1   Od toga: željezo i čelik

2.2   Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3   Od toga: obojeni metali

2.4   Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5   Od toga: vozila

2.6   Od toga: strojevi

2.7   Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8   Od toga: hrana, piće i duhan

2.9   Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10   Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11   Od toga: građevinarstvo

2.12   Od toga: tekstil i koža

2.13   Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3.   Sektor prometa

3.1   Od toga: željeznički promet

3.2   Od toga: cestovni promet

3.3   Od toga: unutrašnja plovidba

3.4   Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4.   Drugi sektori

4.1   Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2   Od toga: domaćinstva

4.2.1   Domaćinstva od toga: grijanje prostora

4.2.2   Domaćinstva od toga: hlađenje prostora

4.2.3   Domaćinstva od toga: grijanje vode

4.2.4   Domaćinstva od toga: kuhanje

4.2.5   Domaćinstva od toga: druge vrste konačne namjene

4.3   Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4   Od toga: ribarstvo

4.5   Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

5.2.5.   Tehničke karakteristike postrojenja

Na kraju izvještajne godine treba navesti odgovarajuće sljedeće proizvodne kapacitete električne energije:

1.   Hidroenergija

Treba navesti kapacitet za postrojenja veličine < 1 MW, od 1 do < 10 MW, ≥ 10 MW za mješovita postrojenja i čiste crpne hidroelektrane te za sve veličine skupa. Detaljne podatke o veličini postrojenja treba navesti bez crpnih hidroelektrana.

2.   Geotermalna energija

3.   Solarna fotovoltaična energija

4.   Solarna toplinska energija

5.   Energija plime i oseke, valova i oceana

6.   Energija vjetra

7.   Industrijski otpad (neobnovljivi)

8.   Komunalni otpad

9.   Kruta biogoriva

10.   Bioplinovi

11.   Biodizel

12.   Druga tekuća biogoriva

Treba navesti ukupnu površinu pod solarnim kolektorima.

Treba navesti sljedeće kapacitete za proizvodnju biogoriva:

1.   Biobenzin

2.   Biodizel

3.   Biokerozin za mlazne motore

4.   Druga tekuća biogoriva

5.2.6.   Uvoz i izvoz

Treba navesti uvoz prema zemlji podrijetla i izvoz prema zemlji odredišta za sljedeće proizvode:

1.   Biobenzin

1.1   Od toga: bioetanol:

2.   Biokerozin za mlazne motore

3.   Biodizel

4.   Druga tekuća biogoriva

5.   Drvene pelete

5.2.7.   Proizvodnja krutih biogoriva i bioplinova

Treba navesti proizvodnju sljedećih proizvoda:

1.   Kruta biogoriva (nije uključen drveni ugljen)

1.1   Od toga: ogrjevno drvo, drvni ostaci i nusproizvodi

1.1.1   Od ogrjevnog drva, drvnih ostataka i nusproizvoda, od toga: drvene pelete

1.2   Od toga: crni lug

1.3   Od toga: otpaci šećerne trske

1.4   Od toga: otpad životinjskog podrijetla

1.5   Od toga: drugi biljni materijali i ostaci

2.   Bioplinovi dobiveni anaerobnom fermentacijom

2.1   Od toga: deponijski plin

2.2   Od toga: plin kanalizacijskog mulja

2.3   Od toga: drugi bioplinovi dobiveni anaerobnom fermentacijom

3.   Bioplinovi dobiveni toplinskim postupcima

5.3.   Kalorične vrijednosti

Treba navesti prosječne neto kalorične vrijednosti za sljedeće proizvode:

1.   Biobenzin

2.   Bioetanol:

3.   Biodizel

4.   Biokerozin za mlazne motore

5.   Druga tekuća biogoriva

6.   Drveni ugljen

5.4.   Mjerne jedinice

1. Proizvodnja električne energije	MWh
2. Proizvodnja topline	TJ
3. Obnovljivi energenti	Biobenzin, biodizel i druga tekuća biogoriva: u tonama Drveni ugljen: 1 000 tona Svi ostali: TJ (na temelju neto kaloričnih vrijednosti).
4. Površina solarnih kolektora	1 000 m2
5. Kapacitet postrojenja	Biogoriva: tona/godina Svi ostali: MWe
6. Kalorične vrijednosti	KJ/kg (neto kalorična vrijednost)

5.5.   Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

6.   VAŽEĆE ODREDBE

Sljedeće se odredbe primjenjuju za prikupljanje podataka kako je opisano u svim prethodnim poglavljima.

1.   Izvještajno razdoblje:

Kalendarska godina (od 1. siječnja do 31. prosinca).

2.   Učestalost

Godišnje.

3.   Rok za dostavu podataka

30. studenoga u godini koja slijedi nakon izvještajnog razdoblja.

4.   Oblik i način prosljeđivanja podataka:

Oblik u kojem se podaci prosljeđuju u skladu je s odgovarajućim standardom za izmjenu podataka koji je utvrdio Eurostat.

Podaci se prosljeđuju ili unose u elektroničkom obliku u jedinstveni središnji portal Eurostata.