24.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/44

(1)

Globalno praćenje okoliša i sigurnosti (GMES) bila je inicijativa za praćenje Zemlje koju je Unija vodila i provodila u partnerstvu s državama članicama i Europskom svemirskom agencijom (ESA). Porijeklo GMES-a datira iz svibnja 1998., kada su institucije uključene u razvoj svemirskih aktivnosti u Europi donijele zajedničku izjavu poznatu pod nazivom „Baveno Manifesto”. Manifest je pozivao na dugoročnu predanost razvoju službi za praćenje stanja okoliša iz svemira, služeći se u svrhu daljnjeg unapređenja, europskim vještinama i tehnologijama. Unija je 2005. donijela stratešku odluku o razvoju zajedno s ESA-om neovisnog europskog kapaciteta za promatranje Zemlje za pružanje usluga u području zaštite okoliša i sigurnosti.

(2)

Nadovezujući se na tu inicijativu, Uredbom (EU) br. 911/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđen je Europski program za praćenje Zemlje (GMES) i pravila za provedbu njegovih početnih aktivnosti.

(3)

Program osnovan prema Uredbi (EU) br. 911/2010 trebao bi se nastaviti unutar novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. - 2020., uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (4) a kraticu „GMES” trebalo bi zamijeniti nazivom „Copernicus” kako bi se olakšala komunikacija sa širom javnosti. Komisija je registrirala zaštitni znak kako bi ga mogle koristiti institucije Unije i licencirala ga je za ostale zainteresirane korisnike, posebice pružatelje osnovnih usluga.

(4)

Program Copernicus temelji se na partnerstvu između Unije, ESA-e i država članica. Stoga bi se trebao nadovezati na postojeće europske i nacionalne kapacitete i trebao bi ih dopuniti novom, zajednički razvijenom imovinom. Kako bi se proveo ovaj dijalog Komisija bi trebala nastojati održavati dijalog s ESA-om i državama članicama koje posjeduju relevantnu svemirsku i in situ imovinu.

(5)

U svrhu ostvarenja svojih ciljeva, program Copernicus bi trebao osigurati autonomne kapacitete Unije za promatranje iz svemira i pružiti operativne usluge u području okoliša, civilne zaštite i civilne sigurnosti, uz potpuno poštovanje nacionalnih ovlasti za službena upozorenja. Isto tako, trebalo bi iskoristiti sve dostupne podatke dodatnih misija i in situ podatke koje uglavnom pružaju države članice. Programom Copernicus trebali bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti kapaciteti za promatranje iz svemira i usluge država članica. Programom Copernicus također bi se trebali iskoristiti kapaciteti komercijalnih inicijativa u Europi i na taj način bi se trebalo doprinijeti razvoju održivog komercijalnog svemirskog sektora u Europi. Pored toga, potrebno je poticati sustave za optimiziranje prijenosa podataka kako bi se dodatno unaprijedili potrebni kapaciteti kao odgovor na rastuću potražnju korisnika za podacima u gotovo stvarnom vremenu.

(6)

U svrhu poticanja i olakšavanja tehnologija za promatranje Zemlje, od strane kako lokalnih vlasti tako i malih i srednjih poduzeća (MSP), trebalo bi poticati namjenske mreže za distribuciju podataka programa Copernicus uključujući nacionalna i regionalna tijela.

(7)

Cilj programa Copernicus trebao bi biti pružanje točnih i pouzdanih informacija u području zaštite okoliša i sigurnosti, koje su prilagođene potrebama korisnika i podupiru druge politike Unije, posebice one koje se odnose na unutarnje tržište, promet, okoliš, energiju, civilnu zaštitu i civilnu sigurnost, suradnju s trećim zemljama i humanitarnu pomoć.

(8)

Copernicus bi se trebao smatrati europskim doprinosom izgradnji Globalnog sustava svih sustava promatranja (GEOSS) koji je razvijen u okviru Skupine za promatranje Zemlje (GEO).

(9)

Copernicus bi trebalo provesti dosljedno s ostalim relevantnim instrumentima i aktivnostima Unije, posebice aktivnostima vezanima uz okoliš i klimatske promjene, te instrumentima u području sigurnosti, zaštite osobnih podataka, konkurentnosti i inovacija, kohezije, istraživanja, transporta, natjecanja i međunarodne suradnje, te s europskim satelitskim navigacijskim sustavima (Galileo i EGNOS). Podaci programa Copernicus trebali bi biti u skladu s referentnim prostornim informacijama država članica kao i s provedbenim pravilima i tehničkim smjernicama infrastrukture za prostorne informacije u Uniji utvrđene Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5). Copernicus bi isto tako trebao nadopuniti Europski sustav razmjene informacija o okolišu (SEIS), kako je naveden u Komunikaciji Komisije od 1. veljače 2008. naslovljenoj: Ususret Europskom sustavu razmjene informacija o okolišu (SEIS), i aktivnosti Unije u području odaziva u kriznim situacijama. Program Copernicus trebalo bi provesti u skladu s ciljevima Direktive 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, posebno transparentnošću, stvaranjem uvjeta koji vode razvoju usluga te doprinosu gospodarskom razvoju i otvaranju radnih mjesta. Podaci i informacije programa Copernicus trebali bi biti slobodno i besplatno raspoloživi kao potpora Digitalnoj agendi za Europu, kako je navedena u Komunikaciji Komisije od 26. kolovoza 2010. naslovljenoj: Digitalna agenda za Europu.

(10)

Copernicus je program koji će biti proveden u sklopu strategije Europa 2020. - Strategija za pametan, održiv i uključiv razvoj (strategija „Europa 2020.”). On bi trebao koristiti širokom rasponu politika Unije i doprinijeti postizanju ciljeva strategije Europa 2020., posebice razvijajući učinkovitu svemirsku politiku kako bi se osigurali alati za rješavanje nekih od ključnih globalnih izazova te postizanje ciljeva o klimatskim promjenama i održivosti energije. Copernicus bi također trebao podržavati provedbu europske svemirske politike te podupirati rast europskih tržišta svemirskih podataka i usluga.

(11)

Program Copernicus također bi trebao iskoristiti rezultate koje pruža Obzor 2020. uspostavljen Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7), posebice kroz njegove aktivnosti istraživanja i inovacija budućih tehnologija i aplikacija praćenja Zemlje korištenjem tehnologija otkrivanja na daljinu, zračnih i in situ tehnologija te podataka koji odgovaraju velikim društvenim izazovima. Komisija bi stoga trebala osigurati odgovarajuću sinergiju, transparentnost i jasnoću u vezi s različitim aspektima programa Copernicus.

(12)

Razvoj svemirske komponente programa Copernicus trebao bi se temeljiti na analizi mogućnosti za udovoljavanjem sve većim potrebama korisnika, uključujući nabavu iz nacionalnih/javnih misija i komercijalnih dobavljača u Europi, specifikacije novih namjenskih misija, međunarodne sporazume kojima se osigurava pristup ne-europskim misijama i europsko tržište promatranja Zemlje.

(13)

U svrhu jasnoće i olakšavanja kontrole troškova, maksimalni iznos dodijeljen od strane Unije za provedbu aktivnosti iz programa Copernicus trebalo bi raščlaniti na različite kategorije. Međutim, radi fleksibilnosti te kako bi se osiguralo neometano odvijanje programa Copernicus, Komisija bi trebala biti u mogućnosti preraspodijeliti sredstva iz jedne kategorije u drugu.

(14)

Pružanje operativnih usluga ovisi o dobrom funkcioniranju, stalnoj dostupnosti i sigurnosti svemirske komponente programa Copernicus. Rastuća opasnost od sudara s ostalim satelitima i svemirskim otpadom predstavlja ozbiljnu prijetnju svemirskoj komponenti programa Copernicus. Stoga bi aktivnosti u okviru programa Copernicus također trebale uključivati zaštitu svemirske komponente programa Copernicus i njezina funkcioniranja, uključujući i za vrijeme lansiranja satelita. U tom smislu, proporcionalni doprinos troškovima usluga koje mogu pružiti takvu zaštitu mogao bi se financirati iz proračunskih sredstava dodijeljenih programu Copernicus koliko je to moguće u skladu sa strogim upravljanjem troškovima i u potpunosti poštujući najviši iznos od 26,5 milijuna EUR po tekućim cijenama utvrđen u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013. Takav doprinos trebao bi se koristiti samo za pružanje podataka i usluga, a ne za kupnju infrastrukture.

(15)

Kako bi se poboljšala provedba programa Copernicus i njegovo dugoročno planiranje, Komisija bi trebala donijeti godišnji program rada, uključujući plan provedbe aktivnosti potrebnih za ostvarenje ciljeva programa Copernicus. Taj plan provedbe trebao bi biti dalekovidan i opisati aktivnosti koje su potrebne za provedbu programa Copernicus, uzimajući u obzir sve veće potrebe korisnika i tehnološki razvoj.

(16)

Provedba uslužne komponente programa Copernicus trebala bi se temeljiti na tehničkim specifikacijama s obzirom na složenost i resurse dodijeljene programu Copernicus. To bi olakšalo javno korištenje usluga budući da bi korisnici mogli očekivati dostupnost i razvoj usluga kao i suradnju s državama članicama i drugim stranama. Stoga bi Komisija trebala prema potrebi donijeti i ažurirati tehničke specifikacije za sve usluge programa Copernicus usmjerene na aspekte kao što su područje primjene, arhitektura, portfelji tehničkih usluga, indikativna analiza i planiranje troškova, razine učinkovitosti, potrebe pristupa svemirskim i in situ podacima, razvoj, standarde, arhiviranje i širenje podataka.

(17)

Provedba svemirske komponente programa Copernicus trebala bi se temeljiti na tehničkim specifikacijama s obzirom na složenost i resurse dodijeljene programu Copernicus. Stoga bi Komisija trebala donijeti i ažurirati, prema potrebi, tehničke specifikacije koje podrobno opisuju aktivnosti koje će se podržati u okviru svemirske komponente programa Copernicus kao i indikativnu analizu i planiranje troškova. Budući da bi Copernicus trebao nadograditi ulaganja Unije, ESA-e i država članica u kontekstu Globalnog praćenja okoliša i sigurnosti, aktivnosti u okviru svemirske komponente programa Copernicus trebale bi uzeti u obzir, prema potrebi, elemente dugoročnog scenarija (LTS) ESA-e što je dokument koji priprema i ažurira ESA, a njime se uspostavlja ukupni okvir za svemirsku komponentu programa Copernicus.

(18)

Program Copernicus trebao bi biti usmjeren prema korisniku, stoga zahtijeva neprekidnu, učinkovitu uključenost korisnika, osobito u vezi definiranja i provjere zahtjeva usluge.

(19)

Međunarodna dimenzija programa Copernicus od osobite je važnosti u razmjeni podataka i informacija, kao i u pristupu infrastrukturi za promatranje. Takav sustav razmjene isplativiji je od prikupljanja novih podataka te jača globalnu dimenziju programa Copernicus.

(20)

Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru (EGP) i okvirni sporazumi sa zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima omogućuju sudjelovanje tih država u programima Unije. Sudjelovanje ostalih trećih zemalja i međunarodnih organizacija trebalo bi se omogućiti zaključivanjem međunarodnih sporazuma u tu svrhu.

(21)

Države članice, treće zemlje i međunarodne organizacije trebale bi na temelju odgovarajućih sporazuma slobodno doprinositi programima.

(22)

Komisija bi trebala preuzeti sveukupnu odgovornost za Copernicus. Trebala bi definirati njegove prioritete te osigurati sveukupnu koordinaciju i nadziranje programa Copernicus. To bi također trebalo uključiti posebne napore koji dovode do podizanja javne svijesti o važnosti svemirskih programa za europske građane. Trebala bi pravovremeno dostavljati Europskom parlamentu i Vijeću sve relevantne informacije povezane s programom Copernicus.

(23)

U provedbi programa Copernicus Komisija bi se trebala osloniti, prema potrebi, na europske međuvladine organizacije s kojima je već uspostavila partnerstva, posebice na ESA-u u pogledu tehničke koordinacije svemirske komponente programa Copernicus, definicije njegove arhitekture, razvoja i nabave svemirske imovine, pristupa podacima i upravljanja namjenskim misijama. Pored toga, Komisija bi se također trebala osloniti na Europsku organizaciju za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT) u pogledu upravljanja namjenskim misijama, u skladu s njenim stručnim znanjem i mandatom.

(24)

Uzimajući u obzir partnersku dimenziju programa Copernicus i u svrhu izbjegavanja dupliciranja tehničke stručnosti, provedba programa Copernicus trebala bi se delegirati tijelima s odgovarajućim tehničkim i profesionalnim mogućnostima. Te bi subjekte trebalo potaknuti da otvore izvršavanje tih zadataka, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (8) (Financijska uredba), do određene razine za tržišno natjecanje.

(25)

Program Copernicus trebao bi uključivati uslužnu komponentu koja osigurava dostavu informacija u područjima praćenja atmosfere, praćenja morskog okoliša, praćenja kopna, klimatskih promjena, upravljanja u kriznim situacijama i sigurnosti. Copernicus bi posebice trebao dostavljati informacije o stanju atmosfere uključujući na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini; informacije o stanju oceana, uključujući osnivanje namjenske europske grupacije za praćenje stanja mora; informacije u svrhu potpore praćenja kopna koje podržavaju provedbu lokalnih, nacionalnih i europskih politika; informacije u svrhu potpore prilagodbi klimatskim promjenama i njihovom ublažavanju; geoprostorne informacije u svrhu potpore upravljanju u kriznim situacijama, uključujući preventivne aktivnosti, i civilnoj sigurnosti uključujući podršku za vanjsko djelovanje Unije. Komisija bi trebala odrediti odgovarajuće ugovorne aranžmane koji potiču održivost pružanja usluge.

(26)

Ako to dostatno opravdava posebnost mjera i posebno stručno znanje, Komisija se pri provedbi uslužne komponente programa Copernicus može osloniti na nadležna tijela, kao što su Europska agencija za okoliš, Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (FRONTEX), Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) i Satelitski centar Europske unije (SATCEN), Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), ostale relevantne europske agencije, grupacije ili konzorcije nacionalnih tijela ili bilo koje drugo relevantno tijelo koje bi moglo doći u obzir za prijenos ovlasti u skladu s. Financijskom uredbom. Izbor subjekta trebao bi uzeti u obzir isplativost povjeravanja takvih zadaća i utjecaj na strukturu uprave subjekta te na njegove financijske i ljudske resurse.

(27)

Zajednički istraživački centar (ZIC) Komisije aktivno je uključen u inicijativu GMES i u provedbu početnih operacija GMES-a utvrđenih Uredbom (EU) br. 911/2010. Komisija bi se trebala i dalje oslanjati na znanstvenu i tehničku potporu ZIC-a u provedbi programa Copernicus.

(28)

Javna nabava tijela kojima je povjerena provedba programa Copernicus trebala bi biti usklađena s pravilima Unije ili jednakovrijednim međunarodnim standardima, u mjeri u kojoj je to dopušteno odredbama o ugovorima o javnoj nabavi u Financijskoj uredbi. Potrebna posebna usklađenja s ovim pravilima, kao i aranžmane za produljenje postojećih ugovora, trebalo bi definirati u odgovarajućim sporazumima o delegiranju. Cilj bi prije svega trebao biti dobivanje najbolje vrijednosti za novac, kontrola troškova, ublažavanje rizika, poboljšanje učinkovitosti i manje oslanjanje na jednog dobavljača. Potrebno je osigurati otvoreni pristup i pošteno tržišno natjecanje u cijelom dobavljačkom lancu te uravnoteženu ponudu mogućnosti sudjelovanja industrije na svim razinama, uključujući posebno nove sudionike te MSP-e. Potrebno je izbjeći moguću zlouporabu vladajućeg položaja i dugoročno oslanjanje na jednog dobavljača. Za ublažavanje rizika, izbjegavanje oslanjanja na jedan izvor opskrbe i općenito bolju kontrolu programa Copernicus i njegovih troškova i rasporeda potrebno je, gdje god je to moguće, osigurati nabavu iz više izvora. Povrh toga, potrebno je očuvati razvoj Europske industrije i promicati ga u svim područjima koja se odnose na promatranje Zemlje, u skladu s međunarodnim sporazumima kojih je Unija stranka.

(29)

Rizik od lošeg izvršenja ugovora ili od neizvršenja trebalo bi ublažiti koliko god je to moguće. U tu svrhu izvoditelji bi trebali dokazati održivost u svojem izvršavanju ugovora u odnosu na preuzete obveze i trajanje ugovora. Stoga bi javni naručitelji prema potrebi trebali precizirati zahtjeve koji se odnose na pouzdanost isporuka robe i pružanje usluga. Uz to, u slučaju kupnje robe i usluga osjetljive prirode, javni naručitelji mogu tu kupnju podvrgnuti posebnim uvjetima, posebno kako bi se osigurala sigurnost podataka. Industrijama Unije treba dopustiti korištenje izvora koji ne pripadaju Uniji za određene komponente i usluge ako se dokažu značajne prednosti u pogledu odnosa kvalitete i troškova, uzimajući u obzir, međutim, stratešku prirodu programa Copernicus i zahtjeve Unije u području sigurnosti i kontrole izvoza. Potrebno je iskoristiti prednosti ulaganja u javni sektor te iskustvo i sposobnosti industrije, ali i osigurati da se ne krše pravila o konkurentnim natječajima.

(30)

Kako bi se bolje ocijenio ukupni trošak proizvoda, usluge ili radova za koje je raspisan poziv za podnošenje ponuda, uključujući njihov dugoročni operativni trošak, u obzir bi se trebao uzeti, gdje je to moguće za vrijeme postupka javne nabave, ukupni trošak tijekom korisnog životnog ciklusa proizvoda, usluge ili radova za koje je raspisan poziv za podnošenje ponuda, koristeći pristup koji se temelji na isplativosti, poput izračuna troška životnog ciklusa kod postupka javne nabave koji se temelji na kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude. U tu bi svrhu javni naručitelj trebao osigurati da se metodologija za izračun troškova korisnog životnog ciklusa proizvoda, usluge ili radova izričito navede u ugovornoj dokumentaciji ili pozivu za nadmetanje te da ona omogućava provjeru točnosti informacija koje dostave ponuditelji.

(31)

Javni naručitelj bi trebao biti u mogućnosti ponovno uspostaviti jednake uvjete za sve u slučaju da jedan ili više poduzetnika prije poziva za podnošenje ponuda imaju povlaštene podatke o aktivnostima povezanima s tim pozivom za podnošenje ponuda. Trebalo bi biti moguće ugovor dodijeliti u obliku ugovora s uvjetnim dijelovima, unijeti izmjenu pod određenim uvjetima u okviru njegova izvršavanja ili čak nametnuti najnižu razinu podugovaranja. Naposljetku, zbog tehničkih nesigurnosti koje su značajka programa Copernicus, ugovorne cijene ne mogu se uvijek točno predvidjeti i stoga je poželjno ugovore sklopiti u posebnom obliku u kojemu se ne navodi stroga fiksna cijena i koji uključuje klauzule za zaštitu financijskih interesa Unije.

(32)

Kako bi se program Copernicus zadržao u okviru svog maksimalnog iznosa smanjivanjem tehničkih rizika i rizika rasporeda kao i njihovih povezanih troškova u najvećoj mogućoj mjeri te osiguranjem održive pouzdanosti isporuke, Copernicus bi trebao maksimalno iskoristiti prethodna financijska i infrastrukturna ulaganja u javni sektor kao i industrijsko iskustvo i sposobnost stečene tijekom takvih ulaganja u GMES. To bi posebno trebalo vrijediti kad je riječ o periodičnim svemirskim i zemaljskim komponentama koje razvija ESA i države koje u tome sudjeluju u kontekstu izbornog programa svemirske komponente GMES-a uz financijsko sudjelovanje Unije. U potonjem slučaju naručitelji bi trebali propisno razmotriti uporabu pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje ili istovjetnog poziva.

(33)

U svrhu postizanja ciljeva programa Copernicus na održivoj osnovi, potrebno je koordinirati aktivnosti različitih partnera uključenih u program te razvijati, utvrditi i upravljati kapacitetom za usluge i promatranje ispunjavajući zahtjeve korisnika. U tom kontekstu odbor (Odbor za program Copernicus) bi trebao pomagati Komisiji u osiguranju koordinacije doprinosa Unije, država članica i međuvladinih organizacija, uključujući i koordinaciju s privatnim sektorom, programu Copernicus, koristeći na najbolji mogući način postojeće kapacitete i identificirajući manjkavosti koje treba riješiti na razini Unije. Isto bi tako trebao pomoći Komisiji u nadziranju usklađene provedbe programa Copernicus. Kako dobro javno upravljanje zahtijeva jednoliko upravljanje programom Copernicus, brže donošenje odluka i ravnopravan pristup informacijama, predstavnici tijela kojima su povjerene zadaće provedbe proračuna trebali bi moći kao promatrači sudjelovati u radu Odbora za program Copernicus. Iz istih razloga predstavnici trećih zemalja i međunarodnih organizacija koji su sklopili međunarodni sporazum s Unijom mogu sudjelovati u radu Odbora za program Copernicus ovisno o sigurnosnim ograničenjima i u skladu s uvjetima tog sporazuma. Ti predstavnici ne bi trebali imati pravo sudjelovanja u postupcima glasovanja u Odboru za program Copernicus.

(34)

Rad subjekata kojima je Komisija dodijelila provedbene zadaće također bi trebao biti određen u usporedbi s pokazateljima uspješnosti. To će Europskom parlamentu i Vijeću biti pokazatelj napretka aktivnosti programa Copernicus i provedbe programa Copernicus.

(35)

Delegiranom Uredbom Komisije (EU) br. 1159/2013 (9) utvrđeni su uvjeti za registraciju i izdavanje dozvola za korisnike GMES-a i određeni su kriteriji za ograničavanje pristupa podacima namijenjenima GMES-u i informacijama usluga GMES-a.

(36)

Pristup korisnika podacima i informacijama proizvedenima u okviru programa Copernicus trebao bi biti dostupan na potpunoj, otvorenoj i besplatnoj osnovi podložno odgovarajućim uvjetima i ograničenjima kako bi se promoviralo njegovo korištenje i dijeljenje te kako bi se ojačala europska tržišta za praćenje Zemlje, posebno u nizvodnom (downstream) sektoru, s ciljem omogućavanja rasta i stvaranja radnih mjesta.

(37)

Komisija bi trebala surađivati s pružateljima podataka kako bi dogovorila uvjete licenciranja za podatke trećih strana u svrhu olakšavanja njihovog korištenja unutar programa Copernicus, u skladu s ovom Uredbom i primjenjivim pravima trećih strana.

(38)

U obzir bi trebalo uzeti prava pristupa podacima Sentinela programa Copernicus odobrena u okviru programa za svemirsku komponentu GMES-a kako ih je odobrio programski odbor ESA-e za promatranje Zemlje 24. rujna 2013.

(39)

Budući da je Copernicus civilni program pod civilnim nadzorom, prioritet bi trebalo biti prikupljanje podataka i proizvodnja informacija, uključujući slike visoke razlučivosti, koje ne predstavljaju rizik ili prijetnju sigurnosti Unije ili njezinih država članica. Međutim, kako za neke podatke i informacije programa Copernicus može biti potrebna zaštita, kako bi se osigurao siguran protok takvih informacija, u okviru područja primjene ove Uredbe, svi sudionici u programu Copernicus trebali bi osigurati naveden stupanj zaštite klasificiranih podataka EU-a jednakovrijedan onome iz sigurnosnih propisa određenih u Prilogu Odluci Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom (10) i iz sigurnosnih pravila Vijeća određenih u Prilozima Odluci Vijeća 2013/488/EU (11).

(40)

Budući da neki podaci i informacije programa Copernicus, uključujući slike visoke razlučivosti, mogu imati učinak na sigurnost Unije ili njezinih država članica, u valjano utemeljenim slučajevima, Vijeće bi trebalo ovlastiti za donošenje mjera za rješavanje rizika i prijetnji sigurnosti Unije ili njezinih država članica.

(41)

Unija bi trebala biti vlasnik sve materijalne i nematerijalne imovine stvorene ili razvijene u okviru programa Copernicus. Kako bi se u potpunosti poštovala sva temeljna prava povezana s vlasništvom, trebalo bi postići potrebne dogovore s postojećim vlasnicima. Podrazumijeva se da odredbe o vlasništvu nad materijalnom imovinom utvrđene u ovoj Uredbi ne obuhvaćaju nematerijalna prava koja nisu prenosiva prema relevantnim nacionalnim zakonima. Takvo vlasništvo Unije ne bi smjelo dovoditi u pitanje mogućnost Unije da, u skladu s ovom Uredbom i kada to ocijeni prikladnim na temelju ocjene za svaki slučaj posebno, tu imovinu učini dostupnom trećim stranama ili da njome raspolaže. Posebice, Unija bi trebala moći prenijeti vlasništvo ili odobriti prava intelektualnog vlasništva koja proizlaze iz rada u okviru programa Copernicus u interesu većeg korištenja usluga programa Copernicus od strane daljnjih korisnika.

(42)

Financijski interes Unije trebao bi biti zaštićen prikladnim mjerama kroz ciklus izdataka, uključujući sprečavanje, prepoznavanje i istraživanje nepravilnosti, povrat sredstava koja su izgubljena, pogrešno uplaćena ili nepravilno iskorištena te, gdje je primjenjivo, administrativnim i financijskim kaznama u skladu s Financijskom uredbom.

(43)

S obzirom na to da je program Copernicus složen program, Komisiji bi trebali pomagati nezavisni stručnjaci koji predstavljaju širok spektar dionika, posebno uključujući stručnjake na području sigurnosnih pitanja koje predlažu države članice, predstavnike relevantnih nacionalnih tijela nadležnih za svemir i korisnike programa Copernicus, koji bi joj omogućili potrebna tehnička i znanstvena stručna znanja, kao i interdisciplinarne i međusektorske perspektive, uzimajući u obzir relevantne postojeće inicijative na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(44)

Provedbene ovlasti treba dodijeliti Komisiji kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe o usvajanju godišnjeg radnog programa, tehničkih specifikacija za uslužne i svemirske komponente, sigurnosnih aspekata i mjera za promicanje konvergencije država članica u korištenju podataka i informacija programa Copernicus i njegovog pristupa tehnologiji i razvoju u promatranju Zemlje. Ove ovlasti trebale bi se izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(45)

S obzirom da je usmjeren prema korisniku, program Copernicus zahtijeva neprekidnu, učinkovitu uključenost korisnika, osobito u vezi definiranja i provjere zahtjeva usluge. Kako bi se ojačala uloga korisnika, njihovo bi sudjelovanje trebalo aktivno podupirati pomoću redovnih savjetovanja s krajnjim korisnicima iz javnog i privatnog sektora. U tu svrhu trebalo bi uspostaviti radnu skupinu („Korisnički forum”) radi pomaganja Odboru za program Copernicus pri utvrđivanju zahtjeva korisnika, verifikaciji sukladnosti usluga i koordinaciji korisnika iz javnog sektora.

(46)

Ovlast za usvajanje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) treba se dodijeliti Komisiji vezano za zahtjeve za podacima koji su potrebni za razvoj operativnih usluga, za uvjete i postupke koji se odnose na pristup podacima i informacijama, registraciju i korištenje podataka i informacija programa Copernicus, posebne tehničke kriterije potrebne za sprečavanje ometanja podataka i informacija programa Copernicus i kriterije za ograničavanje prikupljanja ili širenja podataka i informacija programa Copernicus zbog suprotstavljenih prava. Osobito je važno da Komisija provede prikladna savjetovanja tijekom pripremnih radnji, uključujući i ona na stručnoj razini. Kada Komisija priprema i sastavlja delegirane akte treba osigurati istodoban, pravodoban i prikladan prijenos odgovarajućih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(47)

Trebalo bi nadzirati i ocjenjivati aktivnosti financirane na temelju ove Uredbe kako bi se omogućile prilagodbe i daljnji razvoj. Ocjena bi trebala posebno procjenjivati učinke politike podataka i informacija programa Copernicus na dionike, daljnje korisnike, utjecaj na poduzeća, kao i na nacionalna i privatna ulaganja u infrastrukturu za promatranje Zemlje. Ocjena također obuhvaća moguću buduću uključenost relevantnih europskih agencija, kao što je Agencija za europski GNSS (GSA). Kako bi se poboljšali rezultati i kapitalizirala iskustva i vještine stečene kroz provedbene faze programa Copernicus prilikom budućeg planiranja potrebno je primijeniti nove organizacijske modele osiguravajući dugoročne ekonomske obveze.

(48)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno uspostavu programa Copernicus, ne mogu dostatno ostvariti države članice,, jer se njime obuhvaćaju i paneuropske mogućnosti, a ovise i o koordiniranom pružanju usluga u svim državama članicama koje bi trebalo koordinirati na razini Unije, nego se zbog svog opsega i učinka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(49)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica koja za Europski parlament i Vijeće u okviru godišnjeg proračunskog postupka treba činiti glavni referentni iznos, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (13).

(50)

Primjereno je uskladiti razdoblje financiranja ove Uredbe s onim određenim u Uredbi (EU, Euratom) br. 1311/2013. Ova bi se Uredba stoga trebala primjenjivati od 1. siječnja 2014.

(51)

Potrebno je također staviti izvan snage Uredbu (EU) br. 911/2010 kako bi se utvrdio odgovarajući okvir za upravljanje i financijsku potporu te kako bi se osigurao potpuno operativan program Copernicus. Sve mjere donesene na osnovi Uredbe (EU) br. 911/2010 trebale bi ostati važeće da bi se osigurao njezin kontinuitet,

(a)

uslužne komponente koja osigurava dostavu informacija u sljedećim područjima: praćenje atmosfere, praćenje morskog okoliša, praćenje kopna, klimatskih promjena, upravljanje u kriznim situacijama, i sigurnost;

(b)

svemirske komponente koja osigurava održivo promatranje iz zraka za područja usluga iz točke (a);

(c)

in situ komponente koja osigurava koordinirani pristup promatranju pomoću opreme u zraku, na moru i na kopnu, za područja usluga iz točke (a).

1.

„namjenske misije” znači svemirske misije za promatranje Zemlje koje se koriste u programu Copernicus te se njima upravlja u okviru programa Copernicus, osobito misije Sentinel;

2.

„dodatne misije” znači svemirske misije za promatranje Zemlje koje pružaju podatke programu Copernicus i nadopunjuju podatke iz namjenskih misija;

3.

„podaci namjenskih misija” znači svemirski podaci o promatranju Zemlje iz namjenskih misija koji se koriste u programu Copernicus;

4.

„podaci dodatnih misija” znači svemirski podaci o promatranju Zemlje iz dodatnih misija koji su licencirani ili dani na korištenje programu Copernicus;

5.

„in situ podaci” znači podaci promatranja iz kopnenih, morskih ili zračnih senzora kao i referentni i popratni podaci koji su licencirani ili dani na korištenje programu Copernicus;

6.

„podaci i informacije trećih strana” znači podaci i informacije koji su kreirani izvan područja primjene programa Copernicus te su potrebni za provedbu njegovih ciljeva;

7.

„podaci programa Copernicus” znači podaci namjenskih misija, podaci dodatnih misija i in situ podaci;

8.

„informacije programa Copernicus” znači informacije usluga programa Copernicus iz članka 5. stavka 1. nakon obrade ili modeliranja podataka programa Copernicus;

9.

„Korisnici programa Copernicus” znači:

(a)

praćenju Zemlje kako bi podupro zaštitu okoliša i napore za civilnu zaštitu i civilnu sigurnost;

(b)

maksimiziranju društveno-gospodarske koristi, čime se podupire strategija Europa 2020. i njezini ciljevi za pametan, održiv i uključiv rast promicanjem korištenja promatranja Zemlje u aplikacijama i uslugama;

(c)

poticanju razvoja konkurentne europske svemirske i uslužne industrije te maksimiziranju prilika za europska poduzeća u razvoju i pružanju inovativnih sustava i usluga za promatranje Zemlje;

(d)

osiguravanju autonomnog pristupa znanju o okolišu i ključnim tehnologijama za usluge promatranja Zemlje i usluge geografskih informacija, čime se Europi omogućuje postizanje neovisnog donošenja odluka i djelovanja;

(e)

potpori i doprinosu europskim politikama te poticanju globalnih inicijativa kao što je GEOSS.

(a)

dugoročno i održivo pružanje točnih i pouzdanih podataka i informacija korisnicima programa Copernicus kako bi se omogućile usluge iz članka 5. stavka 1. i odgovorilo na zahtjeve temeljnih korisnika programa Copernicus;

(b)

pružanje održivog i pouzdanog pristupa podacima dobivenim u postupku promatranja iz zraka te informacijama s točnim tehničkim podacima koje su prikupile neovisne europske stanice za promatranje Zemlje i daljnji razvitak utemeljen na postojećim europskim i nacionalnim sredstvima i kapacitetima, nadopunjujući ih kad god je to potrebno;

(c)

pružanje održivog i pouzdanog pristupa in situ podacima uz osobito oslanjanje na postojeće kapacitete kojima se upravlja na europskoj i nacionalnim razinama te svjetskim sustavima i mrežama za promatranje.

(a)

podacima i informacijama programa Copernicus omogućenima u skladu s odgovarajućim zahtjevima službi za okoliš, civilnu zaštitu i civilnu sigurnost;

(b)

povećana potražnja za podacima i informacijama programa Copernicus koja se mjeri napretkom u broju korisnika, opsegom pristupa podacima i informacijama s dodanom vrijednosti, kroz povećani broj nizvodnih (downstream) usluga i širenjem distribucije diljem država članica i Unije;

(c)

korištenje podataka i informacija programa Copernicus od strane institucija i tijela Unije, međunarodnih organizacija te europskih, nacionalnih, regionalnih ili lokalnih tijela, uključujući razinu razumijevanja korisnika i njihovo zadovoljstvo, te prednosti koje se pružaju europskim društvima;

(d)

prodor na tržište, uključujući širenje postojećih tržišta i stvaranje novih tržišta i konkurentnosti europskih nizvodnih (downstream) operatera;

(e)

trajna dostupnost podataka programa Copernicus koji podupiru usluge programa Copernicus.

(a)

usluge praćenja stanja atmosfere koja treba pružiti informacije o kvaliteti zraka na europskoj razini i o kemijskom sastavu atmosfere na globalnoj razini. Ona osobito pruža informacije o kvaliteti zraka prateći sustave na lokalnoj i nacionalnoj razini te bi trebala doprinijeti praćenju klimatskih varijabli o sastavu atmosfere, uključujući, ako je izvedivo, međudjelovanje sa šumskim krošnjama;

(b)

usluge praćenja morskog okoliša koja treba pružiti informacije o stanju i dinamici fizičkih oceanskih i morskih ekosustava za globalna oceanska i europska regionalna morska područja za potporu morske sigurnosti, doprinos praćenju otpadnih voda, morskih okolišnih, obalnih i polarnih regija te morskih resursa kao i meteorološko prognoziranje i praćenje klime;

(c)

usluge praćenja stanja kopna koja treba pružiti informacije o korištenju tla i prekrivenosti tla, kriosferi, klimatskim promjenama i biogeofizičkim varijablama, uključujući njihovu dinamiku, za potporu praćenju stanja od globalnog do lokalnog okoliša glede bioraznolikosti, tla, kopnenih i obalnih voda, šuma i vegetacije te prirodnih resursa, kao i općenitoj provedbi politika okoliša, poljoprivrede, razvoja, energetike, urbanističkog planiranja, infrastrukture i prometa;

(d)

usluge klimatskih promjena koja treba pružiti informacije kako bi se povećalo znanje u svrhu potpore politikama prilagođavanja klimatskim promjenama i ublažavanja njihovih posljedica. Ona osobito doprinosi utvrđivanju ključnih klimatskih varijabli, izradi klimatskih analiza, projekcija i pokazatelja na vremenskim i prostornim razinama relevantnim za strategije prilagođavanja klimatskim promjenama i ublažavanja njihovih posljedica za različita sektorska i društvena područja Unije;

(e)

usluge upravljanja kriznim situacijama koja treba pružiti informacije o odzivu u kriznim situacijama u vezi s različitim vrstama nepogoda uključujući meteorološke nepogode, geofizičke nepogode, nesreće koje namjerno ili nenamjerno izazove čovjek i ostale humanitarne katastrofe, kao i preventivne mjere, mjere pripravnosti, odziv i uspostava normalnog stanja;

(f)

sigurnosne usluge koja treba pružiti informacije za potporu izazovima civilne sigurnosti Europe vezanima za bolje sprečavanja kriza, za spremnost i kapacitete reagiranja, posebice za kontrolu granica i mora, ali isto tako i za potporu vanjskim aktivnostima Unije ne dovodeći u pitanje sporazume o suradnji koji bi mogli biti sklopljeni između Komisije i različitih tijela zajedničke vanjske i sigurnosne politike, posebno Satelitskog centra Europske unije.

(a)

aktivnosti razvoja usmjerene na poboljšanje kvalitete i uspješnosti usluga, uključujući njihov razvoj i prilagodbu, izbjegavanje ili ublažavanje operativnih rizika te iskorištavanje sinergija s povezanim aktivnostima, kao što su one u okviru programa Obzor 2020.;

(b)

aktivnosti potpore koje se sastoje od mjera za promicanje korištenja podataka i informacija iz programa Copernicus:

(a)

omogućavanje promatranja iz svemira, što uključuje:

(b)

aktivnosti kao odgovor na sve veće potrebe korisnika, što uključuje:

(c)

zaštita satelita od opasnosti od sudara uzimajući u obzir program potpore za nadzor i praćenje u svemiru;

(d)

sigurna dekomisija satelita nakon isteka njihova trajanja

(a)

pružanje in situ podataka za operativne usluge, uključujući in situ podatke trećih strana na međunarodnoj razini, na temelju postojećih mogućnosti;

(b)

koordinaciju i usklađivanje prikupljanja i pružanja in situ podataka;

(c)

tehničku pomoć Komisiji za uslužne zahtjeve za in situ podatke promatranja;

(d)

suradnju s in situ operaterima kako bi se promicala usklađenost razvojnih aktivnosti u vezi s infrastrukturom i mrežama in situ promatranja;

(e)

prepoznavanje manjkavosti in situ promatranja koje se ne mogu nadomjestiti postojećom infrastrukturom i mrežama, uključujući na globalnoj razini, te rješavanje tih manjkavosti uz poštovanje načela supsidijarnosti.

(a)

897,415 milijuna EUR za aktivnosti iz članaka 5. i 7.;

(b)

3 394,065 milijuna EUR za aktivnosti iz članka 6., uključujući najviši iznos od 26,5 milijuna EUR za aktivnosti iz članka 6. stavka 2. točke (c).

(a)

tehničkim specifikacijama za uslužnu komponentu programa Copernicus iz članka 5. stavka 1. u vezi s njezinom provedbom;

(b)

tehničkim specifikacijama svemirske komponente programa Copernicus iz članka 6. u vezi s njezinom provedbom i razvojem na temelju zahtjeva korisnika.

(a)

osiguravanje tehničke koordinacije svemirske komponente programa Copernicus;

(b)

definiranje cjelokupne sistemske arhitekture za svemirsku komponentu programa Copernicus i njezin razvoj na temelju zahtjeva korisnika koje koordinira Komisija;

(c)

upravljanje dodijeljenim sredstvima;

(d)

osiguravanje postupaka nadzora i kontrole.

(e)

razvoj novih namjenskih misija;

(f)

osiguravanje namjenskih misija koje se ponavljaju;

(g)

upravljanje namjenskim misijama, osim onih kojima upravlja EUMETSAT u skladu sa stavkom 2. ovog članka;

(h)

koordiniranje shemom za pristup podacima dodatnih misija za potrebe usluga programa Copernicus;

(i)

pribavljanje prava pristupa i vođenje pregovora o uvjetima korištenja komercijalnih satelitskih podataka za potrebe usluga programa Copernicus iz članka 5. stavka 1.

(a)

Europskoj agenciji za okoliš (EEA);

(b)

Europskoj agenciji za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (FRONTEX);

(c)

Europskoj agenciji za pomorsku sigurnost (EMSA);

(d)

Satelitskom centru Europske unije (SATCEN);

(e)

Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF);

(f)

drugim relevantnim europskim agencijama, grupacijama ili konzorcijima nacionalnih tijela.

(a)

promicanje što šireg i otvorenijeg sudjelovanja svih gospodarskih subjekata diljem Unije, posebno novih sudionika i MSP-ova, uključujući poticanje ponuditelja na podugovaranje;

(b)

izbjegavanje moguće zlouporabe vladajućeg položaja i oslanjanja na jednog dobavljača;

(c)

iskorištavanje prednosti prethodnih ulaganja u javni sektor te uzimanje u obzir iskustava te industrijskog znanja i vještina, osiguravajući pritom sukladnost s pravilima konkurentnog natjecanja;

(d)

osiguravanje nabave iz više izvora kad god je to moguće kako bi se zajamčila bolja sveobuhvatna kontrola programa Copernicus, njegovih troškova i rokova;

(e)

uzimanje u obzir, kad god je to moguće, ukupnog troška tijekom korisnog životnog ciklusa proizvoda, usluge ili radova za koje je raspisan poziv za podnošenje ponuda.

(a)

tom gospodarskom subjektu može osigurati značajne prednosti u pogledu privilegiranih informacija te stoga dovesti u pitanje poštovanje pravila o jednakom postupanju; ili

(b)

može utjecati na normalne uvjete tržišnog natjecanja ili nepristranost i objektivnost dodjele ili izvršavanja ugovora.

(a)

se ugovor sastoji od vrlo složenih obilježja ili obilježja za koja je potrebno korištenje nove tehnologije te stoga uključuje znatan broj tehničkih rizika; ili

(b)

se s aktivnostima podložnim ugovoru mora iz operativnih razloga započeti odmah iako još nije moguće u potpunosti odrediti pouzdanu fiksnu cijenu zbog značajnih rizika ili zato što izvršavanje ugovora ovisi o izvršavanju drugih ugovora.

(a)

vrstu ugovora, odnosno podatke o tome radi li se o ugovoru s potpunim ili djelomičnim povratom troškova do određene najviše cijene;

(b)

u slučaju ugovora s djelomičnim povratom troškova, elemente ugovora koji su podložni povratu troškova;

(c)

ukupnu najvišu cijenu;

(d)

kriterije dodjele koji moraju omogućiti evaluaciju vjerodostojnosti procijenjenog ukupnog proračuna, mehanizama za utvrđivanje tih troškova i dobiti navedenih u ponudi koju treba procijeniti;

(e)

mehanizme uvećavanja iz stavka 1. koje treba primijeniti na izravne troškove;

(f)

pravila i postupke kojima se utvrđuje prihvatljivost troškova koje je ponuditelj predvidio za izvršavanje ugovora, u skladu s načelima određenim u stavku 5.;

(g)

računovodstvena pravila koja su obvezujuća za ponuditelje;

(h)

u slučaju ugovora s djelomičnim povratom troškova koji treba pretvoriti u ugovor s fiksnom ugovorenom cijenom, parametre takve pretvorbe.

(a)

ako su zaista nastali tijekom trajanja ugovora, uz iznimku troškova za opremu, infrastrukture i nematerijalnu dugotrajnu imovinu potrebnih za izvršavanje ugovora za koje se može dobiti naknada za njihovu ukupnu kupovnu vrijednost;

(b)

ako su navedeni u procijenjenom ukupnom proračunu koji može biti revidiran izmjenom inicijalnog ugovora;

(c)

ako su nužni za izvršavanje ugovora;

(d)

ako proizlaze iz i pripisuju se izvršavanju ugovora;

(e)

ako ih se može raspoznati, provjeriti, ako su zabilježeni u računovodstvenoj dokumentaciji ugovaratelja i utvrđeni u skladu sa računovodstvenim normama navedenim u specifikacijama i u ugovoru;

(f)

ako su usklađeni sa zahtjevima mjerodavnog poreznog i socijalnog prava;

(g)

ako ne odstupaju od uvjeta ugovora;

(h)

ako su razumni, opravdani te usklađeni sa zahtjevima dobrog financijskog upravljanja, posebno s obzirom na ekonomičnost i učinkovitost.

(a)

određivanje najrealističnije moguće najviše cijene, uz istodobno osiguravanje potrebne fleksibilnosti kako bi se u obzir uzele tehničke poteškoće;

(b)

pretvaranje ugovora s djelomičnim povratom troškova u ugovor s fiksnom ugovorenom cijenom čim postane moguće utvrditi takvu fiksnu cijenu tijekom izvršavanja ugovora. Zbog toga on utvrđuje parametre pretvorbe kako bi ugovor koji je zaključen na temelju povrata troškova pretvorio u ugovor s fiksnom ugovorenom cijenom;

(c)

provođenje mjera praćenja i inspekcije koje osobito služe kao sustav predviđanja procijenjenih troškova;

(d)

određivanje prikladnih načela, alata i postupaka za provedbu ugovora, posebno za raspoznavanje i provjeru prihvatljivosti troškova koje su ugovaratelj ili njegovi podugovaratelji prijavili tijekom izvršavanja ugovora te za izmjene ugovora;

(e)

provjeravanje pridržavaju li se ugovaratelj i njegovi podugovaratelji računovodstvenih normi određenih u ugovoru te poštuju li obvezu predočavanja svoje računovodstvene dokumentacije koja bi trebala predstavljati stvaran i pravedan pregled računa;

(f)

prilikom izvršavanja ugovora neprestano osiguravanje učinkovitosti načela, alata i postupaka iz točke (d).

(a)

ako to ne mijenja predmet ugovora;

(b)

ako to ne utječe na ekonomsku ravnotežu ugovora;

(c)

ako time nisu uvedeni uvjeti koji bi, da su bili prvotno navedeni u ugovornoj dokumentaciji, omogućili prijavu drugim ponuditeljima, a ne onima izvorno prijavljenima, ili koji bi omogućili odabir druge ponude, a ne one izvorno odabrane.

(a)

promicanje uporabe i razmjene informacija i podataka programa Copernicus;

(b)

jačanje europskih tržišta za promatranje Zemlje, posebno u nizvodnom (downstream) sektoru, s ciljem omogućavanja rasta i stvaranja radnih mjesta;

(c)

doprinos održivosti i kontinuitetu osiguravanja podataka i informacija programa Copernicus;

(d)

podrška europskim istraživačkim, tehnološkim i inovacijskim zajednicama.

(a)

uvjeti licenciranja za podatke i informacije trećih strana;

(b)

format, karakteristike i načini širenja;

(c)

sigurnosni interesi i vanjski odnosi Unije i njezinih država članica;

(d)

zbog sigurnosnih i tehničkih razloga, rizik od ometanja sustava koji proizvodi podatke i informacije programa Copernicus;

(e)

osiguravanje pouzdanog pristupa podacima i informacijama programa Copernicus za europske korisnike.

(a)

uvjete i postupke pristupa, registracije i korištenja podataka i informacija programa Copernicus, uključujući načine njihovog širenja;

(b)

specifične tehničke kriterije potrebne za sprečavanje ometanja podataka i informacija programa Copernicus, uključujući prioritet pristupa;

(c)

kriterije i postupke zabrane pribavljanja ili širenja podataka i informacija programa Copernicus zbog suprotstavljenih prava.

(a)

tehničke specifikacije za prijenos i korištenje podataka namjenskih misija prenesenih u prijemne postaje ili putem namjenskih širokopojasnih veza koje nisu dio programa Copernicus;

(b)

tehničke specifikacije za arhiviranje podataka i informacija programa Copernicus.

(a)

zemlje Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su ugovorne stranke Sporazuma o EGP-u u skladu s uvjetima određenima Sporazumom o EGP-u;

(b)

zemlje kandidatkinje, kao i potencijalni kandidati za koje se u skladu s pripadajućim okvirnim sporazumima ili protokolom sporazuma o pridruživanju utvrđuju opća načela i uvjeti za sudjelovanje takvih zemalja u programima Unije;

(c)

Švicarska Konfederacija, ostale treće zemlje koje nisu navedene u točkama (a) i (b) i međunarodne organizacije, u skladu sa sporazumima koje je zaključila Unija sa tim trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u skladu s člankom 218. UFEU-a, u kojima se određuju uvjeti i detaljna pravila za njihovu uključenost.