Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32014D0573

Odluka Europskog parlamenta i Vijeća br. 573/2014/EU od 15. svibnja 2014. o pojačanoj suradnji između javnih službi za zapošljavanje (JSZ-ova) Tekst značajan za EGP

OJ L 159, 28.5.2014, p. 32–39 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2014/573(2)/oj

28.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 159/32


ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA br. 573/2014/EU

od 15. svibnja 2014.

o pojačanoj suradnji između javnih službi za zapošljavanje (JSZ-ova)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 149.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

U svojim zaključcima od 17. lipnja 2010. Europsko vijeće usvojilo je strategiju Europa 2020. za radna mjesta te pametan, održiv i uključiv rast („Europa 2020.”). Europsko vijeće pozvalo je na pokretanje svih instrumenata i politika Unije u svrhu potpore ostvarenju zajedničkih ciljeva te je pozvalo države članice da poduzmu pojačano usklađeno djelovanje. Javne službe za zapošljavanje (JSZ-ovi) imaju središnju ulogu u doprinosu ostvarenju cilja strategije Europa 2020. čija je svrha postizanje stope zaposlenosti od 75 % za žene i muškarce u dobi od 20 godina do 64 godine do 2020., a posebno smanjenjem nezaposlenosti među mladima.

(2)

Člankom 45. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”) utvrđuje se sloboda kretanja radnika unutar Unije, dok su njegovim člankom 46. određene mjere za ostvarenje te slobode, posebno osiguravanjem bliske suradnje između javnih službi za zapošljavanje. Mreža JSZ-ova uspostavljena na temelju ove Odluke („Mreža”) trebala bi osim općih aspekata geografske mobilnosti obuhvatiti širok raspon ciljeva i inicijativa pomoću poticajnih mjera osmišljenih za poboljšanje suradnje među državama članicama u području zapošljavanja.

(3)

Ova Odluka trebala bi biti usmjerena na poticanje suradnje između država članica u područjima nadležnosti JSZ-ova. Time se formalizira i jača trenutačna neformalna suradnja između JSZ-ova putem sadašnje Europske mreže šefova JSZ-ova u kojoj su sve države članice pristale sudjelovati. Puni potencijal vrijednosti Mreže leži u daljnjem sudjelovanju svih država članica. O tom bi sudjelovanju trebalo obavijestiti tajništvo Mreže.

(4)

U skladu s člankom 148. stavkom 4. Ugovora,Vijeće je Odlukom 2010/707/EU (3) donijelo smjernice za politike zapošljavanja država članica, koje su se provodile u razdoblju od 2011. do 2013. Te integrirane smjernice usmjeravaju države članice prilikom definiranja njihovih nacionalnih programa reformi i provedbe reformi. Integrirane smjernice temelj su preporuka za pojedine zemlje koje Vijeće upućuje državama članicama na temelju tog članka. Posljednjih su godina te preporuke obuhvaćale specifične preporuke u vezi s funkcioniranjem i kapacitetom JSZ-ova i učinkovitošću aktivnih politika tržišta rada u državama članicama.

(5)

Te bi preporuke za pojedine zemlje imale koristi od daljnje potpore u vidu poboljšanih na činjenicama utemeljenih povratnih informacija o uspješnosti provedbe politike i suradnje između JSZ-ova država članica. U tu bi svrhu Mreža trebala provoditi konkretne inicijative kao što su zajednički sustavi benchmarkinga temeljeni na dokazima, odgovarajuće aktivnosti uzajamnog učenja, uzajamna pomoć među članovima Mreže i provedba strateških aktivnosti u svrhu modernizacije JSZ-ova. Posebna znanja Mreže i njezinih pojedinačnih članova također bi trebalo iskoristiti kako bi se, na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije ili Odbora za zapošljavanje (EMCO) pružili dokazi o razvoju politika zapošljavanja.

(6)

Jača i usmjerenija suradnja između JSZ-ova trebala bi dovesti do poboljšane razmjene najbolje prakse. Mreža bi trebala povezivati rezultate koji se temelje na benchmarkingu i aktivnostima uzajamnog učenja na način koji omogućuje razvoj sustavnog, dinamičnog i integriranog procesa benchlearninga.

(7)

Mreža bi trebala blisko surađivati s EMCO-om na temelju članka 150. Ugovora te bi trebala pridonositi radu EMCO-a pružanjem činjeničnih dokaza i izvješća o politikama koje provode JSZ-ovi. Doprinosi Mreže Europskom parlamentu trebali bi biti usmjereni preko tajništva, a doprinosi Vijeću preko EMCO-a, bez ikakvih preinaka te, gdje je to moguće, zajedno s komentarima. Posebno, ukupno znanje Mreže o aspektima ostvarenja politika zapošljavanja i usporedna analiza JSZ-ova mogla bi pomoći pri ocjeni i izradi politika zapošljavanja donositeljima odluka o politikama, na razini Unije i na nacionalnoj razini.

(8)

Mreža bi, u okviru nadležnosti JSZ-ova, trebala pridonositi provedbi inicijativa politike u području zapošljavanja, poput Preporuke Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi programa Jamstvo za mlade (4). Mreža bi, također, trebala podupirati inicijative usmjerene na bolju usklađenost vještina, dostojan i održiv rad, poboljšanu dobrovoljnu mobilnost radne snage i olakšavanje prijelaza iz obrazovanja i osposobljavanja na posao, uključujući i putem potpore za pružanje usluga usmjeravanja i poboljšane transparentnosti vještina i kvalifikacija. Aktivnosti Mreže trebale bi obuhvatiti evaluaciju i ocjenu aktivnih politika tržišta rada, uključujući i onih koje su usmjerene na ranjive društvene skupine i socijalnu isključenost.

(9)

Mreža bi trebala ojačati suradnju među svojim članovima, razviti zajedničke inicijative usmjerene na razmjenu informacija i najbolje prakse u svim područjima koja JSZ-ovi obuhvaćaju, usporednu analizu i savjetovanje kao i promicanje inovativnih pristupa pružanju usluga zapošljavanja. Uspostavom Mreže bit će omogućena uključiva usporedba svih JSZ-ova koja se temelji na dokazima i koja je usmjerena na rezultate, što vodi prepoznavanju najboljih praksi u područjima usluga koje JSZ-ovi pružaju. Ti bi rezultati trebali pridonijeti boljem osmišljavanju i pružanju usluga zapošljavanja u okviru njihovih posebnih odgovornosti. Inicijative Mreže trebale bi poboljšati djelotvornost JSZ-ova i omogućiti učinkovitiju javnu potrošnju. Mreža bi, također, trebala surađivati i s ostalim pružateljima usluga zapošljavanja.

(10)

U svojem godišnjem programu rada, Mreža bi trebala definirati tehničke detalje benchmarkinga JSZ-ova i povezanih aktivnosti uzajamnog učenja, posebno metodologije benchlearninga, na temelju pokazatelja benchmarkinga kako su navedeni u Prilogu ovoj Odluci za ocjenu uspješnosti JSZ-ova, kontekstne varijable, zahtjeve u vezi s dostavom podataka, kao i instrumente učenja integriranog programa uzajamnog učenja. U ovoj bi Odluci trebalo odrediti područja benchmarkinga. Države članice ostaju nadležne odlučivati hoće li na dobrovoljnoj osnovi sudjelovati u dodatnom benchlearningu u drugim područjima.

(11)

Ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora trebala bi biti delegirana Komisiji u pogledu izmjene Priloga o pokazateljima uspješnosti benchmarkinga. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući savjetovanja sa stručnjacima, posebno onima iz JSZ-ova. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(12)

Zbog raznolikosti modela, zadaća i oblika pružanja usluga JSZ-ova, svaka država članica mora sama, iz redova višeg rukovodstva svojih JSZ-ova, imenovati jednog člana i jednog zamjenskog člana za Odbor Mreže („Odbor”). Ako je primjenjivo, član ili zamjenski član trebali bi u Odboru predstavljati druge JSZ-ove iz svoje države članice. Ako iz ustavnih razloga država članica ne može imenovati samo jedan JSZ, trebalo bi odrediti relevantne JSZ-ove tako da se njihov broj svede na najmanji mogući i da se ne mijenjaju pravila da jedna država članica ima jedan glas u Odboru. Članovi Odbora trebali bi uložiti sve napore kako bi osigurali da mišljenja i iskustva lokalnih i regionalnih vlasti budu uključena u aktivnosti Mreže te da se te vlasti redovito obavješćuje o tim aktivnostima. Članovi Odbora trebali bi imati ovlast za donošenje odluka u ime svojeg JSZ-a. Kako bi se osigurala uključenost svih JSZ-ova u Mrežu, aktivnosti bi trebale biti otvorene za s sudjelovanje JSZ-ova sa svih razina.

(13)

Kako bi se zajednički rad JSZ-ova što više uskladio sa stvarnošću na tržištu rada, Mreža bi trebala imati potpuno ažurirane podatke o nezaposlenima na razini NUTS 3.

(14)

Mreža bi se trebala temeljiti na iskustvu i zamijeniti postojeću neslužbenu savjetodavnu skupinu Europske mreže šefova JSZ-ova koju Komisija podržava od 1997., čija su stajališta uzeta u obzir u ovoj Odluci. Ključna područja djelovanja koja je utvrdila ta savjetodavna skupina u svojem izvješću naslovljenom „Strategija JSZ-ova 2020.” trebala bi doprinijeti modernizaciji i jačanju JSZ-ova.

(15)

Mreža bi trebala pružiti uzajamnu pomoć u korist svojih članova i trebala bi pomoći svojim članovima pri uzajamnoj potpori u modernizaciji organizacijskih struktura i pružanju usluga jačanjem suradnje, posebno putem prijenosa znanja, studijskih posjeta i razmjene osoblja.

(16)

Mrežu i njezine inicijative trebalo bi financirati kroz program PROGRESS/stavku zapošljavanje Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI”) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) u okviru odobrenih sredstava koje su odredili Europski parlament i Vijeće.

(17)

Za projekte koje je razvila Mreža ili koji su utvrđeni u aktivnostima uzajamnog učenja, a zatim provedeni u pojedinim JSZ-ovima, države članice trebale bi imati pristup financiranju iz Europskog socijalnog fonda (ESF), Regionalnog fonda za razvoj (ERDF) i programa Obzor 2020., Okvirnog programa Unije za istraživanje i inovacije (2014. – 2020.) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(18)

Mreža bi trebala osigurati da dopunjava, a ne zamjenjuje ili duplicira djelovanja poduzeta kao dio Europske strategije zapošljavanja u smislu glave IX. Ugovora, posebno ona koja poduzima EMCO, kao i njegove alate, poput Zajedničkog ocjenjivačkog okvira (JAF), kao i djelovanja u okviru Programa uzajamnog učenja. Nadalje, u svrhu stvaranja sinergija, Komisija bi trebala osigurati da tajništvo Mreže blisko surađuje s tajništvom EMCO-a.

(19)

Ova Odluka poštuje temeljna prava i načela koja su priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Posebno, ova Odluka nastoji osigurati puno poštovanje prava na pristup besplatnim uslugama posredovanja pri zapošljavanju i promicati primjenu članka 29. Povelje.

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Uspostava Mreže

Uspostavlja se mreža javnih službi za zapošljavanje (JSZ-ova) na razini Unije na razdoblje od 17. lipnja 2014 do 31. prosinca 2020. („Mreža”). Mreža provodi inicijative utvrđene u članku 4.

Mreža se sastoji od:

(a)

JSZ-ova kako su ih imenovale države članice;

(b)

Komisije.

EMCO ima status promatrača.

Države članice s podnacionalnim autonomnim JSZ-ovima osiguravaju njihovu primjerenu zastupljenost u posebnim inicijativama Mreže.

Članak 2.

Definicije „benchlearninga”

Za potrebe ove Odluke i aktivnosti Mreže, benchlearning znači proces stvaranja sustavne i integrirane veze između benchmarkinga i aktivnosti uzajamnog učenja koje se sastoje od identificiranja dobrih izvedbi kroz sustave benchmarkinga temeljene na pokazateljima uspješnosti, uključujući prikupljanje podataka, vrednovanje podataka, konsolidiranje i ocjenu podataka, uz primjenu odgovarajuće metodologije te korištenje dobivenih rezultata u konkretnim aktivnostima uzajamnog učenja temeljenih na dokazima, uključujući dobre ili najbolje modele iz prakse.

Članak 3.

Ciljevi

Cilj je ove Odluke poticanje suradnje među državama članicama putem Mreže u području zapošljavanja, u okviru područja za koja su JSZ-ovi nadležni, kako bi se pridonijelo strategiji „Europa 2020.” i provedbi odgovarajućih politika Unije i tako pružila podrška:

(a)

najranjivijim društvenim skupinama s visokom stopom nezaposlenosti, posebno starijim radnicima i mladim osobama koje nisu zaposlene, niti su u obrazovanju ili osposobljavanju (NZOO);

(b)

dostojnom i održivom radu;

(c)

boljem funkcioniranju tržišta rada EU-a;

(d)

prepoznavanju vještina koje nedostaju i pružanju informacija o njihovu opsegu i mjestu, kao i boljem usklađivanju vještina tražitelja zaposlenja potrebama poslodavaca;

(e)

boljoj integraciji tržišta rada;

(f)

povećanoj dobrovoljnoj geografskoj i profesionalnoj mobilnosti na pravičnoj osnovi kako bi se zadovoljile specifične potrebe tržišta rada;

(g)

integraciji osoba isključenih s tržišta rada kao dijelu borbe protiv socijalne isključenosti;

(h)

evaluaciji i ocjenjivanju aktivnih inicijativa na tržištu rada i njihovoj djelotvornoj i učinkovitoj provedbi.

Članak 4.

Inicijative Mreže

1.   U okviru područja za koja su JSZ-ovi nadležni, Mreža posebno provodi sljedeće inicijative:

(a)

razvoj i provedba benchlearninga temeljenog na dokazima među JSZ-ovima diljem Unije radi uspoređivanja, pomoću odgovarajuće metodologije, izvedbi njihovih aktivnosti u sljedećim područjima:

i.

doprinos smanjenju nezaposlenosti za sve dobne skupine i za osjetljive skupine;

ii.

doprinos smanjenju trajanja nezaposlenosti i smanjenju neaktivnosti radi rješavanja dugoročne i strukturne nezaposlenosti te socijalne isključenosti;

iii.

popunu slobodnih radnih mjesta (uključujući i kroz dobrovoljnu mobilnost radne snage);

iv.

zadovoljstvo klijenata uslugama JSZ-ova.

(b)

pružanje uzajamne pomoći u obliku stručnih ili grupnih aktivnosti, putem suradnje, razmjene informacija, iskustava i osoblja među članovima Mreže, uključujući potporu provedbi preporuka specifičnih za pojedinu zemlju u vezi s JSZ-ovima koje izdaje Vijeće na zahtjev dotične države članice ili JSZ-a;

(c)

doprinosi modernizaciji i jačanju JSZ-ova u ključnim područjima u skladu s ciljevima zapošljavanja i socijalnim ciljevima Europe 2020.;

(d)

priprema izvješća na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije ili na vlastitu inicijativu;

(e)

doprinosi provedbi relevantnih političkih inicijativa;

(f)

donosi i provodi svoj godišnji program rada u kojemu određuje svoje metode rada, očekivane rezultate i detalje u vezi s provedbom benchlearninga;

(g)

unapređuje i dijeli najbolju praksu o identifikaciji mladih osoba koje nisu zaposlene, niti su u obrazovanju ili osposobljavanju (NZOO) i razvoju inicijativa kojima bi se osiguralo da ti mladi ljudi steknu vještine potrebne za ulazak i ostanak na tržištu rada.

U pogledu inicijative utvrđene u prvom podstavku točki (a), benchmarking koristi pokazatelje određene u Prilogu. Mreža također aktivno sudjeluje u provedbi tih aktivnosti razmjenom podataka, znanja i prakse. Države članice ostaju nadležne odlučivati hoće li na dobrovoljnoj osnovi sudjelovati u dodatnim aktivnostima benchlearninga u područjima osim onih navedenih u točki (a) podtočkama od i. do iv.;

2.   Mreža uspostavlja mehanizam izvještavanja vezan za inicijative navedene u stavku 1. U primjeni tog mehanizma, članovi Mreže podnose godišnje izvješće Odboru.

Članak 5.

Suradnja

Mreža inicira suradnju s relevantnim dionicima na tržištu rada, uključujući druge pružatelje usluga zapošljavanja, te, prema potrebi, socijalne partnere, organizacije koje predstavljaju nezaposlene osobe ili ranjive skupine, nevladine organizacije koje djeluju u području zapošljavanja, regionalne i lokalne vlasti, Europsku mrežu politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i privatne službe za zapošljavanje tako što ih uključuje u odgovarajuće aktivnosti i sastanke Mreže te putem razmjene informacija i podataka s njima.

Članak 6.

Funkcioniranje Mreže

1.   Mrežom upravlja Odbor. Država članica imenuje u Odbor jednog člana te jednog zamjenskog člana iz višeg rukovodstva svojeg JSZ-a. Komisija također imenuje jednog člana i jednog zamjenskog člana u Odbor. Zamjenski članovi Odbora zamjenjuju članove kad god je to potrebno.

EMCO među svojim članovima te u skladu sa svojim poslovnikom imenuje jednog predstavnika koji ima status promatrača u Odboru uz iznimku zatvorenih sjednica Odbora. Odbor mora imati mogućnost sastati se na zatvorenim sjednicama uz sudjelovanje jednog člana po državi članici te jednog člana iz Komisije, osim za točke dnevnog reda koje se tiču pitanja povezanih s godišnjim programom rada. Poslovnik Odbora pruža dodatna detaljna pravila o održavanju zatvorenih sjednica.

2.   Odbor imenuje predsjednika i dva potpredsjednika iz redova svojih članova koje su imenovale države članice. Predsjednik predstavlja Mrežu. Potpredsjednik zamjenjuje predsjednika kada god je potrebno.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik jednoglasnom odlukom. Taj poslovnik sadrži, između ostalog, mehanizme za donošenje odluka Odbora te odredbe o imenovanju i mandatima predsjednika i zamjenikâ predsjednika Odbora.

4.   Odbor većinskom odlukom donosi:

(a)

godišnji program rada Mreže, uključujući uspostavu radnih skupina te jezične aranžmane sastanaka Mreže;

(b)

tehnički okvir za provođenje benchmarkinga i aktivnosti uzajamnog učenja, kao dio godišnjeg programa rada Mreže, uključujući metodologiju benchlearninga na temelju pokazatelja benchmarkinga navedenih u Prilogu ovoj Odluci radi usporedbe uspješnosti JSZ-ova, kontekstne varijable, zahtjeve za dostavljanje podataka te instrumente učenja integriranog programa uzajamnog učenja;

(c)

godišnje izvješće Mreže. To izvješće šalje se Europskom parlamentu i Vijeću i objavljuje se.

5.   Odboru pomaže tajništvo koje osigurava Komisija i koje ima sjedište unutar Komisije. Tajništvo u suradnji s predsjednikom i zamjenicima predsjednika priprema sastanke Odbora, godišnji program rada Mreže i njezino godišnje izvješće. Tajništvo usko surađuje s tajništvom EMCO-a.

Članak 7.

Financijska potpora za ovu poticajnu mjeru

Globalni resursi za provedbu ove Odluke uspostavljaju se u okviru PROGRESS/stavku zapošljavanje programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), čija godišnja odobrena sredstva odobravaju Europski parlament i Vijeće unutar granica financijskog okvira.

Članak 8.

Izmjena Priloga o pokazateljima uspješnosti „benchmarkinga”

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9. kako bi izmijenila Prilog radi utvrđivanja pokazatelja uspješnosti benchmarkinga.

Članak 9.

Delegiranje ovlasti

1.   Ovlasti za donošenje delegiranih akata dodjeljuju se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenim u ovom članku.

2.   Delegiranje ovlasti navedeno u članku 8. dodjeljuje se Komisiji od 17. lipnja do 31. prosinca 2020.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne ulože nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 10.

Preispitivanje

Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regijâ do 18. lipnja 2017. podnosi izvješće o primjeni ove Odluke. U izvješću se posebno ocjenjuje u kojoj je mjeri Mreža pridonijela ostvarenju ciljeva određenih u članku 3. te je li ispunila svoje zadaće. U njemu se također ocjenjuje kako je Mreža razvila i provela benchmarking u područjima iz članka 4. stavka 1. točke (a) podtočaka od i. do iv..

Članak 11.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 12.

Adresati

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. svibnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 67, 6.3.2014., str. 116.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 8. svibnja 2014.

(3)  Odluka Vijeća 2010/707/EU od 21. listopada 2010. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (SL L 308, 24.11.2010., str. 46.).

(4)  SL C 120, 26.4.2013., str. 1.

(5)  Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).

(6)  Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).


PRILOG

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI BENCHMARKINGA

A.

Kvantitativni pokazatelji za područja navedena u članku 4. stavku 1. točki (a) podtočkama od i. do iv.:

1.

Doprinos smanjenju nezaposlenosti za sve dobne skupine i ranjive skupine:

(a)

prijelaz iz nezaposlenosti u zaposlenost po dobi, spolu i razini kvalifikacija kao udio u broju registriranih nezaposlenih osoba;

(b)

broj ljudi koji napuštaju evidenciju nezaposlenih JSZ-ova kao udio u broju registriranih nezaposlenih osoba.

2.

Doprinos smanjenju trajanja nezaposlenosti i smanjenju neaktivnosti kako bi se rješavala dugoročna i strukturna nezaposlenost kao i socijalna isključenost:

(a)

prijelaz u zapošljavanje nakon, na primjer, 6 i 12 mjeseci nezaposlenosti prema dobi, spolu i razini kvalifikacije, kao udio u broju svih prijelaza u zapošljavanje u registru JSZ-a;

(b)

upisi u registar JSZ-a osoba koje su ranije bile neaktivne kao udio u broju svih upisa u tom registru JSZ-a po dobi i spolu.

3.

Popunjavanje slobodnih radnih mjesta (uključujući i putem dobrovoljne mobilnosti radne snage):

(a)

popunjena slobodna radna mjesta;

(b)

odgovori iz istraživanja Eurostata o radnoj snazi na pitanja o doprinosu JSZ-a na pronalazak trenutačnog posla ispitanika.

4.

Zadovoljstvo klijenata uslugama JSZ-a:

(a)

ukupno zadovoljstvo tražitelja posla;

(b)

ukupno zadovoljstvo poslodavaca.

B.

Područja benchmarkinga kroz kvalitativnu unutarnju/vanjsku ocjenu čimbenika koji pospješuju učinak za područja navedena u članku 4. stavku 1. točki (a) podtočkama od i. do iv.:

1.

Strateško upravljanje učinkom;

2.

Izrada operativnih procesa poput učinkovitog kanaliziranja/profiliranja tražitelja posla i prilagođenog korištenja aktivnih instrumenata tržišta rada;

3.

Održivo aktiviranje i upravljanje prijelazima;

4.

Odnosi s poslodavcima;

5.

Kreiranje i provođenje usluga JSZ-ova temeljenih na dokazima;

6.

Učinkovito upravljanje partnerstvima s dionicima;

7.

Raspodjela resursa JSZ-ova.


Top