(1)

Ako je količina gnojiva koju država članica namjerava godišnje upotrebljavati po hektaru drugačija od one navedene u prvoj rečenici drugog podstavka stavka 2. Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ i u njegovoj točki (a), tu količinu treba utvrditi na način da se ne dovede u pitanje ostvarivanje ciljeva iz članka 1. te Direktive i mora se opravdati na temelju nepristranih kriterija, kao što su, u ovom slučaju, dugotrajno razdoblje rasta i usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika.

(2)

Komisija je 8. prosinca 2005. donijela Odluku 2005/880/EZ (2) kojom se pod određenim uvjetima na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 70 % travnjaka dozvoljava primjena stajskoga gnojiva pašnih životinja do granične vrijednosti od 250 kg dušika po hektaru godišnje.

(3)

Komisija je 5. veljače 2010. donijela Odluku 2010/65/EU (3) o izmjeni Odluke 2005/880/EZ i o produljenju odstupanja do 31. prosinca 2013.

(4)

Odobreno odstupanje odnosilo se na 21 752 poljoprivrednih gospodarstava u 2012., što odgovara 46 % ukupne neto poljoprivredne površine.

(5)

Nizozemska je 22. siječnja 2014. Komisiji podnijela zahtjev za obnovu odstupanja na temelju trećeg podstavka stavka 2. Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ.

(6)

Nizozemska u skladu s člankom 3. stavkom 5. Direktive 91/676/EEZ provodi program djelovanja na čitavom državnom području.

(7)

U nizozemskom zakonodavstvu kojim se provodi Direktiva 91/676/EEZ uključeni su standardi primjene dušika i fosfata.

(8)

Podaci koje je dostavila Nizozemska i koji se odnose na razdoblje od 2008. do 2011. pokazuju porast broja svinja od 7 % i broja peradi od 8 % u odnosu na razdoblje između 2004. i 2007. Broj goveda, ovaca i koza ostao je stabilan. Nadležna tijela u Nizozemskoj uvela su ograničenja broja svinja i peradi uz obvezu da se proizvodnja gnojiva, kako u pogledu dušika tako i fosfora, neće povećati preko razine iz 2002. godine. Nadalje, od siječnja 2015. nadležna tijela u Nizozemskoj osiguravaju da se prerađuje odgovarajući udio viška gnojiva iz sektora mljekarstva. Te su mjere potrebne kako bi se osiguralo da primjenom postojećeg odstupanja ne bi došlo do daljnjeg intenziviranja.

(9)

Korištenje dušika iz stajskoga gnojiva u razdoblju 2008. – 2011. iznosilo je 344 tisuća tona, što predstavlja lagani pad u odnosu na razdoblje 2004. – 2007. Potrošnja dušičnog kemijskog gnojiva u razdoblju 2008. – 2011. smanjena je za oko 18 % u odnosu na razdoblje 2004. – 2007. Višak fosfora u razdoblju 2008. – 2011. iznosio je 16 tisuća tona, što je za 51 % manje nego u razdoblju 2004. – 2007.

(10)

Za klimu u Nizozemskoj tipične su ravnomjerno raspoređene padaline tijekom godine i relativno uzak godišnji raspon temperatura, zbog čega je ona pogodna za dugotrajno razdoblje rasta trave od 250 dana godišnje.

(11)

Na temelju podataka koje su dostavila nizozemska nadležna tijela u kontekstu odstupanja odobrenog Odlukom 2010/65/EU vidljivo je da odstupanje nije dovelo do pogoršanja kvalitete vode. U izvješću Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o provedbi Direktive 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora utemeljenom na izvješćima država članica za razdoblje 2008. – 2011. navedeno je da je u Nizozemskoj na oko 88 % postaja za praćenje srednja vrijednost koncentracije nitrata u podzemnim vodama niža od 50 mg/l, a na 79 % postaja niža je od 25 mg/l. Iz podataka dobivenih praćenjem vidljivo je opadanje koncentracije nitrata u podzemnim vodama u usporedbi s prethodnim razdobljem izvješćivanja (2004. – 2007.). U površinskim je vodama srednja vrijednost koncentracije nitrata na 98 % postaja za praćenje niža od 50 mg/l, a na 92 % postaja niža je od 25 mg/l. Stabilan trend ili opadanje koncentracije nitrata vidljivi su na većini točaka za praćenje površinskih voda. Smanjen je godišnji višak dušika i fosfora u tlu, uglavnom smanjenjem unosa stajskoga gnojiva i mineralnih gnojiva zbog kontinuiranog smanjenja standarda primjene dušika i fosfora u nizozemskim programima djelovanja. U razdoblju izvješćivanja 2008. – 2011. sve slatke i prijelazne vode razvrstane su kao eutrofične ili hipertrofične.

(12)

Komisija smatra da se uvjeti za odobrenje odstupanja moraju izmijeniti na temelju razmatranja zahtjeva koji je Nizozemska podnijela 22. siječnja 2014. i razmatranja programa djelovanja, informacija o kvaliteti vode i iskustva stečenog odstupanjem odobrenim Odlukom 2010/65/EU te odstupanjima u drugim državama članicama. Stoga Komisija smatra da se količina stajskoga gnojiva pašnih životinja koja odgovara količini od 230 kg dušika godišnje po hektaru može dozvoliti na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 80 % travnjaka na južnim i središnjim pjeskovitim tlima i na laporastim tlima kako je određeno u programu djelovanja, dok se 250 kg dušika godišnje po hektaru može dopustiti samo na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 80 % travnjaka na drugim tlima. Komisija smatra da se time neće dovesti u pitanje ostvarivanje ciljeva iz Direktive 91/676/EEZ ako budu ispunjeni određeni strogi uvjeti.

(13)

Ti uvjeti uključuju uspostavu plana gnojidbe na razini poljoprivrednoga gospodarstva, bilježenje prakse gnojidbe u knjige gnojidbe, povremenu analizu tla, zeleni pokrov zimi nakon kukuruza, posebne odredbe za oranje trave, neprimjenjivanje stajskoga gnojiva prije oranja trave, prilagodbu gnojidbe radi uzimanja u obzir doprinosa mahunarki, neprimjenjivanje fosfata iz umjetnih gnojiva i pojačane kontrole. Cilj je tih uvjeta osiguravanje gnojidbe na temelju potreba poljoprivrednih kultura te smanjenje i sprečavanje pronicanja dušika i fosfora u vodu.

(14)

Iz podataka koje je dostavila Nizozemska vidljivo je da je količina stajskoga gnojiva pašnih životinja koja odgovara količini od 230 kg dušika godišnje po hektaru na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 80 % travnjaka na južnim i središnjim pjeskovitim tlima i na laporastim tlima kako je određeno u programu djelovanja i 250 kg dušika godišnje na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 80 % travnjaka na drugim tlima opravdana na temelju objektivnih kriterija kao što su velika neto količina oborina, dugotrajno razdoblje rasta i velik prinos trave s visokim stupnjem potrošnje dušika.

(15)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za nitrate osnovanog u skladu s člankom 9. Direktive 91/676/EEZ.

(16)

Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (4) utvrđuje se sveobuhvatan, prekogranični pristup za zaštitu voda organiziran u vodnom području s ciljem postizanja dobrog stanja europskih vodenih površina do 2015. Smanjenje hranjivih tvari sastavni je dio tog cilja. Odobravanje odstupanja na temelju ove Odluke ne dovodi u pitanje odredbe iz Direktive 2000/60/EZ i ne isključuje da dodatne mjere mogu biti potrebne kako bi se ispunile obveze koje iz nje proizlaze.

(17)

Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (5) utvrđuju se opća pravila za uspostavljanje infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici za potrebe politika Zajednice u pogledu okoliša te politika ili aktivnosti koje mogu imati utjecaj na okoliš. Ako je primjenjivo, prostorne informacije prikupljene u kontekstu ovog odstupanja moraju biti u skladu s odredbama ove Direktive. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i povećala dosljednost podataka, Nizozemska se treba, prema potrebi, prilikom prikupljanja potrebnih podataka povezanih s ovim odstupanjem koristiti informacijama dobivenima u okviru integriranog sustava za administraciju i kontrolu uspostavljenog na temelju poglavlja II. glave V. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i praćenju zajedničke poljoprivredne politike i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (6).

1.

„poljoprivredno gospodarstvo s travnjacima” označava svako gospodarstvo na kojemu je najmanje 80 % površine dostupne za primjenu gnojiva prekriveno travom;

2.

„pašne životinje” označava stoku (uz iznimku teladi za klanje), ovce, koze i konje, magarce, jelene i vodene bivole;

3.

„poljoprivredno zemljište” označava površinu u vlasništvu ili najmu poljoprivrednika ili onu kojom upravlja poljoprivrednik na temelju drugog zasebnog ugovora u pisanom obliku i za koju poljoprivrednik ima izravnu upravljačku odgovornost.

4.

„Trava” označava trajni travnjak ili privremeni travnjak koji kao takav postoji manje od pet godina.