20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 347/671

(1)

U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenom „ZPP ususret 2020.: ususret budućim izazovima na području hrane, prirodnih resursa i teritorija” navode se potencijalni izazovi, ciljevi i smjerovi Zajedničke poljoprivredne politike („ZPP”) nakon 2013. Sukladno raspravi o toj Komunikaciji, potrebna je reforma ZPP-a s učinkom od 1. siječnja 2014. Ta reforma trebala bi obuhvatiti sve glavne instrumente ZPP-a, uključujući i Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 (5). S obzirom na opseg reforme, primjereno je ukinuti tu Uredbu i zamijeniti je novom uredbom o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda. Reformom bi također trebalo, što je više moguće, uskladiti, racionalizirati i pojednostaviti odredbe, posebno one koje se odnose na više poljoprivrednih sektora, tako da se osigura da Komisija može putem delegiranih akata donijeti elemente mjera koji nisu ključni.

(2)

Ova bi Uredba trebala sadržavati sve temeljne elemente zajedničke organizacije tržištâ poljoprivrednih proizvoda.

(3)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na sve poljoprivredne proizvode navedene u Prilogu I. Ugovora o Europskoj uniji („UEU”) i Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) (zajedno, „Ugovori”) kako bi se osiguralo postojanje zajedničke organizacije tržišta za sve takve proizvode, kako je utvrđeno u članku 40. stavku 1. UFEU-a.

(4)

Trebalo bi pojasniti da bi se Uredba (EU) br. 1306/2013 europskog parlamenta i Vijeća (6) i odredbe donesene u skladu s njom u načelu trebale primjenjivati na mjere određene ovom Uredbom. Posebno, Uredba (EU) br. 1306/2013 utvrđuje odredbe koje jamče usklađenost s obvezama utvrđenima odredbama povezanima sa ZPP-om, uključujući provjere i primjenu upravnih mjera i upravnih sankcija u slučaju nesukladnosti te pravila koja se odnose na polaganje i vraćanje osiguranja te povrat neopravdano isplaćenih iznosa.

(5)

U skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a, Vijeće donosi mjere za utvrđivanje cijena, nameta, potpora i količinskih ograničenja. Kada se primjenjuje članak 43. stavak 3. UFEU-a, ova bi Uredba, radi jasnoće, trebala izričito upućivati na činjenicu da će Vijeće na toj pravnoj osnovi donositi mjere.

(6)

S ciljem nadopune ili izmjene određenih elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji. Od posebnog je značaja da Komisija u okviru svog pripremnog rada održava odgovarajuće konzultacije, uključujući i one na stručnoj razini. Tijekom pripreme i izrade nacrta delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati istovremeno, pravovremeno i primjereno prosljeđivanje relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(7)

U ovoj Uredbi trebalo bi utvrditi neke definicije koje se odnose na određene sektore. Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja sektora riže, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na izmjenu definicija koje se odnose na sektor riže u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi definicije bile ažurirane s obzirom na kretanja na tržištu.

(8)

Ova Uredba odnosi se na opis proizvoda i sadrži upućivanja na tarifne brojeve i podbrojeve kombinirane nomenklature. Zbog izmjena nomenklature Zajedničke carinske tarife možda će biti potrebna buduća tehnička usklađenja ove Uredbe. Kako bi se uzele u obzir takve izmjene, ovlast za donošenje određenih akata trebalo bi delegirati Komisiji, s obzirom na izvršavanje potrebnih tehničkih prilagodbi. Radi jasnoće i jednostavnosti, Uredbu Vijeća (EEZ) br. 234/79 (7),u kojoj su trenutno predviđene takve ovlasti, trebalo bi staviti izvan snage, a ovlasti uklopiti u ovu Uredbu.

(9)

Potrebno je utvrditi tržišne godine za žitarice, rižu, šećer, osušenu krmu, sjeme, vino, maslinovo ulje i stolne masline, lan i konoplju, voće i povrće, prerađeno voće i povrće, banane, mlijeko i mliječne proizvode te dudov svilac i prilagoditi ih što je više moguće biološkom proizvodnom ciklusu svakog od tih proizvoda.

(10)

Kako bi se stabilizirala tržišta i osigurao primjeren životni standard poljoprivredne zajednice, razvijen je diferencirani sustav tržišnih potpora za različite sektore i uvedeni su programi izravnih potpora, uzimajući u obzir različite potrebe u svakom od tih sektora s jedne strane te međusobnu ovisnost različitih sektora s druge strane. Te su mjere u obliku javne intervencije ili plaćanja potpore za privatno skladištenje. I dalje postoji potreba za zadržavanjem mjera tržišne potpore, uz njihovu istovremenu racionalizaciju i pojednostavljivanje.

(11)

Trebalo bi utvrditi ljestvice Unije za klasiranje, označivanje i prezentiranje trupova u sektorima govedine i teletine, svinjetine, ovčetine i kozletine u svrhu bilježenja cijena i primjene interventnih aranžmana u tim sektorima. Štoviše, takve ljestvice Unije slijede cilj poboljšanja transparentnosti tržišta.

(12)

Radi jasnoće i transparentnosti, odredbe o javnoj intervenciji trebale bi biti podložne zajedničkoj strukturi, ali bi pritom trebalo zadržati politiku koja se provodi u svakom sektoru. U tu svrhu potrebno je razlikovati referentne pragove i interventne cijene i definirati potonje. Pri tome je posebno važno pojasniti da samo interventne cijene za javne intervencije odgovaraju primijenjenim administrativnim cijenama navedenim u prvoj rečenici stavka 8. Priloga 3. Sporazuma WTO-a o poljoprivredi (tj. tržišna cijena podrška). U tom kontekstu treba shvatiti da tržišna intervencija može biti u obliku javne intervencije i u drugim oblicima intervencije u kojima se ne upotrebljavaju prethodno utvrđene naznake cijena.

(13)

Kao što je primjereno za svaki dotični sektor, s obzirom na praksu i iskustvo iz prethodnih zajedničkih organizacija tržišta (ZOT-ova), sustav javnih intervencija trebao bi biti na raspolaganju u određenim razdobljima godine i u tim bi razdobljima trebao biti stalno raspoloživ ili raspoloživ ovisno o tržišnim cijenama.

(14)

Cijena javne intervencije trebala bi se sastojati od fiksne cijeni za određene količine za neke proizvode, a u drugim slučajevima trebala bi ovisiti o natječaju, odražavajući praksu i iskustva iz prethodnih ZOT-ova.

(15)

Ovom Uredbom trebala bi biti predviđena mogućnost prodaje proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije. Te bi mjere trebalo usvojiti tako da se izbjegnu tržišni poremećaji te osigura jednak pristup proizvodima i jednako postupanje prema kupcima.

(16)

Postojeći program distribucije hrane najugroženijim osobama u Uniji, donesen u okviru ZPP-a, trebao bi biti predmet zasebne uredbe koja se donosi kako bi odražavala ciljeve socijalne kohezije tog programa. Unatoč tomu, ovom Uredbom trebalo bi predvidjeti mogućnost prodaje proizvoda koji se drže u okviru javne intervencije tako da ih se stavi na raspolaganje za korištenje u okviru tog programa.

(17)

Kako bi se postigao cilj uravnoteženja tržišta i stabilizacije tržišnih cijena, možda će biti potrebna dodjela potpore za privatno skladištenje određenih poljoprivrednih proizvoda. Kako bi se zajamčila transparentnost tržišta, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na utvrđivanje uvjeta pod kojima Komisija može donijeti odluku o dodjeli potpore za privatno skladištenje uzimajući u obzir stanje na tržištu.

(18)

Kako bi se osiguralo da su proizvodi koji su otkupljeni u okviru javne intervencije ili koji podliježu potpori za privatno skladištenje prikladni za dugoročno skladištenje te da su dobre, prikladne i tržišne kvalitete i kako bi se uzela u obzir posebna obilježja različitih sektora za potrebe osiguranja isplativog funkcioniranja javne intervencije i privatnog skladištenja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za utvrđivanje zahtjeva i uvjeta koje moraju ispunjavati ti proizvodi vezani uz njihovu kvalitetu i prihvatljivost, uz uvjete propisane ovom Uredbom.

(19)

Kako bi se uzela u obzir posebna obilježja sektora žitarica i neoljuštene riže, Komisiji bi trebalo dati ovlast za donošenje određenih akata kojima se utvrđuju kriteriji kvalitete u pogledu otkupa i prodaje tih proizvoda.

(20)

Kako bi se osigurao odgovarajući kapacitet skladištenja te učinkovitost sustava javne intervencije po pitanju isplativosti, distribucije i pristupa za gospodarske subjekte te kako bi se održala kvaliteta proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije radi njihove raspoloživosti završetkom razdoblja skladištenja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na zahtjeve koje moraju ispunjavati skladišta za sve proizvode koji podliježu javnoj intervenciji, pravila o skladištenju proizvoda unutar i izvan država članica odgovornih za te proizvode te postupanje s tim proizvodima po pitanju carinskih pristojbi i drugih iznosa koji se odobravaju ili obračunavaju u okviru ZPP-a.

(21)

Kako bi se osigurao željeni učinak privatnog skladištenja na tržište, ovlast za donošenje određenih akata trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na primjenjiva pravila i uvjete kada je skladištena količina manja od ugovorene količine; uvjete za odobravanje predujma; i uvjete koji se primjenjuju za ponovno stavljanje na tržište i prodaju proizvoda obuhvaćenih ugovorima o privatnom skladištenju.

(22)

Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje javne intervencije i sustavâ privatnog skladištenja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na omogućivanje korištenja natječajnih postupaka, te utvrđivanje dodatnih uvjeta koje gospodarski subjekti trebaju ispuniti; i zahtjev polaganja osiguranja.

(23)

Kako bi se uzeli u obzir tehnički napreci i potrebe sektora govedine i teletine, svinjetine, ovčetine kozletine te potreba za standardizacijom prezentiranja različitih proizvoda u svrhu poboljšanja tržišne transparentnosti, bilježenja cijena i primjene mjera tržišne intervencije, ovlast za donošenje određenih akata trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na prilagodbu i ažuriranje ljestvica Unije za klasiranje trupova u tim sektorima te s obzirom na utvrđivanje određenih povezanih dodatnih odredaba i odstupanja.

(24)

Trebalo bi poticati konzumacija voća i povrća, kao i mlijeka i mliječnih proizvoda kod školske djece s ciljem trajnog povećanja udjela tih proizvoda u prehrani djece u fazi kada se formiraju njihove prehrambene navike, čime se doprinosi postizanju ciljeva ZPP-a, posebno stabilizaciji tržišta i osiguranju dostupnosti sadašnjih i budućih isporuka. Stoga bi trebalo promicati potporu Unije za financiranje i sufinanciranje opskrbe djece takvim proizvodima u obrazovnim ustanovama.

(25)

Kako bi se osiguralo dobro proračunsko upravljanje programima Unije za voće i povrće u školama te za mlijeko u školama, trebalo bi uspostaviti odgovarajuće odredbe za svaki od programa. Potpora Unije ne bi se trebala koristiti kao zamjena za sredstva za bilo koji postojeći nacionalni program voća i povrća u školama te program mlijeka u školama. S obzirom na proračunska ograničenja, države članice bi unatoč tomu morale biti u mogućnosti zamijeniti svoje financijske doprinose programima doprinosima iz privatnog sektora. Kako bi njihovi programi voća i povrća u školama bili učinkoviti, možda su potrebne popratne mjere za koje bi države članice morale biti u stanju dodijeliti nacionalnu potporu. Države članice koje sudjeluju u programima trebale bi promovirati subvencijsku ulogu potpore Unije.

(26)

Kako bi se promicale zdrave prehrambene navike djece te osiguralo da je potpora usmjerena na djecu koja redovito pohađaju obrazovne ustanove kojima države članice upravljaju ili ih priznaju, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na program voća i povrća u školama u vezi s dodatnim kriterijima koji se odnose na usmjeravanje potpore, odobravanje i odabir podnositelja zahtjeva za dodjelu potpore i na sastavljanje nacionalnih ili regionalnih strategija i popratnih mjera.

(27)

Kako bi se osiguralo djelotvorno i usmjereno korištenje sredstava Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na program voća u školama i povrća u vezi s metodom preraspodjele potpore između država članica na temelju primljenih zahtjeva za dodjelu potpore, troškovima prihvatljivima za dodjelu potpore Unije, uključujući mogućnost utvrđivanja ukupne gornje granice za te troškove i obvezom država članica da prate i ocjenjuju učinkovitost svojih programa voća i povrća u školama.

(28)

U svrhu promicanja svijesti o programu voća i povrća u školama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu zahtjeva da države članice koje sudjeluju u programu voća i povrća u školama predstave javnosti subvencijsku ulogu potpore Unije.

(29)

Kako bi se u obzir uzeli razvoj obrazaca konzumacije mliječnih proizvoda inovacije i kretanja na tržištu mliječnih proizvoda, dostupnost proizvoda na različitim tržištima Unije te nutritivni aspekti, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na program mlijeka u školama u vezi s proizvodima koji su prihvatljivi za uključenje u program, nacionalnim ili regionalnim strategijama država članica, uključujući popratne mjere prema potrebi te praćenjem i ocjenjivanjem programa.

(30)

Kako bi se osiguralo da odgovarajući korisnici i podnositelji zahtjeva ispunjavaju uvjete za potporu Unije te da se ona djelotvorno i učinkovito koristi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu pravila o korisnicima i podnositeljima zahtjeva koji ispunjavaju uvjete za pomoć, obvezu odobravanja podnositelja zahtjeva od strane država članica te korištenje mliječnih proizvoda u pripremi obroka u obrazovnim ustanovama.

(31)

Kako bi se osiguralo da podnositelji zahtjeva za potporu poštuju svoje obveze, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu polaganja osiguranja kad je isplaćen predujam potpore.

(32)

Kako bi se promicala svijest o programu mlijeka u školama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na uvjete u skladu s kojima države članice trebaju javnosti predstaviti svoje sudjelovanje u tom programu te činjenicu da ga subvencionira Unija.

(33)

Kako bi se osiguralo da se potpora odražava u cijeni proizvoda, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na uspostavu praćenja cijena u okviru programa mlijeka u školama.

(34)

Potrebno je financiranje od strane Unije kako bi se priznate […] organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača ili sektorske organizacije potakle na izradu programa rada u svrhu poboljšanja proizvodnje i stavljanja na tržište maslinovog ulja i stolnih maslina. U tom kontekstu ovom bi se Uredbom trebala predvidjeti potpora Unije koja se dodjeljuje u skladu s prioritetnim aktivnostima koje se poduzimaju na temelju tih programa rada. Međutim, sufinanciranje bi trebalo smanjiti kako bi se poboljšala učinkovitost takvih programa.

(35)

Kako bi se osiguralo djelotvorno i učinkovito korištenje potpore Unije odobrene organizacijama proizvođača, udruženjima organizacija proizvođača ili sektorskim organizacijama u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina u svrhu poboljšanja kvalitete proizvodnje maslinovog ulja i stolnih maslina, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na posebne mjere koje se mogu financirati potporom Unije te aktivnosti i troškove koji se ne mogu tako financirati; najmanju dodjelu sredstava Unije za određena područja; obvezu polaganja osiguranja; te kriterije koje države članice moraju uzeti u obzir pri odabiru i odobravanju programa rada.

(36)

U ovoj bi se Uredbi trebalo razlikovati voće i povrće, s jedne strane, koje se sastoji od voća i povrća za izravnu potrošnju te voće i povrće namijenjeno preradi, te prerađeno voće i povrće, s druge strane. Pravila o operativnim fondovima, operativnim programima i financijskoj pomoći Unije trebala bi se primjenjivati samo na prvu kategoriju, te bi obje vrste voća i povrća unutar te kategorije trebalotretirati na sličan način.

(37)

Proizvodnja voća i povrća nepredvidiva je i proizvodi su pokvarljivi. Čak i ograničeni viškovi mogu izazvati značajne poremećaje na tržištu. Stoga bi trebalo uspostaviti mjere za krizno upravljanje, a te mjere i dalje bi trebale biti uključene u operativne programe.

(38)

Proizvodnja i stavljanje na tržište voća i povrća trebali bi u potpunosti uzimati u obzir brigu za okoliš, uključujući uzgojne prakse, upravljanje otpadnim materijalima i odlaganje proizvoda povučenih s tržišta, posebno što se tiče zaštite kvalitete vode, održavanja biološke raznolikosti i očuvanja prirode.

(39)

Potporu za osnivanje udruženja proizvođača trebalo bi osigurati za sve sektore u svim državama članicama u okviru politike ruralnoga razvoja. Stoga bi trebalo ukinuti posebnu potporu u sektoru voća i povrća.

(40)

Kako bi organizacije proizvođača i njihova udruženja u sektoru voća i povrća imali veću odgovornost za svoje financijske odluke i kako bi se javni resursi koji su im dodijeljeni usmjerili za pripremu na buduće zahtjeve, potrebno je odrediti uvjete za korištenje tih resursa. Prikladno je rješenje zajedničko financiranje operativnih fondova koje su osnovale organizacije proizvođača i njihova udruženja. U određenim slučajevima trebalo bi dozvoliti dodatno financiranje. Operativni fondovi trebali bi se koristiti isključivo za financiranje operativnih programa u sektoru voća i povrća. Kako bi se nadzirali rashodi Unije, trebala bi postojati gornja granica za pomoć koja je dodijeljena organizacijama proizvođača i njihovim udruženjima koja osnivaju operativne fondove.

(41)

U regijama gdje je organizacija proizvodnje u sektoru voća i povrća slaba, trebalo bi dozvoliti dodatne nacionalne financijske doprinose. U slučaju država članica koje su u posebno nepovoljnom položaju s obzirom na strukture, Unija bi trebala nadoknaditi te doprinose.

(42)

Kako bi se osigurala učinkovita, ciljana i održiva potpora organizacijama proizvođača i njihovim udruženjima u sektoru voća i povrća, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na operativne fondove i operativne programe, nacionalni okvir i nacionalnu strategiju za operativne programe u vezi s obvezom praćenja i evaluacije učinkovitosti nacionalnog okvira i nacionalnih strategija; financijsku pomoć Unije; mjere sprečavanja kriza i upravljanja njima; te nacionalnu financijsku pomoć.

(43)

Važno je osigurati mjere potpore u sektoru vina koje jačaju konkurentske strukture. Iako te mjere treba definirati i financirati Unija, državama članicama trebalo bi prepustiti da odaberu odgovarajući skup mjera za zadovoljavanje potreba svojih regionalnih tijela, uzimajući u obzir njihove posebnosti, ovisno o slučaju, kao i njihovo uključivanje u nacionalne programe potpore. Države članice trebale bi biti odgovorne za provedbu takvih programa.

(44)

Jedna od ključnih mjera prihvatljivih za nacionalne programe potpore trebala bi biti promidžba i stavljanje vina Unije na tržište. Potpora za inovacije može povećati utrživost i konkurentnost proizvoda od vinove loze iz Unije. Djelatnosti restrukturiranja i konverzije trebale bi i dalje biti obuhvaćene zbog njihovih pozitivnih učinaka na sektor vina. Potpora bi također trebala biti na raspolaganju za ulaganja u sektor vina kojima je cilj poboljšanje gospodarskog učinka poduzeća. Potpora za destilaciju nusproizvoda trebala bi biti mjera koja je dostupna državama članicama koje žele koristiti taj instrument za osiguranje kvalitete vina uz zaštitu okoliša.

(45)

Preventivni instrumenti, kao što su osiguranje berbe, uzajamni fondovi i zelena berba, trebali bi ispunjavati uvjete za dodjelu potpore u okviru programa potpore za vina kako bi se potaknuo odgovoran pristup u kriznim situacijama.

(46)

Odredbe o podršci vinogradarima putem dodjele prava na plaćanja prema odluci država članica konačne su od financijske godine 2015. u skladu s člankom 103.n Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i podliježu uvjetima navedenima tom odredbom.

(47)

Kako bi se osiguralo da programi potpore za vina država članica ispunjavaju svoje ciljeve i da se fondovi Unije djelotvorno i učinkovito, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na: pravila o odgovornosti za rashode između datuma kada je Komisija primila programe potpore te izmjene programa potpore i datuma njihove primjenjivosti; pravila o sadržaju programa potpore i rashodima, administrativnim troškovima i troškovima osoblja te aktivnostima koje mogu biti uključene u programe potpore država članica te uvjetima i mogućnostima izvršavanja plaćanja putem posrednika u slučaju potpore za osiguranje berbe; pravila o obvezi polaganja osiguranja u slučaju da je izvršeno plaćanje predujma; pravila o korištenju određenih izraza; pravila o utvrđivanju gornje granice za rashode u vezi s ponovnom sadnjom vinograda iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga; pravila o izbjegavanju dvostrukog financiranja projekata; pravila na temelju kojih proizvođači povlače nusproizvode vinarstva i o izuzećima od te obveze kako bi se izbjeglo dodatno administrativno opterećenje i pravila za dobrovoljno certificiranje destilerija; te pravila koja omogućuju državama članicama da odrede uvjete za pravilno funkcioniranje mjera potpore.

(48)

Pčelarstvo se odlikuje raznolikošću proizvodnih uvjeta i prinosa te disperzijom i raznolikošću gospodarskih subjekata, kako u fazi proizvodnje tako i u fazi stavljanja na tržište. Osim toga, s obzirom na povećanu učestalost koju određeni tipovi upada u košnice imaju na zdravlje pčela, a osobito širenje varooze u nekoliko država članica zadnjih godina i probleme koje ta bolest uzrokuje za proizvodnju meda, Unija treba i dalje poduzimati mjere budući da se varooza ne može potpuno iskorijeniti te budući da se u borbi protiv nje trebaju koristiti odobreni proizvodi. S obzirom na takve okolnosti i kako bi se poboljšala proizvodnja i stavljanje pčelarskih proizvoda na tržište Unije, potrebno je sastaviti nacionalne programe za taj sektor svake tri godine s ciljem poboljšanja općih uvjeta za proizvodnju i stavljanje pčelarskih proizvoda na tržište. Te bi nacionalne programe trebala dijelom financirati Unija.

(49)

Trebalo bi odrediti mjere koje mogu biti obuhvaćene pčelarskim programima. Kako bi se osiguralo da program potpore Unije bude prilagođen najnovijim događajima i da su obuhvaćene mjere učinkovite po pitanju postizanja poboljšanja općih uvjeta za proizvodnju i stavljanje pčelarskih proizvoda na tržište, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na ažuriranje tog popisa prilagodbom postojećih mjera ili uvođenjem novih mjera.

(50)

Kako bi se osiguralo učinkovito i uspješno korištenje sredstava Unije namijenjenih pčelarstvu, ovlast za donošenje određenih akata trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na izbjegavanje dvostrukog financiranja pčelarskih programa država članica i programa ruralnog razvoj na temelju dodjele financijskog doprinosa Unije svakoj sudjelujućoj državi članici.

(51)

U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 73/2009 (8), plaćanje za područja zasađena hmeljem odvojeno je od 1. siječnja 2010. Kako bi se omogućilo organizacijama proizvođača hmelja da nastave svoje aktivnosti kao i prije, trebala bi se donijeti posebna odredba za jednake iznose koji će se koristiti u državi članici za iste aktivnosti. Kako bi se osiguralo da se potporom financira postizanje ciljeva organizacija proizvođača kako je određeno u ovoj Uredbi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na zahtjeve za potporu, pravila o prihvatljivim područjima zasađenima hmeljem te izračun potpora.

(52)

Potporu Unije za uzgoj dudovog svilca treba izdvojiti i integrirati u sustav izravnih plaćanja prema pristupu za potpore u drugim sektorima.

(53)

Potpora za obrano mlijeko i obrano mlijeko u prahu proizvedeno u Uniji, koji se koriste za prehranu životinja i za preradu u kazein i kazeinate, nije se pokazala učinkovitom u potpori tržištu te bi ju stoga trebalo ukinuti, zajedno s pravilima koja se odnose na korištenje kazeina i kazeinata u proizvodnji sira.

(54)

Odluka o završetku zabrane sadnje vinove loze u prijelaznom razdoblju na razini Unije podupire se činjenicom da su ostvareni glavni ciljevi reforme tržišta vina Unije, pogotovo završetak dugotrajnog strukturalnog viška proizvodnje vina te postupno poboljšanje konkurentnosti i usmjerenja tržišta u sektoru vina u Uniji. Takav pozitivan razvoj rezultat je znatnog smanjenja područja zasađenih vinovom lozom diljem Unije, odlaska manje konkurentnih proizvođača te postupnog ukidanja određenih mjera potpore tržišta čime je uklonjeno poticanje ulaganja bez gospodarske održivosti. Smanjenje kapaciteta nabave te potpora strukturnim mjerama i promicanju izvoza vina koje su omogućile boljeprilagođavanje smanjenoj potražnji na razini Unije, što je rezultiralo postupnim smanjenjem potrošnje u državama članicama s tradicionalnom proizvodnjom vina.

(55)

Međutim, naznake postupnog rasta potražnje na razini globalnog tržišta poticaj su za povećanje kapaciteta nabave, a stoga i poticaj za sadnju novih vinovih loza tijekom sljedećeg desetljeća. Iako bi se trebalo poticati povećanje konkurentnosti sektora vina Unije kako bi se očuvao tržišni udio na globalnom tržištu, izrazito brzo povećanje sadnje novih vinovih loza u skladu s predviđenim razvojem međunarodne potražnje ponovno bi srednjoročno mogao prouzročiti stanje pretjerano velikog kapaciteta nabave s mogućim društvenim i okolišnim učincima u određenim područjima proizvodnje vina. Kako bi se osigurao sustavan uzgoj vinove loze u razdoblju od 2016. do 2030., na razini Unije trebalo bi uspostaviti novi sustav za upravljanje sadnjom vinove loze u obliku programa odobravanja.

(56)

U okviru tog sustava odobrenja za sadnju vinove loze moguće je dodijeliti bez naplate troškova proizvođačima, a ona bi trebala isteći nakon tri godine ako nisu iskorištena. Time bi se postiglo brzo i izravno korištenje odobrenja od strane proizvođača vina kojima su takva odobrenja dodijeljena i time izbjeglo špekuliranje.

(57)

Uzgoj novih vinovih loza trebao bi biti zaštićen sigurnosnim mehanizmom na razini Unije koji se temelji na obvezi država članica da na godišnjoj osnovi stave na raspolaganje dodjelu odobrenja za sadnju novih vinovih loza u količini od 1 % područja zasađenih vinovom lozom, a u isto vrijeme predvide određen stupanj fleksibilnosti kako bi se u obzir uzele specifične okolnosti u svakoj državi članici. Države članice trebale bi biti u mogućnosti da odluče hoće li staviti na raspolaganje manja područja na nacionalnoj ili regionalnoj razini, uključujući područja koja ispunjavaju uvjete zbog specifičnih zaštićenih oznaka podrijetla i zaštićenih zemljopisnih obilježja, na temelju objektivnih i nediskriminirajućih razloga, a istovremeno se pobrinuti da su uspostavljena ograničenja veća od 0 % te da nisu pretjerano ograničavajuća s obzirom na ciljeve koje se želi postići.

(58)

Kako bi se jamčilo da su odobrenja dodijeljena bez diskriminacije, trebali bi biti propisani određeni kriteriji, a posebno ako je ukupan broj hektara koji su učinjeni dostupnima odobrenjima koja se mogu dobiti od država članica premašen ukupnim brojem zatraženih hektarau zahtjevima podnesenima od strane proizvođačâ.

(59)

Odobrenja proizvođačima koji krče postojeće područje zasađeno vinovom lozom trebalo bi biti moguće automatski dodijeliti nakon primanja zahtjeva te neovisno o zaštitnom mehanizmu za nove sadnje, jer ne doprinosi cjelokupnom povećanju područja zasađenih vinovom lozom. U određenim područjima koje ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, države članice trebaju imati mogućnost ograničiti dodjelu takvih odobrenja za presađivanja na temelju preporuka priznatih i reprezentativnih stručnih organizacija.

(60)

Taj novi program odobravanja nasada vinove loze ne bi se trebao primjenjivati u državama članicama u kojima se ne primjenjuje Unijin sustav prava sadnje u prijelaznom razdoblju te bi trebao predstavljati izbor za države članice u kojima su područja zasađena vinovom lozom ispod određenog praga, iako se primjenjuju prava sadnje.

(61)

Trebalo bi utvrditi prijelazne odredbe kako bi se osigurao nesmetan prijelaz s prethodnog sustava prava sadnje na novi sustav, a pogotovo kako bi se izbjegla pretjerana sadnja prije početka novog programa. Države članice trebale bi iskazati određenu prilagodljivost pri odlučivanju o roku za podnošenje zahtjeva za konverziju prava sadnje u odobrenja od 31. prosinca 2015. do 31. prosinca 2020.

(62)

Kako bi se osigurala usklađena i učinkovita provedba novog programa odobravanja nasada vinove loze, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na uvjete za izuzimanje određenih nasada vinove loze iz programa, pravila u vezi s prioritetnim kriterijima, uvođenje dodatnih prioritetnih kriterija, supostojanje vinograda koje je potrebno iskrčiti i novozasađenih vinograda te osnove na temelju kojih države članice mogu ograničiti izdavanje odobrenja za presađivanja.

(63)

Kontrola neodobrene sadnje trebala bi se učinkovito provoditi kako bi se osigurala sukladnost s pravilima novog programa.

(64)

Primjena standarda za stavljanje poljoprivrednih proizvoda na tržište može doprinijeti poboljšanju gospodarskih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište i kvalitete tih proizvoda. Primjena tih standarda stoga je u interesu proizvođača, trgovaca i potrošača.

(65)

Nakon Komunikacije Komisije o politici kvalitete poljoprivrednih proizvoda i naknadnih rasprava, smatra se primjerenim zadržati tržišne standarde prema sektorima ili proizvodima kako bi se uzela u obzir očekivanja potrošača i doprinijelo poboljšanju gospodarskih uvjeta za proizvodnju i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda i kvalitete poljoprivrednih proizvoda.

(66)

Za tržišne standarde trebalo bi uspostaviti odredbe horizontalne prirode.

(67)

Tržišne standarde trebalo bi razdijeliti na obvezujuća pravila za određene sektore ili proizvode i neobvezne rezervirane napomene koje se moraju utvrditi na sektorskoj ili proizvodnoj osnovi.

(68)

Tržišni standardi u načelu bi se trebali primjenjivati na sve poljoprivredne proizvode koji se stavljaju na tržište u Uniji.

(69)

U ovoj Uredbi trebalo bi popisati sektore i proizvode na koje se mogu primjenjivati tržišni standardi. Međutim, kako bi se u obzir uzela očekivanja potrošača i potreba za poboljšanjem kvalitete poljoprovrednih proizvoda i gospodarskih uvjeta za njihovu proizvodnju i stavljanje na tržište, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na izmjenu tog popisa pod strogo određenim pravilima.

(70)

Kako bi se u obzir uzela očekivanja potrošača te kako bi se poboljšali gospodarski uvjeti proizvodnje i stavljanja na tržište te kvaliteta određenih poljoprivrednih proizvoda, kako bi se omogućilo prilagođavanje tržišnim uvjetima koji se neprestano mijenjaju, promjenama zahtjeva potrošača te razvoju relevantnih međunarodnih standarda te kako bi se izbjeglo stvaranje prepreka inovaciji proizvoda, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na donošenje tržišnih standarda po sektorima ili proizvodima, u svim fazama stavljanja na tržište te s obzirom na odstupanja i izuzimanja od takvih standarda. Tržišni standardi bi trebali uzeti u obzir, inter alia, prirodne i bitne karakteristike dotičnih proizvode i time izbjeći znatne promjene u sastavu običnog proizvoda o kojem se radi. Štoviše, tržišni standardi trebali bi uzeti u obzir mogući rizik zavaravanja potrošača kao posljedica njihovih očekivanja i predodžbi. Svako odstupanje ili izuzimanje od standarda ne bi trebalo generirati dodatne troškove koje bi snosili isključivo poljoprivrednici.

(71)

Tržišni standardi trebali bi se primjenjivati kako bi se omogućila jednostavna opskrba tržišta proizvodima standardizirane i zadovoljavajuće kvalitete te bi se posebno trebali odnositi na tehničke definicije, klasifikaciju, prezentiranje, obilježavanje i označivanje, pakiranje, metodu proizvodnje, konzerviranje, skladištenje, prijevoz, povezane administrativne dokumente, certificiranje i rokove, ograničenja u upotrebi i odlaganje.

(72)

Uzimajući u obzir interes proizvođača da objave podatke o proizvodu i obilježjima uzgoja te interesu potrošača za primanje odgovarajućih i transparentnih informacija o proizvodu, trebalo bi biti moguće odrediti mjesto uzgoja i/ili mjesto podrijetla, za svaki slučaj posebno, s obzirom na odgovarajuću geografsku razinu, pri čemu treba poštovati posebna obilježja određenih sektora, posebno što se tiče prerađenih poljoprivrednih proizvoda.

(73)

Trebalo bi predvidjeti posebna pravila vezana uz proizvode uvezene iz trećih zemalja pod uvjetom da nacionalne odredbe koje su na snazi u trećim zemljama opravdavaju odstupanja od tržišnih standarda i da se jamči njihova istovrijednost sa zakonodavstvom Unije. Također je potrebno odrediti pravila koja se odnose na primjenu tržišnih standarda koji se odnose na proizvode koji su izvezeni iz Unije.

(74)

Proizvodi iz sektora voća i povrća za koje je predviđeno da se potrošaču prodaju svježi trebali bi biti stavljeni na tržište samo ako su dobre, prikladne i tržišne kvalitete te ako je naznačena zemlja podrijetla. Kako bi se osigurala pravilna primjena tog zahtjeva te kako bi se u obzir uzele određene posebne situacije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na posebna odstupanja od tog zahtjeva.

(75)

Diljem Unije trebalo bi slijediti politiku kvalitete primjenom postupka certificiranja za proizvode iz sektora hmelja te zabranom stavljanja na tržište takvih proizvoda za koje nije izdan certifikat. Kako bi se osigurala pravilna primjena tog zahtjeva te u obzir uzele određene posebne situacije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na mjere koje odstupaju od tog zahtjeva kako bi se udovoljilo trgovinskim zahtjevima određenih trećih zemalja ili u slučaju proizvoda namijenjenih posebnoj upotrebi.

(76)

Za određene sektore, proizvode, definicije, oznake i prodajne oznake važan su čimbenik za utvrđivanje uvjeta tržišnog natjecanja za neke sektore i proizvode. Stoga je primjereno utvrditi definicije, oznake i prodajne oznake za one sektore i/ili proizvode koji bi se trebali koristiti samo u Uniji za stavljanje na tržište proizvoda koji su u skladu s odgovarajućim zahtjevima.

(77)

Kako bi se definicije i prodajne oznake određenih proizvoda prilagodile potrebama koje proizlaze iz promjena zahtjeva potrošača, tehničkog napretka ili potreba za inovacijom proizvoda, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na izmjene, odstupanja ili izuzimanja od definicija i prodajnih oznaka.

(78)

Kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti i države članice jasno i pravilno razumiju definicije i prodajne opise za određene sektore, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu pravila o njihovoj specifikaciji i primjeni.

(79)

Kako bi se u obzir uzela posebna obilježja svakog proizvoda ili sektora, različite faze stavljanja na tržište, tehnički uvjeti, sve moguće znatne praktične poteškoće te točnost i ponovljivost metoda analize, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na određivanje najvećeg mogućeg odstupanja jednog ili više određenih standarda iznad kojeg se za cijelu seriju proizvoda smatra da nije u skladu sa standardom.

(80)

Trebalo bi odrediti određene enološke postupke i ograničenja za proizvodnju vina, posebno što se tiče kupaže i upotrebe određenih vrsta mošta od grožđa, soka od grožđa i svježeg grožđa porijeklom iz trećih zemalja. Kako bi se zadovoljili međunarodni standardi, Komisija bi za daljnje enološke postupke trebala uzeti u obzir enološke postupke koje preporučuje Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV).

(81)

Trebalo bi utvrditi pravila za klasificiranje sorti vinove loze, u skladu s kojima bi države članice koje proizvode više od 50 000 hektolitara godišnje i dalje trebale biti odgovorne za klasificiranje sorti vinove loze od kojih je moguće proizvesti vino na njihovom državnom području. Određene sorte vinove loze trebalo bi izuzeti.

(82)

Države članice trebale bi moći zadržati ili donijeti određena nacionalna pravila o razinama kvalitete s obzirom na mazive masti.

(83)

Što se tiče sektora vina, državama članicama trebalo bi biti dopušteno ograničiti ili isključiti korištenje određenih enoloških postupaka, one bi trebale moći koristiti stroža ograničenja za vina proizvedena na njihovom državnom području te bi im trebala biti dopuštena eksperimentalna upotreba neodobrenih enoloških postupaka.

(84)

Kako bi se osigurala ispravna i transparentna primjena nacionalnih pravila za određene proizvode i sektore u pogledu tržišnih standarda, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na utvrđivanje uvjeta za primjenu takvih tržišnih standarda, kao i uvjeta za posjedovanje, promet i upotrebu proizvoda dobivenih eksperimentalnim postupcima.

(85)

Osim za tržišne standarde, trebalo bi uspostaviti neobavezne kvalitativne napomene kako bi se osiguralo da se izrazi koji opisuju specifične karakteristike proizvoda ili uzgoj odnosno atribute obrade ne zloupotrebljavaju na tržištu, te da se potrošači mogu na njih osloniti u identificiranju različitih kvaliteta proizvoda. S obzirom na ciljeve ove Uredbe te u interesu jasnoće, postojeći neobavezne napomene o kvaliteti trebale bi biti navedene u ovoj Uredbi.

(86)

Državama članicama trebalo bi biti dozvoljeno da utvrde propise koja se odnose na zbrinjavanje vinskih proizvoda koji nisu u skladu sa zahtjevima ove Uredbe. Kako bi osigurala ispravna i transparentna primjena nacionalnih propisa u vezi s vinskim proizvodima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u odnosu na utvrđivanje uvjeta za korištenje vinskih proizvoda koji nisu u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe.

(87)

Kako bi se u obzir uzelo stanje na tržištu te razvoj tržišnih standarda i međunarodnih standarda, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na rezerviranje dodatne neobvezne rezervirane napomene i utvrđivanje uvjeta njezina korištenja, izmjenu uvjeta korištenja neobvezne rezervirane napomene, kao i ukidanje neobvezne rezervirane napomene.

(88)

Kako bi se u obzir uzela obilježja određenih sektora i očekivanja potrošača, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na utvrđivanje daljnjih detalja o zahtjevima za uvođenje dodatne rezervirane napomene.

(89)

Kako bi se osiguralo da proizvodi opisani neobveznim rezerviranim napomenama zadovoljavaju primjenjive uvjete korištenja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na utvrđivanje dodatnih pravila o korištenju neobveznih rezerviranih napomena.

(90)

Kako bi se u obzir uzele posebna obilježja u trgovini između Unije i određenih trećih zemalja te posebna obilježja određenih poljoprivrednih proizvoda, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na uvjete pod kojima se smatra da uvezeni proizvodi imaju odgovarajuću razinu sukladnosti sa zahtjevima Unije u pogledu tržišnih standarda i koji dopuštaju da mjere odstupaju od pravila da se u Uniji proizvodi trebaju stavljati na tržište samo u skladu s tim standardima te pravila vezana uz primjenu tržišnih standarda na proizvode izvezene iz Unije.

(91)

Odredbe koje se odnose na vino trebalo bi primjenjivati uzimajući u obzir međunarodne sporazume sklopljene u skladu s UFEU-om.

(92)

Pojam kvalitetnih vina u Uniji temelji se, između ostalog, na posebnim značajkama koje se mogu pripisati zemljopisnom podrijetlu vina. Takva se vina označuju za potrošače zaštićenim oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla. Kako bi se omogućio transparentan i razrađeniji okvir koji će poduprijeti tvrdnju o kvaliteti određenih proizvoda, trebalo bi uspostaviti sustav za ispitivanje zahtjeva za označivanje izvornosti ili zemljopisnog podrijetla u skladu s pristupom horizontalne politike Unije za kvalitetu koja se primjenjuje na prehrambene proizvode osim vina i alkoholnih pića iz Uredbe Vijeća (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (9)

(93)

Kako bi se sačuvale posebne kvalitativne značajke vina pomoću zaštićenih oznaka izvornosti ili zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, državama članicama trebalo bi biti dozvoljeno da primjenjuju stroža pravila.

(94)

Kako bi se ispunili uvjeti za zaštitu u Uniji, oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla za vino treba prepoznati i registrirati na razini Unije u skladu s postupovnim pravilima koja je utvrdila Komisija.

(95)

Zaštita bi trebala biti na raspolaganju za oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla trećih zemalja ako su one zaštićene u svojoj zemlji podrijetla.

(96)

Postupak registracije trebao bi svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja ima pravni interes u državi članici ili trećoj zemlji omogućiti ostvarivanje njihovih prava podnošenjem njihovih prigovora.

(97)

Registrirane oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla trebale bi biti zaštićene od upotreba koje iskorištavaju ugled koji uživaju proizvodi koji ispunjavaju određene zahtjeve. Kako bi se promicalo pošteno tržišno natjecanje te kako bi se izbjeglo zavaravanje potrošača, ta bi se zaštita također trebala proširiti na proizvode i usluge koje nisu obuhvaćene ovom Uredbom, uključujući one koji se ne nalaze u Prilogu I. Ugovorima.

(98)

Kako bi se uzela u obzir postojeća praksa označivanja, ovlast za donošenje određenih akata trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na dopuštanje upotrebe naziva sorte vinove loze koji sadrži ili se sastoji od zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.

(99)

Kako bi se u obzir uzele posebna obilježja proizvodnje u razgraničenom zemljopisnom području, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na određivanje dodatnih kriterija za razgraničenje zemljopisnog područja te s obzirom na ograničenja i odstupanja vezana uz proizvodnju u razgraničenom zemljopisnom području.

(100)

Kako bi se osigurala kvaliteta i sljedivost proizvoda, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na uvjete pod kojima specifikacije proizvoda mogu obuhvaćati dodatne zahtjeve.

(101)

Kako bi se osigurala zaštita zakonitih prava ili interesa proizvođača i gospodarskih subjekata, ovlast za donošenje određenih akata trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na vrstu podnositelja zahtjeva koji može podnijeti zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla; uvjete koje treba ispuniti s obzirom na zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, kontrolu od strane Komisije, postupak za podnošenje prigovora i postupke za izmjenu, poništenje i konverziju zaštićenih oznaka izvornosti ili zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla: To bi ovlaštenje također trebalo obuhvaćati uvjete primjenjive na prekogranične zahtjeve; uvjete za zahtjeve koji se odnose na zemljopisna područja u trećoj zemlji; datum od kojeg se primjenjuje zaštita ili izmjena te zaštite te uvjete koji se odnose na izmjene specifikacija proizvoda.

(102)

Kako bi se osigurala odgovarajuća razina zaštite, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na ograničenja u vezi sa zaštićenim imenom.

(103)

Kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti i nadležna tijela ne budu neopravdano pogođeni zbog primjene ove Uredbe na nazive vina za koje je zaštita odobrena prije 1. kolovoza 2009. ili za koje je zahtjev za zaštitu podnesen prije tog datuma, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na utvrđivanje prijelaznih pravila koja se odnose na te nazive vina, vina koja se stavljaju na tržište ili označuju prije određenog datuma i izmjene specifikacija proizvoda.

(104)

Određeni se izrazi tradicionalno koriste u Uniji kako bi prenijeli informacije potrošačima o posebnostima i kvaliteti vina, čime dopunjuju informacije koje prenose zaštićene oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla. Kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta i pošteno tržišno natjecanje te kako bi se spriječilo zavaravanje potrošača, ti bi tradicionalni izrazi trebali biti prihvatljivi za zaštitu u Uniji.

(105)

Kako bi se osigurala odgovarajuća razina zaštite, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akatas obzirom na jezik i pisanje tradicionalnog izraza koji je potrebno zaštititi.

(106)

Kako bi se osigurala zaštita zakonitih prava proizvođača i gospodarskih subjekata, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na vrstu podnositelja zahtjeva koji mogu podnijeti zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza; uvjete valjanosti zahtjeva za priznavanje tradicionalnog izraza; osnove za podnošenje prigovora na predloženu zaštitu tradicionalnog izraza; raspon zaštite, uključujući vezu sa žigovima, zaštićene tradicionalne izraze, zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, homonime ili određene nazive vinove loze; osnove za poništenje tradicionalnog naziva; datum podnošenja zahtjeva ili molbe; te postupke koje je potrebno slijediti u vezi s podnošenjem zahtjeva za zaštitu tradicionalnog izraza, uključujući kontrolu od strane Komisije, postupak za podnošenje prigovora i postupke za poništenje i izmjenu

(107)

Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja u trgovini između Unije i određenih trećih zemalja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na uvjete prema kojima se tradicionalni izrazi mogu koristiti za proizvode iz trećih zemalja i predviđanje povezanih odstupanja.

(108)

Opis, oznaka i prezentiranje proizvoda iz sektora vina koji su obuhvaćeni ovom Uredbom mogu imati značajne učinke na njihovu utrživost. Razlike između zakona država članica o označivanju proizvoda iz vinskog sektora mogu narušiti nesmetano djelovanje unutarnjeg tržišta. Stoga je potrebno utvrditi pravila kojima se uzimaju u obzir zakoniti interesi potrošača i proizvođača. Zbog toga je primjereno utvrditi pravila Unije o označivanju i prezentiranju.

(109)

Kako bi se osigurala sukladnost s postojećim praksama označivanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na određivanje iznimnih okolnosti pod kojima je opravdano izostavljanje upućivanja na izraze „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla”.

(110)

Kako bi se u obzir uzele posebna obilježja sektora vina, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na prezentiranje i korištenje podataka na oznakama osim onih koji su predviđeni ovom Uredbom; određene obvezne i neobvezne podatke i prezentiranje.

(111)

Kako bi se osigurala zaštita legitimnih interesa gospodarskih subjekata, ovlast za donošenje određenih akata trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na privremeno označivanje i prezentiranje vina koje nosi oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla ako ta oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ispunjava potrebne zahtjeve.

(112)

Kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti nisu oštećeni, ovlast za donošenje određenih akata trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na prijelazne odredbe u vezi s vinom stavljenim na tržište i označenim u skladu s relevantnim pravilima koja su se primjenjivala prije 1. kolovoza 2009.

(113)

Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja u trgovini proizvodima u sektoru vina između Unije i određenih trećih zemalja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na odstupanja od pravila o označavanju i prezentiranju vezana uz proizvode koji se izvoze, ako se tako zahtijeva u skladu s pravom dotične treće zemlje.

(114)

Nakon prestanka valjanosti sustava kvota još uvijek će biti potrebni posebni instrumenti za osiguranje pravedne ravnoteže prava i obveza poduzeća za proizvodnju šećera i uzgajivača šećerne repe. Stoga je potrebno uspostaviti standardne odredbe koje uređuju zaključene pisane sporazume unutar sektora.

(115)

Reforma režima šećera iz 2006. uvela je dalekosežne promjene u sektoru šećera Unije. Kako bi se omogućilo uzgajivačima šećerne repe da završe svoju prilagodbu na novu situaciju na tržištu i na povećanu tržišnu orijentaciju tog sektora, sadašnji sustav kvota za šećer trebalo bi produžiti sve dok se ne ukine na kraju tržišne godine 2016. - 2017.

(116)

Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja sektora šećera, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na ažuriranje tehničkih definicija koje se odnose na sektor šećera; ažuriranje uvjeta za repu utvrđenih u ovoj Uredbi; i ostala dodatna pravila o utvrđivanju bruto težine, tara težine i udjela šećera u šećeru isporučenom poduzeću te pravila o rezancima šećerne repe.

(117)

Nedavno iskustvo pokalazalo je potrebu za posebnim mjerama kako bi se osigurala isporuka šećera na tržište Unije tijekom preostalog razdoblja kvota šećer,.

(118)

Kako bi se u obzir uzele posebna obilježja sektora šećera te kako bi se osiguralo da su interesi svih strana na odgovarajući način uzeti u obzir te s obzirom na potrebu sprečavanja tržišnog poremećaja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na: uvjete kupnje i ugovore o isporuci; ažuriranje uvjeta kupnje za repu utvrđenih u ovoj Uredbi; kriterije koje su poduzeća za proizvodnju šećera dužna primjenjivati kada među prodavateljima šećerne repe raspoređuju količine šećerne repe za koje će biti zaključeni ugovori o isporuci prije sjetve.

(119)

Kako bi se u obzir uzeli tehnički napreci, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na utvrđivanje popisa proizvoda za čiju se proizvodnju može koristiti industrijski šećer, industrijska izoglukoza ili industrijski inulinski sirup.

(120)

Kako bi se osiguralo da odobrena poduzeća koja proizvode ili prerađuju šećer, izoglukozu ili inulinski sirup poštuju svoje obveze, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na dodjelu i povlačenje odobrenja za takva poduzeća te s obzirom na kriterije za administrativne kazne.

(121)

Kako bi se u obzir uzela posebna obilježja sektora šećera te kako bi se osiguralo da su interesi svih strana na odgovarajući način uzeti u obzir, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na značenje uvjeta za funkcioniranje sustava kvota i uvjete kojima se uređuje prodaja u najudaljenijim regijama.

(122)

Kako bi se osigurala uska povezanost uzgajivača s odlukom o prijenosu određene količine proizvodnje, ovlast za donošenje određenih akata trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na prijenos šećera.

(123)

U svrhu boljeg upravljanja vinogradarskim potencijalom, države članice bi Komisiji trebale priopćiti popis svog proizvodnog potencijala na temelju registra vinograda. Kako bi se potaknulo države članice da dostave popis, potpora za restrukturiranje i konverziju trebala bi biti ograničena na one države članice koje su dostavile svoj popis.

(124)

Kako bi se olakšalo praćenje i provjera proizvodnog potencijala od strane država članica, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na sadržaj registra vinograda i na izuzeća.

(125)

Kako bi se osigurala zadovoljavajuća razina sljedivosti dotičnih proizvoda, posebno u interesu zaštite potrošača, trebao bi postojati zahtjev za sve proizvode iz sektora vina koji su obuhvaćeni ovom Uredbom za posjedovanjem pratećeg dokumenta kada su u prometu unutar Unije.

(126)

Kako bi se olakšao prijevoz vinskih proizvoda i njihova provjera od strane država članica, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na pravila: o popratnom dokumentu i njegovom korištenju; o uvjetima na temelju kojih se popratni dokument smatra dokumentom kojim se potvrđuju zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla; o obvezi vođenja i korištenja registra; o određivanju osobe koja će voditi registar i o izuzećima od obveze vođenja registra; te o poslovima koji će biti uključeni u registar.

(127)

U slučaju da ne postoji zakonodavstvo Unije koje uređuje formalizirane, pisane ugovore, države članice mogu, u okviru nacionalnog ugovornog prava, odlučiti propisati obveznu uporabu takvih ugovora, pod uvjetom da se pri tome poštuje pravo Unije te da se posebice poštuje nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta i zajednička organizacija tržišta. S obzirom na različite okolnosti u Uniji takva bi odluka, u interesu supsidijarnosti, morala biti prepuštena državama članicama. Međutim, u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, kako bi se osigurali odgovarajući minimalni standardi za takve ugovore, pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i zajednička organizacija tržišta, na razini Unije trebalo bi utvrditi neke osnovne uvjete za primjenu takvih ugovora. O svim tim osnovnim uvjetima trebalo bi slobodno pregovarati. Budući da neke mljekarske zadruge možda imaju u svojim statutima određena prava sa sličnim učinkom, njih bi trebalo zbog jednostavnosti izuzeti iz obveze sklapanja ugovora. Kako bi se povećala učinkovitost svakog takvog sustava ugovora, države članice trebale bi odlučiti da li bi se oni trebali također primjenjivati i u slučajevima kada posrednici prikupljaju mlijeko od poljoprivrednika da bi ga isporučili prerađivačima.

(128)

Kako bi se osigurao održiv razvoj proizvodnje i na taj način primjeren životni standard za proizvođače mlijeka, trebalo bi ojačati njihovu sposobnost pogađanja u odnosu na prerađivače, što bi trebalo dovesti do pravednije raspodjele dodane vrijednosti u dobavnom lancu. Kako bi se ostvarili ti ciljevi ZPP-a, potrebno je donijeti odredbu u skladu s člankom 42. i člankom 43. stavkom 2. UFEU-a kojom bi se organizacijama proizvođača, sastavljenim od proizvođača mlijeka ili njihovih udruženja, omogućilo da kolektivno pregovaraju o ugovornim uvjetima, uključujući o cijeni, za dio proizvodnje ili za cijelu proizvodnju sirovog mlijeka svojih članova. Kako bi se očuvalo učinkovito tržišno natjecanje na tržištu mlijeka, za tu bi mogućnost trebala vrijediti odgovarajuća količinska ograničenja. Dakle, da se ne bi podrivalo učinkovito funkcioniranje zadruga i zbog jasnoće, trebalo bi navesti da, kad članstvo poljoprivrednika u zadruzi podrazumijeva obvezu u odnosu na sve ili na dio proizvodnje mlijeka tog poljoprivrednika, dostavu sirovog mlijeka, uvjeti koji su navedeni u zadružnom statuta ili pravilima i odluke koje se na njima temelje ne bi trebali biti predmet pregovora preko organizacije proizvođača.

(129)

S obzirom na važnost zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, pogotovo u osjetljivim ruralnim regijama, te kako bi se zajamčila dodana vrijednost i održala kvaliteta, posebno sireva koji ostvaruju korist od zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, te u svjetlu sustava nadolazećeg isteka kvote za mlijeko, države članice trebale bi moći primjenjivati pravila za regulaciju isporuke takvih sireva proizvedenih u određenom zemljopisnom području na zahtjev sektorske organizacija, organizacije proizvođača ili skupine kao što je definirano u Uredbi (EZ) br. 1151/2012. Takav zahtjev trebala bi podržati velika većina proizvođača mlijeka koji predstavljaju veliku većinu količine mlijeka koja se koristi za taj sir, a u slučaju sektorskih organizacija i skupina, trebala bi podržati velika većina proizvođača sira koji predstavljaju veliku većinu proizvodnje tog sira.

(130)

Kako bi slijedila kretanja na tržištu, Komisiji su potrebne pravovremene informacije o količini isporučenog sirovog mlijeka. Stoga je potrebno utvrditi odredbu kojom se osigurava da prvi kupac redovito prenosi te informacije državama člancima te da države članice o tome obavješćuju Komisiju.

(131)

Organizacije proizvođača i njihove udruge mogu imati korisnu ulogu u koncentraciji opskrbe, poboljšanju marketinga, planiranju i prilagođavanju proizvodnje potražnji, optimiziranju troškova proizvodnje i stabiliziranju proizvođačke cijene, provođenju istraživanja, promicanju najboljih praksi i pružanju tehničke pomoći, upravljanju nusproizvodima i alatima za upravljanje rizicima koji su na raspolaganju njihovim članovima, time doprinoseći jačanju položaja proizvođača u prehrambenom lancu.

(132)

Sektorske organizacije mogu imati važnu ulogu u omogućivanju dijaloga između sudionika u dobavnom lancu i u promicanju dobre prakse i transparentnosti tržišta.

(133)

Postojeća pravila o definiciji i priznavanju organizacija proizvođača, njihovih udruženja i sektorskih organizacija trebalo bi stoga uskladiti, uravnotežiti i proširiti kako bi osigurali moguće priznanje na zahtjev u okviru statuta određenim u skladu s ovom Uredbom za pojedine sektore. Posebno, kriteriji za priznavanje i statuti organizacija proizvođača trebali bi osigurati da se takva tijela formiraju na inicijativu proizvođača i kontroliraju u skladu s pravilima koja omogućavaju članovima organizacija da na demokratičan način nadziru svoju organizaciju i njezine odluke.

(134)

Postojeće odredbe u različitim sektorima kojima se jača utjecaj organizacija proizvođača, njihovih udruženja i sektorskih organizacija tako što se državama članicama omogućuje, pod određenim uvjetima, da proširuju određena pravila takvih organizacija na gospodarske subjekte koji nisu članovi, pokazale su se učinkovitima i treba ih uskladiti, racionalizirati i proširiti na sve sektore.

(135)

Trebalo bi predvidjeti mogućnost donošenja određenih mjera za lakšu prilagodbu ponude tržišnim zahtjevima, što bi moglo doprinijeti stabilizaciji tržišta i osiguravanju primjerenog životnog standarda dotične poljoprivredne zajednice.

(136)

Kako bi se potaknule aktivnosti organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i sektorskih organizacija koje su usmjerene na poboljšanje prilagodbe ponude tržišnim zahtjevima, s iznimkom aktivnosti usmjerenih na povlačenje s tržišta, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na mjere usmjerene na poboljšanje kvalitete; poticanje bolje organizacije proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište; olakšavanje bilježenje kretanja tržišnih cijena; te omogućavanja uspostave kratkoročnih i dugoročnih prognoza na temelju korištenih sredstava proizvodnje.

(137)

Kako bi se unaprijedilo funkcioniranje tržišta vinom, države članice trebale bi biti u mogućnosti provesti odluke koje donesu sektorske organizacije. Međutim, opseg takvih odluka trebao bi isključivati praksu koja bi mogla narušiti tržišno natjecanje.

(138)

Budući da je korištenje službenih pisanih ugovora u sektoru mlijeka obuhvaćeno posebnim odredbama, korištenje takvih ugovora također može pomoći da se pojača odgovornost gospodarskih subjekata u drugim sektorima i poveća njihova svijest o potrebi ozbiljnijeg uzimanja u obzir signala s tržišta, da se poboljša prijenos cijene i prilagodi opskrbu prema potrebama, kao i da se izbjegnu određene nepoštene poslovne prakse. U slučaju da ne postoji zakonodavstvo Unije koje se odnosi na takve ugovore, države članice mogu, u okviru nacionalnog ugovornog prava, odlučiti da propišu obveznu uporabu takvih ugovora, pod uvjetom da se pri tome poštuje pravo Unije te da se posebice poštuje nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta i zajednička organizacija tržišta.

(139)

Kako bi se osigurao održiv razvoj proizvodnje i na taj način primjereni životni standard za proizvođače u sektorima govedine, teletine i maslinovog ulja kao i za proizvođače određenih ratarskih kultura, trebalo bi ojačati njihovu sposobnost pogađanja u odnosu na gospodarske subjekte koji su bliže prodajnim mjestima, što bi dovelo do pravednije raspodjele dodane vrijednosti u dobavnom lancu. Za postizanje tih ciljeva ZPP-a, priznate organizacije proizvođača trebale bi biti u mogućnosti pregovarati, ovisno o količinskim ograničenja, o uvjetima isporuke ugovora, uključujući o cijenama za dio proizvodnje ili za cijelu proizvodnju svojih članova pod uvjetom da te organizacije djeluju na ostvarenju jednog ili više ciljeva koncentracije ponude, plasiranja proizvoda vlastitih članova na tržište i optimiziranja troškova proizvodnje te pod uvjetom da ostvarivanje tih ciljeva vodi k integraciji aktivnosti, a ta će takva integracija vjerojatno imati značajne učinke, tako da aktivnosti organizacije proizvođača u cijelosti doprinose ostvarenju ciljeva iz članka 39. UFEU-a. To bi moglo biti realizirano pod uvjetom da organizacija proizvođača obavlja određene konkretne aktivnosti i da su te aktivnosti značajne u smislu obujma dotične proizvodnje i u smislu troškova proizvodnje i plasiranja proizvoda na tržište.

(140)

Kako bi se osigurala dodatna vrijednost i održala kvaliteta, posebno pršuta koji ostvaruje korist od zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, državama članicama trebalo bi biti dopušteno da, pod strogim uvjetima, primjenjuju pravila za reguliranje opskrbe takvom šunkom, pod uvjetom da takva pravila podržava velika većina njezinih proizvođača i, prema potrebi, proizvođači svinja na zemljopisnom području na koje se ta šunka odnosi.

(141)

Obveza registriranja svih ugovora o isporuci hmelja proizvedenog u Uniji opterećujuća je i treba je ukinuti.

(142)

Kako bi se osiguralo da su ciljevi i odgovornosti organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača te sektorskih organizacija su jasno definirani i da bi doprinijeli učinkovitosti njihovih djelatnosti bez nametanja nepotrebnog administrativnog opterećenja te bez dovođenja u pitanje slobode udruživanja, posebno u slučaju subjekata koji nisu članovi takvih organizacija, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom:

na pravila o: posebnim ciljevima koje takve organizacije i udruženja moraju ili ne smiju postizati i koji se, prema potrebi, trebaju dodati onima iz ove Uredbe; pravilima takvih organizacija i udruženja, statutima organizacija koje nisu organizacije proizvođača, posebnim uvjetima koji se primjenjuju na statute organizacija proizvođača u određenim sektorima, uključujući odstupanja, strukturu, trajanje članstva, veličinu i demokratsku odgovornost i djelatnosti takvih organizacija i udruženja, kao i učinke koji proizlaze iz spajanjaili pripajanja poduzeća; uvjetima za priznavanje, povlačenje i suspenziju priznanja, učincima koji proizlaze iz njih, kao i o zahtjevima takvih organizacija i udruženja da poduzmu popravne mjere u slučaju nepoštovanja kriterija priznanja;

transnacionalnim organizacijama i udruženjima te pravila koja se odnose na administrativnu pomoć u slučaju transnacionalne suradnje; sektorima koji podliježu odobrenju države članice na koje se primjenjuju uvjeti za eksternalizaciju aktivnosti čija je priroda takva da se mogu povjeriti vanjskim izvršiteljima i pružanje tehničkih usluga putem organizacija ili udruženja; osnovi za izračun minimalne količine ili vrijednosti trživih količina organizacija i udruženja; pravila o izračunu količine sirovog mlijeka obuhvaćenog pregovorima od strane organizacije proizvođača, prihvaćanju članova koji nisu proizvođači u slučaju organizacija proizvođača ili koji nisu organizacije proizvođača u slučaju udruženja organizacija proizvođača;

proširenju određenih pravila organizacija na organizacije nečlanice i obveznom plaćanju članarine za nečlanice, uključujući upotrebu i dodjelu takvih plaćanja od strane tih organizacija te popisu strožih pravila proizvodnje koja se mogu proširiti, daljnjim zahtjevima vezanima uz reprezentativnost, dotičnim gospodarskim područjima, uključujući kontrolu Komisije pri njihovom definiranju, minimalnim razdobljima tijekom kojih pravila moraju biti na snazi prije njihovog proširenja, osobama ili organizacijama na koje se pravila ili doprinosi mogu primijeniti te okolnostima u kojima Komisija može zahtijevati da se proširenje pravila ili obveznih doprinosa odbije ili ukine.

(143)

Praćenje trgovinskih tokova u prvom je redu pitanje upravljanja koje se treba rješavati na fleksibilan način. Trebalo bi donijeti odluku o uvođenju zahtjeva vezanih uz dozvole, uzimajući u obzir potrebu za dozvolama, potrebu upravljanja dotičnim tržištima i posebice potrebu praćenja uvoza ili izvoza dotičnih proizvoda.

(144)

Kako bi se u obzir uzele međunarodne obveze Unije, važeći društveni i okolišni standardi Unije te njezini standardi u vezi s dobrobiti životinja, potreba za praćenjem razvoja trgovine te kretanja na tržištu i uvoza i izvoza, potreba za dobrim tržišnim upravljanjem te potreba za smanjenjem administrativnog opterećenja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na popis proizvoda za koje je potrebno predočiti uvoznu ili izvoznu dozvolu te slučajeve i situacije kada se ne zahtijeva predočenje uvozne ili izvozne dozvole.

(145)

Kako bi se predvidjeli dodatni elementi sustava dozvola, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na pravila o: pravima i obvezama koje proizlaze iz dozvole, njezinim pravnim učincima i slučajevima kada se primjenjuje dopušteno odstupanje s obzirom na poštovanje obveze uvoza ili izvoza količina navedenih u dozvoli ili, kada se u dozvoli treba navesti podrijetlo, izdavanju uvozne dozvole ili stavljanju u slobodni promet, što podliježe predočenju dokumenta koji je izdala treća zemlja ili subjekt, a kojim se između ostaloga potvrđuje podrijetlo, izvornost i značajke kvalitete proizvoda; prijenosu dozvole ili ograničenjima njezinog prenošenja; dodatnim uvjetima za uvozne dozvole za konoplju te načelu upravne pomoći među državama članicama kako bi se spriječili ili riješili slučajevi prijevare i nepravilnosti; te slučajevima i okolnostima kada se zahtijeva ili se ne zahtijeva polaganje sredstva osiguranja kojim se jamči da će se proizvodi uvesti ili izvesti za vrijeme važenja dozvole.

(146)

Bitni elementi carinskih pristojbi, koje se primjenjuju na poljoprivredne proizvode i koje odražavaju sporazume WTO-a i bilateralne sporazume, propisani su Zajedničkom carinskom tarifom. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje mjera za detaljni izračun uvoznih carina u skladu s tim bitnim elementima.

(147)

Za određene proizvode trebalo bi zadržati sustav uvoznih cijena. Kako bi se osigurala učinkovitost tog ustava, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na provjeru vjerodostojnosti prijavljene cijene pošiljke korištenjem paušalne uvozne vrijednosti i kako bi se osigurali uvjeti pod kojima se zahtijeva polaganje sredstva osiguranja.

(148)

Kako bi se spriječile ili suzbile negativne posljedice koje bi se mogli pojaviti na tržištu Unije zbog uvoza određenih poljoprivrednih proizvoda, uvoz tih proizvoda trebao bi podlijegati plaćanju dodatne carine ako su ispunjeni određeni uvjeti.

(149)

U određenim je okolnostima primjereno otvoriti i upravljati uvoznim carinskim kvotama koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om ili iz drugih pravnih akata Unije. Za uvozne carinske kvote, donesena metoda upravljanja trebala bi, pridati dužnu važnost zahtjevima za opskrbom postojećeg i novonastajućeg proizvodnog, prerađivačkog i potrošačkih tržišta Unije u pogledu konkurentnosti, pouzdanosti i kontinuiteta opskrbe i potrebe za očuvanjem ravnoteže tog tržišta.

(150)

Kako bi se izvršile obveze sadržane u sporazumima zaključenim kao dio Urugvajske runde multilateralnih trgovinskih pregovora u vezi s carinskim kvotama za uvoz 2 000 000 tona kukuruza i 300 000 tona sirka u Španjolsku i carinskih kvota za uvoz 500 000 tona kukuruza u Portugal, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na utvrđivanje nužnih odredaba za provedbu uvoza u okviru carinske kvote i, prema potrebi, za javno skladištenje količina koje su uvezle agencije za plaćanje dotičnih država članica.

(151)

Kako bi se osigurao pravedan pristup raspoloživim količinama te jednako postupanje prema gospodarskim subjektima unutar carinske kvote, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na: utvrđivanje uvjeta i zahtjeva za prihvatljivost koje gospodarski subjekti moraju ispuniti kako bi podnijeli zahtjev unutar carinske kvote; utvrđivanje pravila o prijenosu prava između gospodarskih subjekata i, ako je potrebno, ograničenjima koja se primjenjuju na prijenos u okviru upravljanja carinskim kvotama; određivanje sudjelovanja u carinskim kvotama pod uvjetom polaganja sredstava osiguranja; određivanje, i ako je potrebno, svih posebnih obilježja, zahtjeva ili ograničenja koji se primjenjuju na carinsku kvotu kako je određeno međunarodnim sporazumom ili drugim relevantnim aktom.

(152)

Za poljoprivredne proizvode mogu u nekim slučajevima postojati posebne pogodnosti pri uvozu u treće zemlje ako udovoljavaju određenim specifikacijama i/ili cjenovnim uvjetima. Kako bi se osigurala ispravna primjena tog sustava, potrebna je upravna suradnja između tijela treće zemlje uvoznice i Unije. U tu bi svrhu te proizvode trebao pratiti certifikat izdan u Uniji.

(153)

Kako bi se osiguralo da za proizvode koji se izvoze mogu postojati posebne pogodnosti pri uvozu u treću zemlju ako su zadovoljeni određeni uvjeti, u skladu s međunarodnim sporazumima koje je zaključila Unija u skladu s UFEU-om, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na zahtjeve da nadležna tijela država članica, na zahtjev i nakon odgovarajuće provjere, izdaju dokument kojim se potvrđuje da su uvjeti ispunjeni.

(154)

Kako bi se spriječilo da zabranjene poljoprivredne kulture naruše tržište za konoplju namijenjenu proizvodnji vlakana, ova Uredba trebala bi propisivati nadzor nad uvozom konoplje i sjemena konoplje kako bi se osiguralo da ti proizvodi nude određena jamstva u pogledu njihova sadržaja tetrahidrokanabinola. Osim toga, na uvoz sjemena konoplje koji nije namijenjen za sjetvu i dalje treba primjenjivati sustav kontrole koji predviđa izdavanje odobrenja dotičnim uvoznicima.

(155)

S obzirom na proizvode iz sektora hmelja u cijeloj se Uniji provodi politika kvalitete. U slučaju uvezenih proizvoda, u ovu bi Uredbu trebalo uključiti odredbe kojima se osigurava da se uvoze samo oni proizvodi koji udovoljavaju odgovarajućim minimalnim zahtjevima kvalitete. Kako bi se umanjilo administrativno opterećenje, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na slučajeve u kojima se ne bi trebale primjenjivati obveze koje se odnose na potvrdu o istovrijednosti i označivanje pakiranja.

(156)

Unija je s trećim zemljama sklopila nekoliko sporazuma o povlaštenom pristupu tržištu koji tim zemljama omogućuju da pod povoljnim uvjetima u Uniju izvoze šećer od šećerne trske. Trebalo bi, na određeno razdoblje, zadržati povezane odredbe o procjeni potrebe rafinerija za šećerom za rafiniranje te, pod određenim uvjetima, ograničenje izdavanja uvoznih dozvola samo specijaliziranim korisnicima sa značajnim količinama uvezenog sirovog šećera od šećerne trske, koji se u Uniji smatraju stalnim rafinerijama. Kako bi se osiguralo da je uvezeni šećer za rafiniranje rafiniran u skladu s tim zahtjevima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na korištenje izraza za funkcioniranje modaliteta uvoza; uvjete i zahtjeve za prihvatljivost koje gospodarski subjekt mora ispuniti kako bi podnio zahtjev za uvoznu dozvolu, uključujući polaganje sredstva osiguranja, te pravila o izricanju administrativnih kazni.

(157)

Sustav carina omogućuje napuštanje svih drugih zaštitnih mjera na vanjskim granicama Unije. Mehanizam unutarnjeg tržišta i carina u iznimnim se okolnostima može pokazati neodgovarajućim. U tom slučaju, kako tržište Unije ne bi ostalo nezaštićeno od poremećaja koji se mogu javiti, Unija bi trebala imati mogućnost poduzimanja svih potrebnih mjera bez odlaganja. Te bi mjere trebale biti u skladu s međunarodnim obvezama Unije.

(158)

Primjereno je omogućiti suspenziju primjene postupaka unutarnje i vanjske proizvodnje ako dođe do poremećaja na tržištu Unije ili postoji opasnost da će doći do poremećaja radi takve proizvodnje.

(159)

Subvencije za izvoz u treće zemlje, koje se temelje na razlici između cijena unutar Unije i onih na globalnom tržištu i koje su unutar ograničenja utvrđenih obvezama preuzetim u okviru WTO-a, trebalo bi zadržati kao mjeru koja može obuhvatiti određene proizvode na koje se ova Uredba ako uvjeti na unutarnjem tržištu odgovaraju onima koji opraavdavajusu opisani za iznimne mjere. Subvencionirane izvoze trebalo bi ograničiti u pogledu vrijednosti i količine te bi, ne dovodeći u pitanje primjenu iznimnih mjera, raspoloživa subvencija trebala biti nula.

(160)

Pridržavanje ograničenja izraženo u smislu vrijednosti trebalo bi biti osigurano pri određivanju izvoznih subvencija, i to praćenjem plaćanja prema pravilima koja se odnose na Europski fond za garancije u poljoprivredi. Praćenje bi se trebalo olakšati tako da se uvede obveza utvrđivanja izvoznih subvencija unaprijed, uz osiguranje mogućnosti da se, u slučaju diferenciranih subvencija, promijene utvrđena odredišta unutar zemljopisnog područja na koje se primjenjuje jedinstvena stopa izvozne subvencije. U slučaju promjene odredišta, trebalo bi isplatiti izvoznu subvenciju koja se primjenjuje na stvarno odredište, pri čemu se ne smije prekoračiti gornji iznos subvencije koji se primjenjuje na unaprijed utvrđeno odredište.

(161)

Pridržavanje količinskih ograničenja trebalo bi osigurati primjenom pouzdanog i učinkovitog sustava praćenja. U tu svrhu, odobravanje izvoznih subvencija trebalo bi uvjetovati predočenjem izvozne dozvole. Izvozne subvencije trebalo bi odobravati u okviru raspoloživih granica, ovisno o posebnim okolnostima za svaki dotični proizvod. Izuzeća od ovog pravila trebala bi biti dozvoljena samo za prerađene proizvode koji nisu navedeni u Prilogu I. Ugovorima na koje se ne primjenjuju količinska ograničenja. Trebalo bi predvidjeti mogućnost odstupanja od zahtjeva strogog pridržavanja pravila o upravljanju ako nije vjerojatno da će subvencionirani izvoz prekoračiti utvrđenu količinu.

(162)

U slučaju izvoza živih goveda, izvozne subvencije trebale bi se dodjeljivati i isplaćivati samo ako se poštuju odredbe propisane zakonodavstvom Unije koje se odnose na dobrobit životinja, a posebno one koje se odnose na zaštitu životinja tijekom prijevoza.

(163)

Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje sustava izvoznih subvencija, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na zahtjev polaganja osiguranja kojim se jamči izvršenje obveza gospodarskog subjekta.

(164)

Kako bi se administrativno opterećenje za gospodarske subjekte i nadležna tijela svelo na najmanju moguću mjeru, ovlast za donošenje određenih akata trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na akte kojima se uspostavljaju pragovi ispod kojih nije obvezno tražiti izdavanje ili predočavanje izvozne dozvole, određuju odredišta ili poslovi gdje izuzeće od obveze predočavanja izvozne dozvole može biti opravdano te dozvoljavaju naknadna odobravanja izvozne dozvole u opravdanim situacijama.

(165)

Kako bi se posvetila pozornost konkretnim okolnostima koje u potpunosti ili djelomično opravdavaju prihvatljivost za izvozne subvencije te kako bi se gospodarskim subjektima pomoglo da premoste razdoblje između podnošenja zahtjeva i konačnog plaćanja izvozne subvencije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na pravila o: drugi datum subvencije; predujam za izvozne subvencije uključujući uvjete dostavljanja i vraćanja osiguranja; dodatnim dokazima ako postoje dvojbe oko stvarnog odredišta proizvoda i mogućnosti ponovnog uvoza u carinsko područje Unije; odredišta koja se tretiraju kao izvoz iz Unije te uključivanje odredišta unutar carinskog područja Unije koja su prihvatljiva za izvozne subvencije.

(166)

Kako bi se osigurala jednakost pristupa izvoznim subvencijama za izvoznike proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovorima i proizvoda dobivenih njihovom preradom, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na primjenu određenih pravila za poljoprivredne proizvode na proizvode koji se izvoze u obliku prerađenih proizvoda.

(167)

Kako bi se osiguralo da se proizvodi koji ostvaruju korist od izvoznih subvencija izvoze iz carinskog područja Unije, kako bi se spriječio njihov povratak na to područje kao i kako bi se administrativno opterećenje za gospodarske subjekte svelo na najmanju moguću mjeru pri prikupljanju i podnošenju dokaza da su subvencionirani proizvodi stigli u odredišnu državu za diferencirane subvencije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na pravila o: rok do kojeg mora biti završen izlazak iz carinskog područja Unije, uključujući vrijeme za privremeni ponovni ulazak; preradu koju proizvodi za koje se ostvaruje izvozna subvencija mogu proći za vrijeme tog razdoblja; dokaz da su proizvodi stigli na odredište kako bi bili prihvatljivi za diferencirane subvencije; pragove za subvencije i uvjete pod kojima izvoznici mogu biti izuzeti iz dostavljanja takvog dokaza; te uvjetima za odobravanje dokaza, koji pruže neovisne treće strane, da su proizvodi stigli na odredište ako se primjenjuju diferencirane subvencije.

(168)

Kako bi se potaknulo izvoznike da poštuju uvjete za dobrobit životinja te kako bi se nadležnim tijelima omogućila provjera pravilnog trošenja izvoznih subvencija, ako su one uvjetovane poštovanjem zahtjevâ za dobrobit životinja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na zahtjeve za dobrobit životinja izvan carinskog područja Unije, uključujući upotrebu neovisnih trećih strana.

(169)

Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja različitih sektora, ovlast za donošenje određenih akata trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na posebne zahtjeve i uvjete za gospodarske subjekte i proizvode koji ispunjavaju uvjete za izvozne subvencije i utvrđivanje koeficijenata u svrhu izračuna izvoznih subvencija, uzimajući u obzir proces starenja određenih alkoholnih pića dobivenih iz žitarica.

(170)

Najniže izvozne cijene za lukovice cvijeća više nisu korisne i treba ih ukinuti.

(171)

U skladu s člankom 42. UFEU-a, odredbe UFEU-a koje se odnose na tržišno natjecanje primjenjuju se na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima samo u opsegu koji je utvrđen zakonodavstvom Unije u okviru članka 43. stavka 2. UFEU-a i u skladu s postupkom koji je tamo propisan.

(172)

S obzirom na posebna obilježja poljoprivrednog sektora i njegovu ovisnost o pravilnom funkcioniranju cjelokupnog lanca dobave hrane, uključujući učinkovitu primjenu pravila o tržišnom natjecanju u svim povezanim sektorima diljem čitavog prehrambenog lanca, koji može biti vrlo koncentriran, posebnu pozornost trebalo bi posvetiti pravilu o primjeni pravila o tržišnom natjecanju kako su navedena u članku 42. UFEU-a. Zbog toga je potrebna bliska suradnja između Komisije i tijela zaduženih za zaštitu tržišnog natjecanja u državama članicama. Nadalje, ako je to portebno, smjernice koje je donijela Komisija prikladan su instrument za pružanje uputa poduzećima i drugim zainteresiranim stranama.

(173)

Trebalo bi osigurati da se pravila tržišnog natjecanja koja se odnose na sporazume, odluke i prakse iz članka 101. UFEU-a kao i ona koja se odnose na zlouporabu vladajućeg položaja primjenjuju na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima ako njihova primjena ne ugrožava ostvarenje ciljeva ZPP-a.

(174)

Trebalo bi dopustiti poseban pristup u slučaju organizacija poljoprivrednika ili organizacija proizvođača ili njihovih udruženja čiji je cilj zajednička proizvodnja ili stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda ili korištenje zajedničkih objekata, osim ako takvo zajedničko djelovanje isključuje tržišno natjecanje ili ugrožava ostvarenje ciljeva iz članka 39. UFEU-a.

(175)

Ne dovodeći u pitanje uredbu o dobavi za određene proizvode, poput sira i šunke, koji ostvaruju korist od zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, ili vina, koje je uređeno posebnim pravilima, trebalo bi slijediti poseban pristup u vezi s određenim aktivnostima sektorskih organizacija, pod uvjetom da te aktivnosti ne uzrokuju podjelu tržišta, ne utječu na pravilno funkcioniranje ZOT-a, ne narušavaju niti ne isključuju tržišno natjecanje, ne podrazumijevaju fiksiranje cijena ili kvota i ne uzrokuju diskriminaciju.

(176)

Dodjeljivanje nacionalnih potpora moglo bi ugroziti pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Stoga bi se odredbe UFEU-a koje se odnose na državne potpore trebale u načelu primjenjivati na poljoprivredne proizvode. Neovisno o tome, u nekim bi situacijama trebalo odobriti izuzeća. Ako takva izuzeća postoje, Komisija bi trebala imati mogućnost sastavljanja popisa postojećih, novih ili predloženih državnih potpora, davanja odgovarajućih primjedbi državama članicama i predlaganja odgovarajućih mjera.

(177)

Odredbe o premiji za krčenje i neke mjere u okviru programa potpore za vino ne bi trebale same po sebi sprječavati nacionalna plaćanja u istu svrhu.

(178)

Zbog posebne gospodarske situacije što se tiče proizvodnje i stavljanja na tržište sobova i proizvoda od sobova, Finska i Švedska bi trebale nastaviti dodjeljivati nacionalnu potporu u tu svrhu.

(179)

Uzgoj šećerne repe u Finskoj ovisi o posebnim zemljopisnim i klimatskim uvjetima koji osim općih učinaka reforme sektora šećera dodatno negativno utječu na sektor. Tim državama članicama bi stoga trebalo biti odobreno da stalno provode nacionalna plaćanja svojim uzgajivačima šećerne repe.

(180)

Države članice trebale bi biti u mogućnosti provesti nacionalna plaćanja radi sufinanciranja mjera u pčelarstvu propisanih ovom Uredbom kao i za zaštitu pčelinjaka koji su u nepovoljnom položaju zbog strukturnih ili prirodnih uvjeta ili koji su obuhvaćeni programima gospodarskog razvoja, osim nacionalnih plaćanja koja su određena za proizvodnju ili trgovinu.

(181)

Države članice koje sudjeluju u programima za olakšanje pristupa hrani za djecu trebale bi biti u mogućnosti dodijeliti nacionalu potpora povrh pomoći Unije za nabavu tih proizvoda i za određene povezane troškove.

(182)

Da bi države članice opravdane krizne slučajeve rješavale i nakon završetka prijelaznog razdoblja, morale bi imati mogućnost provoditi nacionalna plaćanja za kriznu destilaciju unutar proračunskog ograničenja od 15 % određene vrijednosti odgovarajućeg godišnjeg proračuna države članice za njezin nacionalni program potpora. O takvim nacionalnim plaćanjima trebalo bi obavijestiti Komisiju i potrebno ih je prije dodjele odobriti.

(183)

Državama članicama trebalo bi biti dozvoljeno nastaviti provoditi nacionalna plaćanja za orašaste plodove, kao što je trenutno određeno člankom 120. Uredbe (EZ) br. 73/2009, kako bi se ublažili učinci razdvajanja nekadašnjeg programa potpore Unije za orašaste plodove. Radi jasnoće, budući da je tu Uredbu potrebno staviti izvan snage, ta nacionalna plaćanja trebala bi biti predviđena ovom Uredbom.

(184)

Trebalo bi osigurati posebne interventne mjere da bi se reagiralo učinkovito i djelotvorno na opasnost od tržišnih poremećaja. Trebalo bi definirati obuhvat tih mjera.

(185)

Kako bi se učinkovito i djelotvorno reagiralo na opasnost od tržišnih poremećaja zbog značajnog rasta ili pada cijena na unutarnjim ili vanjskim tržištima ili drugih događaja i okolnosti koji značajno remete tržište ili prijete njegovim remećenjem, u slučaju da je vjerojatno da će se takvo stanje ili njegovi učinci na tržište nastaviti ili pogoršati, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na mjere potrebne za rješavanje tog stanja na tržištu, poštujući obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma i pod uvjetom da su druge mjere koje su dostupne na temelju ove Uredbe nedostatne, uključujući mjere kojima se proširuje ili mijenja opseg, trajanje ili drugi aspekti drugih mjera predviđenih ovom Uredbom, ili mjere kojima su predviđene izvozne subvencije, ili mjere suspenzije uvozne carine u cijelosti ili djelomično, uključujući za određene količine ili razdoblja, prema potrebi.

(186)

Ograničenja slobodnog prometa koja proizlaze iz primjene mjera za suzbijanje širenja bolesti životinja mogla bi izazvati poteškoće na tržištu u jednoj ili više država članica. Iskustvo pokazuje da se ozbiljni tržišni poremećaji, kao što je značajan pad potrošnje ili cijena, može povezati s gubitkom povjerenja potrošača zbog postojanja opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka. S obzirom na iskustvo, mjere koje je moguće povezati s gubitkom povjerenja potrošača trebalo bi proširiti na biljne proizvode.

(187)

Izvanredne mjere tržišne potpore za govedinu i teletinu, mlijeko i mliječne proizvode, svinjetinu, ovčetinu i kozletinu, jaja i meso peradi trebale bi biti izravno povezane sa zdravstvenim i veterinarskim mjerama donesenima kako bi se spriječilo širenje bolesti. One bi se trebale poduzimati na zahtjev država članica kako bi se spriječio ozbiljan poremećaj na tržištima.

(188)

Kako bi se učinkovito reagiralo na iznimne okolnosti, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata s obzirom na proširenje popisa proizvoda, kako je određeno u ovoj Uredbi, u pogledu kojih je moguće donijeti izvanredne mjere potpore.

(189)

Komisiju bi trebalo ovlastiti da u hitnim slučajevima donosi potrebne mjere za rješavanje posebnih problema.

(190)

Djelotvorno i učinkovito reagiranje na opasnost od tržišnog poremećaja moglo bi biti posebno važno za sektor mlijeka. Slično, mogu se pojaviti posebni problemi u hitnim slučajevima. Stoga je potrebno naglasiti da bi se donošenje, od strane Komisije, spomenutih mjera u slučaju tržišnog poremećaja, uključujući nestabilnosti tržišta, ili mjera potrebnih za rješavanje posebnih problema u hitnim slučajevima, moglo posebno odnositi na sektor mlijeka.

(191)

Kako bi se reagiralo na razdoblja ozbiljne nestabilnosti tržišta, posebne kategorije kolektivnih aktivnosti poduzetih od strane privatnih gospodarskih subjekata mogle bi, kao izvanredne mjere, biti prikladne kako bi se dotični sektori stabilizirali, podložno točno određenim zaštitnim mjerama, ograničenjima i uvjetima. Ako bi takve aktivnosti mogle biti obuhvaćene područjem primjene članka 101. stavka 1. UFEU-a, Komisija bi trebala moći predvidjeti odstupanje za ograničeno razdoblje. Međutim, te bi aktivnosti trebale nadopunjavati aktivnosti Unije u okviru javne intervencije i javnog skladištenja ili nadopunjavati izvanredne mjere predviđene ovom Uredbom te ne bi smjele narušavati funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(192)

Trebalo bi biti moguće zahtijevati od poduzeća, država članica ili trećih zemalja da dostave obavijesti u svrhu primjene ove Uredbe, praćenja, analize i upravljanja tržištem poljoprivrednih proizvoda, osiguravanja tržišne transparentnosti te ispravnog funkcioniranja mjera ZPP-a, provjere, kontrole, praćenja, ocjenjivanja i revizije mjera ZPP-a te udovoljavanja zahtjevima utvrđenima u međunarodnim sporazumima, uključujući zahtjeve za obavještavanje na temelju tih sporazuma. Kako bi se osigurao usklađeni, racionalizirani i pojednostavljeni pristup, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje svih potrebnih mjera vezanih uz obavještavanja. Pri tome bi trebala uzimati u obzir potrebe za podacima i sinergiju između mogućih izvora podataka.

(193)

Kako bi se osigurao integritet informacijskih sustava te autentičnost i čitljivost dokumenata i povezanih prenesenih podataka, ovlast za donošenje određenih akata trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na prirodu i vrstu informacija koje je potrebno priopćiti; kategorije podataka za obradu te najdulji rok čuvanja; svrhu prerade, osobito u slučaju objave takvih podataka i njihova prijenosa u treće zemlje; pravila povezana s pravom pristupa informacijama ili informacijskim sustavima koji su na raspolaganju; i uvjete objave informacija.

(194)

Primjenjuje se pravo Unije koje se odnosi na zaštitu pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka i slobodu kretanja takvih podataka, a posebno Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) te Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(195)

O tome je konzultiran Europski nadzornik za zaštitu podataka i mišljenje je dostavljeno 14. prosinca 2011. (12)

(196)

Sredstva bi trebalo prenijeti iz pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru pod uvjetima i prema postupku iz članka 24. Uredbe (EU) br. 1306/2013 i stavka 22 Međuinstitucionalnog sporazuma 17. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (13) te treba pojasniti da je ova Uredba primjenjivi osnovni akt.

(197)

Kako bi se osigurao nesmetani prijelaz sa sustava predviđenih Uredbom (EZ[…]) br. 1234/2007 na one propisane ovom Uredbom, ovlast za donošenje određenih akata trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na uspostavljanje potrebnih mjera, posebno onih koje su potrebne za zaštitu stečenih prava i zakonitih očekivanja poduzeća.

(198)

Primjenu hitnog postupka ako se donose delegirani akti u skladu s ovom Uredbom trebalo bi predvidjeti za iznimne slučajeve ako za to postoje hitni razlozi da bi se učinkovito i djelotvorno reagiralo na opasnosti od tržišnih poremećaja ili na nastale tržišne poremećaje. Odabir hitnog postupka treba biti opravdan i slučajevi kada treba primijeniti hitni postupak trebali bi biti točno određeni.

(199)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(200)

Postupak ispitivanja trebalo bi koristiti za donošenje akata kojima se provodi ova Uredba, s obzirom da se ti akti odnose na ZPP, kako je navedeno u članku 2. stavku 2. točki (b) podtočki ii. Uredbe (EU) br. 182/2011. Međutim, savjetodavni postupak trebao bi se primjenjivati za donošenje akata kojima se provodi ova Uredba, a koji se odnose na pitanja tržišnog natjecanja, s obzirom na to da se savjetodavni postupak općenito upotrebljava za donošenje akata o provođenju prava tržišnog natjecanja.

(201)

Komisija bi trebala donijeti provedbene akte koji se mogu odmah primijeniti, a koji se odnose na donošenje, izmjene ili ukidanje zaštitnih mjera Unije, suspenziju primjene postupka unutarnje ili vanjske proizvodnje, te ako je to potrebno za trenutni odgovor na tržišnu situaciju, te na rješavanje posebnih problema, u hitnim situacijama, u kojima treba postupati bez odlaganja, ako, u propisno obrazloženim slučajevima, razlozi hitnosti to zahtijevaju.

(202)

S obzirom na određene mjere iz ove Uredbe koje zahtijevaju brzo djelovanje ili koje se sastoje samo od primjene općih odredaba na posebne situacije bez uključivanja bilo kakve diskrecije, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata bez primjene Uredbe (EU) br. 182/2011.

(203)

Komisija bi trebala imati dodatne ovlasti za provođenje određenih upravnih ili upravljačkih zadataka koji nisu povezani s donošenjem delegiranih ili provedbenih akata.

(204)

Ovom Uredbom trebalo bi predvidjeti određena posebna pravila vezana uz Hrvatsku u skladu s Aktom o pristupanju Hrvatske (15).

(205)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1234/2007, neke sektorske mjere prestat će vrijediti u razumnom roku nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Nakon stavljanja izvan snage Uredbe (EZ) br. 1234/2007 relevantne odredbe trebale bi se nastaviti primjenjivati do kraja dotičnog programa.

(206)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 922/72 (16) u vezi potpore za dudov svilac za uzgojnu godinu 1972/1973. je zastarjela; Uredbu (EEZ) br. 234/79 u vezi postupaka za prilagodbu nomenklature Zajedničke carinske tarife zamjenjuje ova Uredba; Uredba Vijeća (EZ) br. 1601/96 (17) u vezi proizvođača hmelja za berbu 1995. je privremena je mjera, koja je po svojem karakteru u ovom trenutku zastarjela. Uredba Vijeća (EZ) br. 1037/2001. (18) o odobravanju ponude i isporuke određenih uvoznih vina zamjenjuje se odredbama Sporazuma između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država o trgovini vinom koji je donesen Odlukom Vijeća 2006/232/EZ (19) te je stoga je zastarjela. Te Uredbe trebalo bi staviti izvan snage radi jasnoće i pravne sigurnosti.

(207)

Određena pravila u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, posebno ona u pogledu ugovornih odnosa i pregovora, dobava sira sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, deklaracije prvih kupaca, organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i sektorske nedavno su stupila na snagu i ostaju opravdanima s obzirom na trenutačne gospodarske okolnosti na tržištu mlijeka i strukture dobavnog lanca. Stoga bi se ona trebala primjenjivati u tom sektoru tijekom dovoljno dugog razdoblja (prije i nakon ukidanja kvota mlijeka) kako bi im se omogućilo da imaju potpuni učinak. Međutim, ta pravila trebala bi biti privremene naravi i podložna preispitivanju. Komisija bi trebala donijeti izvješća o razvoju tržišta mlijeka, koja posebice obuhvaćaju moguće poticaje za ohrabrivanje poljoprivrednika da se uključe u aranžmane zajedničke proizvodnje, od kojih je prvo je potrebno podnijeti do 30. lipnja 2014., a drugo do 31. prosinca 2018.,

(a)

žitarice, dio I..;

(b)

riža, dio II.;

(c)

šećer, dio III..;

(d)

osušena krma, dio IV..;

(e)

sjeme, dio V.;

(f)

hmelj, dio VI.;

(g)

maslinovo ulje i stolne masline, dio VII.;

(h)

lan i konoplja, dio VIII.;

(i)

voće i povrće, dio IX..;

(j)

prerađeni proizvodi od voća i povrća, dio X.;

(k)

banane, dio XI.;

(l)

vino, dio XII.;

(m)

živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i slično, rezano cvijeće i ukrasno lišće, dio XIII.;

(n)

duhan, dio XIV.;

(o)

govedina i teletina, dio XV.;

(p)

mlijeko i mliječni proizvodi, dio XVI.;

(q)

svinjetina, dio XVII.;

(r)

ovčetina i kozletina, dio XVIII.;

(s)

jaja, dio XIX.;

(t)

meso peradi, dio XX.;

(u)

etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, dio XXI.;

(v)

pčelarski proizvodi, dio XXII.;

(w)

dudov svilac, dio XXIII.,

(x)

drugi proizvodi, dio XXIV.

(a)

„slabije razvijene regije” znači one regije koje su kao takve definirane u članku 90. stavku 2. prvom podstavku točki (a) Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća [COM(2011)615] (22).

(b)

„nepovoljne klimatske pojave koje se mogu izjednačiti s elementarnom nepogodom” znači vremenske uvjete kao što su mraz, tuča, led, kiša ili suša koji unište više od 30 % prosječne godišnje proizvodnje određenog poljoprivrednika u proteklom trogodišnjem razdoblju ili trogodišnjeg prosjeka temeljenog na proteklom petogodišnjem razdoblju, isključujući najvišu i najnižu ulaznu vrijednost.

(a)

utvrđuju stope konverzije za rižu u različitim fazama prerade, troškove prerade i vrijednost nusproizvoda;

(b)

donose sve potrebne mjere vezane uz primjenu stopa konverzije za rižu.

(a)

od 1. siječnja do 31. prosinca određene godine za sektore voća i povrća, prerađenog voća i povrća i banana;

(b)

od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine za sektor osušene krme i sektor dudovog svilca;

(c)

od 1. srpnja do 30. lipnja sljedeće godine za:

(d)

od 1. kolovoza do 31. srpnja sljedeće godine za sektor vina;

(e)

od 1. rujna do 31. kolovoza sljedeće godine za sektor riže;

(f)

od 1. listopada do 30. rujna sljedeće godine za sektor šećera.

(a)

s obzirom na sektor žitarica, 101,31 EUR po toni, vezano uz veleprodaju, za robu isporučenu u skladište, prije istovara;

(b)

s obzirom na neoljuštenu rižu, 150 EUR po toni za standardnu kvalitetu, kako je definirano u Prilogu III. točki A., vezano uz veleprodaju, za robu isporučenu u skladište, prije istovara;

(c)

s obzirom na šećer standardne kvalitete, kako je definirano u Prilogu III. točki B, vezano uz nepakirani šećer, franko tvornica:

(d)

s obzirom na sektor govedine i teletine, 2 224 EUR po toni za trupove muških goveda konformacije/stupnja prekrivenosti masnim tkivom klase R3, kako je utvrđeno u ljestvici Unije za klasiranje trupova goveda u dobi od osam mjeseci ili više kako je navedeno u Prilogu IV. točki A;

(e)

s obzirom na sektor mlijeka i mliječnih proizvoda:

(f)

s obzirom na svinjetinu, 1 509,39 EUR po toni za trupove svinja standardne kvalitete definiranih u smislu težine i sadržaja nemasnog mesa kako je utvrđeno u ljestvici Unije za klasiranje trupova svinja iz Priloga IV. točke B kako slijedi:

(g)

s obzirom na sektor maslinovog ulja:

(a)

javnu intervenciju, ako proizvode otkupljuju nadležna tijela država članica i skladište ih do prodaje; te

(b)

dodjeljivanje potpore za skladištenje proizvoda od strane privatnih gospodarskih subjekata.

(a)

običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam i kukuruz;

(b)

neoljuštenu rižu;

(c)

svježe ili rashlađeno meso iz sektora govedine i teletine, obuhvaćeno tarifnim oznakama KN od 0201 10 00 i 0201 20 20 do 0201 20 50;

(d)

maslac proizveden izravno i isključivo od pasteriziranog vrhnja, dobivenog izravno i isključivo od kravljeg mlijeka, u odobrenom poduzeću u Uniji, s masenim udjelom masti od najmanje 82 % i s masenim udjelom vode od najviše 16 %;

(e)

obrano mlijeko u prahu najveće kvalitete, dobiveno od kravljeg mlijeka u odobrenom poduzeću u Uniji, postupkom raspršivanja, koje sadrži najmanje 34,0 % masenog udjela bjelančevina u bezmasnom suhom ekstraktu.

(a)

običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam i kukuruz, od 1. studenog do 31. svibnja;

(b)

neoljuštenu rižu, od 1. travnja do 31. srpnja;

(c)

govedinu i teletinu, tijekom godine;

(d)

maslac i obrano mlijeko u prahu, od 1. ožujka do 30. rujna.

(a)

započinje za običnu pšenicu, maslac i obrano mlijeko u prahu;

(b)

može je započeti Komisija putem provedbenih akata za tvrdu (durum) pšenicu, ječam, kukuruz i neoljuštenu rižu (uključujući posebne sorte ili vrste neoljuštene riže) ako to zahtijeva stanje na tržištu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.;

(c)

može je započeti Komisija za sektor govedine i teletine putem drugih provedbenih akata donesenih bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. ako je tijekom reprezentativnog razdoblja određenog u skladu s člankom 20. stavkom 1. točkom (c) prosječna tržišna cijena u državi članici ili u regiji države članice zabilježena na temelju ljestvice Unije za klasiranje trupova goveda iz Priloga IV. točke A niža od 85 % referentnog praga utvrđenog u članku 7. stavku 1. točki (d).

(a)

cijena po kojoj se proizvodi otkupljuju u okviru javne intervencije ako se otkup provodi po fiksnoj cijeni; ili

(b)

najviša cijena po kojoj se proizvodi prihvatljivi za javnu intervenciju mogu otkupiti ako se otkup provodi preko natječaja.

(a)

spriječi bilo kakav poremećaj na tržištu,

(b)

osigura jednak pristup proizvodima i jednako postupanje prema kupcima te

(c)

postigne usklađenost s obvezama koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om.

(a)

bijeli šećer;

(b)

maslinovo ulje;

(c)

lanena vlakna;

(d)

svježe ili rashlađeno meso goveda starih osam mjeseci ili više;

(e)

maslac proizveden od vrhnja dobivenog izravno i isključivo od kravljeg mlijeka;

(f)

sir;

(g)

obrano mlijeko u prahu dobiveno od kravljeg mlijeka;

(h)

svinjskog mesa;

(i)

ovčetina i kozletina.

(a)

prosječne zabilježene tržišne cijene u Unijii, referentne pragove te troškove proizvodnje za dotične proizvode; i/ili

(b)

potrebu za pravovremenim reagiranjem na osobito teško stanje na tržištu ili gospodarska kretanja koja imaju značajan negativni učinak na marže u tom sektoru.

(a)

dodijeljuje potpora za privatno skladištenje za proizvode navedene u članku 17., uzimajući u obzir uvjete iz stavka 1. ovog članka;

(b)

ograničava dodjela potpore za privatno skladištenje

(a)

njihova kvaliteta s obzirom na parametre kvalitete, klase kvalitete, stupnjeve kvalitete, kategorije, svojstva proizvoda i starost;

(b)

njihova prihvatljivost s obzirom na količine, pakiranje, uključujući označivanje, čuvanje, prethodne ugovore o skladištenju, odobravanje poduzeća i fazu proizvoda na koju se primjenjuje cijena javne intervencije i potpora za privatno skladištenje.

(a)

zahtjevi koje moraju ispunjavati skladišta za sve proizvode koji podliježu javnoj intervenciji;

(b)

pravila o skladištenju proizvoda u državama članicama i izvan država članica koje su odgovorne za njih i o postupanju takvim proizvodima s obzirom na carinske pristojbe i sve druge iznose koji se dodjeljuju ili obračunavaju u okviru ZPP-a.

(a)

pravila i uvjeti primjenjivi ako je skladištena količina manja od ugovorene količine;

(b)

uvjeti za odobravanje plaćanja predujma takve potpore;

(c)

uvjeti pod kojima se može odlučiti da se proizvodi obuhvaćeni ugovorima o privatnom skladištenju mogu ponovo staviti na tržište ili prodati.

(a)

kojima je predviđena upotreba natječajnih postupaka kojima se jamči jednak pristup proizvodima i jednako postupanje prema gospodarskim subjektima;

(b)

kojima se utvrđuju dodatni uvjeti koje gospodarski subjekti moraju ispuniti kako bi se omogućilo učinkovito upravljanje i nadzor nad sustavom za države članice i gospodarske subjekte;

(c)

kojima se utvrđuje zahtjev za gospodarske subjekte da polože osiguranje koje jamči ispunjenje njihovih obveza.

(a)

kojima se prilagođavaju i ažuriraju odredbe iz Priloga IV. o ljestvicama Unije za klasiranje, označivanje i prezentiranje trupova i kojima se;

(b)

utvrđuju dodatne odredbe vezane uz klasiranje, uključujući stručne klasifikatore, razvrstavanje u razrede, uključujući automatizirane tehnike razvrstavanja u razrede, označivanje, vaganje i žigosanje trupova te vezane uz izračunavanje prosječnih cijena u Uniji te koeficijenata ponderiranja koji se koriste za izračunavanje tih cijena;

(c)

utvrđuju, u sektoru govedine i teletine, odstupanja od odredaba te posebna odstupanja koja države članice mogu odobriti klaonicama u kojima se kolje mali broj goveda te dodatne odredbe za dotične proizvode, uključujući odredbe vezane uz klase konformacije i stupanj prekrivenosti masnim tkivom te u sektoru ovčjeg mesa dodatne odredbe vezane uz težinu, boju mesa i pokrivenost masnim tkivom te kriterije za klasiranje lagane janjadi;

(d)

omogućuje državama članicama s odobrenjem da ne primjenjuju ljestvicu za klasiranje svinjskih trupova i odobrenjem da, osim težine i procijenjenog udjela mišićnog tkiva, upotrebljavaju i druge kriterije za njihovo ocjenjivanje ili da utvrde odstupanja od te ljestvice.

(a)

troškove koje plaća gospodarski subjekt ako proizvodi isporučeni za svrhe javne intervencije ne udovoljavaju minimalnim zahtjevima kvalitete;

(b)

utvrđivanje minimalnog kapaciteta skladištenja za intervencijska skladišta;

(c)

reprezentativna razdoblja, tržišta i tržišne cijene potrebne za primjenu ovog poglavlja;

(d)

isporuku proizvoda koji se otkupljuju u okviru javne intervencije, troškove prijevoza koje snosi ponuditelj, preuzimanje proizvoda od strane agencija za plaćanje i plaćanje;

(e)

različite djelatnosti povezane s postupkom otkoštavanja za sektor govedine i teletine;

(f)

praktične aranžmane pakiranja, stavljanja na tržište i označivanja proizvoda;

(g)

postupke za odobravanje poduzeća koja proizvode maslac i obrano mlijeko u prahu za potrebe ovog poglavlja;

(h)

svako odobrenje za skladištenje izvan područja države članice u kojoj su proizvodi otkupljeni i skladišteni;

(i)

prodaju ili raspolaganje proizvodima otkupljenima u okviru javne intervencije, što se tiče, posebno, prodajnih cijena, uvjete za otpremu iz skladišta, naknadnu upotrebu ili odredište otpremljenih proizvoda, uključujući postupke koji se odnose na proizvode stavljene na raspolaganje za korištenje u programu iz članka 16. stavka 2., uključujući prijenose između država članica;

(j)

po pitanju proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije, odredbe vezane uz moćućnosti država članica prodaje u okviru njihove nadležnosti malih količina koje ostaju u skladištu ili količina koje možda više nije moguće prepakirati ili koji su slabije kvalitete;

(k)

po pitanju privatnog skladištenja, zaključivanje i sadržaj ugovora između nadležnog tijela države članice i podnositelja zahtjeva;

(l)

stavljanje i držanje proizvoda u privatnom skladištu i njihovu otpremu iz skladišta;

(m)

trajanje razdoblja privatnog skladištenja i odredbe u skladu s kojima se ta razdoblja, nakon što su već utvrđena ugovorima, mogu skratiti ili produžiti;

(n)

postupke koji se moraju primijeniti za otkup po fiksnoj cijeni, uključujući postupke vezane uz osiguranje i iznose osiguranja koje mora biti položeno ili postupke dodjele unaprijed određene potpore za privatno skladištenje;

(o)

korištenje natječajnog postupka za javnu intervenciju i za privatno skladištenje, posebice u pogledu:

(p)

provedbu ljestvica Unije za klasiranje trupova u sektoru govedine te svinjskog i ovčjeg mesa;

(q)

predstavljanje trupova i polovica trupova koje je različito od onog utvrđenog u točki A.IV. Priloga IV. za potrebe određivanja tržišnih cijena;

(r)

korektivne faktore koje države članice moraju primjenjivati, a koji se koriste za različito prezentiranje trupova govedine i ovčjeg mesa ako se ne koristi referentno predstavljanje;

(s)

praktične aranžmane označivanja klasiranih trupova te izračunavanje ponderirane prosječne cijene u Uniji za trupove govedine te trupove svinja i ovaca koje provodi Komisija;

(t)

ovlašćivanje država članica da osiguraju, po pitanju svinja zaklanih na njihovom državnom području, prezentiranje trupova svinja različito od onog utvrđenog u Prilogu IV. točki B.III. ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(u)

odredbe za provjeru na licu mjesta primjene klasiranja trupova u državama članicama koju provodi odbor Unije koji čine stručnjaci iz Komisije i stručnjaci koje su odobrile države članice kako bi se osigurala točnost i pouzdanost klasiranja trupova. Tim je odredbama predviđeno da Unija snosi troškove koji proizlaze iz djelatnosti provjere.

(a)

masu trupa;

(b)

boju mesa;

(c)

prekrivenost masnim tkivom.

(a)

opskrbu djece u obrazovnim ustanovama iz članka 22. proizvodima iz sektora voća i povrća, prerađenog voća i povrća te banana; i

(b)

određene vezane troškove logistike i distribucije, opreme, promidžbe, praćenja, vrednovanja te pratećih mjera.

(a)

dodatnim kriterijima vezanima uz usmjeravanje potpore od strane država članica;

(b)

odobravanju i odabiru podnositelja zahtjeva za dodjelu potpore od strane država članica;

(c)

sastavljanju nacionalnih ili regionalnih strategija i pravila o popratnim mjerama.

(a)

metodu preraspodjele indikativne raspodjele potpore iz članka 23. stavka 5. među državama članicama na temelju primljenih zahtjeva za dodjelu potpore;

(b)

troškove strategija država članica koje ispunjavaju uvjete za dodjelu potpore Unije te mogućnost utvrđivanja ukupne gornje granice za određene troškove;

(c)

obvezu država članica da prate i ocjenjuju učinkovitost svojih programa voća i povrća u školama.

(a)

podatke koje moraju sadržavati strategije država članica;

(b)

zahtjeve za dodjelu potpore i plaćanja;

(c)

metode obavještavanja javnosti o programu i odgovarajuće mjere umrežavanja;

(d)

podnošenje, oblik i sadržaj izvješća o praćenju i ocjenjivanju koja sastavljaju države članice koje sudjeluju u programu Unije voća i povrća u školama.

(a)

proizvodi koji su prihvatljivi za program, u skladu s odredbama utvrđenima u članku 26. stavku 1. i uzimajući u obzir nutritivne aspekte;

(b)

izrada nacionalnih ili regionalnih strategija od strane država članice, uključujući prateće mjere gdje je potrebno; i

(c)

mjere potrebne za praćenje i ocjenjivanje.

(a)

pravila o prihvatljivosti korisnika i podnositelja zahtjeva za dodjelu potpore;

(b)

obvezu odobravanja zahtjeva za dodjelu potpore od strane država članica;

(c)

korištenje mliječnih proizvoda koji uživaju potporu u pripremi obroka u obrazovnim ustanovama.

(a)

postupcima kojima se osigurava sukladnost s najvećom količinom prihvatljivom za potporu;

(b)

postupcima vezane uz osiguranje i iznose osiguranja koje je potrebno položiti u slučaju da je izvršeno plaćanje predujma;

(c)

pravilima u pogledu informacija koje je potrebno pružiti državama članicama u svrhu odobravanja podnositelja zahtjeva, zahtjeva za dodjelu potpore i plaćanja;

(d)

metodama promicanja programa;

(e)

upravljanju praćenjem cijena u skladu s člankom 27 stavkom 5.

(a)

praćenju tržišta i upravljanju u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina;

(b)

poboljšanju utjecaja uzgoja maslina na okoliš;

(c)

poboljšanju konkurentnosti uzgoja maslina modernizacijom;

(d)

poboljšanju kvalitete proizvodnje maslinovog ulja i stolnih maslina;

(e)

sustavu sljedivosti, certificiranja i zaštite kvalitete maslinovog ulja i stolnih maslina, posebno praćenju kvalitete maslinovih ulja koja se prodaju krajnjem potrošaču, pod nadležnošću nacionalnih uprava;

(f)

širenju informacija o mjerama koje provode organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača ili sektorske organizacije kako bi se poboljšala kvaliteta maslinovog ulja i stolnih maslina.

(a)

11 098 000 EUR godišnje za Grčku;

(b)

576 000 EUR godišnje za Francusku i

(c)

35 991 000 EUR godišnje za Italiju.

(a)

75 % za aktivnosti u područjima iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c);

(b)

75 % za ulaganja u osnovna sredstva i 50 % za druge aktivnosti u području iz stavka 1. točke (d);

(c)

75 % za programe rada koje u najmanje tri treće zemlje ili države članice koje nisu proizvođači provode priznate organizacije iz stavka 1. iz najmanje dvije države članice koje su proizvođači u područjima iz stavka 1. točaka (e) i (f) te 50 % za druge aktivnosti u tim područjima.

(a)

u slučaju područja iz članka 29. stavka 1., posebne mjere koje se mogu financirati potporom Unije te aktivnosti i troškove koji se ne mogu tako financirati;

(b)

minimalnu dodjelu sredstava Unije za određena područja od strane država članica;

(c

zahtjev polaganja osiguranja ako je predan zahtjev za odobrenje programa rada te ako je izvršeno plaćanje predujma potpore;

(d)

kriterije koje države članice trebaju uzeti u obzir pri odabiru i odobravanju programa rada.

(a)

provedbu programa rada i izmjene tih programa;

(b)

plaćanje potpore, uključujući plaćanje predujmova potpore;

(c)

postupci vezani uz osiguranje i iznos osiguranja koji je potrebno položiti ako je predan zahtjev za odobrenje programa rada te ako je izvršeno plaćanje predujma potpore.

(a)

financijskih doprinosa od:

(b)

financijske pomoći Unije, koja se može dodijeliti organizacijama proizvođača ili njihovim udruženjima kada ta udruženja predstavljaju, upravljaju i provode operativni program ili dio operativnog programa, u skladu s uvjetima koje će donijeti Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 37. i provedbenih akata u skladu s člankom 38.

(a)

planiranje proizvodnje, uključujući predviđanje i praćenje proizvodnje i potrošnje;

(b)

poboljšanje kvalitete proizvoda, u svježem ili prerađenom obliku;

(c)

podizanje komercijalne vrijednosti proizvoda;

(d)

promidžbu proizvoda, u svježem ili prerađenom obliku;

(e)

okolišne mjere, osobito one vezane uz vodu, i metode proizvodnje koje poštuju okoliš, uključujući organski uzgoj;

(f)

sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima.

(a)

da se mjere u okviru operativnih programa udruženja organizacija proizvođača u cijelosti financiraju iz doprinosa tih organizacija koje su članice tog udruženja te da se ta sredstva prikupljaju iz operativnih fondova tih organizacija članica;

(b)

da su mjere i njihov pripadajući financijski udio utvrđeni u operativnom programu svake organizacije članice;

(c)

da ne postoji dvostruko financiranje.

(a)

ulaganja kojima se upravljanje količinama plasiranima na tržište čini učinkovitijim;

(b)

mjere izobrazbe i razmjenu najboljih praksi;

(c)

promidžbu i komunikaciju, u preventivne svrhe ili tijekom kriznog razdoblja;

(d)

potporu za administrativne troškove osnivanja uzajamnih fondova;

(e)

ponovnu sadnju voćnjaka ako je to potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih/ ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice;

(f)

povlačenje s tržišta;

(g)

zelenu berbu ili neubiranje voća i povrća;

(h)

osiguranje berbe.

(a)

„zelena berba” znači potpuna berba nedozrelih netrživih proizvoda na određenoj površini koji nisu bili oštećeni prije zelene berbe, bilo zbog klimatskih razloga, bolesti ili drugih razloga;

(b)

„neubiranje” znači završetak tekućeg proizvodnog ciklusa na dotičnoj površini gdje je proizvod dobro razvijen te je dobre, primjerene i tržišne kvalitete. Uništavanje proizvoda zbog klimatskog događaja ili bolesti ne smatra se neubiranjem.

(a)

operativni programi obuhvaćaju dvije ili više okolišnih aktivnosti ili

(b)

najmanje 10 % rashoda na temelju operativnih programa bude namijenjeno okolišnim aktivnostima.

(a)

podnosi ga nekoliko organizacija proizvođača Unije koje preko transnacionalnih programa djeluju u različitim državama članicama;

(b)

podnosi ga jedna ili više organizacija proizvođača uključenih u programe kojima se upravlja na sektorskoj osnovi;

(c)

obuhvaća isključivo posebnu potporu za proizvodnju organskih proizvoda obuhvaćenu Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 (23);

(d)

prvi je koji podnosi priznata organizacija proizvođača udružena koji je rezultat spajanja dvije priznate organizacije proizvođača;

(e)

prvi je koji podnosi priznato udruženje organizacija proizvođača;

(f)

podnose ga organizacije proizvođača u državama članicama u kojima organizacije proizvođača na tržište stavljaju manje od 20 % proizvodnje voća i povrća;

(g)

podnosi ga organizacija proizvođača u jednoj od najudaljenijih regija iz članka 349. UFEU-a.

(a)

besplatnu distribuciju dobrotvornim organizacijama i zakladama koje su u tu svrhu odobrile države članice, za korištenje u njihovim aktivnostima pomoći osobama čije je pravo na javnu pomoć priznato nacionalnim pravom, posebice jer im nedostaju potrebna sredstva za uzdržavanje ili

(b)

besplatnu distribuciju bilo kojoj od sljedećih: kaznenim institucijama, školama, ustanovama iz članka 22., dječjim kampovima, bolnicama i domovima umirovljenika koje odrede države članice koje poduzimaju sve potrebne korake kako bi osigurale da se količine raspodijeljene na taj način dodaju količinama koje te ustanove inače otkupljuju.

(a)

analizu situacije s obzirom na prednosti i nedostatke te potencijal za razvoj;

(b)

obrazloženje odabranih prioriteta;

(c)

ciljeve operativnih programa i instrumenata te pokazatelje uspješnosti;

(d)

ocjenu operativnih programa;

(e)

obveze izvješćivanja za organizacije proizvođača.

(a)

operativnim fondovima i operativnim programima, vezano uz:

(b)

nacionalni okvir i nacionalnu strategiju za operativne programe vezano uz obvezu praćenja i ocjenjivanja učinkovitosti nacionalnih okvira i nacionalnih strategija;

(c)

financijskoj pomoći Unije, vezano uz:

(d)

sprečavanju kriznih situacija i upravljanju njima, vezano uz:

(e)

nacionalnoj financijskoj pomoći, vezano uz:

(a)

upravljanje operativnim fondovima;

(b)

informacije koje moraju biti obuhvaćene operativnim programima, nacionalnim okvirima i nacionalnim strategijama iz članka 36., podnošenje operativnih programa državama članicama, vremenske rokove, prateće dokumente te odobrenje od strane država članica;

(c)

provedbu operativnih programa koju izvršavaju organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača;

(d)

podnošenje, oblik i sadržaj izvješća o praćenju i ocjenjivanju nacionalnih strategija i operativnih programa;

(e)

zahtjeve za dodjelu potpore i plaćanja potpore, uključujući plaćanja predujmova i djelomična plaćanja potpore;

(f)

praktične aranžmane prikaza amblema Unije na pakiranjima proizvoda za besplatnu distribuciju;

(g)

sukladnost s tržišnim standardima u slučaju povlačenja;

(h)

troškove prijevoza, razvrstavanja i pakiranja u slučaju besplatne distribucije;

(i)

mjere za promidžbu, komunikaciju i izobrazbu u slučaju sprečavanja kriznih situacija i upravljanja njima;

(j)

provedbu aktivnosti povlačenja, zelene berbe, neubiranja te mjere osiguranja berbe;

(k)

primjenu, odobravanje, plaćanje i nadoknadu troškova nacionalne financijske pomoći;

(l)

postupke vezane uz osiguranje i iznose osiguranja koje je potrebno položiti u slučaju da je izvršeno plaćanje predujma.

(a)

istraživačke projekte i mjere za potporu istraživačkih projekata osim onih iz članka 45. stavka 2. točaka (d) i (e);

(b)

mjere obuhvaćene programima ruralnog razvoja država članica na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013.

(a)

detaljan opis predloženih mjera, kao i njihove kvantificirane ciljeve;

(b)

rezultate održanih savjetovanja;

(c)

procjenu koja pokazuje očekivani tehnički, gospodarski, okolišni i društveni učinak;

(d)

raspored provedbe mjera;

(e)

opću tablicu financiranja u kojoj su prikazana sredstva koja će se upotrijebiti i predviđena okvirna raspodjela sredstava između mjera u skladu s proračunskim ograničenjima predviđenima u Prilogu VI.;

(f)

kriterije i kvantitativne pokazatelje koji će se koristiti za praćenje i ocjenu, kao i korake poduzete kako bi se osigurala odgovarajuća i učinkovita provedba programa potpore i

(g)

određivanje nadležnih ustanova i tijela odgovornih za provedbu programa potpore.

(a)

promicanje, sukladno članku 45.;

(b)

restrukturiranje i konverziju vinograda, sukladno članku 46.;

(c)

zelenu berbu, sukladno članku 47.;

(d)

uzajamne fondove, sukladno članku 48.;

(e)

osiguranje berbe, sukladno članku 49.;

(f)

ulaganja, sukladno članku 50.;

(g)

inovacije u sektoru vina, sukladno članku 51.;

(h)

destilaciju nusproizvoda, sukladno članku 52..

(a)

u državama članicama, s ciljem informiranja potrošača o odgovornoj konzumaciji vina te o sustavima Unije koji obuhvaćaju oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla ili

(b)

u trećim zemljama, s ciljem poboljšanja njihove konkurentnosti.

(a)

odnose s javnošću, mjere za promidžbu ili oglašavanje, osobito za naglašavanje visokih standarda proizvoda iz Unije, posebno u smislu kvalitete, sigurnosti hrane ili utjecaja na okoliš;

(b)

sudjelovanje na događanjima, sajmovima ili izložbama međunarodnog značaja;

(c)

informativne kampanje, posebno o sustavima Unije koji obuhvaćaju oznake izvornosti, zemljopisnog podrijetla i organske proizvodnje;

(d)

studije novih tržišta potrebne za širenje tržišnog plasmana;

(e)

studije za vrednovanje rezultata mjera za informiranje i promidžbu.

(a)

konverziju sorti, uključujući i putem precjepljivanja;

(b)

premještanje vinograda;

(c)

ponovnu sadnju vinograda ako je potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih/ ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice;

(d)

poboljšanja tehnika upravljanja vinogradom, pogotovo uvođenje naprednih sustava održive proizvodnje.

(a)

naknade proizvođačima za gubitak prihoda koji je posljedica provedbe mjere;

(b)

doprinosa za troškove restrukturiranja i konverzije.

(a)

neovisno o dijelu II. glavi I. poglavlju III. odjeljku IV.a pododjeljku II. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 kojim se utvrđuje sustav prava sadnje u prijelaznom razdoblju, dozvola za istovremeno postojanje starih i novih vinovih loza do kraja prijelaznog sustava na najdulje razdoblje koje ne prelazi tri godine;

(b)

financijska naknada.

(a)

80 % troškova premija osiguranja koje su proizvođači uplatili kao osiguranje od gubitaka uzrokovanih nepovoljnim klimatskim događajima koji su slični prirodnim katastrofama;

(b)

50 % troškova premija osiguranja koje su proizvođači uplatili kao osiguranje:

(a)

primjenjuje se isključivo na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ (24);

(b)

može se, dodatno, primjenjivati na sva poduzeća u slučaju najudaljenijih regija iz članka 349. UFEU-a te manje egejske otoke kako su definirani u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. (25)

(a)

50 % u slabije razvijenim regijama;

(b)

40 % u regijama koje nisu slabije razvijene;

(c)

75 % u najudaljenijim regijama iz članka 349. UFEU-a;

(d)

65 % na manjim egejskim otocima, kako je definirano u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) br. 229/2013.

(a)

pravila o odgovornosti za rashode između datuma kada je Komisija primila programe potpore te izmjene programa potpore i datuma njihove primjenjivosti;

(b)

pravila o sadržaju programa potpore i rashodima, administrativnim troškovima i troškovima osoblja te aktivnostima koje mogu biti uključene u programe potpore država članica te uvjetima i mogućnostima izvršavanja plaćanja putem posrednika u slučaju potpore za osiguranje berbe predviđene u članku 49.;

(c)

pravila o obvezi polaganja osiguranja u slučaju da je izvršeno plaćanje predujma;

(d)

pravila o korištenju izraza za potrebe ovog odjeljka;

(e)

pravila o utvrđivanju gornje granice za rashode u vezi s ponovnom sadnjom vinograda iz zdravstvenih / ili fitosanitarnih razloga u skladu člankom 46. stavkom 3. podstavkom 1. točkom (c);

(f)

pravila o sprečavanju dvostrukog financiranja u okviru:

(g)

pravila prema kojima proizvođači povlače nusproizvode vinarstva i izuzeća od te obveze kako bi se izbjeglo dodatno administrativno opterećenje te pravila za dobrovoljno certificiranje destilerija;

(h)

pravila koja dopuštaju državama članicama da odrede uvjete za pravilno funkcioniranje mjera potpore u svojim programima.

(a)

podnošenje programa potpore, odgovarajuće financijsko planiranje i reviziju programa potpore;

(b)

postupke prijave, odabira i plaćanja;

(c)

predaju, oblik i sadržaj izvješća i ocjenjivanja programa potpore država članica];

(d)

utvrđivanje stopa potpore, od strane država članica, za zelenu berbu i destilaciju nusproizvoda;

(e)

financijsko upravljanje i odredbe koje se odnose na primjenu mjera potpore od strane država članica;

(f)

postupke vezane uz osiguranje i iznose osiguranja koje je potrebno položiti u slučaju da je izvršeno plaćanje predujma;

(a)

tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara;

(b)

suzbijanje štetočina u košnicama i bolesti, pogotovo varooze;

(c)

racionalizacija troškova selećeg pčelarstva;

(d)

mjere za potporu laboratorija za analizu pčelarskih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost;

(e)

mjere kojima se podupire obnova pčelinjeg fonda u Uniji;

(f)

suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda;

(g)

praćenje tržišta;

(h)

poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu.

(a)

sprečavanje dvostrukog financiranja u okviru pčelarskih programa i programa ruralnog razvoja država članica;

(b)

osnovu za dodjelu financijskih doprinosa Unije svakoj sudjelujućoj državi članici na temelju, između ostalog, ukupnog broja pčelinjih košnica u Uniji.

(a)

sadržaj nacionalnih programa i studija koje provode države članice o strukturi proizvodnje i stavljanja na tržište u njihovim sektorima pčelarstva;

(b)

postupak za preraspodjelu neiskorištenih fondova;

(c)

odobravanje pčelarskih programa koje su podnijele države članice, uključujući dodjelu financijskih doprinosa Unije svakoj sudjelujućoj državi članici i maksimalnu razinu financiranja od strane država članica.

(a)

zahtjeve za dodjelu potpore, uključujući pravila o rokovima i prateće dokumente;

(b)

pravila o prihvatljivim područjima zasađenima hmeljem i izračunavanje iznosa koji treba platiti svakoj organizaciji proizvođača.

(a)

na nacionalnoj razini primijeniti niži postotak od postotka određenog u stavku 1.;

(b)

ograničiti izdavanje odobrenja na regionalnoj razini za određena područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenim oznakama izvornosti, područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili za područja bez zemljopisne oznake.

(a)

potrebom izbjegavanja poznatog rizika prekomjerne ponude vinskih proizvoda u odnosu na tržišna predviđanja za te proizvode, a da se ne premaši ono što je potrebno da bi se ta potreba zadovoljila;

(b)

potrebom izbjegavanja poznatog rizika znatnog obezvrjeđivanja određene zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.

(a)

podnositelj zahtjeva posjeduje poljoprivredno područje koje nije manje od područja za koje traži odobrenje;

(b)

podnositelj zahtjeva posjeduje odgovarajuće stručne vještine i znanja;

(c)

zahtjev ne predstavlja značajan rizik zlouporabe ugleda određenih zaštićenih oznaka izvornosti, što se podrazumijeva ako tijela javne vlasti ne dokažu da postoji taj rizik;

(d)

u opravdanim slučajevima, jedan ili više kriterija iz stavka 2., pod uvjetom da se oni primjenjuju na objektivan i nediskriminirajući način.

(a)

proizvođači koji po prvi puta zasađuju vinovu lozu te koji su upravitelji gospodarstva (početnici u poslu);

(b)

područja u kojima vinogradi doprinose očuvanju okoliša;

(c)

područja koja će se nanovo zasaditi u okviru projekata konsolidacije zemljišta;

(d)

područja s prirodnim ili drugim posebnim ograničenjima;

(e)

održivost projekata za razvoj ili ponovnu sadnju na temelju gospodarske procjene;

(f)

područja koja je potrebno nanovo zasaditi čime se doprinosi povećanju konkurentnosti na razini poljoprivrednog gospodarstva i na regionalnoj razini;

(g)

projekti s potencijalom za poboljšanje kvalitete proizvoda sa zemljopisnim oznakama;

(h)

područja koja je potrebno nanovo zasaditi u okviru povećanja veličine malih i srednjih gospodarstava.

(a)

uvjetima primjene izuzeća iz članka 62.a stavka 4.;

(b)

pravilima koja se odnose na kriterije iz članka 64. stavaka 1. i 2.;

(c)

uvođenju dodatnih kriterija osim onih koji su navedeni u članku 64.c stavcima 1. i 2.;

(d)

supostojanju vinove loze koje je proizvođač obvezan iskrčiti i novozasađene vinove loze u skladu s člankom 66. stavkom 2.;

(e)

osnovama za odluke država članica na temelju članka 66. stavka 3.

(a)

postupke dodjele odobrenja;

(b)

evidencije koje održavaju države članice te obavijesti koje je potrebno poslati Komisiji.

(a)

maslinovo ulje i stolne masline;

(b)

voće i povrće

(c)

prerađeni proizvodi od voća i povrća;

(d)

banane;

(e)

živo bilje;

(f)

jaja;

(g)

meso peradi;

(h)

mazive masti namijenjene prehrani ljudi;

(i)

hmelj.

(a)

tehničke definicije, oznaku i prodajne oznake za sektore koji nisu navedeni u članku 78.;

(b)

kriterije klasifikacije, kao što su razvrstavanje u razrede, masa, veličina, dob i kategorija;

(c)

vrste, biljne sorte, rase životinja ili komercijalne vrste;

(d)

predstavljanje, označivanje povezano s obveznim tržišnim standardima, pakiranje, pravila koja se primjenjuju na centre za pakiranje, označivanje, godinu berbe i korištenje posebnih termina, ne dovodeći u pitanje članke od 92. do 123.;

(e)

kriterije kao što su izgled, konzistentnost, konformacija, svojstva proizvoda i postotak udjela vode;

(f)

posebne tvari koje se upotrebljavaju u proizvodnji ili udjele ili sastojke, uključujući njihov kvantitativni udio, čistoću i oznaku;

(g)

vrstu uzgoja i metodu proizvodnje, uključujući enološku praksu i napredne sustave održive proizvodnje;

(h)

kupažu mošta i vina, uključujući njihove definicije, miješanje vina i s tim povezana ograničenja;

(i)

učestalost sakupljanja, isporuku, čuvanje i obradu, metodu i temperaturu konzerviranja, skladištenje i prijevoz;

(j)

mjesto uzgoja i/ili podrijetla, isključujući meso peradi i mazive masti;

(k)

ograničenja vezana uz korištenje određenih tvari i postupaka;

(l)

posebnu uporabu;

(m)

uvjete koji određuju odlaganje, držanje, promet i korištenje proizvoda koji nisu u skladu s tržišnim standardima usvojenima u skladu sa stavkom 1. ili s definicijama, oznakama i prodajnim oznakama iz članka 78., kao i odlaganje nusproizvoda.

(a)

posebna obilježja dotičnog proizvoda;

(b)

potreba osiguravanja uvjeta za omogućivanje stavljanja proizvoda na tržište;

(c)

interes proizvođača da objave podatke o proizvodu i obilježjima uzgoja te interes potrošača da dobiju odgovarajuću i transparentnu informaciju o proizvodu, uključujući mjesto uzgoja koje je potrebno odrediti za svaki slučaj posebno na odgovarajućoj zemljopisnoj razini, nakon provedbe ocjene posebno troškova i administrativnih opterećenja za gospodarske subjekte i prednosti ponuđenih proizvođačima i krajnjem potrošaču;

(d)

metode dostupne za određivanje fizičkih, kemijskih i organoleptičkih svojstava proizvoda;

(e)

standardne preporuke koje su donijela međunarodna tijela;

(f)

potrebu za očuvanjem prirodnih i ključnih svojstava proizvoda i za izbjegavanjem uzrokovanja značajne promjene u sastavu dotičnog proizvoda.

(a)

mjesto/mjesta proizvodnje hmelja;

(b)

godina/godine berbe i

(c)

sorta ili sorte.

(a)

kako bi udovoljila trgovinskim zahtjevima određenih trećih zemalja ili

(b)

za proizvode namijenjene posebnoj upotrebi.

i.

ne dovode u pitanje uobičajeno stavljanje na tržište proizvoda za koje je izdan certifikat i

ii.

popraćene su jamstvima kako bi se spriječila svaka zamjena s tim proizvodima.

(a)

govedinu i teletinu;

(b)

vino;

(c)

mlijeko i mliječne proizvode namijenjene prehrani ljudi;

(d)

meso peradi;

(e)

jaja;

(f)

mazive masti namijenjene prehrani ljudi; i

(g)

maslinovo ulje i stolne masline;

(a)

sok od grožđa i koncentrirani sok od grožđa; i

(b)

mošt i koncentrirani mošt namijenjen pripremi soka od grožđa.

(a)

su bili podvrgnuti enološkim postupcima koji nisu odobreni u Uniji;

(b)

su bili podvrgnuti enološkim postupcima koji nisu odobreni u dotičnoj državi ili

(c)

nisu u skladu s pravilima utvrđenima Prilogom VIII.

(a)

uzima u obzir enološke postupke i metode analiza koje je preporučila i objavila Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV), kao i rezultate eksperimentalnog korištenja još neodobrenih enoloških postupaka;

(b)

uzima u obzir zaštitu zdravlja ljudi;

(c)

uzima u obzir mogući rizik zavaravanja potrošača zbog njihove dobro utemeljene predodžbe o proizvodu i njihovih odgovarajućih očekivanja, uzimajući u obzir dostupnost i mogućnost primjene sredstava informiranja kako bi se isključili takvi rizici;

(d)

dopušta očuvanje prirodnih i ključnih svojstava vina i ne uzrokuje značajnu promjenu u sastavu dotičnog proizvoda;

(e)

osigurava najmanju prihvatljivu razinu brige za okoliš;

(f)

poštuje opća pravila koja se odnose na enološke postupke i pravila utvrđena Prilogom VIII.

(a)

dotična sorta pripada vrsti Vitis vinifera ili je nastala križanjem vrste Vitis vinifera s drugom vrstom iz roda Vitis;

(b)

sorta nije jedna od sljedećih: Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, Clinton i Herbemont.

(a)

sorti vinove loze koje nisu klasificirane u slučaju država članica osim onih navedenih u stavku 3.;

(b)

sorti vinove loze koje nisu u skladu sa stavkom 2. drugim podstavkom, u slučaju država članica iz stavka 3.

(a)

kojima se rezervira dodatna neobavezna rezervirana napomena te utvrđuju uvjeti njezina korištenja;

(b)

kojima se izmjenjuju uvjeti korištenja neobvezne rezervirane napomene; ili

(c)

kojima se poništava neobavezna rezervirana napomena.

(a)

napomena se odnosi na obilježje proizvoda ili atribut uzgoja ili obrade i odnosi se na sektor ili proizvod;

(b)

korištenje napomene omogućuje jasniju komunikaciju dodane vrijednosti proizvoda pomoću njegovih posebnih obilježja ili atributa uzgoja ili obrade;

(c)

kada se proizvod stavi na tržište, obilježja ili atribut proizvoda iz točke (a) mogu identificirati potrošači iz više država članica;

(d)

uvjeti i korištenje napomene sukladni su Direktivi 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (29) ili Uredbi (EU) br. 1169/2011.

(a)

uvjete pod kojima se smatra da uvezeni proizvodi imaju odgovarajuću razinu usklađenosti s tržišnim standardima Unije i uvjete koji dopuštaju odstupanje od članka 74., i

(b)

pravila vezana uz primjenu tržišnih standarda na proizvode izvezene iz Unije.

(a)

certifikata koji dokazuje sukladnost s odredbama iz stavaka 1. i 2., koji je sastavilo nadležno tijelo u državi podrijetla proizvoda, navedeno na popisu koji objavljuje Komisija.

(b)

izvješća analize koje je sastavilo tijelo ili odjel koji je odredila država podrijetla proizvoda ako je proizvod namijenjen za neposrednu prehranu ljudi.

(a)

sastavlja popis mlijeka i mliječnih proizvoda iz Priloga VII. dijela III. drugog stavka točke 5. i mazivih masti iz Priloga VII. dijela VII. šestog stavka točke (a), na temelju indikativnog popisa proizvoda za koje države članice smatraju da odgovaraju tim odredbama na svom državnom području, koji članice šalju Komisiji;

(b)

utvrđuju pravila za provedbu tržišnih standarda prema sektoru ili proizvodu;

(c)

utvrđuju pravila za određivanje jesu li proizvodi podvrgnuti postupcima koji su u sukobu s odobrenim enološkim postupcima;

(d)

utvrđuju pravila za metode analize za određivanje značajki proizvoda;

(e)

utvrđuju pravila za razinu dopuštenog odstupanja;

(f)

utvrđuju pravila za provedbu mjera iz članka 89.;

(g)

utvrđuju pravila za identifikaciju ili registriranje proizvođača i/ili industrijskih pogona u kojima je proizvod pripremljen ili prerađen, postupke certifikacije, trgovačke isprave, pripadajuću dokumentaciju i zapise koje je potrebno održavati.

(a)

zaštiti legitimnih interesa potrošača i proizvođača;

(b)

osiguravanju neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta za dotične proizvode i

(c)

promicanju proizvodnje kvalitetnih proizvoda kako je navedeno u ovom odjeljku, istovremeno dopuštajući nacionalne mjere politike za kvalitetu.

(a)

„oznaka izvornosti” znači ime regije, određenog mjesta ili, u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima, države koja se koristi za opis proizvoda iz članka 92. stavka 1. koje ispunjavaju sljedeće zahtjeve: