20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 347/209

(1)

Višegodišnji program djelovanja za carinu koji se primjenjivao prije 2014. imao je značajan doprinos u olakšavanju i jačanju suradnje između carinskih tijela unutar Unije. Brojne aktivnosti u području carine prekogranične su naravi, uključuju sve države članice i utječu na njih te ih stoga pojedinačne države članice ne mogu obavljati uspješno i učinkovito. Program carine na razini Unije, koji provodi Komisija, pruža državama članicama Unije okvir za razvoj tih aktivnosti suradnje, što je isplativije nego kada bi svaka država članica uspostavila individualne okvire suradnje na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi. Stoga je prikladno osigurati nastavak prethodnog višegodišnjeg programa djelovanja za carinu uspostavom novog programa u istom području, programa Carina 2020. („Program”).

(2)

Aktivnosti u okviru Programa, to jest europski informacijski sustavi, zajednička djelovanja za carinske službenike i inicijative za zajedničko osposobljavanje doprinijet će ostvarenju strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast jačanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Pružajući okvir za aktivnosti koje teže učinkovitijim i moderniziranim carinskim tijelima, jačaju konkurentnost poduzećâ, promiču zapošljavanje te racionaliziraju i koordiniraju djelovanja država članica za zaštitu njihovih financijskih i gospodarskih interesa kao i financijskih i gospodarskih interesa Unije, Program će aktivno ojačati funkcioniranje carinske unije kako bi poduzeća i građani mogli imati koristi od punog potencijala unutarnjeg tržišta i svjetske trgovine.

(3)

Kako bi podržao postupak pristupanja i pridruživanja trećih zemalja, Program bi trebao biti otvoren za sudjelovanje zemalja pristupnica i zemalja kandidatkinja kao i potencijalnih kandidata i partnerskih zemalja Europske politike susjedstva ako su ispunjeni određeni uvjeti. S obzirom na sve veću međusobnu povezanost svjetskog gospodarstva, Program bi i dalje trebao osiguravati mogućnost uključivanja vanjskih stručnjaka, poput službenika iz trećih zemalja, predstavnika međunarodnih organizacija ili gospodarskih subjekata u određene aktivnosti. Sudjelovanje vanjskih stručnjaka smatra se ključnim kad god se ciljevi programa ne mogu postići bez doprinosa tih stručnjaka. Uspostava Europske službe za vanjsko djelovanje pod vodstvom Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku olakšava koordinaciju politike i dosljednost u području koje je bitna sastavnica vanjskih strategija i djelovanja Unije, kako na bilateralnom tako i na multilateralnom planu.

(4)

Ciljevi Programa trebali bi uzeti u obzir utvrđene probleme i izazove za carinu u sljedećem desetljeću. Program bi i dalje trebao imati ulogu u ključnim područjima poput dosljedne provedbe prava Unije u području carine i povezanih pitanja. Štoviše, Program bi trebao biti usmjeren na zaštitu financijskih i gospodarskih interesa Unije te na očuvanje sigurnosti i zaštite. To bi između ostalog trebalo obuhvaćati suradnju i objedinjavanje informacija između tijela za praćenje tržišta na nacionalnoj razini i razini Unije te carinskih tijela. Nadalje, Program bi trebao biti posvećen olakšavanju trgovine, između ostalog kroz zajedničke napore u borbi protiv prijevare i povećanje administrativnih kapaciteta carinskih tijela. U tom bi smislu trebalo provesti analizu troškova i koristi opreme za otkrivanje i srodne tehnologije kako bi se carinskim tijelima olakšala nabava modernih alata za carinsku kontrolu nakon 2020. Isto tako bi trebalo istražiti metode kojima se olakšava nabava modernih alata za carinsku kontrolu, uključujući zajedničku javnu nabavu.

(5)

Programski alati koji su se koristili prije 2014. pokazali su se kao primjereni te bi ih stoga trebalo zadržati. S obzirom na to da je potrebna strukturiranija operativna suradnja, trebalo bi dodati dodatne alate, točnije timove stručnjaka koji se sastoje od stručnjaka Unije i nacionalnih stručnjaka za zajedničko izvođenje zadaća u određenim područjima te mjere izgradnje kapaciteta javne administracije, koji bi trebali pružiti specijaliziranu pomoć onim zemljama sudionicama koje trebaju izgraditi administrativne kapacitete.

(6)

Europski informacijski sustavi igraju ključnu ulogu u jačanju carinskih sustava unutar Unije te bi ih stoga trebalo i dalje financirati u okviru Programa. Osim toga, trebalo bi omogućiti uključenje u Program novih informacijskih sustava koji se odnose na carinu i koji su uspostavljeni u okviru prava Unije. Europski informacijski sustavi trebali bi se, prema potrebi, temeljiti na zajedničkim razvojnim modelima i arhitekturi informacijske tehnologije kako bi se povećala fleksibilnost i učinkovitost carinske uprave.

(7)

Kroz ovaj Program također bi se trebao ostvariti razvoj osobnih kompetencija kroz zajedničke aktivnosti osposobljavanja. Carinski službenici trebaju razvijati i ažurirati svoja znanja i vještine koji su potrebni da bi se odgovorilo na potrebe Unije. Program bi trebao biti ključan u jačanju osobnih sposobnosti kroz usmjerenu pojačanu potporu osposobljavanja carinskih službenika kao i gospodarskih subjekata. U tu svrhu, trenutačni pristup Unije zajedničkom osposobljavanju, koji se uglavnom temeljio na središnjem razvoju učenja putem interneta, trebalo bi razviti u program potpore višedimenzionalnom osposobljavanju za Uniju.

(8)

Program bi trebao pridati dužnu važnost funkcioniranju postojećih europskih informacijskih sustava za carinu i razvoju novih europskih informacijskih sustava nužnih za provedbu Carinskog zakonika Unije te im dodijeliti primjeren udio iz svojeg proračuna. Istovremeno bi trebalo namijeniti primjerena sredstva aktivnostima koje povezuju službenike koji rade u području carine i razvoju osobnih kompetencija. Nadalje, Program bi trebao osigurati određenu razinu proračunske fleksibilnosti kako bi se odgovorilo na promjene u prioritetima politika.

(9)

Program bi trebao obuhvaćati razdoblje od sedam godina kako bi uskladio svoje trajanje s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (2).

(10)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijelo vrijeme trajanja Programa koja predstavlja primarni referentni iznos, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (3), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(11)

U skladu s obvezom Komisije, navedenom u njezinoj Komunikaciji od 19. listopada 2010. pod nazivom „Preispitivanje proračuna EU-a”, u pogledu dosljednosti i pojednostavljenja programa financiranja, sredstva bi se trebala dijeliti s drugim instrumentima financiranja Unije ako predviđene aktivnosti u okviru Programa slijede ciljeve koji su zajednički za različite instrumente financiranja isključujući, međutim, dvostruko financiranje. Djelovanja u okviru ovog Programa trebala bi osigurati dosljednost u korištenju sredstava Unije koja podupiru funkcioniranje carinske unije.

(12)

Mjere potrebne za financijsku provedbu ove Uredbe trebale bi se donijeti u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4) te Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 (5).

(13)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi odgovarajućim mjerama tijekom trajanja cijelog ciklusa rashoda, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih sredstava, pogrešno plaćenih ili nepravilno iskorištenih sredstava te, po potrebi, sankcije.

(14)

Suradnja u pametnoj procjeni rizika ključna je kako bi se poduzećima koja ispunjavaju uvjete i koja su pouzdana omogućilo da ostvare najveću korist od pojednostavljenja e-uprave carine te kako bi se omogućilo ciljano otkrivanje nepravilnosti.

(15)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s uspostavom godišnjih programa rada. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(16)

Kako bi se primjereno odgovorilo na promjene u prioritetima politika, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom popisa pokazatelja kako bi se mjerilo ostvarenje posebnih ciljeva te izmjenom indikativnih iznosa dodijeljenih za svaku vrstu djelovanja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(17)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest uspostavu višegodišnjeg programa za poboljšanje funkcioniranja carinske unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice jer one ne mogu učinkovito provoditi suradnju i koordinaciju koje su potrebne za izvršavanje Programa, nego se zbog njegova opsega i učinaka može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tog cilja.

(18)

Pri provedbi Programa, Komisiji bi trebao pomagati Odbor Carina 2020.

(19)

Kako bi se olakšalo ocjenjivanje Programa, od samog bi početka trebalo uvesti odgovarajući okvir za praćenje rezultata koje ostvari Program. Na polovini razdoblja trebalo bi provesti ocjenjivanje ostvarenja ciljeva Programa, njegove učinkovitosti i njegove dodane vrijednosti na europskoj razini. Završno ocjenjivanje trebalo bi se, osim toga, baviti dugoročnim utjecajem Programa i njegovim učincima na planu održivosti. Trebalo bi osigurati potpunu transparentnost uz redovito izvješćivanje Europskog parlamenta i Vijeća o praćenju i ocjenjivanju. Ta ocjenjivanja trebala bi se temeljiti na pokazateljima, mjereći učinke Programa u odnosu na unaprijed definirane odrednice. Pokazatelji bi, između ostalog, trebali mjeriti vrijeme tijekom kojeg je zajednička komunikacijska mreža dostupna bez kvarova sustava, jer je to uvjet za propisno funkcioniranje svih europskih informacijskih sustava, kako bi carinska tijela mogla učinkovito surađivati unutar carinske unije.

(20)

Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) uređuje se obrada osobnih podataka koja se provodi u državama članicama u kontekstu ove Uredbe, a pod nadzorom nadležnih tijela država članica, osobito javnih neovisnih tijela koje određuju države članice. Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (8) uređuje se obrada osobnih podataka koju provodi Komisija u okviru ove Uredbe, a pod nadzorom Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Svaka razmjena ili prijenos informacija od strane nadležnih tijela trebala bi biti u skladu s pravilima o prijenosu osobnih podataka kako je utvrđeno u Direktivi 95/46/EZ, a svaka razmjena ili prijenos informacija od strane Komisije trebala bi biti u skladu s propisima o prijenosu osobnih podataka kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 45/2001.

(21)

Ova Uredba zamjenjuje Odluku br. 624/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9). Tu bi odluku stoga trebalo staviti izvan snage,

(1)

„carinska tijela” znači tijela odgovorna za primjenu carinskih propisa;

(2)

„vanjski stručnjaci” znači:

(a)

zemljama pristupnicama, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima koji imaju koristi iz pretpristupne strategije, u skladu s općim načelima i općim uvjetima za sudjelovanje navedenih zemalja u programima Unije uspostavljenima u relevantnim okvirnim sporazumima, odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim sporazumima;

(b)

partnerskim zemljama obuhvaćenima Europskom politikom susjedstva pod uvjetom da su te zemlje dosegle dovoljnu razinu približavanja relevantnog zakonodavstva i administrativnih metoda onima u Uniji.

(a)

kompjutorizacijom;

(b)

osiguravanjem modernih i harmoniziranih pristupa carinskim postupcima i kontrolama;

(c)

olakšavanjem zakonite trgovine;

(d)

smanjenjem troškova usklađivanja i administrativnog opterećenja; i

(e)

poboljšanjem funkcioniranja carinskih tijela.

(a)

podupirati pripremu, dosljednu primjenu i učinkovitu provedbu prava Unije i politike u području carine;

(b)

razvijati, poboljšavati, koristiti i podupirati europske informacijske sustave za carinu,

(c)

utvrditi, razvijati, dijeliti i primjenjivati najbolje radne prakse i administrativne postupke, posebno nastavljajući se na aktivnosti usporednih analiza,

(d)

jačati vještine i stručnost carinskih službenika,

(e)

poboljšati suradnju između carinskih tijela i međunarodnih organizacija, trećih zemalja, drugih državnih tijela, uključujući tijela za praćenje tržišta na razini Unije i na nacionalnoj razini, gospodarske subjekte i organizacije koje predstavljaju gospodarske subjekte.

(a)

zajednička djelovanja:

(b)

jačanje kapaciteta za informacijsku tehnologiju: razvoj, održavanje, upravljanje i kontrola kvalitete sastavnica Unije europskih informacijskih sustava iz Priloga II. odjeljka A i u novim europskim informacijskim sustavima uspostavljenima na temelju prava Unije;

(c)

razvoj osobnih kompetencija: mjere zajedničkog osposobljavanja za potporu potrebnih stručnih vještina i znanja koji se odnose na carinu.

(a)

bespovratnih sredstava;

(b)

ugovorâ o javnoj nabavi;

(c)

nadoknade troškova vanjskih stručnjaka iz članka 4.

(a)

izdatke koji se odnose na aktivnosti povezane s pripremom, praćenjem, kontrolom, revizijom i ocjenjivanjem koje su potrebne za upravljanje Programom i postizanje njegovih ciljeva, posebno u odnosu na studije, sastanke stručnjaka, mjere informiranja i komunikacije, uključujući korporativnu komunikaciju u vezi s političkim prioritetima Unije u mjeri u kojoj su povezani s ciljevima ovog Programa;

(b)

izdatke povezane s mrežama za informacijsku tehnologiju za obradu i razmjenu informacija; i

(c)

sve ostale izdatke Komisije za tehničku i administrativnu pomoć za upravljanje Programom.

(a)

djelovanja u skladu s općim, posebnim i operativnim ciljevima kako su utvrđeni u člancima 5. i 6., metodu provedbe uključujući, prema potrebi, modalitete osnivanja timova stručnjaka iz članka 7. točke (a) podtočke v. te očekivane rezultate;

(b)

raspodjelu proračuna prema vrsti djelovanja;

(c)

stopu sufinanciranja bespovratnih sredstava iz članka 12. stavka 3.