Goveda

Mlađa od 1 godine

0,400

Starosti od 1 do 2 godine

0,700

Muška goveda, starosti dvije godine i više

1,000

Junice, starosti dvije godine i više

0,800

Muzne krave

1,000

Ostale krave, starosti dvije godine i više

0,800

Ovce i koze

0,100

Kopitari

0,800

Svinje

Odojci težine žive vage ispod 20 kg

0,027

Rasplodne krmače, težine 50 kg i više

0,500

Ostale svinje

0,300

Perad

Brojleri (tovljeni pilići)

0,007

Kokoši nesilice

0,014

Nojevi

0,350

Ostala perad

0,030

Kunići, rasplodne ženke

0,020

1.01

Položaj poljoprivrednoga gospodarstva

Položaj poljoprivrednoga gospodarstva definiran je u točki (e) članka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1166/2008.

1.01.01

Geografska širina (unutar luka od 5 minuta ili manje)

1.01.02

Geografska dužina (unutar luka od 5 minuta ili manje)

1.02

Pravni status poljoprivrednoga gospodarstva

Pravni status poljoprivrednoga gospodarstva ovisi o statusu nositelja gospodarstva.

1.02.01

Preuzima li pravnu i gospodarsku odgovornost za poljoprivredno gospodarstvo:

1.02.01.01

fizička osoba koja je jedini nositelj gospodarstva, kada je poljoprivredno gospodarstvo neovisno?

Fizička osoba, pojedinac, koja je nositelj gospodarstva koje nije povezano zajedničkim upravljanjem niti sličnim dogovorima s gospodarstvima drugih nositelja.

1.02.01.01.01

Ako je odgovor na prethodno pitanje „da”, je li ta osoba (nositelj gospodarstva) također upravitelj?

1.02.01.01.01.a

Ako ta osoba nije upravitelj, je li upravitelj član nositeljeve obitelji?

1.02.01.01.01.b

Ako je upravitelj član nositeljeve obitelji, je li upravitelj supružnik posjednika? (2)

1.02.01.02

jedna ili više fizičkih osoba koje su partneri, kada je poljoprivredno gospodarstvo u udruženju gospodarstava?

Partneri udruženih gospodarstva su fizičke osobe koje su vlasnici, zakupci ili na drugi način upravljaju jednim poljoprivrednim gospodarstvom ili zajedno upravljaju svojim pojedinačnim gospodarstvima na način kao da su jedno gospodarstvo. Njihova suradnja mora biti u skladu sa zakonom ili pisanim sporazumom.

1.02.01.03

pravna osoba?

Pravna osoba, osim fizičke osobe, koja ima uobičajena prava i obveze pojedinca, kao što je sposobnost tužiti i biti tužen (vlastita pravna i poslovna sposobnost).

1.03

Način korištenja zemljišta (u odnosu na nositelja gospodarstva) i sustav poljoprivredne proizvodnje

1.03.01

Korištena poljoprivredna površina:

Korištena poljoprivredna površina je ukupna površina koja se nalazi pod oranicama i vrtovima, trajnim travnjacima, trajnim nasadima i povrtnjacima, koju poljoprivredno gospodarstvo koristi bez obzira na način korištenja zemljišta ili se koristi kao dio zajedničkog zemljišta.

Zajedničko zemljište je korištena poljoprivredna površina koju poljoprivredno gospodarstvo koristi, ali ne pripada gospodarstvu izravno, tj. na njemu se primjenjuju zajednička prava. Provedbenu metodu za obuhvat zajedničkih zemljišta odabiru države članice.

1.03.01.01

Za poljoprivrednu proizvodnju na vlastitom zemljištu

Korištena poljoprivredna površina koju obrađuje poljoprivredno gospodarstvo i koja je u vlasništvu nositelja gospodarstva ili nositelj raspolaže zemljištem temeljem dugoročnog nasljednog zakupa ili temeljem nekog drugog oblika posjeda zemljišta.

1.03.01.02

Za poljoprivredni uzgoj na zakupljenom zemljištu

Korištena poljoprivredna površina zakupljena od poljoprivrednog gospodarstva u zamjenu za unaprijed dogovorenu zakupninu (u novcu, naravi ili drugom obliku) i za koju postoji (pisani ili usmeni) ugovor o zakupu. Korištena poljoprivredna površina pripisuje se samo jednom gospodarstvu. Ako se korištena poljoprivredna površina u referentnoj godini da u zakup većem broju gospodarstava, obično se pripisuje gospodarstvu koje ju je na referentni dan popisa držalo u najmu ili u referentnoj godini najviše koristilo.

1.03.01.03

Za napoličarenje ili druge načine korištenja

1.03.02

Ekološka poljoprivredna proizvodnja

Poljoprivredne prakse određenim standardima i pravilima propisanim i. u Uredbi Vijeća (EZ) br. 834/2007 (3) ili, prema potrebi, u najnovijim propisima i ii. u mjerodavnim nacionalnim propisima o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

1.03.02.01

Ukupna korištena poljoprivredna površina poljoprivrednoga gospodarstva na kojoj se koriste metode ekološke proizvodnje i koja je certificirana u skladu s nacionalnim propisima i propisima Europske Zajednice

Dio korištene poljoprivredne površine gospodarstva na kojoj je proizvodnja u cijelosti usklađena s načelima ekološke proizvodnje na razini gospodarstva, u skladu s i. Uredbom (EZ) br. 834/2007 ili, prema potrebi, s najnovijim propisima i ii. s odgovarajućim nacionalnim propisima za ekološku proizvodnju.

1.03.02.02

Ukupna korištena poljoprivredna površina poljoprivrednoga gospodarstva koja je u fazi prelaska na proizvodne metode ekološke poljoprivrede i koja će biti certificirana u skladu s nacionalnim propisima i propisima Europske Zajednice

Dio korištene poljoprivredne površine gospodarstva na kojoj se primjenjuju metode ekološke poljoprivredne proizvodnje, ali za koji još nije proteklo neophodno prijelazno razdoblje kako bi se proizvodnja smatrala u cijelosti usklađenom s načelima ekološke proizvodnje na razini gospodarstva, u skladu s i. Uredbom (EZ) br. 834/2007 ili, prema potrebi, s najnovijim propisima i ii. s odgovarajućim nacionalnim propisima za ekološku proizvodnju.

1.03.02.03

Površina poljoprivrednoga gospodarstva na kojoj se koriste proizvodne metode ekološke poljoprivrede u skladu s nacionalnim pravilima ili pravilima Europske Zajednice i koje su certificirane ili su u fazi pretvorbe da budu certificirane

Korištena poljoprivredna površina poljoprivrednoga gospodarstva na kojoj se koriste proizvodne metode ekološke poljoprivrede i koje su certificirane ili su u fazi pretvorbe kako bi bile certificirane, u skladu s određenim standardima i pravilima navedenim i. u Uredbi Vijeća (EZ) br. 834/2007 ili, prema potrebi, u najnovijim propisima i ii. u mjerodavnim nacionalnim propisima za ekološku proizvodnju, razvrstana po kategorijama biljne proizvodnje.

Biljna proizvodnja je definirana u odjeljku II. Zemljište.

1.03.02.03.01

Žitarice za proizvodnju zrna (uključujući sjeme)

1.03.02.03.02

Sušene mahunarke i proteinski usjevi za proizvodnju zrna (uključujući sjeme i mješavine žitarica i mahunarki)

1.03.02.03.03

Krumpir (uključujući rani i sjemenski krumpir)

1.03.02.03.04

Šećerna repa (bez sjemena)

1.03.02.03.05

Uljarice

1.03.02.03.06

Svježe povrće, dinje i lubenice i jagode

1.03.02.03.07

Pašnjaci i travnjaci, bez ekstenzivnih pašnjaka

1.03.02.03.08

Voćnjaci i nasadi bobičastog voća

1.03.02.03.09

Nasadi citrusa

1.03.02.03.10

Maslinici

1.03.02.03.11

Vinogradi

1.03.02.03.99

Ostali nasadi (biljke za proizvodnju vlakana itd.)

1.03.02.04

Metode ekološke proizvodnje koje se koriste u uzgoju životinja, potvrđene u skladu s nacionalnim propisima ili propisima Europske Zajednice

Broj životinja uzgojenih na gospodarstvu, na kojem je ukupan uzgoj ili dio uzgoja životinja u cijelosti usklađen s načelima ekološkog uzgoja na razini gospodarstva kako je propisano i. Uredbom (EZ) br. 834/2007 ili prema potrebi s najnovijim propisima i ii. s mjerodavnim nacionalnim propisima za certificiranje ekološke proizvodnje, razvrstan po kategorijama životinja.

Stoka je definirana u odjeljku III. Stoka.

1.03.02.04.01

Goveda

1.03.02.04.02

Svinje

1.03.02.04.03

Ovce i koze

1.03.02.04.04

Perad

1.03.02.04.99

Ostale životinje

1.03.03

Namjena proizvodnje poljoprivrednoga gospodarstva

1.03.03.01

Kućanstvo utroši više od 50 % vrijednosti konačne proizvodnje poljoprivrednoga gospodarstva

Kućanstvo je obiteljska jedinica kojoj pripada nositelj gospodarstva i čiji članovi stanuju u istoj kući, udružuju svoj ukupan dohodak i bogatstvo, ili njihov dio, i zajedno troše određene vrste roba i usluga, ponajprije smještaj i hranu.

Na konačnu proizvodnju iz ove značajke primjenjuje se definicija korištene proizvodnje u ekonomskim računima poljoprivrede kako je određeno Uredbom (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

1.03.03.02

Direktna prodaja krajnjem potrošaču iznosi više od 50 % ukupne prodaje poljoprivrednoga gospodarstva  (2)

Direktna prodaja krajnjem potrošaču je prodaja prerađenih ili neprerađenih poljoprivrednih proizvoda iz vlastite proizvodnje koje gospodarstvo prodaje izravno potrošačima za njihovu osobnu potrošnju.

2.01

Oranice i vrtovi

Zemljište koje se redovito obrađuje (oranjem ili na druge načine), općenito u sustavu rotacije usjeva.

Plodored je metoda izmjene jednogodišnjih usjeva na određenoj parceli prema planiranoj strukturi ili slijedu u uzastopnim godinama uroda, tako da usjevi iste vrste ne rastu na istoj parceli bez prekida. Obično se usjevi izmjenjuju svake godine, ali mogu biti i višegodišnji. Za razlikovanje oranica i vrtova od trajnih nasada ili trajnih travnjaka koristi se prag od pet godina. To znači da ako se jedna parcela pet ili više godina koristi za isti usjev, a da se u međuvremenu prethodni usjev ne odstranjuje i ne zamjenjuje novim, to se zemljište ne smatra oranicom ili vrtom.

2.01.01

Žitarice za proizvodnju zrna (uključujući sjeme)

Ovdje se navode sve površine pod žitaricama koje se žanju suhe za proizvodnju zrna, bez obzira na namjenu (uključujući žitarice koje se koriste za proizvodnju obnovljive energije).

2.01.01.01

Obična pšenica i pir

Triticum aestivum L. emend. Fiori et Paol., Triticum spelta L. i Triticum monococcum L.

2.01.01.02

Tvrda pšenica

Triticum durum Desf.

2.01.01.03

Raž

Secale cereale L., uključujući mješavine raži i ostalih žitarica koje se siju ujesen (suražica).

2.01.01.04

Ječam

Hordeum vulgare L.

2.01.01.05

Zob

Avena sativa L., uključujući mješavine zobi i ostalih žitarica koje se siju u proljeće.

2.01.01.06

Kukuruz za zrno

Kukuruz (Zea mays L.), koji se žanje radi zrna.

2.01.01.07

Riža

Oryza sativa L.

2.01.01.99

Ostale žitarice za proizvodnju zrna

Žitarice koje se siju kao čisti usjevi i žanju u suhom stanju radi zrna, a nisu obuhvaćene na drugom mjestu u prethodnim stavkama.

2.01.02

Sušene mahunarke i proteinski usjevi za proizvodnju zrna (uključujući sjeme i mješavine žitarica i mahunarki)

Usjevi koji se siju i žanju prije svega zbog svog sadržaja bjelančevina.

Ovdje se navode sve površine pod sušenim mahunarkama i proteinskim usjevima za proizvodnju zrna, bez obzira na namjenu (uključujući usjeve koji se koriste za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora).

2.01.02.01

od toga grašak, grah i slatka lupina

Pisum sativum L., Vicia faba L., Lupinus spp., koji se siju kao čisti usjevi i žanju u suhom stanju radi zrna.

2.01.03

Krumpir (uključujući rani i sjemenski krumpir)

Solanum tuberosum L.

2.01.04

Šećerna repa (bez sjemena)

Beta vulgaris L., namijenjena za industrijsku proizvodnju šećera i proizvodnju alkohola (uključujući proizvodnju energije).

2.01.05

Krmno korjenasto bilje i kupusnjače (bez sjemena)

Krmna repica (Beta vulgaris L.) i biljke iz obitelji Brassicae koje su uglavnom namijenjene za krmu, bez obzira koristi li se korijen ili stabljika, kao i drugo bilje koje se uglavnom uzgaja zbog svog korijenja za krmu i koje nisu drugdje navedene.

2.01.06

Industrijsko bilje

Usjevi koji se obično ne prodaju izravno za potrošnju zato što se prije konačne uporabe trebaju industrijski preraditi.

Ovdje se navode sve površine pod industrijskim biljem, bez obzira na namjenu (uključujući kulture za proizvodnju obnovljive energije).

2.01.06.01

Duhan

Nicotiana tabacum L.

2.01.06.02

Hmelj

Humulus lupulus L.

2.01.06.03

Pamuk

Gossypium spp., žanje se zbog predivih vlakana i uljnih sjemenki.

2.01.06.04

Uljana repica i repa

Brassica napus L. (partim) i Brassica rapa L. var. sylvestris (Lam.) Briggs, koje se uzgajaju za proizvodnju ulja i beru u obliku suhog zrna.

2.01.06.05

Suncokret

Helianthus annuus L., koji se žanje u obliku suhog zrna.

2.01.06.06

Soja

Glycine max L. Merril, koja se žanje u obliku suhog zrna.

2.01.06.07

Laneno sjeme (uljani lan)

Linum usitatissimum L., sorte koje se uzgajaju uglavnom za proizvodnju ulja i žanju u obliku suhog zrna.

2.01.06.08

Ostale uljarice

Ostali usjevi koji se uzgajaju uglavnom zbog svog sadržaja ulja i žanju u obliku suhog zrna, a koji nisu drugdje navedeni.

2.01.06.09

Lan

Linum usitatissimum L., sorte koje se uzgajaju uglavnom za proizvodnju vlakana.

2.01.06.10

Konoplja

Cannabis sativa L.

2.01.06.11

Ostalo bilje za proizvodnju vlakana

Ostalo bilje koji se uzgaja uglavnom zbog svog sadržaja vlakana, koje nije drugdje navedeno.

2.01.06.12

Aromatsko bilje, ljekovito bilje i začini

Biljke ili dijelovi biljaka za uporabu u farmaciji, za proizvodnju parfema ili za ljudsku prehranu.

Začini se od povrća razlikuju po tome što se koriste u malim količinama i hrani daju okus, a ne hranjive tvari.

2.01.06.99

Ostalo industrijsko biljke, koje nije drugdje navedeno

Ostalo industrijsko biljke, koje nije drugdje navedeno.

Tu spadaju površine pod usjevima koji se koriste isključivo za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

2.01.07

Svježe povrće, dinje i lubenice i jagode, od toga:

2.01.07.01

Na otvorenom ili pod niskim zaštitnim pokrovom (ispod kojeg se ne može hodati)

Svježe povrće, dinje i lubenice i jagode, na otvorenom ili pod niskim zaštitnim pokrovom (ispod kojeg se ne može hodati)

2.01.07.01.01

Uzgajani na otvorenom

Svježe povrće, dinje i lubenice i jagode, uzgajani na oranicama i vrtovima u plodoredu s drugim usjevima.

2.01.07.01.02

Komercijalno povrćarstvo

Svježe povrće, dinje i lubenice i jagode, uzgajani na oranicama i vrtovima u plodoredu s drugim hortikulturnim kulturama.

2.01.07.02

U staklenicima ili pod drugim zaštitnim pokrovom (ispod kojeg se može hodati)

Usjevi koji su u cijelom razdoblju rasta ili u njegovom pretežnom dijelu zaštićeni u staklenicima ili pod pomičnim ili nepomičnim visokim pokrovom (staklo, tvrda ili mekana plastika).

2.01.08

Cvijeće i ukrasno bilje (osim rasadnika)

2.01.08.01

Na otvorenom ili pod niskim zaštitnim pokrovom (ispod kojeg se ne može hodati)

Cvijeće i ukrasno bilje (osim rasadnika), na otvorenom ili pod niskim zaštitnim pokrovom (ispod kojeg se ne može hodati)

2.01.08.02

U staklenicima ili pod drugim zaštitnim pokrovom (ispod kojeg se može hodati)

Cvijeće i ukrasno bilje (osim rasadnika), koje je u cijelom razdoblju rasta ili u njegovom pretežnom dijelu zaštićeno u staklenicima ili pod pomičnim ili nepomičnim visokim pokrovom (staklo, tvrda ili mekana plastika).

2.01.09

Biljke koje se žanju zelene

Svi „zeleni” usjevi, uglavnom namijenjeni za krmu, koji se uzgajaju u plodoredu s drugim usjevima i zauzimaju istu površinu u razdoblju kraćem od pet godina (jednogodišnji ili višegodišnji krmni usjevi).

U ovoj su stavci uključeni zeleni usjevi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Uključeni su usjevi koji se ne koriste na gospodarstvu, nego se prodaju bilo za izravnu uporabu na drugim poljoprivrednim gospodarstvima bilo u industriji.

2.01.09.01

Privremeni travnjaci

Travnato bilje za ispašu, sijeno ili silažu obuhvaćeno uobičajenim plodoredom, koje se nalazi na zemljištu najmanje jednu, a manje od pet godina i sije se kao trava ili mješavina trava. Te se površine prije nove sjetve ili sadnje preoru ili obrade na drugačiji način ili se biljke unište drugim sredstvima, na primjer herbicidima prije iduće sjetve.

Ovdje spadaju mješavine pretežno trava i drugog krmnog bilja (obično leguminoza), koje se uzgajaju za ispašu ili se prikupljaju zelene ili kao sijeno.

2.01.09.02

Ostale biljke koje se žanju zelene

Ostali jednogodišnji ili višegodišnji (kraće od pet godina) krmni usjevi.

2.01.09.02.01

Silažni kukuruz

Svi oblici kukuruza (Zea mays L.) koji se uzgaja prije svega za silažu, a ne radi zrna (cijeli klipovi, dijelovi biljke ili cijela biljka).

Ovdje spadaju silažni kukuruz koji životinje jedu bez obrade (bez silaže) i cijeli klipovi (zrna, stručak i ljuska) koji se beru za krmu ili silažu te za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

2.01.09.02.02

Leguminoze

Leguminoze koje se uzgajaju i beru kao cijele biljke prije svega za krmu.

Ovdje spadaju mješavine leguminoza s pretežnim udjelom (obično > 80 %) krmnog bilja i trava koje se prikupljaju zelene ili kao sijeno.

2.01.09.02.99

Ostalo bilje koje se žanje zeleno, a nije drugdje navedeno

Ostali ratarski usjevi, namijenjeni prije svega za krmu, koji se žanju zeleni i nisu drugdje navedeni.

2.01.10

Sjeme i sadnice sa vrtova i oranica

Površine za proizvodnju sjemena i sadnica za prodaju, osim žitarica, riže, mahunarki, krumpira i uljarica za sjeme.

2.01.11

Ostali usjevi

Usjevi koji nisu drugdje navedeni.

2.01.12

Ugari

Sve oranice i vrtovi, uključeni u plodored, obrađeni ili neobrađeni, i koji tijekom vegetacijske godine nisu namijenjeni za proizvodnju usjeva.

Temeljna značajka ugara je da se ono ostavlja u mirovanju kako bi se oporavilo, obično cijelu vegetacijsku godinu.

Ugari mogu biti:

Ovdje spadaju sve oranice i vrtovi, koji se održavaju u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom i mjerama očuvanja okoliša sukladno članku 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1782/2003 (5) ili, prema potrebi, najnovijim propisima, bez obzira na to jesu li uključeni u plodored.

2.01.12.01

Ugari bez ikakvih subvencija

Ugari za koje se ne plaća nikakva financijska potpora ili subvencije.

2.01.12.02

Ugari za koje se plaćaju subvencije, bez gospodarske uporabe

Ugari za koja gospodarstvo ima pravo dobiti financijsku potporu.

2.02

Povrtnjaci

Površine za uzgoj poljoprivrednih proizvoda namijenjenih vlastitoj potrošnji nositelja gospodarstva i njegovog kućanstva, obično odvojeni od drugog poljoprivrednog zemljišta, prepoznatljivi povrtnjaci na okućnici.

Samo se povremeni viškovi proizvoda s tih površina prodaju izvan poljoprivrednog gospodarstva. Sve površine s kojih se proizvodi redovito prodaju na tržištu spadaju pod druge stavke, čak i kada nositelj gospodarstva i njegovo kućanstvo troše dio tih proizvoda.

2.03

Trajni travnjaci

Zemljišta koja se trajno (pet ili više godina) koriste za proizvodnju zeljaste krme, bilo uzgojem (sijane kulture) bilo prirodnim putem (samonikle kulture) i koja nisu u sustavu plodoreda na poljoprivrednom gospodarstvu.

Zemljište se može koristiti za ispašu ili za košnju u proizvodnji silaže, sijena ili u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.

2.03.01

Pašnjaci i travnjaci, bez ekstenzivnih pašnjaka

Trajni pašnjaci na tlu dobre ili srednje kakvoće. Ove se površine mogu normalno koristiti za intenzivnu ispašu.

2.03.02

Ekstenzivni pašnjaci

Trajni travnjaci s niskim prinosom, uobičajeno na zemlji slabe kakvoće, na primjer na brdovitom terenu ili na velikoj nadmorskoj visini, koji se obično ne poboljšavaju gnojivima, obradom, zasijavanjem ili odvodnjom.

Ove se površine mogu koristiti isključivo za ekstenzivnu ispašu i obično se ne kose ili se kose na ekstenzivan način; ne podnose visoku gustoću životinja.

2.03.03

Trajni travnjaci koji se više ne koriste za proizvodnju i ispunjavaju uvjete za dobivanje subvencija

Površine pod trajnim travnjacima i livade koje se više ne koriste za proizvodnju, a u skladu s Uredbom (EZ) br. 1782/2003 ili, prema potrebi, najnovijim propisima održavaju se u skladu s pravilima dobre poljoprivredne prakse i u skladu s mjerama očuvanja okoliša te su prihvatljive za financijsku potporu.

2.04

Trajni nasadi

Usjevi koji se ne uzgajaju u plodoredu, koji nisu trajni travnjaci, i zauzimaju tlo u dužem razdoblju i daju prinose više godina.

2.04.01

Voćnjaci i nasadi bobičastog voća

Površine s drvećem, grmovima i višegodišnjim biljkama bobičastog voća, osim jagoda, za proizvodnju voća. Voćnjaci mogu biti gustog sklopa, s minimalnim razmakom između drveća ili rijetkog sklopa, s velikim razmakom.

2.04.01.01

Vrste voća, od toga:

2.04.01.01.01

Voće umjerenog klimatskog podneblja

Nasadi voćaka koje se tradicionalno sade u umjerenim klimatskim podnebljima za proizvodnju voća.

2.04.01.01.02

Voće suptropskih klimatskih podneblja

Nasadi voćaka koje se tradicionalno sade u suptropskim klimatskim podnebljima za proizvodnju voća.

2.04.01.02

Bobičasto voće

Nasadi bobičastog voća koji se tradicionalno sade u umjerenim i suptropskim klimatskim podnebljima za proizvodnju bobičastog voća.

2.04.01.03

Orašasto voće

Nasadi stabala orašastog voća koji se tradicionalno sade u umjerenim i suptropskim klimatskim podnebljima.

2.04.02

Nasadi citrusa

Nasadi vrste Citrus spp.

2.04.03

Maslinici

Nasadi Olea europea L.

2.04.03.01

Masline, obično za proizvodnju stolnih maslina

Nasadi sorata koje se obično uzgajaju za proizvodnju stolnih maslina.

2.04.03.02

Masline, obično za proizvodnju ulja

Nasadi sorata koje se obično uzgajaju za proizvodnju maslinovog ulja.

2.04.04

Vinogradi, u kojima se obično proizvodi:

Nasadi Vitis vinifera L.

2.04.04.01

Kvalitetno vino

Sorte grožđa koje se obično uzgajaju za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI), koje u potpunosti zadovoljavaju zahtjeve i. Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 (6) ili, prema potrebi, najnovijih propisa i ii. mjerodavnih nacionalnih propisa.

Sorte grožđa koje se obično uzgajaju za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP), koje u potpunosti zadovoljavaju zahtjeve i. Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 ili, prema potrebi, najnovijih propisa i ii. mjerodavnih nacionalnih propisa.

2.04.04.02

Ostala vina

Sorte grožđa koje se obično uzgajaju za proizvodnju vina bez oznake zaštićene izvornosti i bez oznake zaštićenog zemljopisnog podrijetla.

2.04.04.03

Stolno grožđe

Sorte grožđa koje se obično uzgajaju za proizvodnju svježega grožđa.

2.04.04.04

Grožđice

Sorte grožđa koje se obično uzgajaju za proizvodnju grožđica.

2.04.05

Rasadnici

Površine mladih drvenastih biljaka na otvorenom koje se uzgajaju za presađivanje:

2.04.06

Ostali trajni nasadi

Trajni nasadi na otvorenom osim onih koji su uključeni u prethodne stavke, posebno biljaka koje se koriste za pletenje ili tkanje, a obično se režu svake godine.

2.04.06.01

od toga božićna drvca  (7)

Stabla zasađena za prodaju kao božićna drvca na korištenom poljoprivrednom zemljištu.

2.04.07

Trajni nasadi u staklenicima

2.05

Ostalo zemljište

„Ostalo zemljište” uključuje nekorišteno poljoprivredno zemljište (poljoprivredna zemljišta koja se iz gospodarskih, socijalnih ili drugih razloga više ne obrađuju i koja nisu u sustavu plodoreda), šumsko zemljište i ostalo zemljište koje zauzimaju zgrade, dvorišta, putovi, ribnjaci, kamenolomi, neplodno zemljište, stijene itd.

2.05.01

Nekorišteno poljoprivredno zemljište

Površine koje su se prije koristile kao poljoprivredne površine, a u referentnoj se godini istraživanja iz gospodarskih, socijalnih ili drugih razloga više ne obrađuju i nisu u sustavu plodoreda, tj. nisu predviđene za korištenje u poljoprivredne svrhe.

To se zemljište može ponovo obrađivati uporabom sredstava koja su obično dostupna na poljoprivrednom gospodarstvu.

2.05.02

Šumska zemljišta

Površine pokrivene stablima ili šumskim grmljem, uključujući nasade topole unutar ili izvan šume i šumske rasadnike koji se nalaze u šumi za vlastite potrebe gospodarstva te šumska infrastruktura (šumski putovi, skladišta za skladištenje drva itd.).

2.05.02.01

od toga kulture kratkog ciklusa smjene (šibljici)

Šumska zemljišta koje se koriste za uzgoj drvenastih biljaka kod kojih ciklus smjene traje 20 ili manje godina.

Ciklus smjene je razdoblje od prvog sijanja/sadnje drveća do rezanja konačnoga proizvoda, pri čemu rezanje ne uključuje uobičajene mjere upravljanja, poput prorjeđivanja.

2.05.03

Ostalo zemljište (zemljište koje zauzimaju zgrade, dvorišta, putovi, ribnjaci, kamenolomi, neplodno zemljište, stijene itd.)

Svi dijelovi ukupne površine koji pripadaju poljoprivrednom gospodarstvu, a ne spadaju u korišteno poljoprivredno zemljište, nekorišteno poljoprivredno zemljište niti u šumsko zemljište.

2.06

Gljive, navodnjavane površine, energetski usjevi i genetski modificirani usjevi

2.06.01

Gljive

Gljive iz uzgoja, uzgajane u zgradama koje su posebno izgrađene ili prilagođene za uzgoj gljiva te podzemnim prostorima, pećinama i podrumima.

2.06.02

Navodnjavane površine

2.06.02.01

Ukupno navodnjavane površine

Ukupna najveća korištena poljoprivredna površina koja se u referentnoj godini može navodnjavati uz uporabu opreme i količine vode koji su inače dostupni na poljoprivrednom gospodarstvu.

2.06.02.02

Ukupna obrađivana površina zemljišta koje je najmanje jedanput navodnjavana u posljednjih 12 mjeseci

Zemljište pod usjevima koje je stvarno navodnjavano najmanje jedanput u 12 mjeseci prije referentnog datuma istraživanja.

2.06.03

Energetski usjevi (za proizvodnju biogoriva ili drugih obnovljivih izvora energije)

Površina za proizvodnju energetskih usjeva za koje se prima potpora iz sljedećih programa u skladu s Uredbom (EZ) br. 1782/2003:

Ostale površine koje se koriste za proizvodnju energetskih usjeva (posebno kod plaćanja povezanih s „običnim” pravom u skladu s programom jedinstvenog plaćanja ili programom pojednostavljenog plaćanja po površini) nisu obuhvaćene.

2.06.03.01

od toga na ugarima

Površina na kojoj se proizvode energetski usjevi za koje se prima potpora povezana s pravom na plaćanje zbog držanja zemljišta na ugaru, kada se proizvodnja odvija na ugaru (Uredba Vijeća (EZ) br. 1782/2003, članak 55. ili članak 56.).

2.06.04

Genetski modificirani usjevi

„Genetski modificirani usjevi (GMO)” su svi organizmi definirani u članku 2. Direktive Vijeća 2001/18/EZ (8) ili, prema potrebi, najnovijim propisima.

3.01

Kopitari

Domaće životinje iz obitelji Equidae, rod Equus (konji, magarci itd.).

3.02

Goveda

Domaće životinje vrste Bos taurus i Bubalus bubalus, uključujući križanaca poput bizona.

3.02.01

Goveda starosti do godinu dana, muška i ženska

3.02.02

Goveda starosti od jedne do dvije godine, muška

3.02.03

Goveda starosti od jedne do dvije godine, ženska

3.02.04

Muška goveda, starosti dvije i više godina

3.02.05

Junice, starosti dvije i više godina

Ženska goveda starosti dvije i više godina koja se još nisu telila.

3.02.06

Muzne krave

Ženska goveda koja su se veće telila (uključujući i ona ženska goveda mlađa od 2 godine) i koje se zbog svoje pasmine ili posebnih osobina uzgajaju isključivo ili prije svega za proizvodnju mlijeka za ljudsku prehranu ili za preradu u mliječne proizvode.

3.02.99

Ostale krave

Ženska goveda koja su se veće telila (uključujući i ona ženska goveda mlađa od 2 godine) i koje se zbog svoje pasmine ili posebnih osobina uzgajaju isključivo ili prije svega za proizvodnju teladi i čije mlijeko nije namijenjeno za ljudsku prehranu ili za preradu u mliječne proizvode.

3.03

Ovce i koze

3.03.1

Ovce (svih starosti)

Domaće životinje vrste Ovis aries.

3.03.01.01

Rasplodne ženke

Ovce i pripuštena ženska janjad.

3.03.01.99

Ostale ovce

Sve ovce osim rasplodnih ženki.

3.03.02

Koze (svih starosti)

Domaće životinje podvrste Capra aegagrus hircus.

3.03.02.01

Rasplodne ženke

Koze koje su se već jarile i pripuštene koze.

3.03.02.99

Ostale koze

Sve ostale koze osim rasplodnih ženki.

3.04

Svinje

Domaće životinje vrste Sus scrofa domesticus.

3.04.01

Odojci težine do 20 kilograma žive vage

Odojci težine žive vage općenito ispod 20 kilograma.

3.04.02

Rasplodne krmače težine 50 i više kilograma

Ženske svinje težine 50 i više kilograma namijenjene za rasplod, bez obzira na to jesu li se prasile ili ne.

3.04.99

Ostale svinje

Svinje koje nisu drugdje navedene.

3.05

Perad

3.05.01

Tovljeni pilići (brojleri)

Domaće životinje vrste Gallus gallus koje se uzgajaju za proizvodnju mesa.

3.05.02

Kokoši nesilice

Domaće životinje vrste Gallus gallus koje su dosegle zrelost za nošenje jaja i uzgajaju se za proizvodnju jaja.

3.05.03

Ostala perad

Perad koja nije navedena u stavkama Tovljeni pilići (brojleri) ili Kokoši nesilice.

3.05.03.01

Purani  (9)

Domaće životinje vrste Meleagris.

3.05.03.02

Patke  (9)

Domaće životinje vrste Anas i Cairina moschata.

3.05.03.03

Guske  (9)

Domaće životinje vrste Anser anser dom.

3.05.03.04

Nojevi  (9)

Nojevi (Struthio camelus).

3.05.03.99

Ostala perad koja nije drugdje navedena  (9)

3.06

Kunići, rasplodne ženke

Ženke kunića (vrste Oryctolagus) za uzgoj kunića za proizvodnju mesa i koje su se već kotile.

3.07

Pčele

Broj košnica naseljenih s pčelama (Apis mellifera) koje se uzgajaju za proizvodnju meda.

3.99

Stoka koja nije drugdje navedena

Sva stoka koja nije navedena u ovom odjeljku.

4.01

IV. i. Strojevi  (10)

Motorna vozila i strojevi koji su se koristili na poljoprivrednom gospodarstvu u periodu od 12 mjeseci prije referentnog datuma istraživanja.

4.01.01

U isključivom vlasništvu poljoprivrednoga gospodarstva

Motorna vozila i strojevi koji su u isključivom vlasništvu poljoprivrednoga gospodarstva na referentni dan istraživanja.

4.01.01.a

Traktori, gusjeničari, traktori za vuču

Svi traktori s najmanje dvije osovine i sva druga motorna vozila koja se koriste kao poljoprivredni traktori.

4.01.01.b

Kultivatori, strojevi za okopavanje, rotacijske kopačice i motorne kosilice

Motorna vozila s jednom osi ili bez osi koja se koriste u poljoprivredi, vrtlarstvu i vinogradarstvu.

4.01.01.c

Kombajni

Strojevi za žetvu i vršidbu žita, proteinskih usjeva i uljarica, sjemena leguminoza i trava itd. bez obzira na vrstu pogona (na vlastiti pogon, kao priključni stroj ili postavljeni na traktor).

4.01.01.d

Ostali potpuno mehanizirani strojevi za žetvu

Strojevi različiti od kombajna, za automatiziranu berbu šećerne repe, krumpira ili krmnih kultura bez obzira na vrstu pogona (na vlastiti pogon, kao priključni stroj ili postavljeni na traktor).

4.01.02

Strojevi koje koristi više poljoprivrednih gospodarstava

Motorna vozila i strojevi koje je poljoprivredno gospodarstvo koristilo u periodu od 12 mjeseci prije referentnog datuma istraživanja i koji su u vlasništvu:

4.01.02.a

Traktori, gusjeničari, traktori za vuču

4.01.02.b

Kultivatori, strojevi za okopavanje, rotacijske kopačice i motorne kosilice

4.01.02.c

Kombajni

4.01.02.d

Ostali potpuno mehanizirani strojevi za žetvu

4.02

IV. ii. Oprema

4.02.01

Oprema koja se koristi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s obzirom na vrstu obnovljivog izvora energije

Oprema koju je poljoprivredno gospodarstvo koristilo za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za tržište (priključeno na električnu mrežu) ili za vlastitu poljoprivrednu proizvodnju (bez priključka na električnu mrežu) tijekom razdoblja od 12 mjeseci koje završava na referentni dan istraživanja.

Ne ubraja se oprema na zemljištu koje pripada gospodarstvu ako poljoprivrednik nije uključen u proizvodnju energije putem ulaganja ili aktivnim sudjelovanjem u proizvodnji (npr. u slučaju da samo prima najamninu).

4.02.01.01

Vjetar

Oprema koju poljoprivredno gospodarstvo koristi za proizvodnju energije iz energije vjetra.

Energija vjetra je kinetička energija koja se koristi za proizvodnju električne energije u vjetroturbinama.

Također je obuhvaćena izravno dobivena mehanička energija iz vjetra.

4.02.01.02

Biomasa

Oprema koju poljoprivredno gospodarstvo koristi za proizvodnju energije iz biomase.

Biomasa je kruta, tekuća ili plinovita organska nefosilna tvar biološkog podrijetla koja se koristi za proizvodnju topline, električne energije ili motornih goriva.

4.02.01.02.01

od toga biometan

Oprema koju poljoprivredno gospodarstvo koristi za proizvodnju bioplina iz biomase.

Bioplin je plin koji se sastoji prije svega od metana i ugljičnog dioksida, proizveden anaerobnom digestijom biomase.

4.02.01.03

Solarna energija

Oprema koju poljoprivredno gospodarstvo koristi za proizvodnju energije iz sunčevog zračenja.

Sunčevo zračenje je zračenje koje se koristi za proizvodnju tople vode i električne energije.

4.02.01.04

Energija vode

Oprema koju poljoprivredno gospodarstvo koristi za proizvodnju energije iz vode.

Vodena energija je potencijalna i kinetička energija vode koja se u hidroelektranama pretvara u električnu energiju.

Također je obuhvaćena izravno dobivena mehanička energija iz vode.

4.02.01.99

Ostale vrste obnovljivih izvora za proizvodnju energije

Sva oprema koju poljoprivredno gospodarstvo koristi za proizvodnju energije i koja nije navedena drugdje u ovom odjeljku.

5.01

V. i. Rad u poljoprivredi na poljoprivrednom gospodarstvu

Radna snaga na poljoprivrednom gospodarstvu

Radna snaga na poljoprivrednom gospodarstvu obuhvaća sve osobe koje su, po završenom obveznom obrazovanju (i nakon što su dostigle starosnu dob u kojoj završava obvezno školovanje), obavljale poljoprivredne radove na dotičnom gospodarstvu tijekom razdoblja od 12 mjeseci koje završava na referentni dan istraživanja.

Ako nacionalno zakonodavstvo ne određuje najnižu dob do koje je redovito ili izvanredno školovanje obavezno, dob od 15 godina smatra se uobičajenom dobi u kojoj završava obavezno školovanje.

Isključivi vlasnici, kada nema drugih vlasnika na gospodarstvu nego je samo jedan, koji ne obavljaju poljoprivredne radove na gospodarstvu uključeni su u istraživanje ali se ne ubrajaju u stavku „ukupna radna snaga na poljoprivrednom gospodarstvu”.

Sve osobe koje su dostigle starosnu granicu za umirovljenje i nastavljaju rad na poljoprivrednom gospodarstvu spadaju u radnu snagu na poljoprivrednom gospodarstvu.

Nisu obuhvaćene one osobe koje rade na gospodarstvu, ali su zaposlene kod trećih osoba ili rade u sklopu sporazuma o međusobnoj suradnji (na primjer, radnici pružatelja poljoprivrednih usluga ili zadruga).

Poljoprivredni rad

Poljoprivredni rad obuhvaća sve vrste radova na poljoprivrednom gospodarstvu koji doprinose i. djelatnostima iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1166/2008 ili ii. održavanju proizvodnih sredstva ili iii. djelatnostima koje izravno proizlaze iz proizvodnih djelatnosti.

Vrijeme utrošeno za poljoprivredni rad na gospodarstvu

Vrijeme utrošeno za poljoprivredni rad na gospodarstvu je stvarno utrošeno radno vrijeme namijenjeno poljoprivrednomu radu na poljoprivrednom gospodarstvu, osim kućanskih poslova u kućanstvu nositelja gospodarstva ili upravitelja.

Jedinica godišnjeg rada (JGR)

Zaposlenost izražena u ekvivalentima punog radnog vremena, tj. ukupan broj odrađenih sati podijeljen prosječnim godišnjim brojem odrađenih sati za puno radno vrijeme u državi.

Puno radno vrijeme je najmanji broj sati određen nacionalnim propisima kojima se uređuju ugovori o radu. Ako se u tim odredbama ne određuje broj sati na godinu, za najniži se broj uzima 1 800 sati (225 radnih dana po osam sati dnevno).

5.01.01

Nositelj gospodarstva

Nositelj gospodarstva je fizička osoba, skupina fizičkih osoba ili pravna osoba za račun i u ime kojeg se upravlja gospodarstvom i koji je pravno i financijski odgovoran za poljoprivredno gospodarstvo, to je osoba koja preuzima financijski rizik gospodarstva.

Nositelj gospodarstva može biti izravni vlasnik, zakupnik, nasljedni zakupnik, uživatelj ili skrbnik.

5.01.01.01

Spol

5.01.01.02

Starost

5.01.01.03

Poljoprivredni rad na poljoprivrednom gospodarstvu (osim kućanskih poslova)

5.01.02

Upravitelj

Upravitelj poljoprivrednoga gospodarstva je fizička osoba koja je odgovorna za vođenje tekućih dnevnih financijskih i proizvodnih djelatnosti dotičnoga gospodarstva.

5.01.02.01

Spol

5.01.02.02

Starost

5.01.02.03

Poljoprivredni rad na poljoprivrednom gospodarstvu (osim kućanskih poslova)

5.01.02.04

Obrazovanje upravitelja

5.01.02.04.a

Poljoprivredno obrazovanje upravitelja

Samo praktično iskustvo u poljoprivredi

Iskustvo stečeno praktičnim radom na poljoprivrednom gospodarstvu.

Osnovno poljoprivredno obrazovanje

Svi završeni obrazovni programi na općoj poljoprivrednoj školi i/ili ustanovi specijaliziranoj za određene predmete (uključujući vrtlarstvo, vinogradarstvo, šumarstvo, ribogojstvo, veterinu, poljoprivrednu tehnologiju i srodne predmete). Završeno strukovno naukovanje u poljoprivredi smatra se osnovnim obrazovanjem.

Potpuno poljoprivredno obrazovanje

Svi obrazovni programi, jednakovrijedni najmanje dvogodišnjem redovitom obrazovanju po završetku obveznog obrazovanja, završeni na poljoprivrednoj školi, sveučilištu ili drugoj visokoškolskoj ustanovi iz područja poljoprivrede, vrtlarstva, vinogradarstva, šumarstva, ribogojstva, veterine, poljoprivredne tehnologije ili srodnih područja.

5.01.02.04.b

Strukovna izobrazba koju je upravitelj stekao tijekom zadnjih 12 mjeseci  (11)

Strukovna izobrazba je obrazovna mjera ili aktivnost koju provodi instruktor ili obrazovna ustanova čiji je osnovni cilj stjecanje novih sposobnosti povezanih s poljoprivrednim djelatnostima ili djelatnostima izravno povezanim s poljoprivrednim gospodarstvom ili njegovim razvojem i poboljšanjem.

5.01.03

Članovi obitelji jedinog nositelja gospodarstva koji obavljaju poljoprivredni rad za poljoprivredno gospodarstvo

Članovi obitelji jedinog nositelja gospodarstva, uključujući supružnika, koji obavljaju poljoprivredni rad na poljoprivrednom gospodarstvu, ali koji nužno ne žive na poljoprivrednom gospodarstvu.

Općenito su članovi obitelji nositelja gospodarstva supružnik, preci i potomci (uključujući srodnike nastale ženidbom, svojta, ili posvojenjem) te braća i sestre nositelja gospodarstva i njegovog supružnika.

Dvije osobe koje žive zajedno u izvanbračnoj zajednici i nisu vjenčani smatraju se supružnicima.

5.01.03.01

Članovi obitelji jedinog nositelja gospodarstva koji obavljaju poljoprivredni rad za poljoprivredno gospodarstvo: muški

5.01.03.02

Članovi obitelji jedinog nositelja gospodarstva koji obavljaju poljoprivredni rad za poljoprivredno gospodarstvo: ženski

5.01.04

Redovito zaposlena radna snaga koja nije član obitelji

Sve osobe koje obavljaju poljoprivredni rad za poljoprivredno gospodarstvo i za to od gospodarstva dobivaju naknadu (plaću, nadnicu, dobitak ili drugu naknadu, uključujući plaćanje u naravi), osim nositelja gospodarstva i članova njegove obitelji

Redovito zaposlena radna snaga su osobe koje su, tijekom razdoblja od 12 mjeseci koje završava na referentni dan istraživanja, svaki tjedan obavljale poljoprivredni rad na poljoprivrednom gospodarstvu, bez obzira na trajanje radnog tjedna.

Ovdje se također uključuju i osobe koje su u dijelu navedenog razdoblja redovito radile, ali iz sljedećih razloga nisu mogle raditi čitavo razdoblje:

5.01.04.01

Redovito zaposlena radna snaga koja nije član obitelji: muška

5.01.04.02

Redovito zaposlena radna snaga koja nije član obitelji: ženska

5.01.05

Zaposlena radna snaga koja nije član obitelji i nije redovito zaposlena: muška i ženska

Osobe koje nisu redovito zaposlene su radnici koji u razdoblju od 12 mjeseci prije referentnog datuma istraživanja nisu radili svaki tjedan zbog drugačijih razloga od onih navedenih pod „Redovito zaposlena radna snaga koja nije član obitelji”.

Broj radnih dana koje obavlja zaposlena radna snaga koja nije član obitelji i nije redovito zaposlena uključuje sve radne dane za koje radnik dobiva plaću ili naknadu (nadnicu, dobitak ili drugu naknadu, uključujući plaćanje u naravi) za cjelodnevni rad, tijekom kojeg je obavio rad koji obično obavlja poljoprivredni radnik zaposlen na puno radno vrijeme. Dani dopusta i bolovanja se ne ubrajaju u radne dane.

Puni radni dan je uobičajeni radni dan redovito zaposlenog radnika s punim radnim vremenom.

5.01.06

Ukupan broj radnih dana poljoprivrednog rada izražen u ekvivalentima punog radnog vremena tijekom 12 mjeseci, prije referentnog datuma istraživanja, koji nisu uključeni u prethodne kategorije, a na poljoprivrednom gospodarstvu su ga obavile osobe koje nisu izravno zaposlene na gospodarstvu (npr. zaposlenici izvođača radova)

Sve vrste poljoprivrednog rada koji na poljoprivrednom gospodarstvu za gospodarstvo obavljaju osobe koje nisu izravno zaposlene na gospodarstvu, nego su samozaposlene ili su zaposlene kod trećih osoba, npr. izvođača radova ili zadruga.

Broj odrađenih radnih sati treba pretvoriti u odgovarajući broj dana ili tjedana (ekvivalenti punog radnog vremena).

5.02

V. ii. Ostale dohodovne aktivnosti (nepoljoprivredni rad na poljoprivrednom gospodarstvu i rad izvan poljoprivrednoga gospodarstva)

Ostale dohodovne aktivnosti su sve aktivnosti koje se obavljaju za naknadu (plaću, nadnicu, profit ili ostale naknade uključujući plaćanja u naravi prema usluzi koja je pružena), a nisu poljoprivredni radovi definiranih u Odjeljku V. i.

Ovdje spada rad na poljoprivrednom gospodarstvu koji obavlja radna snaga jednog poljoprivrednog gospodarstva za drugo poljoprivredno gospodarstvo.

Podaci se prikupljaju samo na gospodarstvima na kojima je nositelj gospodarstva fizička osoba (npr. kada je nositelj gospodarstva također i upravitelj). Pravne osobe su isključene.

Nedjeljive nepoljoprivredne sekundarne dohodovne aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu su isključene budući da su uključene u rad na gospodarstvu.

Glavno zanimanje

Aktivnosti za koje se utroši više vremena nego za poljoprivredni rad na poljoprivrednom gospodarstvu.

Sporedno zanimanje

Aktivnosti za koje se utroši manje vremena nego za poljoprivredni rad na poljoprivrednom gospodarstvu.

5.02.01

Ostale dohodovne aktivnosti nositelja gospodarstva koji je također upravitelj:

5.02.01.01

Kao njegovo/njezino glavno zanimanje

5.02.01.02

Kao njegovo/njezino sporedno zanimanje

Ako se bavi ostalim dohodovnim aktivnostima

5.02.01.03

Aktivnosti koje su izravno povezane s poljoprivrednim gospodarstvom

5.02.01.04

Aktivnosti koje nisu izravno povezane s poljoprivrednim gospodarstvom

5.02.02

Ostale dohodovne aktivnosti supružnika jedinog nositelja gospodarstva:

5.02.02.01

Kao njegovo/njezino glavno zanimanje

5.02.02.02

Kao njegovo/njezino sporedno zanimanje

Ako se bavi ostalim dohodovnim aktivnostima

5.02.02.03

Aktivnosti koje su izravno povezane s poljoprivrednim gospodarstvom

5.02.02.04

Aktivnosti koje nisu izravno povezane s poljoprivrednim gospodarstvom

5.02.03

Ostale dohodovne aktivnosti ostalih članova obitelji jedinog nositelja gospodarstva:

5.02.03.01

Kao njegovo/njezino glavno zanimanje

5.02.03.02

Kao njegovo/njezino sporedno zanimanje

Ako se bavi ostalim dohodovnim aktivnostima

5.02.03.03

Aktivnosti koje su izravno povezane s poljoprivrednim gospodarstvom

5.02.03.04

Aktivnosti koje nisu izravno povezane s poljoprivrednim gospodarstvom

5.02.04

Radna snaga koja nije član obitelji, koja je izravno redovito zaposlena, i obavlja ostale dohodovne aktivnosti izravno povezane s poljoprivrednim gospodarstvom

5.02.04.01

Kao njegovo/njezino glavno zanimanje

5.02.04.02

Kao njegovo/njezino sporedno zanimanje

6.01

VI. i. Popis ostalih dohodovnih aktivnosti

Ostale dohodovne aktivnosti poljoprivrednoga gospodarstva uključuju sve ostale djelatnosti, osim poljoprivrednog rada, koje su izravno povezane s poljoprivrednim gospodarstvom i koje na njega imaju ekonomski utjecaj.

„Djelatnosti koje su izravno povezane s poljoprivrednim gospodarstvom” su djelatnosti za koje se koriste sredstva gospodarstva (površine, zgrade, strojevi itd.) ili njegovi proizvodi. Ako se koristi samo poljoprivredna radna snaga (članovi obitelji i drugi) bez ostalih sredstava gospodarstva, smatra se da radnici obavljaju dva različita posla te se smatra da ostale dohodovne aktivnosti nisu izravno povezane s gospodarstvom.

Ovdje spadaju nepoljoprivredni rad i poljoprivredni rad za druga poljoprivredna gospodarstava.

Dohodovne aktivnosti u ovom smislu znače aktivan rad, stoga su financijska ulaganja isključena. Također je isključeno davanje zemljišta u najam za različite aktivnosti bez daljnjega sudjelovanja u tim aktivnostima.

6.01.01

Turizam, pružanje usluge smještaja i druge aktivnosti u slobodno vrijeme

Sve djelatnosti turizma, pružanja usluga smještaja, pokazivanje poljoprivrednoga gospodarstva turistima i drugim skupinama, sportske i rekreativne djelatnosti itd. za koje se koriste zemljište, zgrade ili druga sredstva poljoprivrednoga gospodarstva.

6.01.02

Ručni rad - rukotvorine

Proizvodi ručnog rada koje na poljoprivrednom gospodarstvu izrađuju nositelj gospodarstva ili članovi obitelji ili radna snaga koja nije član obitelji, pod uvjetom da također obavljaju poljoprivredni rad bez obzira na način prodaje proizvoda.

6.01.03

Prerada poljoprivrednih proizvoda

Svaka prerada primarnog poljoprivrednog proizvoda u prerađeni sekundarni proizvod na poljoprivrednom gospodarstvu bez obzira je li sirovina proizvedena na gospodarstvu ili je kupljena izvan njega. Ovdje spada prerada mesa, izrada sira itd.

U ovu stavku spadaju sve vrste prerade poljoprivrednih proizvoda osim ako se prerada ne smatra dijelom poljoprivredne djelatnosti. Iz tog je razloga isključena proizvodnja vina i maslinovog ulja osim ako udjel otkupljenog vina i maslinovog ulja nije značajan.

6.01.04

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora za tržište, uključujući bioplin, biogorivo ili električnu energiju, u vjetroturbinama i drugim uređajima ili iz poljoprivrednih sirovina.

Ovdje ne spada energija iz obnovljivih izvora proizvedena samo za vlastitu potrošnju na gospodarstvu.

6.01.05

Prerada drveta (npr. piljenje)

Prerada sirovog drveta na poljoprivrednom gospodarstvu za tržište (piljenje drva itd.).

6.01.06

Ribogojstvo

Uzgoj riba, slatkovodnih rakova itd. na poljoprivrednom gospodarstvu. Isključene su djelatnosti koje uključuju samo ribolov.

6.01.07

Ugovoreni rad (za koji se koriste proizvodna sredstava poljoprivrednoga gospodarstva)

Ugovoreni rad za koji se koristi oprema gospodarstva, pri čemu se razlikuje rad u poljoprivrednom sektoru ili izvan njega, na primjer čišćenje snijega, prijevozničke djelatnosti, održavanje krajobraza, pružanje poljoprivrednih i okolišnih usluga itd.

6.01.07.01

u poljoprivredi (za druga poljoprivredna gospodarstva)

6.01.07.02

izvan poljoprivrede

6.01.08

Šumarstvo

Šumarski radovi kod kojih se koristi poljoprivredna radna snaga, strojevi i oprema poljoprivrednog gospodarstva koji se obično koriste u poljoprivredi.

6.01.99

Ostalo

Ostale dohodovne aktivnosti izravno povezane s poljoprivrednim gospodarstvom koje nisu drugdje navedene.

6.02

VI. ii. Važnost ostalih dohodovnih aktivnosti izravno povezanih s poljoprivrednim gospodarstvom

6.02.01

Postotak konačne proizvodnje poljoprivrednoga gospodarstva

Udio prihoda od ostalih dohodovnih aktivnosti, izravno povezanih s poljoprivrednim gospodarstvom, u ukupnom prihodu gospodarstva (uključujući izravna plaćanja).

7.01

Poljoprivredno gospodarstvo je u posljednje tri godine koristilo jednu od sljedećih mjera za ruralni razvoj

Treba prikupiti podatke o tome je li poljoprivredno gospodarstvo u posljednje tri godine koristilo jednu od sljedećih mjera za ruralni razvoj u skladu s normama i pravilima određenim Uredbom Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (12) ili, prema potrebi, najnovijim propisima.

7.01.01

Korištenje savjetodavnih usluga

Članak 24. Uredbe (EZ) br. 1698/2005: Korištenje savjetodavnih usluga

7.01.02

Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava

Članak 26. Uredbe (EZ) br. 1698/2005: Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava

7.01.03

Povećavanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima i proizvodima šumarstva

Članak 28. Uredbe (EZ) br. 1698/2005: Povećavanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima i proizvodima šumarstva

7.01.04

Ispunjavanje normi utemeljenih zakonskim aktima Zajednice

Članak 31. Uredbe (EZ) br. 1698/2005: Ispunjavanje normi utemeljenih zakonskim aktima Zajednice

7.01.05

Sudjelovanje poljoprivrednika u programima za kakvoću hrane

Članak 32. Uredbe (EZ) br. 1698/2005: Sudjelovanje poljoprivrednika u programima za kakvoću hrane

7.01.06

Plaćanja u sklopu programa Natura 2000 za poljoprivredna zemljišta

Članak 38. Uredbe (EZ) br. 1698/2005: Plaćanja u sklopu programa Natura 2000

7.01.07

Plaćanja povezana s Direktivom o sustavima vodama

Članak 38. Uredbe (EZ) br. 1698/2005: Plaćanja povezana s direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i vijeća (13)

7.01.08

Plaćanja vezana za očuvanje okoliša i krajolika (agro-okolišne mjere)

Članak 39. Uredbe (EZ) br. 1698/2005: Plaćanja vezana za očuvanje okoliša i krajolika (agro-okolišne mjere)

7.01.08.01

od toga u okviru ekološke poljoprivrede

Članak 39. Uredbe (EZ) br. 1698/2005: Plaćanja vezana za očuvanje okoliša i krajolika (agro-okolišne mjere), kada poljoprivredno gospodarstvo provodi poljoprivrednu praksu u skladu s normama i pravilima određenim u Uredbi Vijeća (EZ) br. 834/2007.

7.01.09

Plaćanja za dobrobit životinja

Članak 40. Uredbe (EZ) br. 1698/2005: Plaćanja za dobrobit životinja

7.01.10

Diversifikacija u nepoljoprivredne djelatnosti

Članak 53. Uredbe (EZ) br. 1698/2005: Diversifikacija u nepoljoprivredne djelatnosti

7.01.11

Poticanje turističkih djelatnosti

Članak 55. Uredbe (EZ) br. 1698/2005: Poticanje turističkih djelatnosti

1.01

Konvencionalna obrada tla (lemešni plug ili diskosni plug)

Oranice obrađene na konvencionalan način, što uključuje okretanje tla, obično lemešnim ili diskosnim plugom kao primarnom operacijom, nakon čega slijedi obrada diskosnom drljačom.

1.02

Konzervacijska, reducirana obrada tla (plitka obrada)

Oranice obrađene konzervacijskom (plitkom) obradom, to jest tehnikom ili tehnikama obrade kod kojih se ostaci biljaka (najmanje 30 %) ostavljaju na površini tla radi ograničavanja erozije i zadržavanja vlage, i bez okretanja zemlje.

1.03

Nulta obrada (izravno sijanje)

Oranice na kojima se između žetve i sjetve ne vrši obrada tla.

2.01

Zimski pokrov na tlu

Način pokrivanja oranica biljkama ili ostacima biljaka ili se zimi ostavljaju bez pokrova.

2.01.01

Uobičajeni zimski usjevi

Oranice na kojima se usjevi siju ujesen i rastu tijekom zime (uobičajeni zimski usjevi, poput ozime pšenice), koji se normalno žanju ili služe za ispašu.

2.01.02

Pokrovni usjevi ili međuusjevi

Oranice na kojima se biljke siju izričito radi smanjivanja gubitka tla, hranjivih tvari i proizvoda za zaštitu biljaka, tijekom zime ili u drugim razdobljima u kojima bi zemlja inače bila gola i podložna gubicima. Ti usjevi nisu ekonomski zanimljivi, glavni je cilj zaštita tla i hranjivih tvari.

Obično se zaoru u proljeće, prije sjetve ili sadnje druge kulture; ne žanju se niti služe za ispašu.

2.01.03

Ostaci biljaka

Oranice pokrivene ostacima biljaka ili strništem usjeva iz prethodne godine tijekom zime. Isključeni su međuusjevi i pokrovni usjevi.

2.01.04

Gola zemlja

Oranice koje se najesen preoru ili na drugačiji način obrade i zimi nisu zasijane niti pokrivene ostacima biljaka; ostaju gole do agrotehničkih operacija predsijanja ili sijanja koje se provode sljedećeg proljeća.

2.02

Plodored

2.02.01

Udjel oranica izvan planiranog plodoreda

Oranice na kojima se uzgajaju isti usjevi tijekom 3 ili više godina uzastopno i koje nisu obuhvaćene planiranim plodoredom.

Plodored je metoda izmjene jednogodišnjih usjeva na određenoj parceli po planiranoj strukturi ili slijedu u uzastopnim godinama uroda, tako da usjevi iste vrste ne rastu na istoj parceli bez prekida. Za neprekinutu proizvodnju istih usjeva koristi se izraz monokultura.

3.01

Linearni elementi koje je poljoprivrednik održavao tijekom posljednje 3 godine

Linearni elementi su neprekinuti drvoredi ili redovi stabala, grmlja ili žbunja, kamenih zidova itd., načinjeni ljudskom rukom, koji obično predstavljaju granicu polja.

3.01.a

Žive ograde

Redovi grmlja ili žbunja koji tvore živu ogradu, ponekad s redom stabala u sredini.

3.01.b

Drvoredi

Neprekinuti redovi drvenaste vegetacije, koji obično tvore granicu polja na poljoprivrednom zemljištu ili duž cesta ili vodenih tokova.

3.01.c

Kameni zidovi

Tvorevine od opeke ili kamena, npr. suhozid ili ožbukani zidovi, načinjeni ljudskom rukom.

3.02

Linearni elementi, postavljeni tijekom posljednje 3 godine

3.02.a

Žive ograde

3.02.b

Drvoredi

3.02.c

Kameni zidovi

4.01

Ispaša na poljoprivrednom gospodarstvu

4.01.01

Površine korištene za ispašu u referentnoj godini

Ukupna površina pašnjaka koji su u vlasništvu, najmu ili na drugi način dodijeljeni poljoprivrednom gospodarstvu, korištenih za ispašu životinja tijekom referentne godine.

4.01.02

Vremensko razdoblje tijekom kojeg životinje pasu na otvorenom

Broj mjeseci u referentnoj godini tijekom kojih su životinje pasle na pašnjacima koji su u vlasništvu, najmu ili su na drugi način dodijeljeni poljoprivrednom gospodarstvu.

4.02

Ispaša na zajedničkom zemljištu

Zajedničko zemljište je zemljište koje ne pripada izravno poljoprivrednom gospodarstvu, nego se na njemu primjenjuju zajednička prava. Čine ga pašnjaci, vrtovi ili ostala zemljišta.

Općenito je zajedničko zemljište korištena poljoprivredna površina u javnom vlasništvu (države, općine itd.), na kojem druga osoba ima pravo koristiti zajednička prava, a obično se koriste zajedno s drugim osobama.

4.02.01

Ukupan broj životinja koje pasu na zajedničkom zemljištu

4.02.02

Vremensko razdoblje tijekom kojeg životinje pasu na zajedničkom zemljištu

Broj mjeseci u referentnoj godini tijekom kojih su životinje pasle na zajedničkim pašnjacima.

5.01

Goveda

5.01.01

Staja za držanje na vezu – s krutim i tekućim gnojem

Staje u kojima su životinje privezane i ne mogu se slobodno kretati, a gnoj se obično mehanički uklanja iz zgrade u obliku krutoga gnoja/stajskoga gnoja.

5.01.02

Staja za držanje na vezu – s gnojovkom

Staje u kojima su životinje privezane i ne mogu se slobodno kretati, a gnoj i urin padaju u jamu ispod poda gdje tvore gnojovku.

5.01.03

Staja za slobodno držanje stoke – s krutim i tekućim gnojem

Staje u kojima se životinje mogu slobodno kretati, a gnoj se obično mehanički uklanja iz zgrade u obliku krutoga gnoja/stajskoga gnoja.

5.01.04

Staja za slobodno držanje stoke – s gnojovkom

Staje u kojima se životinje mogu slobodno kretati, a gnoj i urin padaju u jamu ispod poda, gdje tvore gnojovku ili se mogu skidati s cementnih prolaza i prikupljati u spremnicima ili bazenima, a gnojovka se odlaže na vanjskim površinama.

5.01.99

Ostalo

Sve vrste staja koje ne odgovaraju gornjim opisima.

5.02

Svinje

5.02.01

Djelomično rešetkasti podovi

Staje s podovima koji su djelomično rešetkasti, tj. u dijelu poda nalaze se rešetke kroz koje gnoj i urin padaju u jamu ispod tla, gdje tvore gnojovku.

5.02.02

Potpuno rešetkasti podovi

Staje s podovima koji su u cijelosti rešetkasti, tj. u podu se nalaze rešetke kroz koje gnoj i urin padaju u jamu ispod tla, gdje tvore gnojovku.

5.02.03

Na slami (staja s dubokom steljom)

Staje u kojima su podovi pokriveni debelim slojem stelje (slama, treset, piljevina ili slični materijali koji vežu gnoj i urin), koja se uklanja u određenim razmacima koji mogu trajati i do nekoliko mjeseci.

5.02.99

Ostalo

Sve vrste staja koje ne odgovaraju gornjim opisima.

5.03

Kokoši nesilice

5.03.01

Na slami (prostor s dubokom steljom)

Prostori u kojima su podovi pokriveni debelim slojem stelje (slama, treset, piljevina ili slični materijali koji vežu gnoj i urin), koja se uklanja u određenim razmacima dugačkim i do nekoliko mjeseci.

5.03.02

Baterijski uzgoj (svih vrsta)

Prostori u kojima se kokoši nesilice uzgajaju u kavezima, po jedna ili više kokoši u svakom kavezu.

5.03.02.01

Baterijski uzgoj s trakom za gnoj

Kavezi za baterijski uzgoj u kojima se gnoj mehanički uklanja trakom ispod kaveza i odvozi van zgrade, gdje se pretvara u kruti gnoj/stajski gnoj.

5.03.02.02

Baterijski uzgoj s dubokom jamom

Kavezi za baterijski uzgoj u kojima gnoj pada u duboku jamu ispod kaveza, gdje se pretvara u gnojovku.

5.03.02.03

Baterijski uzgoj s kavezima na stupovima

Kavezi za baterijski uzgoj u kojima gnoj pada na pod ispod kaveza gdje se pretvara u kruti gnoj/stajski gnoj i redovito se mehanički uklanja.

5.03.99

Ostalo

Sve vrste prostora koje ne odgovaraju gornjim opisima.

6.01

Korištena poljoprivredna površina na kojoj se koristi kruti/stajski gnoj

6.01.01

Ukupno

Ukupna korištena poljoprivredna površina na poljoprivrednom gospodarstvu koja je u referentnoj godini tretirana krutim gnojem/stajskim gnojem

6.01.02

S trenutnim unosom u tlo

Ukupna korištena poljoprivredna površina na poljoprivrednom gospodarstvu na kojoj se upotrijebljeni gnoj mehanički pomiješao s površinskim slojem tla tehnikama koje omogućuju izravan unos u tlo.

6.02

Korištena poljoprivredna površina koja je tretirana gnojovkom

6.02.01

Ukupno

Ukupna korištena poljoprivredna površina na poljoprivrednom gospodarstvu koja je u referentnoj godini tretirana gnojovkom.

6.02.02

S izravnim miješanjem ili injektiranjem

Ukupna korištena poljoprivredna površina na poljoprivrednom gospodarstvu na kojoj se upotrijebljena gnojnica mehanički pomiješala s površinskim slojem tla tehnikama koje omogućuju izravno miješanje ili na kojoj se gnojovka izravno injektirala tijekom gnojenja.

6.03

Postotak ukupno proizvedenoga gnoja izvezenog s poljoprivrednoga gospodarstva

Količina gnoja i gnojovke koja je prodana ili na drugi način uklonjena s poljoprivrednoga gospodarstva, procijenjena kao postotak ukupne količine gnoja i gnojovke proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu u referentnoj godini.

7.01

Prostori za skladištenje:

7.01.01

Krutog stajskoga gnoja

Skladišni prostori za skladištenje krutoga gnoja na nepropusnoj podlozi s mehanizmom za onemogućavanje otjecanja, sa ili bez krova.

Kruti gnoj je izmet (sa ili bez stelje) domaćih životinja koji može sadržavati manju količinu urina.

7.01.02

Tekućeg stajskog gnoja

Vodonepropusni spremnik, otvoreni ili zatvoreni, ili bazen s obloženom stjenkom za skladištenje tekućeg stajskog gnoja.

Tekući stajski gnoj je urin domaćih životinja koji može sadržavati manju količinu izmeta i/ili vode.

7.01.03

Gnojovke

Vodonepropusni spremnik, otvoreni ili zatvoreni, ili bazen s obloženom stjenkom za skladištenje gnojovke.

Gnojovka je gnoj u tekućem obliku, to jest mješavina izmeta i urina domaćih životinja koja može sadržavati vodu i/ili manju količinu stelje.

7.01.03.01

Spremnik za gnojovku

Spremnik, obično napravljen od nepropusnog materijala, koji se koristi za skladištenje gnojovke.

7.01.03.02

Bazen

U zemlji iskopana jama, obično obložena, koja se koristi za skladištenje gnojovke.

7.02

Jesu li prostori za skladištenje pokriveni?

Skladišni prostori za gnoj koji su pokriveni tako da su zaštićeni od kiše ili drugih padalina (npr. cementnim pokrovom, šatorom, ceradom itd.) i omogućavaju smanjenje emisije amonijaka.

Kruti stajski gnoj

Tekući stajski gnoj

Gnojovka

8.01

Navodnjavane površine

8.01.01

Prosječna površina navodnjavanog zemljišta u posljednje tri godine

Prosječna površina korištene poljoprivredne površine na poljoprivrednom gospodarstvu koja se navodnjavala u posljednje tri godine, uključujući referentnu godinu.

8.01.02

Ukupno obrađeno zemljište, navodnjavano najmanje jedanput u posljednjih 12 mjeseci

Površina pod usjevima koja je stvarno navodnjavana najmanje jedanput tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije referentnog datuma istraživanja razvrstana po kategorijama usjeva.

Usjevi su definirani u odjeljku II. Zemljište.

8.01.02.01

Žitarice za proizvodnju zrna (uključujući sjeme) (osim kukuruza i riže)

8.01.02.02

Kukuruz (u zrnu i silažni kukuruz)

8.01.02.03

Riža

8.01.02.04

Suhe mahunarke i proteinski usjevi za proizvodnju zrna (uključujući sjeme i mješavine žitarica i mahunarki)

8.01.02.05

Krumpir (uključujući rani i sjemenski krumpir)

8.01.02.06

Šećerna repa (bez sjemena)

8.01.02.07

Uljana repica i repa

8.01.02.08

Suncokret

8.01.02.09

Bilje za proizvodnju vlakana (lan, konoplja, ostalo bilje za proizvodnju vlakana)

8.01.02.10

Svježe povrće, dinje i lubenice i jagode – na otvorenom

8.01.02.11

Privremeni travnjaci i trajni travnjaci

8.01.02.12

Ostali usjevi na oranicama i vrtovima

8.01.02.13

Voćnjaci i nasadi bobičastog voća

8.01.02.14

Nasadi citrusa

8.01.02.15

Maslinici

8.01.02.16

Vinogradi

8.02

Korištene metode navodnjavanja

8.02.01

Površinsko navodnjavanje (plavljenjem, brazdama)

Dovođenje vode u tlo korištenjem sile teže, bilo plavljenjem čitave površine ili dovođenjem vode uskim brazdama između redova usjeva.

8.02.02

Navodnjavanje raspršivanjem

Navodnjavanje usjeva postupkom kojim se voda pod visokim tlakom raspršuje po parcelama kao kiša.

8.02.03

Kapljično navodnjavanje

Navodnjavanje usjeva postupkom kojim se voda dovodi do donjih dijelova biljaka kap po kap, ili mikro-prskalicama ili stvarajući maglu.

8.03

Izvor vode za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu

Izvor sve ili većine vode za navodnjavanje koja se koristi na poljoprivrednom gospodarstvu.

8.03.01

Podzemna voda na poljoprivrednom gospodarstvu

Izvori vode smješteni na gospodarstvu ili u njegovoj blizini, s vodom koja se crpi iz bušenih ili iskopanih bunara ili iz prirodnog izvora ili slično tomu.

8.03.02

Površinska voda na poljoprivrednom gospodarstvu (jezerca ili akumulacije)

Mala prirodna jezerca ili umjetne akumulacije koje se u cijelosti nalaze na gospodarstvu ili ih koristi samo jedno gospodarstvo.

8.03.03

Površinska voda izvan poljoprivrednoga gospodarstva iz jezera, rijeka ili vodenih tokova

Površinske slatke vode (jezera, rijeke, ostali vodeni putovi), koji nisu umjetno stvoreni za potrebe navodnjavanja.

8.03.04

Voda izvan poljoprivrednoga gospodarstva iz zajedničke vodovodne mreže

Izvori vode izvan poljoprivrednoga gospodarstva, osim izvora navedenih u stavci „Površinska voda izvan poljoprivrednoga gospodarstva iz jezera, rijeka ili vodenih tokova”, do kojih pristup imaju najmanje dva gospodarstva. Obično se za pristup do ovih izvora naplaćuje pristojba.

8.03.99

Ostali izvori

Ostali izvori vode za navodnjavanje, koji nisu drugdje navedeni. To može biti voda iz izvora s visokim udjelom soli, poput Atlantskog oceana ili Sredozemnog mora, koja se prije uporabe obrađuje (desalinizira) kako bi se smanjila koncentracija soli, ili voda iz izvora boćate vode (s niskim udjelom soli) poput Baltičkog mora i nekih rijeka, koja se može koristiti izravno, neobrađena. To može biti i otpadna voda koja se obrađuje i isporučuje korisniku kao pročišćena otpadna voda.

8.04

Godišnja količina vode za navodnjavanje

Količina vode koja se u razdoblju od 12 mjeseci prije referentnog datuma istraživanja koristila za navodnjavanje na gospodarstvu bez obzira na izvor.