Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 32009R1170

    Uredba Komisije (EZ) br. 1170/2009 od 30. studenoga 2009. o izmjeni Direktive 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na popise vitamina i minerala i njihovih oblika koji se mogu dodavati hrani, uključujući dodatke prehrani Tekst značajan za EGP

    SL L 314, 1.12.2009, p. 36–42 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    ⏵Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (HR)

    Legal status of the document In force

    ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2009/1170/oj

    13/Sv. 038

    HR

    Službeni list Europske unije

    232

    32009R1170

    L 314/36

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    30.11.2009.

    UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1170/2009

    od 30. studenoga 2009.

    o izmjeni Direktive 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na popise vitamina i minerala i njihovih oblika koji se mogu dodavati hrani, uključujući dodatke prehrani

    (Tekst značajan za EGP)

    KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

    uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

    uzimajući u obzir Direktivu 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. lipnja 2002. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dodatke prehrani (1), a posebno njezin članak 4. stavak 5.,

    uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o dodavanju vitamina, minerala i određenih drugih tvari hrani (2), a posebno njezin članak 3. stavak 3.,

    nakon savjetovanja s Europskom agencijom za sigurnost hrane,

    budući da:

    (1)

    Prilozima I. i II. Direktivi 2002/46/EZ utvrđuju se popisi vitamina i minerala te, za svakog od njih, njihovih oblika koji se mogu koristiti u proizvodnji dodataka prehrani. Potrebno je donijeti izmjene tih popisa u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 4. te direktive i u skladu s postupkom iz njezinog članka 13. stavka 3.

    (2)

    Prilozima I. i II. Uredbi (EZ) br. 1925/2006 utvrđuju se popisi vitamina i minerala te, za svakog od njih, njihovih oblika koji se mogu dodavati hrani. Potrebno je donijeti izmjene tih popisa u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 3. te uredbe i u skladu s postupkom iz njezinog članka 14. stavka 3.

    (3)

    Europska agencija za sigurnost hrane ocijenila je nove oblike vitamina i minerala. Tvari za koje je dano povoljno znanstveno mišljenje i za koje je udovoljeno zahtjevima utvrđenim u Direktivi 2002/46/EZ i Uredbi (EZ) br. 1925/2006 treba dodati u odgovarajuće popise u tim aktima.

    (4)

    Provedeno je savjetovanje sa zainteresiranim stranama i dobivene napomene su uzete u obzir.

    (5)

    Na temelju znanstvene ocjene Europske agencije za sigurnost hrane primjereno je uvesti specifikacije za određene vitaminske i mineralne tvari radi njihove identifikacije.

    (6)

    Direktivu 2002/46/EZ i Uredbu (EZ) br. 1925/2006 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

    (7)

    Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

    DONIJELA JE OVU UREDBU:

    Članak 1.

    Prilozi I. i II. Direktivi 2002/46/EEZ zamjenjuju se tekstovima u prilogu I. i II. ovoj Uredbi.

    Članak 2.

    Uredba (EZ) br. 1925/2006 mijenja se kako slijedi:

    1.

    U Prilogu I., riječ „Bor” se dodaje u popis u točki 2.

    2.

    Prilog II. zamjenjuje se tekstom u Prilogu III. ovoj Uredbi.

    Članak 3.

    Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu 30. studenoga 2009.

    Za Komisiju

    Androulla VASSILIOU

    Članica Komisije

    (1)  SL L 183, 12.7.2002., str. 51.

    (2)  SL L 404, 30.12.2006., str. 26.

    PRILOG I.

    „PRILOG I.

    Vitamini i minerali koji se mogu koristiti u proizvodnji dodataka prehrani

    1.   Vitamini

    Vitamin A (μg RE)

    Vitamin D (μg)

    Vitamin E (mg a-TE)

    Vitamin K (μg)

    Vitamin B1 (mg)

    Vitamin B2 (mg)

    Niacin (mg NE)

    Pantotenska kiselina (mg)

    Vitamin B6 (mg)

    Folna kiselina (μg) (1)

    Vitamin B12 (μg)

    Biotin (μg)

    Vitamin C (mg)

    2.   Minerali

    Kalcij (mg)

    Magnezij (mg)

    Željezo (mg)

    Bakar (μg)

    Jod (μg)

    Cink (mg)

    Mangan (mg)

    Natrij (mg)

    Kalij (mg)

    Selen (μg)

    Krom (μg)

    Molibden (μg)

    Fluor (mg)

    Klor (mg)

    Fosfor (mg)

    Bor (mg)

    Silicij (mg)

    (1)  Folna kiselina je izraz uključen u Prilog I. Direktivi Komisije 2008/100/EZ od 28. listopada 2008. o izmjeni Direktive Vijeća 90/496/EEZ o označivanju hranjive vrijednosti hrane u odnosu na preporučene dnevne unose, pretvorbene faktore za izračun energetske vrijednosti i definicije u svrhu označivanja hranjive vrijednosti i obuhvaća sve oblike folata.”

    PRILOG II.

    „PRILOG II.

    Vitaminske i mineralne tvari koje se mogu koristiti u proizvodnji dodataka prehrani

    A.   Vitamini

    1.   VITAMIN A

    (a)

    retinol

    (b)

    retinil-acetat

    (c)

    retinil-palmitat

    (d)

    beta-karoten

    2.   VITAMIN D

    (a)

    kolekalciferol

    (b)

    ergokalciferol

    3.   VITAMIN E

    (a)

    D-alfa-tokoferol

    (b)

    DL-alfa-tokoferol

    (c)

    D-alfa-tokoferil acetat

    (d)

    DL-alfa-tokoferil acetat

    (e)

    D-alfa-tokoferil kiseli sukcinat

    (f)

    mješavina tokoferola (1)

    (g)

    tokotrienol tokoferol (2)

    4.   VITAMIN K

    (a)

    filokinon (fitomenadion)

    (b)

    menakinon (3)

    5.   VITAMIN B1

    (a)

    tiamin-hidroklorid

    (b)

    tiamin-mononitrat

    (c)

    tiamin monofosfat klorid

    (d)

    tiamin pirofosfat klorid

    6.   VITAMIN B2

    (a)

    riboflavin

    (b)

    natrijev riboflavin-5’-fosfat

    7.   NIACIN

    (a)

    nikotinska kiselina

    (b)

    nikotinamid

    (c)

    inositol heksanikotinat (inositol heksaniacinat)

    8.   PANTOTENSKA KISELINA

    (a)

    kalcijev D-pantotenat

    (b)

    natrijev D-pantotenat

    (c)

    dekspantenol

    (d)

    pantetin

    9.   VITAMIN B6

    (a)

    piridoksin-hidroklorid

    (b)

    piridoksin 5′-fosfat

    (c)

    piridoksal 5’-fosfat

    10.   FOLAT

    (a)

    pteroilmonoglutaminska kiselina

    (b)

    kalcijev-L-metilfolat

    11.   VITAMIN B12

    (a)

    cijanokobalamin

    (b)

    hidroksokobalamin

    (c)

    5′-deoksiadenosilkobalamin

    (d)

    metilkobalamin

    12.   BIOTIN

    (a)

    D-biotin

    13.   VITAMIN C

    (a)

    L-askorbinska kiselina

    (b)

    natrijev L-askorbat

    (c)

    kalcijev L-askorbat (4)

    (d)

    kalijev L-askorbat

    (e)

    L-askorbil 6-palmitat

    (f)

    magnezijev L-askorbat

    (g)

    cinkov L-askorbat

    B.   Minerali

    kalcijev acetat

    kalcijev L-askorbat

    kalcijev bisglicinat

    kalcijev karbonat

    kalcijev klorid

    kalcijev citrat malat

    kalcijeve soli limunske kiseline

    kalcijev glukonat

    kalcijev glicerofosfat

    kalcijev laktat

    kalcijev piruvat

    kalcijeve soli ortofosforne kiseline

    kalcijev sukcinat

    kalcijev hidroksid

    kalcijev L-lizinat

    kalcijev malat

    kalcijev oksid

    kalcijev L-pidolat

    kalcijev L-treonat

    kalcijev sulfat

    magnezijev acetat

    magnezijev L-askorbat

    magnezijev bisglicinat

    magnezijev karbonat

    magnezijev klorid

    magnezijeve soli limunske kiseline

    magnezijev glukonat

    magnezijev glicerofosfat

    magnezijeve soli ortofosforne kiseline

    magnezijev laktat

    magnezijev L-lizinat

    magnezijev hidroksid

    magnezijev malat

    magnezijev oksid

    magnezijev L-pidolat

    magnezijev kalij citrat

    magnezijev piruvat

    magnezijev sukcinat

    magnezijev sulfat

    magnezijev taurat

    magnezijev acetil taurat

    željezov karbonat

    željezov citrat

    željezov amonijev citrat

    željezov glukonat

    željezov fumarat

    željezo natrij difosfat

    željezov laktat

    željezov sulfat

    željezov difosfat (željezov pirofosfat)

    željezov saharat

    elementarno željezo (reducirano karbonilom, vodikom i elektrolitički)

    željezov bisglicinat

    željezov L-pidolat

    željezov fosfat

    željezo (II) taurat

    bakrov karbonat

    bakrov citrat

    bakrov glukonat

    bakrov sulfat

    bakrov L-aspartat

    bakrov bisglicinat

    bakar-lizin kompleks

    bakar (II) oksid

    natrijev jodid

    natrijev jodat

    kalijev jodid

    kalijev jodat

    cinkov acetat

    cinkov L-askorbat

    cinkov L-aspartat

    cinkov bisglicinat

    cinkov klorid

    cinkov citrat

    cinkov glukonat

    cinkov laktat

    cinkov L-lizinat

    cinkov malat

    cinkov mono-L-metionin sulfat

    cinkov oksid

    cinkov karbonat

    cinkov L-pidolat

    cinkov pikolinat

    cinkov sulfat

    manganov askorbat

    manganov L-aspartat

    manganov bisglicinat

    manganov karbonat

    manganov klorid

    manganov citrat

    manganov glukonat

    manganov glicerofosfat

    manganov pidolat

    manganov sulfat

    natrijev bikarbonat

    natrijev karbonat

    natrijev klorid

    natrijev citrat

    natrijev glukonat

    natrijev laktat

    natrijev hidroksid

    natrijeve soli ortofosforne kiseline

    kalijev bikarbonat

    kalijev karbonat

    kalijev klorid

    kalijev citrat

    kalijev glukonat

    kalijev glicerofosfat

    kalijev laktat

    kalijev hidroksid

    kalijev L-pidolat

    kalijev malat

    kalijeve soli ortofosforne kiseline

    L-selenometionin

    selenom obogaćeni kvasci (5)

    selenova kiselina

    natrijev selenat

    natrijev hidrogen selenit

    natrijev selenit

    krom (III) klorid

    krom (III) laktat trihidrat

    krom nitrat

    krom pikolinat

    krom (III) sulfat

    amonijev molibdat (molibden (VI))

    kalijev molibdat (molibden (VI))

    natrijev molibdat (molibden (VI))

    kalcijev fluorid

    kalijev fluorid

    natrijev fluorid

    natrijev monofluorofosfat

    borna kiselina

    natrijev borat

    kolin-stabilna ortosilicijeva kiselina

    silicijev dioksid

    silicijeva kiselina (6)

    (1)  Alfa-tokoferol < 20 %, beta-tokoferol < 10 %, gama-tokoferol 50–70 % i delta-tokoferol 10–30 %.

    (2)  Tipična razina pojedinačnih tokoferola i tokotrienola:

    —

    115 mg/g alfa-tokoferola (101 mg/g minimum)

    —

    5 mg/g beta-tokoferola (< 1 mg/g minimum)

    —

    45 mg/g gama-tokoferola (25 mg/g minimum)

    —

    12 mg/g delta-tokoferola (3 mg/g minimum)

    —

    67 mg/g alfa-tokotrienola (30 mg/g minimum)

    —

    < 1 mg/g beta-tokotrienola (< 1 mg/g minimum)

    —

    82 mg/g gama-tokotrienola (45 mg/g minimum)

    —

    5 mg/g delta-tokotrienola (< 1 mg/g minimum).

    (3)  Menakinon je uglavnom u obliku menakinona-7 i minimalni udio menakinona-6.

    (4)  Može sadržavati do 2 % treonata.

    (5)  Selenom obogaćeni kvasci proizvedeni iz kulture u prisutnosti natrijevog selenita kao izvora selena sadrže, u sušenom obliku stavljenom na tržište, najviše 2,5 mg Se/g. Dominantna vrsta organskog selena prisutna u kvascu je selenometionin (između 60 i 85 % ukupnog ekstrahiranog selena u proizvodu). Sadržaj drugih organskih selenovih spojeva, uključujući selenocistein, ne smije prijeći 10 % ukupnog ekstrahiranog selena. Razine anorganskog selena u pravilu ne smiju prelaziti 1 % ukupnog ekstrahiranog selena.

    (6)  U obliku gela.”

    PRILOG III.

    „PRILOG II.

    Kemijski oblici vitamina i mineralne tvari koji se mogu dodati hrani

    1.   Kemijski oblici vitamina

    VITAMIN A

    retinol

    retinil-acetate

    retinil-palmitate

    beta-karoten

    VITAMIN D

    kolekalciferol

    ergokalciferol

    VITAMIN E

    D-alfa-tokoferol

    DL-alfa-tokoferol

    D-alfa-tokoferil acetat

    DL-alfa-tokoferil acetat

    D-alfa-tokoferil kiseli sukcinat

    VITAMIN K

    filokinon (fitomenadion)

    menakinon (1)

    VITAMIN B1

    tiamin-hidroklorid

    tiamin-mononitrat

    VITAMIN B2

    riboflavin

    natrijev riboflavin-5’-fosfat

    NIACIN

    nikotinska kiselina

    nikotinamid

    PANTOTENSKA KISELINA

    kalcijev D-pantotenat

    natrijev D-pantotenat

    dekspantenol

    VITAMIN B6

    piridoksin-hidroklorid

    piridoksin 5′-fosfat

    piridoksin dipalmitat

    FOLNA KISELINA

    pteroilmonoglutaminska kiselina

    kalcijev-L-metilfolat

    VITAMIN B12

    cijanokobalamin

    hidroksokobalamin

    BIOTIN

    D-biotin

    VITAMIN C

    L-askorbinska kiselina

    natrijev L-askorbat

    kalcijev L-askorbat

    kalijev L-askorbat

    L-askorbil 6-palmitat

    2.   Mineralne tvari

    kalcijev karbonat

    kalcijev klorid

    kalcijev citrat malat

    kalcijeve soli limunske kiseline

    kalcijev glukonat

    kalcijev glicerofosfat

    kalcijev laktat

    kalcijeve soli ortofosforne kiseline

    kalcijev hidroksid

    kalcijev malat

    kalcijev oksid

    kalcijev sulfat

    magnezijev acetat

    magnezijev karbonat

    magnezijev klorid

    magnezijeve soli limunske kiseline

    magnezijev glukonat

    magnezijev glicerofosfat

    magnezijeve soli ortofosforne kiseline

    magnezijev laktat

    magnezijev hidroksid

    magnezijev oksid

    magnezijev kalij citrat

    magnezijev sulfat

    željezov bisglicinat

    željezov karbonat

    željezov citrat

    željezov amonijev citrat

    željezov glukonat

    željezov fumarat

    željezo natrij difosfat

    željezov laktat

    željezov sulfat

    željezov difosfat (željezov pirofosfat)

    željezov saharat

    elementarno željezo (reducirano karbonilom, vodikom i elektrolitički)

    bakrov karbonat

    bakrov citrat

    bakrov glukonat

    bakrov sulfat

    kompleks lizina s bakrom

    natrijev jodid

    natrijev jodat

    kalijev jodid

    kalijev jodat

    cinkov acetat

    cinkov bisglicinat

    cinkov klorid

    cinkov citrat

    cinkov glukonat

    cinkov laktat

    cinkov oksid

    cinkov karbonat

    cinkov sulfat

    manganov karbonat

    manganov klorid

    manganov citrat

    manganov glukonat

    manganov glicerofosfat

    manganov sulfat

    natrijev bikarbonat

    natrijev karbonat

    natrijev citrat

    natrijev glukonat

    natrijev laktat

    natrijev hidroksid

    natrijeve soli ortofosforne kiseline

    selenom obogaćeni kvasci (2)

    natrijev selenat

    natrijev hidrogen selenit

    natrijev selenit

    natrijev fluorid

    kalijev fluorid

    kalijev bikarbonat

    kalijev karbonat

    kalijev klorid

    kalijev citrat

    kalijev glukonat

    kalijev glicerofosfat

    kalijev laktat

    kalijev hidroksid

    kalijeve soli ortofosforne kiseline

    kromov (III) klorid i njegov heksahidrat

    kromov (III) sulfat i njegov heksahidrat

    amonijev molibdat (molibden (VI))

    natrijev molibdat (molibden (VI))

    borna kiselina

    natrijev borat

    (1)  Menakinon je uglavnom u obliku menakinona-7 i minimalni udio menakinona-6.

    (2)  Selenom obogaćeni kvasci proizvedeni iz kulture u prisutnosti natrijevog selenita kao izvora selena sadrže, u sušenom obliku stavljenom na tržište, najviše 2,5 mg Se/g. Dominantna vrsta organskog selena prisutna u kvascu je selenometionin (između 60 i 85 % ukupnog ekstrahiranog selena u proizvodu). Sadržaj drugih organskih selenovih spojeva, uključujući selenocistein, ne smije prijeći 10 % ukupnog ekstrahiranog selena. Razine anorganskog selena u pravilu ne smiju prelaziti 1 % ukupnog ekstrahiranog selena.”

    Top