This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32008R0859
Commission Regulation (EC) No 859/2008 of 20 August 2008 amending Council Regulation (EEC) No 3922/91 as regards common technical requirements and administrative procedures applicable to commercial transportation by aeroplane
Uredba Komisije (EZ) br. 859/2008 od 20. kolovoza 2008. o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 u odnosu na usklađivanje tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka koji se primjenjuju na komercijalni zračni prijevoz
Uredba Komisije (EZ) br. 859/2008 od 20. kolovoza 2008. o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 u odnosu na usklađivanje tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka koji se primjenjuju na komercijalni zračni prijevoz
SL L 254, 20.9.2008, p. 1–238
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV) Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima
(HR)
In force
07/Sv. 22 |
HR |
Službeni list Europske unije |
72 |
32008R0859
L 254/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 859/2008
od 20. kolovoza 2008.
o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 u odnosu na usklađivanje tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka koji se primjenjuju na komercijalni zračni prijevoz
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3922/91 od 16. prosinca 1991. o usklađivanju tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka u području civilnog zrakoplovstva (1), a posebno njezin članak 11. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Uredbom (EEZ) br. 3922/91 predviđa se da Komisija donosi izmjene zajedničkih tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka navedenih u njezinom Prilogu III., koje su potrebne radi znanstvenog i tehničkog napretka. |
(2) |
Prilog III. Uredbi (EEZ) br., 3922/91 temelji se na skupu usklađenih pravila koja su donijele Zajedničke zrakoplovne vlasti (Joint Aviation Authorities – JAA) i koja se nazivaju Zajednički zrakoplovni zahtjevi za komercijalni zračni prijevoz (zrakoplovi) (JAR-OPS 1). |
(3) |
Uredbom (EEZ) br. 8/2008 (2) ažuriran je Prilog III. kako bi se u njemu odrazile izmjene JAR-OPS-a provedene od 1. siječnja 2005. (izmjene 9 do 12), prije datuma početka primjene tog Priloga (16. srpanj 2008.). |
(4) |
Na temelju daljnjeg rada Europske agencije za sigurnost zračnog prometa, do donošenja provedbenih uredaba predviđenih Uredbom (EZ) 8/2008, taj bi se Prilog morao ponovno izmijeniti kako bi se uključili određeni detaljni tehnički i operativni zahtjevi koji se odnose na najvažnije elemente u vezi sa sigurnosti navedenom u tom Prilogu. |
(5) |
Te nove zahtjeve trebalo bi početi primjenjivati bez odlaganja. Međutim, industriji i nadležnim tijelima potrebno je pripremno razdoblje za provedbu složenih odredaba koje se odnose na operacije u svim vremenskim uvjetima i osposobljavanje kabinskog osoblja. |
(6) |
Prilog III. Uredbi (EEZ) br. 3922/91 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(7) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za sigurnost zračnog prometa uspostavljenog člankom 12. Uredbe (EEZ) br. 3922/91, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog III. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3922/1991 zamjenjuje se Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
1. Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
2. Odredbe Priloga ovoj Uredbi koje se odnose na stavke OPS 1.1005, OPS 1.1010, OPS 1.1015, Dodatak 1. stavku OPS 1.1005, Dodatak 1. stavku OPS 1.1010, Dodatak 1. stavku OPS 1.1015 i Dodatak 3. stavcima OPS 1.1005/1.1010/1.1015, primjenjuju se od 16. srpnja 2009.
3. Odredbe Priloga ovoj Uredbi koje se odnose na stavke OPS 1.430, OPS 1.435, OPS 1.440, OPS 1.450, OPS 1.455, OPS 1.460, Dodatak 1. stavku OPS 1.430, Dodatak 1. stavku OPS 1.440, Dodatak 1. stavku OPS 1.450 i Dodatak 1. stavku OPS 1.455, primjenjuju se od 16. srpnja 2011.
4. Do primjene odredaba iz stavaka 2. i 3. nastavljaju se primjenjivati odgovarajuće odredbe Priloga Uredbi (EEZ) 8/2008.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. kolovoza 2008.
Za Komisiju
Antonio TAJANI
Potpredsjednik
(1) SL L 373, 31.12.1991., str. 4.
(2) SL L 10, 12.1.2008., str. 1.
PRILOG
PRILOG III.
Zajednički tehnički zahtjevi i upravni postupci koji se primjenjuju na komercijalni zračni prijevoz zrakoplovom
OPS 1: Komercijalni zračni prijevoz (zrakoplovi)
Sadržaj (opći pregled)
PODODJELJAK A |
— |
Područje primjene i definicije |
PODODJELJAK B |
— |
Općenito |
PODODJELJAK C |
— |
Certificiranje i nadziranje operatora |
PODODJELJAK D |
— |
Operativni postupci |
PODODJELJAK E |
— |
Operacije u svim vremenskim uvjetima |
PODODJELJAK F |
— |
Performansa općenito |
PODODJELJAK G |
— |
Performansa klase A |
PODODJELJAK H |
— |
Performansa klase B |
PODODJELJAK I |
— |
Performansa klase C |
PODODJELJAK J |
— |
Masa i ravnoteža |
PODODJELJAK K |
— |
Instrumenti i oprema |
PODODJELJAK L |
— |
Komunikacijska i navigacijska oprema |
PODODJELJAK M |
— |
Održavanje zrakoplova |
PODODJELJAK N |
— |
Letačka posada |
PODODJELJAK O |
— |
Kabinska posada |
PODODJELJAK P |
— |
Priručnici, dnevnici i evidencije |
PODODJELJAK Q |
— |
Ograničenja vremena letenja i vremena provedenog na dužnosti i zahtjevi u vezi s odmorom |
PODODJELJAK R |
— |
Zračni prijevoz opasnog tereta |
PODODJELJAK S |
— |
Zaštita |
PODODJELJAK A
PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE
OPS 1.001
Područje primjene
U dijelu 1. OPS-a propisuju se zahtjevi koji se primjenjuju na operaciju bilo kojeg civilnog zrakoplova u svrhu komercijalnog zračnog prijevoza koji obavlja bilo koji operator čije je glavno sjedište i, ako postoji, registrirano sjedište u državi članici, dalje u tekstu operator. OPS 1 se ne primjenjuje:
1. |
na zrakoplove koji se koriste u vojne, carinske ili policijske svrhe; niti |
2. |
na letove koji se obavljaju radi spuštanja padobranaca i gašenja požara te s tim povezane letove pozicioniranja i povratne letove na kojima se prevoze osobe koje se obično prevoze pri spuštanju padobranaca ili gašenju požara; niti |
3. |
na letove koji se obavljaju neposredno prije, tijekom ili neposredno nakon obavljanja radova iz zraka pod uvjetom da su ti letovi povezani s radovima iz zraka i da se na njima, osim članova posade, ne prevozi više od 6 osoba neophodnih za obavljanje radova iz zraka. |
OPS 1.003
Definicije
(a) |
Za potrebe ovog Priloga:
|
(b) |
Dio M i dio 145 koji se navode u ovom Prilogu dijelovi su iz Uredbe Komisije (EZ) br. 2042/2003 (1). |
PODODJELJAK B
OPĆENITO
OPS 1.005
Općenito
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom u svrhu komercijalnog zračnog prijevoza na način koji nije u skladu s dijelom 1. OPS-a. Za operacije zrakoplova koji imaju klasu performanse B, ublaženi zahtjevi mogu se naći u Dodatku 1. stavku OPS 1.005 podstavku (a). |
(b) |
Operator mora ispunjavati primjenjive retroaktivne zahtjeve plovidbenosti za zrakoplove kojima obavlja komercijalni zračni prijevoz. |
(c) |
Svakim se zrakoplovom operira u skladu s uvjetima iz njegove svjedodžbe o plovidbenosti i u okviru odobrenih ograničenja sadržanih u njegovom letačkom priručniku zrakoplova. |
(d) |
Svi uređaji za simulirano osposobljavanje (STD) kao što su simulatori letenja ili uređaji za osposobljavanje za letenje (FTD), koji zamjenjuju zrakoplov za svrhe osposobljavanja i/ili provjere, moraju ispunjavati zahtjeve koji se primjenjuju na uređaje za simulirano osposobljavanje. Operator koji namjerava upotrebljavati takav STD mora dobiti odobrenje nadležnog tijela. |
OPS 1.020
Zakoni, drugi propisi i postupci – Odgovornosti operatora
Operator mora osigurati:
1. |
da je svim zaposlenicima stavljeno na znanje da moraju poštovati zakone, druge propise i postupke onih država u kojima se obavljaju operacije, a koji se odnose na obavljanje njihovih dužnosti; i |
2. |
da su svi članovi posade upoznati sa zakonima, drugim propisima i postupcima koji se odnose na obavljanje njihovih dužnosti. |
OPS 1.025
Zajednički jezik
(a) |
Operator mora osigurati da svi članovi posade mogu komunicirati na zajedničkom jeziku. |
(b) |
Operator mora osigurati da svi članovi operativnog osoblja razumiju jezik na kojem su napisani oni dijelovi operativnog priručnika koji se odnose na njihove dužnosti i odgovornosti. |
OPS 1.030
Lista minimalne opreme – Odgovornosti operatora
(a) |
Operator za svaki zrakoplov utvrđuje listu minimalne opreme (MEL) koju odobrava nadležno tijelo. Ona se temelji na glavnoj listi minimalne opreme (MMEL) (ako postoji), koju je odobrilo nadležno tijelo, ali ne smije biti manje ograničavajuća od nje. |
(b) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom na način koji nije u skladu s MEL-om, osim ako to odobri nadležno tijelo. Bilo kojim takvim dopuštenjem ne dopušta se ni u kakvim okolnostima operacija kojom se ne poštuju ograničenja iz MMEL-a. |
OPS 1.035
Sustav kvalitete
(a) |
Operator uspostavlja jedan sustav kvalitete i imenuje jednog voditelja kvalitete koji nadzire sukladnost s postupcima i primjerenost postupaka potrebnih za osiguravanje sigurnih operativnih praksa i plovidbenih zrakoplova. Nadzor sukladnosti mora uključivati sustav povratnih informacija odgovornom rukovoditelju (vidjeti također stavak OPS 1.175 podstavak (h)), kako bi se prema potrebi osigurale korektivne mjere. |
(b) |
Sustav kvalitete mora uključivati program osiguravanja kvalitete koji sadrži postupke namijenjene za provjeru da li se sve operacije obavljaju u skladu sa svim primjenjivim zahtjevima, standardima i postupcima. |
(c) |
Sustav kvalitete i voditelj kvalitete moraju biti prihvatljivi nadležnom tijelu. |
(d) |
Sustav kvalitete mora biti opisan u odgovarajućoj dokumentaciji. |
(e) |
Neovisno o gornjem podstavku (a), nadležno tijelo može prihvatiti dva voditelja kvalitete, jednog za operacije i jednog za održavanje, pod uvjetom da operator ima jednu jedinicu za upravljanje kvalitetom, kako bi se osiguralo da se sustav kvalitete primjenjuje ujednačeno na cjelokupnu djelatnost. |
OPS 1.037
Program za sprečavanje nesreća i sigurnost leta
(a) |
Operator uspostavlja i održava program za sprečavanje nesreća i sigurnost leta, koji može biti sastavni dio sustava kvalitete i uključuje:
|
(b) |
Za prijedloge korektivnih mjera koji proizlaze iz programa za sprečavanje nesreća i sigurnost leta, odgovorna je osoba koja je nadležna za upravljanje programom. |
(c) |
Učinkovitost promjena koje proizlaze iz prijedloga korektivnih mjera utvrđenih programom za sprečavanje nesreća i sigurnost leta, nadzire voditelj kvalitete. |
OPS 1.040
Članovi posade
(a) |
Operator osigurava da su svi operativni članovi letačke i kabinske posade osposobljeni i stručni za obavljanje zadaća koje su im dodijeljene. |
(b) |
Kada postoje članovi posade, koji nisu članovi kabinske posade, a koji obavljaju svoje zadaće u putničkoj kabini zrakoplova, operator osigurava:
|
OPS 1.050
Informacije u vezi s potragom i spašavanjem
Operator osigurava da su u pilotskoj kabini lako dostupne bitne informacije koje se odnose na predviđeni let u vezi sa službama za potragu i spašavanje.
OPS 1.055
Informacije o opremi za slučaj opasnosti i opremi za preživljavanje koja se nalazi u zrakoplovu
Operator osigurava da su liste koje sadrže informacije o opremi za slučaj opasnosti i opremi za preživljavanje, koje se nalaze u svim njegovim zrakoplovima, na raspolaganju za trenutačno obavješćivanje centara za koordinaciju potrage i spašavanja. Ove informacije sadrže, kako je primjereno, podatke o broju, boji i vrsti splavi za spašavanje i pirotehničke opreme, detalje o medicinskim sredstvima za prvu pomoć, zalihama vode, te vrsti i frekvencijama prenosive radio-opreme za slučaj opasnosti.
OPS 1.060
Pristajanje na vodu
Operator ne smije operirati zrakoplovom s više od 30 odobrenih putničkih sjedala na letovima iznad vode, na udaljenosti od kopna primjerenog za slijetanje u slučaju nužde većoj od 120 minuta pri putnoj brzini ili 400 nautičkih milja, ovisno što je od toga manje, ako zrakoplov ne ispunjava zahtjeve za prisilno slijetanje na vodu, propisane u primjenjivim propisima o plovidbenosti.
OPS 1.065
Prijevoz bojnog oružja i bojnog streljiva
(a) |
Operator ne smije prevoziti bojno oružje i streljivo ako za to nije dobio odobrenje svih uključenih država. |
(b) |
Operator osigurava da je bojno oružje i streljivo:
|
(c) |
Operator osigurava da se zapovjednik zrakoplova prije početka leta obavijesti o detaljima o bilo kakvom bojnom oružju i streljivu koje će se prevoziti i o njegovom smještaju u zrakoplovu. |
OPS 1.070
Prijevoz sportskog oružja i sportskog streljiva
(a) |
Operator poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao da mu se prijavi bilo kakvo sportsko oružje koje će se prevoziti zrakoplovom. |
(b) |
Operator koji prihvati prijevoz sportskog oružja osigurava da je ono:
|
(c) |
Streljivo sportskog oružja može se prevoziti u prijavljenoj putničkoj prtljazi uz stanovita ograničenja, u skladu s Tehničkim uputama (vidjeti stavak OPS 1.1160 podstavak (b) točku 5.), kako je definirano u stavku OPS 1.1150 podstavku (a) točki 15. |
OPS 1.075
Način prijevoza osoba
Operator poduzima sve mjere kako bi osigurao da se tijekom leta niti jedna osoba ne nalazi u bilo kojem dijelu zrakoplova koji nije namijenjen za smještaj osoba, osim ako zapovjednik zrakoplova dopusti privremeni pristup u bilo koji dio zrakoplova:
1. |
radi poduzimanja mjera potrebnih za sigurnost zrakoplova ili bilo koje osobe, životinje ili robe u njemu; |
2. |
u kojem se prevozi teret ili zalihe, a radi se o dijelu koji je projektiran tako da mu osoba može pristupiti tijekom leta zrakoplova. |
OPS 1.080
Namjerno ostavljeno prazno
OPS 1.085
Odgovornosti posade
(a) |
Član posade je odgovoran za pravilno obavljanje svojih dužnosti:
|
(b) |
Član posade:
|
(c) |
Ništa u gornjem stavku (b) ne obvezuje člana posade da izvješćuje o događaju o kojem je već izvijestio drugi član posade. |
(d) |
Član posade ne smije obavljati dužnosti u zrakoplovu:
|
(e) |
Član posade podliježe odgovarajućim zahtjevima što se tiče konzumiranja alkohola, koje utvrđuje operator i prihvaća nadležno tijelo, a koji nisu manje ograničavajući od sljedećih zahtjeva:
|
(f) |
Zapovjednik zrakoplova:
|
(g) |
Zapovjednik zrakoplova ili pilot kojem je dodijeljena zadaća upravljanja zrakoplovom, u slučaju izvanrednih događaja koji zahtijevaju trenutačno donošenje odluke i akciju, poduzima bilo koju mjeru koju smatra potrebnom u danim okolnostima. U tim slučajevima može, u interesu sigurnosti, odstupiti od pravila, operativnih postupaka i metoda. |
OPS 1.090
Autoritet zapovjednika zrakoplova
Operator poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao da sve osobe koje se prevoze zrakoplovom poštuju sve zakonite naredbe koje izdaje zapovjednika zrakoplova u svrhu osiguravanja sigurnosti zrakoplova i osoba ili stvari koje se njime prevoze.
OPS 1.095
Ovlast za taksiranje zrakoplova
Operator poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao da zrakoplovom koji je pod njegovom nadležnošću, po manevarskim površinama zračne luke ne taksira osoba koja nije član letačke posade, osim ako ta osoba koja sjedi za upravljačkim komandama zrakoplova:
1. |
ima odgovarajuće ovlaštenje operatora ili imenovanog zastupnika i ako je osposobljena za:
|
2. |
upoznata je s nacrtom zračne luke, rutama, znakovima, oznakama, svjetlima te signalima i uputama, frazeologijom i postupcima kontrole zračnog prometa, i sposobna je ispuniti operativne standarde potrebne za sigurno kretanje zrakoplova po zračnoj luci. |
OPS 1.100
Pristup pilotskoj kabini
(a) |
Operator mora osigurati da se niti jednoj osobi, osim članovima letačke posade koji su raspoređeni na određeni let, ne dopusti pristup u pilotsku kabinu ili prijevoz u pilotskoj kabini, osim ako je ta osoba:
|
(b) |
Zapovjednik zrakoplova osigurava:
|
(c) |
Za donošenje konačne odluke o dozvoli pristupa u pilotsku kabinu odgovoran je zapovjednik zrakoplova. |
OPS 1.105
Nedozvoljeni prijevoz
Operator poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da se u zrakoplovu ne može skriti niti osoba niti teret.
OPS 1.110
Prijenosni elektronički uređaji
Operator ne dopušta bilo kojoj osobi u zrakoplovu korištenje prijenosnog elektroničkog uređaja koji može negativno utjecati na performansu zrakoplovnih sustava i opreme te poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao da ih u zrakoplovu nitko ne koristi.
OPS 1.115
Alkohol i droge
Operator ne smije dopustiti da u zrakoplov uđe ili se u njemu nalazi bilo koja osoba koja je pod tolikim utjecajem alkohola ili droga da bi mogla ugroziti sigurnost zrakoplova ili osoba u njemu, i poduzima sve razumne mjere kako bi spriječio da takva osoba uđe u zrakoplov ili se u njemu nalazi.
OPS 1.120
Ugrožavanje sigurnosti
Operator poduzima sve potrebne mjere kako bi spriječio da bilo tko zbog nesmotrenosti ili nemara postupa ili propusti postupiti, čime:
1. |
ugrožava zrakoplov ili osobe u njemu; |
2. |
uzrokuje ili omogućuje da zrakoplov ugrozi bilo koju osobu ili imovinu. |
OPS 1.125
Dokumenti koji se moraju nalaziti u zrakoplovu
(a) |
Operator osigurava da se kod svakog leta u zrakoplovu nalaze sljedeći dokumenti ili njihove preslike:
|
(b) |
Svaki član letačke posade mora na svakom letu imati kod sebe važeću dozvolu člana letačke posade s odgovarajućim ovlaštenjima za svrhu leta. |
OPS 1.130
Priručnici koji se moraju nalaziti u zrakoplovu
Operator osigurava:
1. |
da se u zrakoplovu nalaze važeći dijelovi operativnog priručnika relevantni za dužnosti posade; |
2. |
da su oni dijelovi operativnog priručnika koji su potrebni za obavljanje leta lako dostupni posadi u zrakoplovu; i |
3. |
da se u zrakoplovu nalazi važeći letački priručnik zrakoplova osim ako je nadležno tijelo utvrdilo da operativni priručnik propisan u stavku OPS 1.045, Dodatku 1., dijelu B sadrži relevantne informacije za taj zrakoplov. |
OPS 1.135
Dodatne informacije i obrasci koji se moraju nalaziti u zrakoplovu
(a) |
Operator osigurava da se, osim dokumenata i priručnika propisanih u stavcima OPS 1.125 i OPS 1.130, u zrakoplovu na svakom letu nalaze sljedeće informacije i obrasci, koji odgovaraju vrsti i području operacije:
|
(b) |
Nadležno tijelo može dopustiti da informacije navedene u podstavku (a) ili dio tih informacija ne moraju biti u tiskanom obliku. Mora se osigurati prihvatljiv standard dostupnosti, upotrebljivosti i pouzdanosti. |
OPS 1.140
Informacije koje ostaju na zemlji
(a) |
Operator osigurava: Najmanje tijekom trajanja pojedinačnog leta ili niza letova:
|
(b) |
Informacije iz gornjeg podstavka (a) uključuju:
|
OPS 1.145
Ovlast za provjeru
Operator osigurava da se bilo koja osoba koju je ovlastilo nadležno tijelo može bilo kada ukrcati u bilo koji zrakoplov kojim se operira u skladu s AOC-om koji je izdalo to nadležno tijelo i letjeti u njemu te da može ući u pilotsku kabinu i ostati u njoj, s tim da zapovjednik zrakoplova može odbiti pristup u pilotsku kabinu ako bi se po njegovom/njezinom mišljenju time ugrozila sigurnost zrakoplova.
OPS 1.150
Predočavanje dokumentacije i zapisnika
(a) |
Operator:
|
(b) |
Zapovjednik zrakoplova u razumnom roku, nakon što je to od njega zatražila osoba koju je ovlastilo nadležno tijelo, predočava toj osobi dokumentaciju koja se mora nositi u zrakoplovu. |
OPS 1.155
Čuvanje dokumentacije
Operator osigurava:
1. |
da se svi izvorni dokumenti ili njihove kopije koje mora čuvati, čuvaju propisano vrijeme, čak i u slučaju kada prestane biti operator tog zrakoplova; i |
2. |
ako član posade, za kojeg je operator vodio evidenciju o vremenu letačke dužnosti, dužnosti i vremenu odmora postane član posade drugog operatora, da se tom novom operatoru te evidencije stave na raspolaganje. |
OPS 1.160
Čuvanje, predočavanje i upotreba zapisa uređaja za snimanje podataka o letu
(a) |
Čuvanje zapisa:
|
(b) |
Predočavanje zapisa Operator zrakoplova u kojem se nalazi uređaj za snimanje podataka o letu mora u razumnom roku, nakon što to zatraži nadležno tijelo, predočiti bilo kakav zapis koji je zabilježen uređajem za snimanje podataka o letu, a koji je dostupan ili koji je bio sačuvan. |
(c) |
Korištenje zapisa
|
OPS 1.165
Zakup
(a) |
Terminologija Izrazi koji se upotrebljavaju u ovom stavku imaju sljedeće značenje:
|
(b) |
Zakupi zrakoplova između operatora Zajednice
|
(c) |
Zakupi zrakoplova između operatora Zajednice i bilo kojeg subjekta koji nije operator Zajednice:
|
Dodatak 1. stavku OPS 1.005 točki (a)
Operacije zrakoplova klase performanse B
(a) |
Terminologija
|
(b) |
Operacije na koje se primjenjuje ovaj Dodatak, mogu se obavljati u skladu sa slijedećim olakšicama:
|
Dodatak 1 stavku OPS 1.125
Dokumenti koji moraju biti u zrakoplovu
vidjeti stavak OPS 1.125
U slučaju gubitka ili krađe dokumenata navedenih u stavku OPS 1.125, dozvoljen je nastavak operacije dok zrakoplov ne sleti u bazu ili na mjesto na kojem se mogu dobiti zamjenski dokumenti.
PODODJELJAK C
CERTIFICIRANJE I NADZIRANJE OPERATORA
OPS 1.175
Opća pravila za certificiranje operatora
Napomena 1: U Dodatku 1. ovom stavku navedeni su sadržaj i uvjeti AOC-a.
Napomena 2: U Dodatku 2. ovom stavku navedeni su zahtjevi u vezi s upravljanjem i organizacijom.
(a) |
Operator smije operirati zrakoplovom u svrhu komercijalnog zračnog prijevoza samo u skladu s uvjetima iz svjedodžbe o sposobnosti zračnog prijevoznika (AOC). |
(b) |
Podnositelj zahtjeva za izdavanje AOC-a ili izmjenu AOC-a, mora nadležnom tijelu dopustiti ispitivanje svih sigurnosnih aspekata predložene operacije. |
(c) |
Podnositelj zahtjeva za izdavanje AOC-a:
|
(d) |
Ako operator ima zrakoplove registrirane u različitim državama članicama, moraju se donijeti odgovarajući sporazumi kako bi se osigurao odgovarajući nadzor sigurnosti. |
(e) |
Operator omogućuje nadležnom tijelu pristup u svoju organizaciju i zrakoplove te, u vezi s održavanjem, omogućuje pristup bilo kojoj povezanoj organizaciji za održavanje iz dijela-145. radi utvrđivanja stalne sukladnosti sa stavkom OPS 1. |
(f) |
AOC se može izmijeniti, suspendirati ili opozvati ako nadležno tijelo više nije uvjereno da operator može održavati sigurne operacije. |
(g) |
Operator mora dokazati nadležnom tijelu:
|
(h) |
Operator mora imenovati odgovornog rukovoditelja, prihvatljivog nadležnom tijelu, koji ima korporacijsku ovlast za osiguravanje da se sve operacije i aktivnosti održavanja mogu financirati i obavljati u skladu sa standardom koji zahtijeva nadležno tijelo. |
(i) |
Operator mora imenovati osobe za određena radna mjesta, prihvatljive nadležnom tijelu, koje su odgovorne za upravljanje i nadziranje sljedećih područja:
|
(j) |
Jedna osoba može pokrivati više od jedne nominirane pozicije, ako je to prihvatljivo nadležnom tijelu, ali za operatore koji zapošljavaju 21 ili više osoba s punim radnim vremenom, zahtjeva se da najmanje dvije osobe pokrivaju četiri područja odgovornosti. |
(k) |
Za operatore koji zapošljavaju 20 ili manje osoba s punim radnim vremenom, jednu ili više nominiranih pozicija može pokrivati odgovorni rukovoditelj, ako je to prihvatljivo nadležnom tijelu. |
(l) |
Operator mora osigurati da se svaki let obavlja u skladu s odredbama Operativnog priručnika. |
(m) |
Operator mora osigurati primjerenu opremu za zemaljske usluge, kako bi osigurao sigurno upravljanje svojim letovima. |
(n) |
Operator mora osigurati da su njegovi zrakoplovi opremljeni i njegova posada osposobljena u skladu sa zahtjevima za područje i vrstu operacije. |
(o) |
Operator mora u skladu s dijelom M ispunjavati zahtjeve u vezi s održavanjem za sve zrakoplove kojima operira u skladu s uvjetima iz svog AOC-a. |
(p) |
Operator mora nadležnom tijelu dostaviti primjerak Operativnog priručnika, kako je navedeno u pododjeljku P, te sve njegove izmjene i revizije. |
(q) |
Operator mora održavati potporna operativna sredstva u glavnoj operativnoj bazi, primjerena za područje i vrstu operacije. |
OPS 1.180
Izdavanje, izmjena i produženje valjanosti AOC-a
(a) |
Operatoru se neće izdati AOC, odobriti promjena AOC-a ili produžiti valjanost AOC-a, ako:
|
(b) |
Bez obzira na odredbe iz stavka OPS 1.185 podstavka (f), operator mora u najkraćem roku obavijestiti nadležno tijelo o bilo kakvim promjenama podataka dostavljenih u skladu s donjim stavkom OPS 1.185 podstavkom (a). |
(c) |
Ako nadležno tijelo smatra da nisu ispunjeni zahtjevi iz gornjeg podstavka (a), ono može zatražiti obavljanje jednog ili više pokaznih letova, koji se obavljaju kao da se radi o letovima u komercijalnom zračnom prijevozu. |
OPS 1.185
Upravni zahtjevi
(a) |
Operator osigurava da se u prvi zahtjev za AOC, i ako je primjereno, u zahtjev za njegovu izmjenu ili produženje valjanosti, uključe sljedeće informacije:
|
(b) |
Samo u odnosu na operatorov sustav održavanja, u prvi zahtjev za AOC, i ako je primjereno, u zahtjev za svaku njegovu izmjenu ili produženje valjanosti, te za svaki tip zrakoplova kojim će se operirati, moraju se uključiti sljedeće informacije:
|
(c) |
Zahtjev za prvo izdavanje AOC-a mora se podnijeti najmanje 90 dana prije datuma početka namjeravane operacije, s tim da se operativni priručnik može dostaviti kasnije, ali najmanje 60 dana prije datuma početka namjeravane operacije. |
(d) |
Zahtjev za izmjenu AOC-a mora se podnijeti najmanje 30 dana prije datuma početka namjeravane operacije, osim ako se ne dogovori drukčije. |
(e) |
Zahtjev za produženje valjanosti AOC-a mora se podnijeti najmanje 30 dana prije isteka njegovog razdoblja valjanosti, osim ako se ne dogovori drukčije. |
(f) |
Osim u iznimnim okolnostima, nadležno tijelo se mora obavijestiti najmanje 10 dana unaprijed o prijedlogu promjene imenovane odgovorne osobe. |
Dodatak 1. stavku OPS 1.175
Sadržaj i uvjeti svjedodžbe o sposobnosti zračnog prijevoznika
U AOC-u se navodi:
(a) |
Ime i lokacija (glavno mjesto poslovanja) operatora; |
(b) |
Datum izdavanja i razdoblje valjanosti; |
(c) |
Opis vrste odobrenih operacija; |
(d) |
Tip(ovi) zrakoplova koji su odobreni za upotrebu; |
(e) |
Registracijske oznake odobrenih zrakoplova, s tim da se operatoru može odobriti sustav za obavješćivanje nadležnog tijela o registracijskim oznakama zrakoplova kojima se operira u skladu s njegovim AOC-om; |
(f) |
Odobrena područja operacija; |
(g) |
Posebna ograničenja; i |
(h) |
Posebna ovlaštenja/odobrenja, npr.:
|
Dodatak 2. stavku OPS 1.175
Upravljanje i organizacija nositelja AOC-a
(a) |
Općenito Operator mora imati stabilnu i učinkovitu upravnu strukturu kako bi osigurao sigurno obavljanje zračnih operacija. Imenovane odgovorne osobe moraju imati rukovodeće sposobnosti i odgovarajuće tehničke/operativne kvalifikacije u zrakoplovstvu. |
(b) |
Imenovane odgovorne osobe:
|
(c) |
Primjerenost osoblja i nadzor nad osobljem:
|
(d) |
Smještajne pogodnosti
|
(e) |
Dokumentacija. Operator mora organizirati izradu priručnika i njihovih izmjena te druge dokumentacije. |
PODODJELJAK D
OPERATIVNI POSTUPCI
OPS 1.192
Terminologija
Dolje navedeni izrazi upotrebljavaju se u okviru ove Uredbe.
(a) |
Odgovarajući aerodrom. Aerodrom koji operator smatra zadovoljavajućim, uzimajući u obzir primjenjive zahtjeve u pogledu performanse i karakteristike uzletno-sletne staze; u očekivano vrijeme upotrebe, aerodrom će biti na raspolaganju i bit će opremljen potrebnim pomoćnim uslugama kao što su ATS, dovoljna rasvjeta, komunikacije, meteorološke usluge, navigacijska potpora i službe za hitne slučajeve. |
(b) |
ETOPS (operacije povećanog doleta dvomotornim zrakoplovima). ETOPS operacije su operacije dvomotornim zrakoplovima koje je nadležno tijela odobrilo (odobrenje za ETOPS) za obavljanje operacija na udaljenosti koje premašuju graničnu udaljenost od odgovarajućeg aerodroma, utvrđenu u skladu sa stavkom OPS 1.245 točkom (a). |
(c) |
Odgovarajući alternativni ETOPS aerodrom na ruti. Odgovarajući aerodrom koji dodatno, u očekivano vrijeme upotrebe, ima ATS opremu i najmanje jedan postupak instrumentalnog prilaženja. |
(d) |
Alternativni aerodrom na ruti (ERA). Odgovarajući aerodrom na ruti koji se može zahtijevati u fazi planiranja. |
(e) |
3 % ERA. Alternativni aerodrom na ruti odabran u svrhu smanjenja količine goriva za nepredviđene situacije na 3 %. |
(f) |
Izolirani aerodrom. Ako je to prihvatljivo nadležnom tijelu, odredišni se aerodrom može smatrati izoliranim aerodromom ako je količina potrebnoga goriva (gorivo za preusmjeravanje plus konačna rezerva) do najbližeg odgovarajućeg alternativnog odredišnog aerodroma veća od: Za zrakoplove sa stapnim strojevima, gorivo potrebno za 45 minuta leta plus 15 % planiranog vremena letenja koje se provede na putnoj razini, ili za dva sata, ovisno što je manje; ili Za zrakoplove s turbinskim motorima, gorivo za dva sata leta pri uobičajenoj putnoj potrošnji iznad odredišnog aerodroma uključujući konačno rezervno gorivo. |
(g) |
Ekvivalentni položaj. Položaj koji se može utvrditi pomoću udaljenosti DME-a, primjereno pozicioniranog NDB-a ili pomoću točke VOR, SRE ili PAR ili bilo kakve druge prikladne točke između tri i pet milja od praga po kojima se može neovisno utvrditi položaj zrakoplova. |
(h) |
Kritične faze leta. Kritične faze leta su zalet za polijetanje, uzletna putanja leta, završno prilaženje, slijetanje uključujući zaustavljanje i bilo koje druge faze leta po nahođenju zapovjednika zrakoplova. |
(i) |
Gorivo za nepredviđene okolnosti. Gorivo potrebno za kompenzaciju nepredviđenih čimbenika koji bi mogli utjecati na potrošnju goriva do odredišnog aerodroma, kao što su odstupanja pojedinačnih zrakoplova od podataka o predviđenoj potrošnji goriva, odstupanja od prognoziranih vremenskih uvjeta i odstupanja od planiranih ruta i/ili putnih razina/visina leta. |
(j) |
Odvojene uzletno-sletne staze. Uzletno-sletne staze na istom aerodromu, koje su odvojene površine za slijetanje. Ove uzletno-sletne staze se mogu preklapati ili križati na takav način da, ako je jedna od uzletno-sletnih staza blokirana, to ne sprečava planiranu vrstu operacija na drugoj uzletno-sletnoj stazi. Svaka uzletno-sletna staza mora imati odvojeni postupak prilaženja temeljen na zasebnoj navigacijskoj potpori. |
(k) |
Odobrena putna brzina s jednim motorom izvan pogona. Za ETOPS operacije, odobrena putna brzina s jednim motorom izvan pogona za namjeravano područje operacija, je brzina unutar certificiranih ograničenja zrakoplova, koju određuje operator a odobrava regulatorno nadležno tijelo. |
(l) |
ETOPS područje. ETOPS područje je područje koje obuhvaća zračni prostor unutar kojeg ETOPS odobreni zrakoplov premašuje specificirano vrijeme letenja u mirnom zraku (u standardnim uvjetima) pri odobrenoj putnoj brzini s jednim motorom izvan pogona od odgovarajućeg alternativnog ETOPS aerodroma na ruti. |
(m) |
Otprema. Minimumi za planiranje ETOPS-a primjenjuju se do otpreme. Otprema je trenutak kada se zrakoplov prvi put pomakne svojim vlastitim pogonom u svrhu uzlijetanja. |
OPS 1.195
Operativna kontrola
Operator:
(a) |
uspostavlja i održava metodu obavljanja operativne kontrole koju odobrava nadležno tijelo; i |
(b) |
obavlja operativnu kontrolu nad bilo kojim letom koji se obavlja pod uvjetima iz njegovog AOC-a. |
OPS 1.200
Operativni priručnik
Operator osigurava izradu operativnog priručnik u skladu s pododjeljkom P, koji je namijenjen upotrebi i usmjeravanju operativnog osoblja.
OPS 1.205
Stručnost operativnog osoblja
Operator osigurava da je sve osoblje kojem je povjereno obavljanje zemaljskih i letačkih operacija, ili je izravno uključeno u njih, pravilno osposobljeno, da je dokazalo sposobnosti za obavljanje svojih dužnosti te da su svjesni svojih odgovornosti i povezanosti takvih zadaća s operacijom u cjelini.
OPS 1.210
Uspostavljanje postupaka
(a) |
Operator uspostavlja postupke i upute za svaki tip zrakoplova, koje sadrže dužnosti članova zemaljskog osoblja i članova posade za sve vrste operacija na zemlji i tijekom leta. |
(b) |
Operator uspostavlja sustav kontrolnih lista koje članovi posade koriste za sve faze operacije zrakoplova u uobičajenim, neuobičajenim i hitnim uvjetima, kako je primjereno, kako bi osigurao da se slijede operativni postupci iz operativnog priručnika. |
(c) |
Operator ne zahtijeva da bilo koji član posade obavlja bilo kakve druge aktivnosti tijekom kritičnih faza leta osim onih koje su potrebne za sigurnu operaciju zrakoplova (vidjeti OPS 1.192). |
OPS 1.215
Upotreba službe kontrole zračnog prometa
Operator osigurava da se usluge kontrole zračnog prometa koriste za sve letove kadgod su dostupne.
OPS 1.216
Operativne upute tijekom leta
Operator osigurava da se njegove operativne upute tijekom leta, koje se odnose na promjenu plana leta, kada je moguće, koordiniraju s odgovarajućom jedinicom službe kontrole zračnog prometa prije nego što se pošalju u zrakoplov.
OPS 1.220
Odobravanje aerodroma od strane operatora
(vidjeti OPS 1.192)
Operator odobrava upotrebu samo onih aerodroma koji su odgovarajući za predmetni(e) tip(ove) zrakoplova i operaciju (operacije).
OPS 1.225
Operativni minimumi aerodroma
(a) |
Operator navodi operativne minimume aerodroma, koji se utvrđuje u skladu sa stavkom OPS 1.430. za svaki polazni, odredišni ili alternativni aerodrom koji je odobren za upotrebu u skladu sa stavkom OPS 1.220. |
(b) |
Svako povećanje koje propiše nadležno tijelo, mora se dodati minimumima navedenim u skladu s gornjim podstavkom (a). |
(c) |
Minimumi se za određenu vrstu postupka prilaženja i slijetanja smatra primjenjivim ako:
|
OPS 1.230
Postupci instrumentalnog odlaska i prilaženja
(a) |
Operator osigurava korištenje postupaka instrumentalnog odlaska i prilaženja koje je odobrila država u kojoj se nalaze aerodromi. |
(b) |
Neovisno o gornjem podstavku (a), zapovjednik može prihvatiti odobrenje ATC-a da odstupi od objavljene odlazne ili dolazne rute, pod uvjetom da se poštuju kriteriji za nadvisivanje prepreka i da se u potpunosti vodi računa o operativnim uvjetima. Završno prilaženje mora se obaviti vizualno ili u skladu s utvrđenim postupkom za instrumentalno prilaženje. |
(c) |
Operator može primjenjivati drukčije postupke od onih koji se koriste u skladu s gornjim podstavkom (a), samo ako ih je odobrila država u kojoj se nalazi aerodrom, ako su potrebni i ako ih je prihvatilo nadležno tijelo. |
OPS 1.235
Postupci za smanjenje buke
(vidjeti OPS 1.192)
Operator uspostavlja odgovarajuće operativne postupke za odlazak i prilaženje za svaki tip zrakoplova u skladu sa sljedećim:
(a) |
Operator osigurava da sigurnost ima prednost nad smanjivanjem buke; i |
(b) |
Ovi postupci moraju biti osmišljeni tako da su jednostavni i sigurni za upotrebu, bez značajnog povećavanja radnog opterećenje posade tijekom kritičnih faza leta; i |
(c) |
Za svaki tip zrakoplova moraju se odrediti dva postupka za odlazak, u skladu s dokumentom ICAO-a 8168 (Postupci za usluge u zračnoj plovidbi, ‚PANS-OPS’), svezak 1.:
|
OPS 1.240
Rute i područja operacija
(a) |
Operator osigurava da se operacije obavljaju samo duž takvih ruta i unutar takvih područja, za koje su ispunjeni sljedeću uvjeti:
|
(b) |
Operator osigurava da se operacije obavljaju u skladu s bilo kojim ograničenjima na rutama ili u područjima operacije, koja je propisalo nadležno tijelo. |
OPS 1.241
Operacije u definiranom zračnom prostoru sa smanjenim minimumom vertikalnog razdvajanja (RVSM)
Operator ne smije operirati zrakoplovom u definiranim dijelovima zračnog prostora, na kojima se, na temelju regionalnog sporazuma o zračnoj plovidbi, primjenjuje minimum vertikalnog razdvajanja od 300 m (1 000 ft), osim ako mu to ne odobri nadležno tijelo (odobrenje RVSM-a). (Vidjeti također OPS 1.872).
OPS 1.243
Operacije u područjima sa specificiranim zahtjevima u vezi s performansama navigacije
(a) |
Operator osigurava da je zrakoplov, kojim se operira u područjima ili kroz dijelove zračnog prostora ili na rutama za koje su specificirani zahtjevi u vezi s performansama navigacije, certificiran u skladu s tim zahtjevima i, ako je potrebno, da je nadležno tijelo izdalo odgovarajuće operativno odobrenje. (Vidjeti također stavak OPS 1.865 podstavak (c) točku 2., stavak OPS 1.870 i stavak 1.872). |
(b) |
Operator zrakoplova koji operira u područjima iz podstavka (a) osigurava da su svi postupci za nepredviđene okolnosti koje je odredilo nadležno tijelo odgovorno za dotični zračni prostor, uključeni u operativni priručniku. |
OPS 1.245
Najveća udaljenost od odgovarajućeg aerodroma za dvomotorne zrakoplove bez odobrenja za ETOPS
(vidjeti OPS 1.192)
(a) |
Osim ako nadležno tijelo to posebno ne odobri u skladu sa stavkom OPS 1.246 podstavkom (a) (odobrenje za ETOPS), operator ne smije operirati dvomotornim zrakoplovom na ruti koja sadrži točku čija je udaljenost od odgovarajućeg aerodroma (u standardnim uvjetima i mirnom zraku) veća od, u slučaju:
|
(b) |
Operator određuje brzinu za izračunavanje maksimalne udaljenosti do odgovarajućeg aerodroma za svaki tip ili varijantu dvomotornog zrakoplova, koja ne prelazi VMO koja se temelji na stvarnoj brzini zrakoplova koju zrakoplov može održavati s jednim motorom izvan pogona. |
(c) |
Operator mora osigurati da su sljedeći podaci, specifični za svaki tip ili varijantu, uključeni u operativni priručnik:
Napomena: Gore navedene brzine namijenjene su samo za upotrebu pri određivanju maksimalne udaljenosti do odgovarajućeg aerodroma. |
OPS 1.246
Operacije povećanog doleta dvomotornim zrakoplovima (ETOPS)
(vidjeti OPS 1.192)
(a) |
Operator ne obavlja operacije preko granične udaljenosti koja je određena u skladu sa stavkom OPS 1.245 osim ako mu nadležno tijelo to ne odobri (odobrenje za ETOPS). |
(b) |
Prije obavljanja ETOPS leta, operator osigurava da je dostupan odgovarajući alternativni ETOPS aerodrom na ruti, bilo unutar vremena preusmjeravanja koje je odobrio operator ili vremena preusmjeravanja koje se temelji na statusu upotrebljivosti zrakoplova dobivenom na temelju MEL-a, ovisno što je kraće. (Vidjeti također stavak OPS 1.297 podstavak (d)). |
OPS 1.250
Određivanje minimalnih visina leta
(a) |
Operator utvrđuje minimalne visine leta i metode za određivanje tih visina za sve segmente rute na kojima će se obavljati let, koje osiguravaju zahtijevano nadvisivanje prepreka uzimajući u obzir zahtjeve iz pododjeljaka F do I. |
(b) |
Svaku metodu za određivanje minimalnih visina leta mora odobriti nadležno tijelo. |
(c) |
Kada su minimalne visine leta koje je odredila država preko koje se obavlja let veće od onih koje je odredio operator, primjenjuju se veće vrijednosti. |
(d) |
Pri određivanju minimalnih visina leta operator uzima u obzir sljedeće čimbenike:
|
(e) |
Pri ispunjavanju zahtjeva propisanih u gornjem podstavku (d) treba uzeti u obzir:
|
OPS 1.255
Politika planiranja goriva
(vidjeti Dodatak 1. i Dodatak 2. stavak OPS 1.255)
(a) |
Operator mora uspostaviti politiku planiranja goriva radi planiranja leta i ponovnog planiranja tijekom leta kako bi osigurao da svaki zrakoplov na let nosi dovoljno goriva za planiranu operaciju i rezerve koje pokrivaju odstupanja od planirane operacije. |
(b) |
Operator osigurava da se planiranje letova temelji najmanje na donjim točkama 1. i 2.:
|
(c) |
Operator osigurava da predpoletni izračun iskoristivoga goriva potrebnog za let uključuje:
|
(d) |
Operator osigurava da postupci ponovnog planiranja tijekom leta za izračun iskoristivoga goriva koje je potrebno kada se let mora nastaviti duž rute ili do drugog odredišnog aerodroma, a ne onog koji je prvobitno bio planiran, uključuju:
|
OPS 1.260
Prijevoz osoba sa smanjenom pokretljivošću
(a) |
Operator uspostavlja postupke za prijevoz osoba sa smanjenom pokretljivošću (PRM). |
(b) |
Operator osigurava da se PRM ne smjeste na mjesta ili ne zauzimaju sjedala gdje bi njihova prisutnost mogla:
|
(c) |
Zapovjednik zrakoplova mora biti obaviješten o tome da će se zrakoplovom prevoziti PRM-i. |
OPS 1.265
Prijevoz neprihvatljivih, deportiranih i pritvorenih osoba
Operator uspostavlja postupke za prijevoz neprihvatljivih, deportiranih ili pritvorenih osoba, kako bi osigurao sigurnost zrakoplova i putnika u njemu. Zapovjednik mora biti obaviješten o tome da će se zrakoplovom prevoziti navedene osobe.
OPS 1.270
Smještaj prtljage i tereta
(vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.270)
(a) |
Operator uspostavlja postupke kojima se osigurava da se u putničku kabinu unosi samo ona ručna prtljaga koja se može smjestiti na odgovarajući i siguran način. |
(b) |
Operator uspostavlja postupke kojima se osigurava da se sva prtljaga i teret u zrakoplovu, koji bi mogli uzrokovati ozljede ili štetu, ili blokirati prolaze i izlaze u slučaju da se pomaknu, smjesti u spremnike koji su konstruirani tako da sprečavaju pomicanje. |
OPS 1.275
Namjerno ostavljeno prazno
OPS 1.280
Položaj putničkih sjedala
Operator uspostavlja postupke kojima se osigurava da su putnici smješteni tako da u slučaju izvanredne evakuacije mogu pomoći na najbolji način, a ne ometati evakuaciju iz zrakoplova.
OPS 1.285
Davanje uputa putnicima
Operator osigurava:
(a) |
Općenito
|
(b) |
Prije polijetanja
|
(c) |
Nakon polijetanja: 1. Da će se putnike, ako je primjereno, podsjetiti na sljedeće:
|
(d) |
Prije slijetanja 1. Da će se putnike, ako je primjereno, podsjetiti na sljedeće:
|
(e) |
Nakon slijetanja 1. Da će se putnike podsjetiti na sljedeće:
|
(f) |
U slučaju nužde tijekom leta, putnicima se daju upute o postupcima za slučaj nužde koji mogu biti primjereni danim okolnostima. |
OPS 1.290
Priprema za let
(a) |
Operator osigurava da se za svaki predviđeni let pripremi operativni plan leta. |
(b) |
Zapovjednik zrakoplova ne započinje let ako se nije uvjerio:
|
OPS 1.295
Izbor aerodroma
(a) |
Pri planiranju leta, operator utvrđuje postupke za izbor odredišnog i/ili alternativnog aerodroma u skladu sa stavkom OPS 1.220. |
(b) |
Operator mora odabrati i u operativnom planu leta navesti alternativni aerodrom polijetanja, ako radi meteoroloških razloga ili radi performansi ne bi bio moguć povratak na aerodrom polijetanja. U odnosu na aerodrom polijetanja, alternativni aerodrom polijetanja mora se nalaziti unutar:
|
(c) |
Operator mora odabrati najmanje jedan alternativni odredišni aerodrom za svaki IFR let osim:
|
(d) |
Operator mora odabrati dva alternativna odredišna aerodroma ako:
|
(e) |
Operator mora u operativnom planu leta navesti sve potrebne alternativne aerodrome. |
OPS 1.297
Minimumi za planiranje IFR letova
(a) |
Minimumi za planiranje alternativnog aerodroma polijetanja. Operator odabire aerodrom kao alternativni aerodrom polijetanje samo kada odgovarajuća vremenska izvješća ili prognoze ili bilo koja njihova kombinacija pokazuju da će tijekom razdoblja koje počinje jedan sat prije i završava jedan sat nakon procijenjenog vremena dolaska na aerodrom, vremenski uvjeti biti na razini ili iznad razine primjenjivih minimuma za slijetanje, određenih u skladu sa stavkom OPS 1.225. Baza oblaka se mora uzeti u obzir kada su jedina raspoloživa prilaženja neprecizna i/ili kružna prilaženja. Moraju se uzeti u obzir sva ograničenja koja se odnose na operacije s jednim motorom izvan pogona. |
(b) |
Minimumi za planiranje odredišnog aerodroma (osim izoliranih odredišnih aerodroma). Operator određuje odredišni aerodrom samo ako:
|
(c) |
Minimumi za planiranje za:
Tablica 1. Minimumi za planiranje – Odredišni alternativni aerodrom, izolirani odredišni aerodrom, 3 % ERA aerodrom i alternativni aerodrom na ruti
|
(d) |
Minimumi za planiranje za alternativni ETOPS aerodrom na ruti. Operator odabire aerodrom kao alternativni ETOPS aerodrom na ruti samo kada odgovarajuća vremenska izvješća ili prognoze ili bilo koja njihova kombinacija pokazuju da će tijekom razdoblja od predviđenog vremena slijetanja do jednog sata nakon najkasnijeg mogućeg vremena slijetanja, postojati uvjeti izračunati dodavanjem dodatnih ograničenja iz Tablice 2. Operator mora u operativni priručnik uključiti metodu određivanja operativnih minimuma na planiranom alternativnom ETOPS aerodromu na ruti. Tablica 2. Minimum za planiranje – ETOPS
|
OPS 1.300
Dostava ATS plana leta
Operator osigurava da let neće započeti ako nije dostavljen ATS plan leta ili ako nisu dostavljene odgovarajuće informacije, kako bi se u slučaju potrebe mogle aktivirati službe za uzbunjivanje.
OPS 1.305
Punjenje/pražnjenje goriva dok se putnici ukrcavaju, nalaze u zrakoplovu ili se iskrcavaju
(vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.305.)
Operator osigurava da se kod niti jednog zrakoplova ne obavlja punjenje/pražnjenje goriva Avgas ili goriva vrste ‚wide cut’ (npr. Jet-B ili ekvivalentno gorivo) ili mješavine tih vrsta goriva, ako se ona možda pojavi, dok se putnici ukrcavaju u zrakoplov, nalaze u njemu ili se iskrcavaju. U svim drugim slučajevima moraju se poduzeti neophodne mjere opreza, a u zrakoplovu mora biti primjereno osposobljeno osoblje koje je pripremljeno za započinjanje i vođenje evakuacije zrakoplova najpraktičnijim i najbržim raspoloživim sredstvima.
OPS 1.307
Punjenje/pražnjenje ‚wide-cut’ goriva
Operator utvrđuje postupke za punjenje/pražnjenje ‚wide-cut’ goriva (npr. Jet-B ili ekvivalentno gorivo), ako se to zahtjeva.
OPS 1.308
Guranje i vuča
(a) |
Operator osigurava da su svi postupci za guranje i vuču u skladu s odgovarajućim zrakoplovnim standardima i postupcima. |
(b) |
Operator osigurava da se pozicioniranje zrakoplova prije i poslije taksiranja ne obavlja vučom bez poluge za vuču, osim ako je:
|
OPS 1.310
Članovi posade na svojim mjestima
(a) |
Članovi letačke posade
|
(b) |
Članovi kabinske posade. U svim kabinama zrakoplova u kojima se nalaze putnici, potrebni članovi kabinske posade sjede tijekom kritičnih faza leta na svojim za to određenim mjestima. |
OPS 1.311
Minimalan broj kabinskog osoblja koje mora biti u zrakoplovu tijekom operacija na zemlji dok se u zrakoplovu nalaze putnici
(vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.311)
Operator osigurava da je, kad god se u zrakoplovu nalaze putnici, u putničkoj kabini prisutan minimalan broj kabinskog osoblja u skladu sa stavkom OPS 1.990 podstavcima (a), (b), (c) i (d), osim u sljedećim slučajevima:
(a) |
Kada je zrakoplov na zemlji na parkirnoj poziciji, broj kabinskog osoblja koje se mora nalaziti u putničkoj kabini može se smanjiti na broj manji od onog koji je utvrđen u stavku OPS 1.990 podstavcima (a), (b) i (c). Minimalan broj kabinskog osoblja zahtjevan u ovakvim slučajevima je jedan član na svaki par izlaza za slučaj opasnosti na razini poda u svakoj putničkoj kabini, ili jedan na svakih 50 putnika ili skupinu do 50 putnika koji se nalaze u zrakoplovu, ovisno što je više, pod uvjetom:
Ovo smanjenje nije dozvoljeno kada je broj kabinskog osoblja određen u kladu sa stavkom OPS 1.990 podstavkom (d). |
(b) |
Tijekom iskrcavanja, kada je broj preostalih putnika u zrakoplovu manji od 20, minimalni broj kabinskog osoblja u putničkoj kabini može se smanjiti na broj manji od minimalnog broja potrebnog kabinskog osoblja koji se zahtijeva u skladu sa stavkom OPS 1.990 podstavcima (a), (b), (c) i (d), pod uvjetom:
|
OPS 1.313
Upotreba slušalica
(a) |
Svaki član letačke posade koji je raspoređen na dužnost u pilotskoj kabini mora nositi slušalice s ugrađenim mikrofonom na ručici ili ekvivalentni uređaj koji se zahtijeva stavkom OPS 1.650 podstavkom (p) i/ili stavkom 1.652 podstavkom (s) te ih upotrebljavati kao primarni uređaj za slušanje glasovnih komunikacija sa službama kontrole zračnog prometa:
|
(b) |
U uvjetima iz gornjeg stavak 1., mikrofon na ručici ili ekvivalentni uređaj mora biti u položaju koji omogućuje njegovu upotrebu za dvosmjernu radijsku komunikaciju. |
OPS 1.315
Pomoćna sredstva za evakuaciju u hitnom slučaju
Operator uspostavlja postupke kojima se osigurava da su pomoćna sredstva za evakuaciju u hitnim slučajevima koja se sama aktiviraju spremna za upotrebu prije taksiranja, polijetanja i slijetanja te kada je to sigurno i izvodivo.
OPS 1.320
Sjedala, sigurnosni pojasevi i sigurnosni sustav vezivanja
(a) |
Članovi posade
|
(b) |
Putnici
|
OPS 1.325
Osiguravanje putničke kabine i kuhinje/kuhinja
(a) |
Operator utvrđuje postupke kojima osigurava da su prije taksiranja, polijetanja i slijetanja svi izlazi i putovi za izlaz u slučaju nužde slobodni od prepreka. |
(b) |
Zapovjednik zrakoplova osigurava da su prije polijetanja, slijetanja i kadgod se to smatra potrebnim u svrhu sigurnosti, sva prtljaga i oprema pravilno osigurani. |
OPS 1.330
Dostupnost opreme za slučaj opasnosti
Zapovjednik zrakoplova osigurava da se odgovarajućoj opremi za slučaj opasnosti može lako pristupiti za hitnu upotrebu.
OPS 1.335
Pušenje u zrakoplovu
(a) |
Zapovjednik osigurava da u zrakoplovu niti jednoj osobi nije dopušteno pušenje:
|
OPS 1.340
Meteorološki uvjeti
(a) |
Na IFR letu zapovjednik zrakoplova samo:
|
(b) |
Na IFR letu, zapovjednik zrakoplova nastavlja let prema planiranom odredišnom aerodromu samo ako najnovije raspoložive informacije pokazuju da će u predviđeno vrijeme dolaska, vremenski uvjeti na odredišnom ili na najmanje jednom odredišnom alternativnom aerodromu biti na primjenjivim operativnim minimumima aerodroma za planiranje ili iznad njih. |
(c) |
Na IFR letu zapovjednik zrakoplova nastavlja let iza:
samo kada su dostupne informacije koje pokazuju da će očekivani vremenski uvjeti u vrijeme dolaska na odredišni i/ili zahtijevani alternativni aerodrom (aerodrome) propisane u stavku OPS 1.295 biti na primjenjivim operativnim minimumima aerodroma za planiranje propisanim u stavku OPS 1.255 ili iznad njih. |
(d) |
Na VFR letu zapovjednik zrakoplova započinje polijetanje samo kada odgovarajuća vremenska izvješća ili prognoze, ili bilo kakva njihova kombinacija, pokazuju da će meteorološki uvjeti na ruti ili na onom dijelu rute na kojem će se letjeti prema pravilima VFR-a, u odgovarajuće vrijeme biti takvi da omogućuju ispunjavanje tih pravila. |
OPS 1.345
Led i drugi onečišćivači – postupci na zemlji
(a) |
Operator uspostavlja postupke koje treba slijediti kada je na zemlji potrebno zrakoplov odlediti ili spriječiti njegovo zaleđivanje i obaviti s tim povezane preglede zrakoplova. |
(b) |
Zapovjednik ne započinje polijetanje ako vanjske površine nisu očišćene od bilo kakvih naslaga koje bi mogle štetno utjecati na performansu i/ili mogućnost kontroliranja zrakoplova, osim kako je dopušteno u priručniku za letenje zrakoplova. |
OPS 1.346
Led i drugi onečiščivaći - postupci tijekom leta
(a) |
Operator utvrđuje postupke za letove u očekivanim ili stvarnim uvjetima zaleđivanja. |
(b) |
Zapovjednik ne započinje let i ne leti namjerno u očekivane ili stvarne uvjete zaleđivanja ako zrakoplov nije certificiran i opremljen za takve uvjete. |
OPS 1.350
Zaliha goriva i ulja
Zapovjednik zrakoplova započinje polijetanje ili nastavlja let u slučaju ponovnog planiranja tijekom leta, samo kada je siguran da zrakoplov nosi najmanje planiranu količinu upotrebljivoga goriva i ulja potrebnu da se let sigurno završi, uzimajući u obzir očekivane operativne uvjete.
OPS 1.355
Uvjeti za polijetanje
Prije započinjanja polijetanja, zapovjednik mora biti siguran da, prema informacijama koje su mu dostupne, vrijeme na aerodromu i stanje uzletno-sletne staze koju namjerava upotrijebiti neće spriječiti sigurno polijetanje i odlazak.
OPS 1.360
Primjena minimuma za polijetanje
Prije započinjanja polijetanja, zapovjednik zrakoplova mora biti siguran da su RVR ili vidljivost u smjeru polijetanja zrakoplova jednaki ili bolji od primjenjivih minimuma.
OPS 1.365
Minimalne visine leta
Zapovjednik zrakoplova ili pilot kojem je povjereno obavljanje leta ne lete ispod određenih minimalnih visina, osim kada je to potrebno za polijetanje i slijetanje.
OPS 1.370
Simulirane neuobičajene situacija tijekom leta
Operator utvrđuje postupke kojima se osigurava da se neuobičajene ili izvanredne situacije, koje zahtijevaju primjenu nekih ili svih postupaka za neuobičajene ili izvanredne situacije i simulacija IMC-a umjetnim sredstvima, ne simuliraju tijekom letova u komercijalnom zračnom prijevozu.
OPS 1.375
Upravljanje gorivom tijekom leta
Operator uspostavlja postupke kojima osigurava da se provjere goriva i upravljanje gorivom tijekom leta obavlja u skladu sa sljedećim kriterijima:
(a) |
provjera goriva tijekom leta.
|
(b) |
upravljanje gorivom tijekom leta.
|
OPS 1.380
Namjerno ostavljeno prazno
OPS 1.385
Upotreba dodatnog kisika
Zapovjednik zrakoplova osigurava da članovi letačke posade koji su uključeni u obavljanje dužnosti neophodnih za sigurnu operaciju zrakoplova tijekom leta kontinuirano koriste dodatni kisik kadgod visina kabine premaši 10 000 ft tijekom razdoblja dužeg od 30 minuta i kadgod visina kabine premaši 13 000 ft.
OPS 1.390
Kozmičko zračenje
(a) |
Operator vodi računa o izlaganju kozmičkom zračenju svih članova posade tijekom leta dok su na dužnosti (uključujući raspoređivanje) te za one posade za koje je vjerojatno da će biti izložene zračenju većem od 1 mSv godišnje, poduzima sljedeće mjere:
|
(b) |
|
OPS 1.395
Otkrivanje blizine tla
Kada bilo koji član letačke posade ili sustav za upozorenje na blizinu tla otkriju neprimjerenu blizinu tla, zapovjednik ili pilot kojem je povjereno obavljanje leta osiguravaju da se odmah započne obavljanje korektivnih mjera kako bi se uspostavili sigurni uvjeti leta.
OPS 1.398
Upotreba sustava za izbjegavanje sudara (ACAS) koji se nalazi u zrakoplovu
Operator uspostavlja postupke kako bi osigurao:
(a) |
da se ACAS, kada je ugrađen i kada je u ispravnom stanju, upotrebljava tijekom leta na način koji omogućuje davanje indikacija obveznog vertikalnog razdvajanja (RA – Resolution Advisory), osim ako to u postojećim uvjetima u tom trenutku ne bi bilo primjereno. |
(b) |
da kada ACAS otkrije neprimjerenu blizinu drugog zrakoplova (RA), zapovjednik ili pilot kojem je povjereno obavljanje leta, mora osigurati da se odmah započnu korektivne mjere koje je naveo RA, osim ako bi se time ugrozila sigurnost zrakoplova. Korektivne mjere:
|
(c) |
da su specificirane propisane komunikacije između ACAS-a i ATC-a. |
(d) |
da se nakon otklanjanja konflikta zrakoplov odmah vratiti poštivanju uputa i odobrenja ATC-a. |
OPS 1.400
Uvjeti za prilaženje i slijetanje
Prije započinjanja prilaženja za slijetanje, zapovjednik mora biti siguran da, u skladu s raspoloživim informacijama, vrijeme na aerodromu i uvjeti na uzletno-sletnoj stazi koju namjerava koristiti neće spriječiti sigurno prilaženje, slijetanje ili neuspjelo prilaženje, uzimajući u obzir informacije o performansama koje su sadržane u operativnom priručniku.
OPS 1.405
Započinjanje i nastavak prilaženja
(a) |
Zapovjednik zrakoplova ili pilot kojem je povjereno obavljanje leta može započeti instrumentalno prilaženje bez obzira na priopćenu RVR/vidljivost, ali se prilaženje ne smije nastaviti iza vanjskog markera ili odgovarajućeg položaja, ako je priopćena RVR/vidljivost manja od primjenjivih minimuma. (vidjeti OPS 1.192). |
(b) |
Kada RVR nije dostupan, vrijednosti RVR-a mogu se dobiti konverzijom priopćene vidljivosti u skladu s podstavkom (h) Dodatka 1. stavku OPS 1.430. |
(c) |
Ako se poslije preleta vanjskog markera ili odgovarajućeg položaja u skladu s gornjim podstavkom (a) priopćena RVR/vidljivost snizi na razinu ispod primjenjivih minimuma, prilaženje se može nastaviti do DA/H ili MDA/H. |
(d) |
Ako ne postoji vanjski marker ili odgovarajući položaj, zapovjednik zrakoplova ili pilot kome je povjereno obavljanje leta donosi odluku o nastavku ili odustajanju od prilaženja prije spuštanja na visinu ispod 1 000 ft iznad aerodroma u segmentu završnog prilaženja. Ako je MDA/H na ili iznad 1 000 ft iznad aerodroma, operator za svaki postupak prilaženja određuje visinu ispod koje se prilaženje ne smije nastaviti ako je RVR/vidljivost manja od primjenjivih minimuma. |
(e) |
Prilaženje se može nastaviti ispod DA/H ili MDA/H te se slijetanje može završiti, pod uvjetom da je na DA/H ili MDA/H utvrđena i da se održava vizualna oznaka. |
(f) |
RVR u zoni dodira je uvijek kontrolni. Ako je tako priopćeno i ako je relevantno, kontrolni su također RVR-i na srednjoj točki i na zaustavnom kraju uzletno-sletne staze. Minimalna vrijednost RVR-a za srednju točku je 125 m ili RVR koji se zahtijeva za zonu dodira ako je ta vrijednost manja i 75 m za zaustavni kraj uzletno-sletne staze. Za zrakoplove koji su opremljeni sustavom upravljanja ili kontrole zaustavljanja, minimalna vrijednost RVR-a za srednju točku je 75 m. Napomena: zraz ‚relevantno’ u ovom kontekstu znači onaj dio uzletno-sletne staze koji se upotrebljava u faze pristajanja velikom brzinom, do brzine od približno 60 čvorova. |
OPS 1.410
Operativni postupci - Visina preleta praga staze
Operator mora uspostaviti operativne postupke namijenjene kako bi se osiguralo da zrakoplov koji se koristi za obavljanje preciznih prilaženja prelazi prag staze na sigurnoj visini, pri čemu je zrakoplov u sletnoj konfiguraciji i položaju za slijetanje.
OPS 1.415
Dnevnik leta
Zapovjednik zrakoplova mora osigurati popunjavanje dnevnika leta.
OPS 1.420
Izvješćivanje o događajima
(a) |
Terminologija
|
(b) |
Izvješćivanje o nezgodi. Operator mora uspostaviti postupke za izvješćivanje o nezgodama uzimajući u obzir dolje opisane odgovornosti i okolnosti opisane u donjem podstavku (d).
|
(c) |
Izvješćivanje o nesrećama i ozbiljnim nezgodama. Operator uspostavlja postupke za izvješćivanje o nesrećama i ozbiljnim nezgodama uzimajući u obzir dolje opisane odgovornosti i uvjete propisane u donjem podstavku (d).
|
(d) |
Posebna izvješća. Niže su opisani događaji za koje se moraju koristiti posebne metode prijavljivanja i obavješćivanja:
|
OPS 1.425
Rezervirano
Dodatak 1. stavku OPS 1.255
Politika planiranja goriva
Operator mora temeljiti politiku poduzeća za planiranje goriva, uključujući izračun količine goriva koja se mora nalaziti u zrakoplovu pri odlasku, na sljedećim kriterijima planiranja:
1. Osnovni postupak
Upotrebljivo gorivo koje se mora nalaziti u zrakoplovu pri odlasku, mora uključivati:
1.1. Gorivo za taksiranje koje ne smije biti manje od količine za koju se očekuje da će se potrošiti prije polijetanja. Moraju se uzeti u obzir lokalni uvjeti na aerodromu polijetanja i upotreba APU-a;
1.2 Gorivo za putovanje, koje uključuje:
(a) |
gorivo za polijetanje i uspinjanje od elevacije aerodroma do početne putne razine/apsolutne visine, uzimajući u obzir očekivanu rutu odlaska; i |
(b) |
gorivo od najviše točke uspinjanja do najviše točke spuštanja uključujući bilo kakvo postupno uspinjanje/spuštanje; i |
(c) |
gorivo od najviše točke spuštanja do točke na kojoj započinje prilaženje, uzimajući u obzir predviđeni postupak dolaska; i |
(d) |
gorivo za prilaz i slijetanje na odredišni aerodrom. |
1.3 Gorivo za nepredviđene slučajeve, osim kako je predviđeno u stavku 2. ‚Smanjeno gorivo za nepredviđene slučajeve’, čija količina je jednaka većoj od količina navedenih u donjim točkama (a) i (b):
(a) |
jedno od sljedećeg:
|
(b) |
Količina goriva za 5 minuta leta pri brzini čekanja na 1 500 ft (450m) iznad odredišnog aerodroma u standardnim uvjetima. |
1.4 Gorivo do alternativnog odredišta, koje:
(a) |
uključuje:
|
(b) |
koje je, kada se u skladu sa stavkom 1.295 podstavkom (d) zahtijevaju dva odredišna alternativna aerodroma, dovoljno da se let nastavi do alternativnog aerodroma do kojeg je potrebna veća količina goriva određenog za alternativno odredište. |
1.5 Konačna rezerva goriva, koja je:
(a) |
za zrakoplove sa stapnim strojevima, količina goriva za 45 minuta leta; ili |
(b) |
za zrakoplove s turbinskim motorima, količina goriva za 30 minuta leta pri brzini čekanja na 1 500 ft (450m) iznad elevacije aerodroma u standardnim uvjetima, izračunata s očekivanom masom pri dolasku na odredišni alternativni aerodrom ili na odredišni aerodrom, kada odredišni alternativni aerodrom nije potreban. |
1.6 Minimalno dodatno gorivo koje omogućuje:
(a) |
da se zrakoplov, prema potrebi, spusti i produži let do odgovarajućeg alternativnog aerodroma u slučaju kvara motora ili gubitka tlaka u kabini, ovisno što od to dvoje zahtijeva veću količinu goriva na temelju pretpostavke da se takav kvar dogodi na najkritičnijoj točki na ruti, i
|
(b) |
čekanje u trajanju od 15 minuta na 1 500 ft (450 m) iznad elevacije odredišnog aerodroma u standardnim uvjetima, kada se let obavlja bez odredišnog alternativnog aerodroma; |
1.7. Posebno dodatno gorivo po diskrecijskoj odluci zapovjednika.
2. Postupak sa smanjenim gorivom za nepredviđene slučajeve (RCF)
Ako politika operatora za planiranje goriva uključuje prijeletno planiranje do odredišnog aerodroma 1 (komercijalnog odredišta) s postupkom sa smanjenom količinom goriva za nepredviđene slučajeve upotrebom točke odluke na ruti, i do odredišnog aerodroma 2 (izborno odredište za punjenje goriva), količina upotrebljivoga goriva u zrakoplovu pri odlasku mora biti jednaka većoj od količina navedenih u donjim točkama 2.1. i 2.2.:
2.1. zbroj:
(a) |
goriva za taksiranje; i |
(b) |
goriva za putovanje do odredišnog aerodroma 1, preko točke odluke; i |
(c) |
goriva za nepredviđene slučajeve čija količina nije manja od 5 % od proračunate potrošnje goriva od točke odluke do odredišnog aerodroma 1; i |
(d) |
goriva do alternativnog odredišta ili bez njega ako je točka odluke udaljena manje od šest sati od odredišnog aerodroma 1 i ako su ispunjeni zahtjevi iz stavka OPS 1.295 podstavka (c) točke 1. podtočke ii.; i |
(e) |
konačne rezerve goriva; i |
(f) |
dodatnoga goriva; i |
(g) |
posebnog dodatnoga goriva, ako ga zapovjednik zahtijeva. |
2.2. zbroj:
(a) |
goriva za taksiranje; i |
(b) |
goriva za putovanje do odredišnog aerodroma 2, preko točke odluke; i |
(c) |
goriva za nepredviđene slučajeve čija količina nije manja od količine izračunate u skladu s gornjim podstavkom 1.3. od aerodroma polijetanja do odredišnog aerodroma 2; i |
(d) |
goriva do alternativnog odredišta, ako je potreban odredišni alternativni aerodrom 2; i |
(e) |
konačne rezerve goriva; i |
(f) |
dodatnoga goriva; i |
(g) |
posebnog dodatnoga goriva, ako ga zapovjednik zahtijeva. |
3. Postupak s unaprijed određenom točkom (PDP)
Ako politika operatora za planiranje goriva uključuje planiranje do odredišnog alternativnog aerodroma kada je udaljenost između odredišnog aerodroma i odredišnog alternativnog aerodroma takva da se let može usmjeriti samo preko unaprijed određene točke do jednog od ovih aerodroma, količina upotrebljivoga goriva u zrakoplovu pri odlasku mora biti jednaka većoj od količina navedenih u donjim točkama 3.1. i 3.2.:
3.1 zbroj:
(a) |
goriva za taksiranje; i |
(b) |
goriva za putovanje od aerodroma polijetanja do odredišnog aerodroma, preko unaprijed određene točke; i |
(c) |
goriva za nepredviđene slučajeve izračunatog u skladu s gornjim podstavkom 1.3; i |
(d) |
dodatnoga goriva, ako je potrebno, ali najmanje:
Ovo ne smije biti manje od konačne rezerve goriva; i |
(e) |
posebnog dodatnoga goriva, ako ga zapovjednik zahtijeva; ili |
3.2 zbroj:
(a) |
goriva za taksiranje; i |
(b) |
goriva za putovanje od aerodroma polijetanja do odredišnog alternativnog aerodroma, preko unaprijed određene točke; i |
(c) |
goriva za nepredviđene slučajeve izračunatog u skladu s gornjim podstavkom 1.3; i |
(d) |
dodatnoga goriva, ako je potrebno, ali ne manje od:
Ovo ne smije biti manje od konačne rezerve goriva; i |
(e) |
posebnog dodatnoga goriva, ako ga zapovjednik zahtijeva. |
4. Postupak za izolirani aerodrom
Ako politika operatora za planiranje goriva uključuje planiranje do izoliranog aerodroma, posljednja moguća točka preusmjeravanja na bilo koji raspoloživi alternativni aerodrom na ruti koristi se kao unaprijed određena točka. Vidjeti gornji stavak 3.
Dodatak 2. stavku OPS 1.255
Politika planiranja goriva
Lokacija alternativnog aerodroma na ruti 3 % (3 % ERA) u svrhu smanjivanja goriva za nepredviđene slučajeve na 3 % (vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.255 stavak 1.3. točku (a) podtočku ii. i stavak OPS 1.192).
Aerodrom 3 % ERA mora biti unutar kruga čiji je radijus jednak 20 % ukupne udaljenosti planiranog leta, čije središte leži na planiranoj ruti na udaljenosti od odredišnog aerodroma koja iznosi 25 % ukupne udaljenosti planiranog leta, ili najmanje 20 % ukupne udaljenosti planiranog leta plus 50 nm, ovisno što je više, pri čemu se sve udaljenosti izračunavaju u uvjetima mirnog zraka (vidjeti sliku 1.).
Slika 1.
Lokacija alternativnog aerodroma na ruti 3 % (3 % ERA) u svrhu smanjivanja goriva za nepredviđene slučajeve na 3 %
Dodatak 1. stavku OPS 1.270
Smještaj prtljage i tereta
Pri postupcima koje uspostavlja operator kako bi se osiguralo da se ručna prtljaga i teret pravilno i sigurno smjeste, potrebno je uzeti u obzir sljedeće:
1. |
svaki predmet koji se prevozi u putničkoj kabini mora biti smješten na mjesto koje onemogućava njegovo pomicanje; |
2. |
ne smiju se prekoračiti ograničenja mase označena na spremištima za prtljagu ili uz njih; |
3. |
ne smije se dozvoliti smještanje prtljage ispod sjedala, osim ako je sjedalo opremljeno polugom za pričvršćivanje i ako je prtljaga takve veličine da se ovom opremom može pričvrstiti; |
4. |
prtljaga se ne smije smjestiti u WC-e ili uz pregradne stjenke kod kojih se ne može spriječiti pomicanje predmeta prema naprijed, postrance ili prema gore i ako se na pregradama ne nalazi oznaka na kojoj je navedena najveća masa koja se tamo smije spremiti; |
5. |
prtljaga i teret koji su smješteni u ormarićima, ne smiju biti takve veličine koja sprečava da se vrata ormarića sigurno zatvore; |
6. |
prtljaga i teret se ne smiju smjestiti na mjesta na kojima mogu spriječiti pristup opremi za spašavanje; i |
7. |
prije polijetanja, slijetanja i kad god su upaljeni znakovi za zakopčavanje sigurnosnih pojasa, ili se to na drugi način naredi, moraju se obaviti provjere kako bi se osiguralo da je prtljaga smještena na mjesta na kojima ne može ometati evakuaciju iz zrakoplova ili uzrokovati ozljedu zbog padanja (ili druge vrste pomicanja), kako je primjereno u odnosu na fazu leta. |
Dodatak 1. stavku OPS 1.305
Punjenje/pražnjenje goriva dok se putnici ukrcavaju, nalaze u zrakoplovu ili se iskrcavaju
Operator mora uspostaviti operativne postupke za punjenje/pražnjenje goriva dok se putnici ukrcavaju, nalaze u zrakoplovu ili se iskrcavaju, kako bi se osiguralo poduzimanje sljedećih mjera opreza:
1. |
jedna kvalificirana osoba mora ostati na određenom mjestu tijekom postupaka punjenja goriva dok su putnici u zrakoplovu. Ta kvalificirana osoba mora biti sposobna za provođenje postupaka u slučaju opasnosti koji se odnose na zaštitu od požara i gašenje požara, komunikacije i započinjanje i upravljanje evakuacijom; |
2. |
pomoću sustava za internu komunikaciju u zrakoplovu ili drugih primjerenih uređaja, uspostavlja se i ostaje dostupna dvosmjerna komunikacija između zemaljskog osoblja koje nadzire punjenje goriva i kvalificiranog osoblja u zrakoplovu; |
3. |
posada, osoblje i putnici moraju biti upozoreni da će se obaviti punjenje/pražnjenje goriva; |
4. |
znakovi ‚vežite sigurnosne pojaseve’ moraju biti isključeni; |
5. |
znakovi ‚ZABRANJENO PUŠENJE’ moraju biti upaljeni, zajedno s unutarnjim osvjetljenjem radi omogućavanja pronalaženja izlaza za nuždu; |
6. |
putnicima treba dati upute da odvežu sigurnosne pojaseve i suzdrže se od pušenja; |
7. |
u zrakoplovu se mora nalaziti minimalan potreban broj članova kabinske posade naveden u stavku OPS 1.990, koji moraju biti spremni za trenutačnu evakuaciju u slučaju nužde; |
8. |
ako se u unutrašnjosti zrakoplova otkrije prisutnost isparavanja goriva, ili ako tijekom punjenja/pražnjenja goriva nastane bilo kakva druga opasnost, punjenje goriva se mora odmah prekinuti; |
9. |
površine na zemlji ispod izlaza namijenjenih za evakuaciju u slučaju opasnosti i prostori za postavljanje tobogana za evakuaciju moraju biti slobodni; i |
10. |
osigurani su uvjeti za sigurnu i brzu evakuaciju. |
Dodatak 1. stavku OPS 1.311
Minimalan broj kabinskog osoblja koje mora biti u zrakoplovu tijekom operacija na zemlji dok se u zrakoplovu nalaze putnici
Za operacije koje se obavljaju u skladu sa stavkom OPS 1.311 operator mora uspostaviti operativne postupke kako bi osigurao:
1. |
da je u zrakoplovu na raspolaganju električna energija; |
2. |
da su voditelju kabinske posade dostupna sredstva za započinjanje evakuacije ili da se u pilotskoj kabini nalazi najmanje jedan član letačke posade; |
3. |
da su u operativnom priručniku navedeni položaji kabinskog osoblja i s njima povezane dužnosti; |
4. |
da je kabinsko osoblje upoznato s položajem uslužnih vozila ili vozila za utovar koja se nalaze na izlazima ili u njihovoj blizini. |
PODODJELJAK E
OPERACIJE U SVIM VREMENSKIM UVJETIMA
OPS 1.430
Operativni minimum aerodroma – općenito
(vidjeti Dodatak 1. (stari) i Dodatak 1. (novi) stavak OPS 1.430)
(a)1. |
Za svaki aerodrom koji planira koristiti, operator utvrđuje operativne minimume aerodroma koji ne smiju biti niži od vrijednosti navedenih u odgovarajućem Dodatku 1. (starom) ili Dodatku 1. (novom). Metoda određivanja takvih minimuma mora biti prihvatljiva nadležnom tijelu. Takvi minimumi ne smije biti niži od bilo kojih minimuma koje je za taj aerodrom možda već odredila država u kojoj se aerodrom nalazi, osim kada ta država to posebno odobri. Upotrebom HUD-a, HUDLS-a ili EVS-a mogu se omogućiti operacije u uvjetima vidljivosti koja je manja od one koja se obično povezuje s operativnim minimumima aerodroma. Država koja službeno objavi operativne minimume aerodroma može također službeno objaviti propise za smanjene minimume vidljivosti povezane s upotrebom HUD-a ili EVS-a. |
(a)2. |
Bez obzira na gornju stavak (a) točku 1., izračunavanje minimuma tijekom leta za neplanirani alternativni aerodrom i/ili za prilaženje upotrebom EVS-a obavlja se u skladu sa metodom koja je prihvatljiva nadležnom tijelu. |
(b) |
Pri određivanju operativnih minimuma aerodroma, koji će se primjenjivati na bilo koju određenu operaciju, operator mora u potpunosti voditi računa o:
|
(c) |
Kategorije zrakoplova iz ovog pododjeljka, moraju se odrediti u skladu s metodom iz Dodatka 2. stavka OPS 1.430. podstavka (c). |
(d)1. |
Sva prilaženja se obavljaju kao stabilizirana prilaženja (SAp), osim ako nadležno tijelo ne odobri drukčije za određeno prilaženje određenoj uzletno-sletnoj stazi. |
(d)2. |
Sva neprecizna prilaženje obavljaju se korištenjem tehnike završnog prilaženja kontinuiranim snižavanjem (CDFA), osim ako nadležno tijelo ne odobri drukčije za određeno prilaženje određenoj uzletno-sletnoj stazi. Kod izračunavanja minimum u skladu s Dodatkom 1. (novim), operator osigurava da se primjenjivi minimum RVR-a poveća za 200 metara (m) za zrakoplove kategorije A/B i za 400 metara za zrakoplove kategorije C/D za prilaženja koja se ne obavljaju korištenjem tehnike CDFA, pod uvjetom da rezultirajuća vrijednost RVR-a/CMV-a ne premaši 5 000 m. |
(d)3. |
Bez obzira na zahtjeve iz gornjeg stavka (d) točke 2., nadležno tijelo može izuzeti operatora od zahtjeva za povećanje RVR-a kada ne primjenjuje tehniku CDFA. |
(d)4. |
Izuzeća navedena u stavku (d) točki 3. moraju biti ograničena na lokacije na kojima postoji jasan javni interes za zadržavanje tekućih operacija. Izuzeća se moraju temeljiti na iskustvu operatora, programu osposobljavanja i kvalifikaciji letačkog osoblja. Izuzeća se moraju redovito revidirani te se moraju ukinuti čim se poboljša oprema i omogući primjena tehnike CDFA. |
(e)1. |
Operator mora osigurati primjenu bilo Dodatka 1. (starog) ili Dodatka 1. (novog) stavka OPS 1.430. Međutim, operator mora osigurati da se Dodatak 1. (novi) stavak OPS 1.430 počne primjenjivati najkasnije tri godine nakon datuma objave. |
(e)2. |
Bez obzira na zahtjeve iz gornjeg stavka (e) točke 1., nadležno tijelo može izuzeti operatora od zahtjeva za povećanje RVR-a iznad 1 500 m (zrakoplovi kategorije A/B) ili iznad 2 400 m (zrakoplovi kategorije C/D), kada odobri operaciju za određenu uzletno-sletnoj stazu na kojoj se ne može izvesti prilaženje upotrebom tehnike CDFA ili kada se ne mogu ispuniti kriteriji iz stavka (c) Dodatka 1. (novog) stavka OPS 1.430. |
(e)3. |
Izuzeća opisana u stavku (e) točki 2. moraju biti ograničena na lokacije na kojima postoji jasan javni interes za zadržavanje tekućih operacija. Izuzeća se moraju temeljiti na iskustvu operatora, programu osposobljavanja i kvalifikaciji letačkog osoblja. Izuzeća se moraju redovito revidirati te se moraju ukinuti čim se poboljša oprema i omogući primjena tehnike CDFA. |
OPS 1.435
Terminologija
Izrazi koji se koriste u ovom pododjeljku imaju sljedeće značenje:
1. |
‚Kruženje’. Vizualna faza instrumentalnog prilaženja radi dovođenja zrakoplova u položaj za slijetanje na uzletno-sletnu stazu, koja nije smještena prikladno za neposredno prilaženje. |
2. |
‚Postupci pri smanjenoj vidljivosti (LVP)’. Postupci koji se primjenjuju na aerodromu u svrhu osiguravanja sigurnih operacija tijekom prilaženja nižih od standardne kategorije I., prilaženja koja ne pripadaju standardnoj kategoriji II. i prilaženja kategorije II. i III. te polijetanja pri smanjenoj vidljivosti. |
3. |
‚Polijetanje pri smanjenoj vidljivosti (LVTO)’. Polijetanje kada je vidni doseg uzletno-sletne staze (RVR) manji od 400 m. |
4. |
‚Sustav za upravljanje zrakoplovom’. Sustav koji uključuje automatski sustav za slijetanje i/ili hibridni sustav za slijetanje. |
5. |
‚Sustav za upravljanje zrakoplovom, koji je pasivan u slučaju kvara’. Sustav za upravljanje zrakoplovom je pasivan u slučaju kvara ako u slučaju kvara nema značajnijeg neuravnoteženja komandi ili skretanja s putanje leta ili apsolutne visine, ali se slijetanje ne obavlja automatski. Pri sustavu za automatsko upravljanje zrakoplovom koji je pasivan u slučaju kvara, kontrolu nad zrakoplovom nakon kvara preuzima pilot. |
6. |
‚Sustav za upravljanje zrakoplovom, koji je operativan u slučaju kvara’. Sustav za upravljanje zrakoplovom je operativan u slučaju kvara ako se, u slučaju kvara ispod visine upozorenja, prilaženje, poravnavanje i slijetanje mogu izvesti automatski. U slučaju kvara, automatski sustav za slijetanje djeluje kao sustav koji je pasivan u slučaju kvara. |
7. |
‚Hibridni sustav za slijetanje, koji je operativan u slučaju kvara’. Sustav koji se sastoji od primarnog automatskog sustava za slijetanje koji je pasivan u slučaju kvara i sekundarnog neovisnog sustava za navođenje zrakoplova, koji omogućuje pilotu da nakon kvara primarnog sustava završi slijetanje ručno. |
8. |
‚Vizualno prilaženje’. Prilaženje kod kojeg dio ili cijeli postupak instrumentalnog prilaženja nije završen, te se prilaženje obavlja po vizualnim oznakama na terenu. |
9. |
‚Završno prilaženje kontinuiranim snižavanjem (CDFA)’. Posebna tehnika za letenje u segmentu završnog prilaženja postupkom nepreciznog instrumentalnog prilaženja sa stalnim snižavanjem, bez horizontalnog leta, s apsolutne/relativne visine koja je jednaka ili je iznad fiksne apsolutne/relativne visine završnog prilaženja do točke koja se nalazi na približno 15 m (50 stopa) iznad praga uzletno-sletne staze ili točke na kojoj treba započeti manevar poravnavanja za tip zrakoplova kojim se leti. |
10. |
‚Stabilizirano prilaženje (SAp)’. Prilaženje koje se obavlja na kontrolirani i odgovarajući način u smislu konfiguracije, energije i kontrole putanje leta, od unaprijed određene točke ili apsolutne/relativne visine prema dolje do točke koja je 50 stopa iznad praga uzletno/sletne staze ili točke na kojoj treba započeti manevar poravnavanja, ako je ona viša. |
11. |
‚Zaslon u visini glave (HUD – Head-up Display)’. Sustav zaslona na kojem se prikazuju informacije o letu u prednjem vanjskom vidnom polju pilota, koji ne umanjuje značajno vanjski vidik. |
12. |
‚Sustav za navođenje slijetanja koji se nalazi u visini glave (HUDLS)’. Sustav koji se u cijelosti nalazi u zrakoplovu, koji tijekom prilaženja i slijetanja i/ili produženja na drugi krug pruža pilotu upute navođenja prikazane u visini glave. On uključuje sve senzore, računala, napajanja energijom, pokazatelje i komande. HUDLS se obično koristi za navođenje primarnog prilaženja do visina odluke od 50 ft. |
13. |
‚Hibridni sustav za slijetanje sa zaslonom u visini glave (hibridni HUDLS)’. Sustav koji se sastoji od primarnog automatskog sustava za slijetanje koji je pasivan u slučaju kvara i sekundarnog neovisnog sustava HUD/HUDLS, koji omogućuje pilotu da nakon kvara primarnog sustava završi slijetanje ručno.
|
14. |
‚Sustav poboljšane vidljivosti (EVS)’. Elektronički način prikazivanja vanjskog prizora u realnom vremenu upotrebom slikovnih senzora. |
15. |
‚Konvertirana meteorološka vidljivost (CMV)’. Vrijednost (jednaka RVR-u) dobivena na temelju priopćene meteorološke vidljivosti, koja se konvertira u skladu sa zahtjevima iz ovog pododjeljka. |
16. |
‚Operacija kategorije niže od standardne operacije kategorije I.’. Operacija instrumentalnog prilaženja i slijetanja kategorije I. upotrebom DH-a kategorije I. s RVR-om nižim od onog koji bi uobičajeno bio povezan s primjenjivim DH-om. |
17. |
‚Operacija kategorije, koja nije standardna operacija kategorija II.’. Operacija instrumentalnog prilaženja i slijetanja kategorije II. na uzletno-sletnu stazu na kojoj nisu na raspolaganju neki ili svi elementi sustava rasvjete iz Priloga 14. ICAO-a, precizno prilaženje kategorije II. |
18. |
‚GNSS sustav slijetanja (GLS)’. Operacija prilaženja upotrebom proširenih informacija GNSS-a za navođenje zrakoplova na temelju njegovog lateralnog i vertikalnoga GNSS položaja. (On koristi geometrijsku apsolutnu visinsku kao referencu za svoju kosinu završnog prilaza.) |
OPS 1.440
Operacije pri smanjenoj vidljivosti – Opća operativna pravila
(vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.440)
(a) |
Operator ne smije obavljati operacije kategorije II., operacije koje nisu standardne operacije kategorije II. ili III., ako:
|
(b) |
Operator ne smije obavljati polijetanja pri smanjenoj vidljivosti kada je RVR manji od 150 m (kategorija zrakoplova A, B i C) ili kada je RVR manji od 200 m (kategorija zrakoplova D), osim ako to odobri nadležno tijelo. |
(c) |
Operator ne smije obavljati operacije kategorije, koja je niža od standardne kategorije I., osim ako to odobri nadležno tijelo. |
OPS 1.445
Operacije pri smanjenoj vidljivosti – Aspekti aerodroma
(a) |
Operator ne smije upotrebljavati aerodrom za operacije kategorije II. ili III. ako taj aerodrom za takve operacije nema odobrenje države u kojoj se nalazi. |
(b) |
Operator provjerava da li su na onim aerodromima na kojima će se obavljati operacije pri smanjenoj vidljivosti uspostavljeni i uvedeni postupci za smanjenu vidljivosti (LVP). |
OPS 1.450
Operacije pri smanjenoj vidljivosti – Osposobljavanje i kvalifikacije
(vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.450)
Operator osigurava da je prije obavljanja operacije polijetanja pri smanjenoj vidljivosti koja je niža od standardne operacije kategorije I., koja nije standardna operacija kategorije II. ili je operacija kategorije II. ili III., ili prije obavljanja prilaženja upotrebom EVS-a:
1. |
svaki član letačke posade:
|
2. |
osposobljavanje i provjera se obavljaju u skladu s detaljnim nastavnim planom koji je odobrilo nadležno tijelo i koji je uključen u operativni priručnik. Ovo je osposobljavanje dopuna osposobljavanju propisanom u pododjeljku N; i |
3. |
kvalifikacija letačke posade je specifična za operaciju i za tip zrakoplova. |
OPS 1.455
Operacije pri smanjenoj vidljivosti – Operativni postupci
(vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.455)
(a) |
Operator mora uspostaviti postupke i upute koji se koriste za polijetanje pri smanjenoj vidljivosti, za prilaženje upotrebom EVS-a, te za operacije niže od standardne operacije kategorije I., operacije koje nisu standardne operacije kategorije II. ili za operacije kategorije II. i III. Ti postupci moraju biti uključeni u operativni priručnik i sadržavati dužnosti članova letačke posade tijekom taksiranja, polijetanja, prilaženja, poravnavanja, slijetanja, zaustavljanja i neuspjelog prilaženja, kako je primjereno. |
(b) |
Zapovjednik mora utvrditi je li:
|
OPS 1.460
Operacije pri smanjenoj vidljivosti – Minimalna oprema
(a) |
Operator mora u operativni priručnik uključiti minimalnu opremu koja mora biti ispravna prilikom započinjanja polijetanja pri smanjenoj vidljivosti, prilaženja kategorije koja je niža od standardne kategorije I., prilaženja koje nije standardna operacija kategorije II., prilaženja upotrebom EVS-a ili prilaženja kategorije II. ili III., u skladu s AFM-om ili drugim odobrenim dokumentom. |
(b) |
Zapovjednik mora utvrditi je li stanje zrakoplova i relevantnih sustava u zrakoplovu odgovarajuće za određenu operaciju koja će se izvesti. |
OPS 1.465
Operativni minimum za VFR letove
(vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.465)
Operator osigurava sljedeće:
1. |
VFR letovi se obavljaju u skladu s pravilima vizualnog letenja i u skladu s tablicom u Dodatku 1. stavku OPS 1.465. |
2. |
Posebni VFR letovi se ne započinju kada je vidljivost manja od 3 km i općenito se ne obavljaju kada je vidljivost manja od 1,5 km. |
Dodatak 1.(stari) stavku OPS 1.430
Operativni minimum aerodroma
(a) |
Minimumi za polijetanje
|
(b) |
Neprecizno prilaženje
|
(c) |
Precizno prilaženje – operacije kategorije I.
|
(d) |
Precizno prilaženje – operacije kategorije II.
|
(e) |
Precizno prilaženje – operacije kategorije III.
|
(f) |
Kruženje
|
(g) |
Vizualno prilaženje. Za vizualno prilaženje, operator ne smije koristi RVR manji od 800 m. |
(h) |
Pretvorba priopćene meteorološke vidljivosti u RVR
|
Dodatak 1. (novi) stavku OPS 1.430
Operativni minimum aerodroma
(a) Minimumi za polijetanje
1. Općenito
i. |
Minimumi za polijetanje koje utvrđuje operator, moraju biti izraženi kao ograničenja vidljivosti ili RVR-a, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike za svaki aerodrom koji se namjerava koristiti i karakteristike zrakoplova. Ako postoji posebna potreba da se pri odlasku i/ili prisilnom slijetanje vide i izbjegnu prepreke, moraju se specificirati dodatni uvjeti (npr. baza oblaka). |
ii. |
Zapovjednik ne smije započeti polijetanje ako vremenski uvjeti na aerodromu odlaska nisu jednaki ili bolji od primjenjivih minimuma za slijetanje na tom aerodromu, osim ako je na raspolaganju odgovarajući alternativni aerodrom za polijetanje. |
iii. |
Kada je priopćena meteorološka vidljivost manja od vidljivosti koja se zahtijeva za polijetanje, a RVR nije priopćen, polijetanje se može započeti samo ako zapovjednik može utvrditi da je RVR/vidljivost na uzletnoj stazi jednaka ili bolja od zahtijevanog minimuma. |
iv. |
Kada priopćena meteorološka vidljivost ili RVR nisu na raspolaganju, polijetanje se može započeti samo ako zapovjednik može utvrditi da je RVR/vidljivost na uzletnoj stazi jednaka ili bolja od zahtijevanog minimuma. |
2. Vizualne oznake. Potrebno je odabrati minimume za polijetanje, kako bi se osigurala dovoljna vidljivost za vođenje i nadgledanje zrakoplova u slučaju prekinutog polijetanja u nepovoljnim uvjetima i nastavljenog polijetanja nakon kvara kritične pogonske jedinice.
3. Zahtijevani RVR/vidljivost
i. |
Za zrakoplove s više motora, čije su performanse takve da u slučaju kvara kritične pogonske jedinice na bilo kojoj točki tijekom polijetanja, zrakoplov može ili stati ili nastaviti polijetanje do visine od 1 500 ft iznad aerodroma, pri čemu se let obavlja iznad prepreka u okviru zahtijevanih graničnih vrijednosti, minimumi za polijetanje koje utvrđuje operator moraju biti izraženi u vrijednostima RVR-a/vidljivosti koje nisu manje od onih navedene u donjoj Tablici 1., osim kako je predviđeno u donjem stavku 4.: Tablica 1. RVR/vidljivost za polijetanje
|
ii. |
Kod zrakoplova s više motora čije su performanse takve da u slučaju kvara kritične pogonske jedinice ne mogu ispuniti uvjete za performansu iz gornjeg stavka (a) točke 3. podtočke i., može se pojaviti potreba da se odmah ponovno sleti i da se vide i izbjegnu prepreke u području polijetanja. Takvim se zrakoplovima može upravljati u skladu sa sljedećim minimumima za polijetanje, pod uvjetom da mogu ispuniti primjenjive kriterije za nadvisivanje prepreka, pretpostavljajući da je do kvara motora došlo na specificiranoj visini. Minimumi za polijetanje koje utvrđuje operator, moraju se temeljiti na visini od koje se može konstruirati neto putanja polijetanja s jednim motorom izvan pogona. Upotrijebljeni minimumi RVR-a, ne smiju biti niži od bilo kojih vrijednosti navedenih u gornjoj Tablici 1. ili donjoj Tablici 2. Tablica 2. Pretpostavljena visina kvara motora iznad uzletno-sletne staze u odnosu na RVR/vidljivost
|
iii. |
Kada nisu na raspolaganju priopćeni RVR ili meteorološka vidljivost, zapovjednik ne smije započeti polijetanje ako ne može utvrditi da stvarni uvjeti zadovoljavaju primjenjive minimume za polijetanje. |
4. Iznimke od gornjeg stavka (a) točke 3. podtočke i.:
i. |
Ako nadležno tijelo to odobri i pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz donjih stavaka A do E, operator može smanjiti minimume za polijetanje na 125 m RVR-a (za kategorije zrakoplova A, B i C) ili na 150 m RVR-a (za kategorije zrakoplova D), ako:
|
ii. |
Ako nadležno tijelo to odobri, operator zrakoplova koji koristi:
|
(b) Operacije prilaženja kategorije I., APV operacije i operacije nepreciznog prilaženja
1. |
Operacija prilaženja kategorije I. je precizno instrumentalno prilaženje i slijetanje upotrebom ILS-a, MLS-a, GLS-a (GNNS/GBAS) ili PAR-a uz visinu odluke koja nije niža od 200 ft i uz vidni doseg uzletno-sletne staze koji nije manji od 550 m, osim ako nadležno tijelo ne odobri drukčije. |
2. |
Operacija nepreciznog prilaženja (NPA) je instrumentalno prilaženje upotrebom uređaja iz Tablice 3. (Minimumi sustava) uz MDH ili DH koji nisu niži od 250 ft i uz RVR/CMV koji nije manji od 750 m, osim ako nadležno tijelo ne odobri drukčije. |
3. |
APV operacija je instrumentalno prilaženje kod kojeg se koristi lateralno i vertikalno vođenje, ali koja ne ispunjava zahtjeve utvrđene za operacije preciznog prilaženja i slijetanja, uz DH koji nije niži od 250 ft i vidni doseg uzletno-sletne staze koji nije manji od 600 m, osim ako nadležno tijelo ne odobri drukčije. |
4. |
Visina odluke (DH). Operator mora osigurati da visina odluke koja se upotrebljava za prilaženje, nije niža od:
ovisno što je od toga više. |
5. |
Minimalna visina spuštanja (MDH). Operator mora osigurati da minimalna visina spuštanja za prilaženje nije manja od:
ovisno što je od toga više. |
6. |
Vizualna oznaka. Pilot ne smije nastaviti prilaženje ispod MDA/MDH, ako ne može jasno vidjeti i prepoznati najmanje jednu od sljedećih vizualnih oznaka uzletno-sletne staze, koju namjerava upotrijebiti:
|
(c) Kriteriji za utvrđivanje RVR-a/pretvorene meteorološke vidljivosti (vidjeti Tablicu 6.)
1. |
Kako bi bio primjeren za najniže dopuštene vrijednosti RVR-a/CMV-a iz Tablice 6. (koja se primjenjuje na sve skupine prilaženja), instrumentalni prilaz mora ispunjavati najmanje slijedeće zahtjeve u vezi s opremom i s njom povezane uvjete:
|
2. |
Neuspjelo prilaženje, nakon što je prilaz bio izveden upotrebom tehnike CDFA, obavlja se kada se dosegne apsolutna/relativna visina odluke ili MAPt, ovisno što se dosegne prvo. Lateralni dio postupka neuspjelog prilaženja mora se izvesti preko MAPt-a osim ako nije drukčije navedeno na karti prilaza. |
(d) Određivanje minimuma RVR-a/CMV-a/vidljivosti za operacije kategorije I., APV operacije i operacije nepreciznog prilaženja
1. |
Minimalni RVR/CMV/vidljivost je najviša vrijednost dobivena iz Tablice 5. ili Tablice 6., ali ne viša od najviše vrijednosti iz Tablice 6., kada se ona upotrebljava |
2. |
Vrijednosti iz Tablice 5. dobivaju se donjom formulom. Zahtijevani RVR/vidljivost (m) = [(DH/MDH(ft) × 0,3048/tanά] – dužina prilaznih svjetala (m) Napomena 1.: ά je kut koji se izračunava, čija je osnovna vrijednost 3.00 stupnjeva, koja se postupno povećava. |
3. |
Uz odobrenje nadležnog tijela, formula se može koristiti sa stvarnim nagibom prilaza i/ili stvarnom dužnom prilaznih svjetala za određenu uzletno-sletnu stazu. |
4. |
Ako se prilaženje obavlja sa segmentom horizontalnog leta na ili iznad MDA/H, minimalnoj vrijednosti RVR-a/CMV-a koja je dobivena primjenom Tablice 5. i Tablice 6., dodaje se 200 metara za zrakoplove kategorija A i B i 400 metara za zrakoplove kategorija C i D. Napomena: Dodana vrijednost odgovara vremenu/udaljenosti, koji su potrebni da se zrakoplov pripremi za završno spuštanje. |
5. |
RVR manji od 750 metara, kako je naveden u Tablici 5., može se koristiti:
|
6. |
Nadležno tijelo može odobriti vrijednosti RVR-a niže od onih iz Tablice 5, za HUDLS i operacije automatskog slijetanja u skladu sa stavkom (e) ovog Dodatka. |
7. |
Vizualna pomoćna sredstva uključuju standardne dnevne oznake uzletno-sletne staze te prilazna svjetla i svijetla uzletno-sletne staze (rubna svijetla uzletno-sletne staze, svjetla praga uzletno-sletne staze, svjetla na kraju uzletno-sletne i u nekim slučajevima također svijetla zone dodira i/ili svjetla središnje linije uzletno-sletne staze). Prihvatljive konfiguracije prilaznih svjetala razvrstane su i navedene u donjoj Tablici 4. |
8. |
Bez obzira na zahtjeve iz gornjeg stavka (d) točke 7., nadležno tijelo može odobriti upotrebu vrijednosti RVR-a, koje odgovaraju osnovnom sustavu prilaznih svjetala (BALS), na uzletno-sletnim stazama na kojima je radi terena ili vode dužina prilaznih svjetala ograničena na manje od 210 m, ali na kojima je na raspolaganju najmanje jedna prečka prilaznih svjetala. |
9. |
Za noćne operacije ili za bilo koju operaciju za koju se zahtijeva odobrenje za svjetla uzletno-sletne staze i za prilazna svjetla, svijetla moraju biti upaljena i u ispravnom stanju, osim kako je predviđeno u Tablici 6.a. Tablica 4. Sustavi prilaznih svjetala
Tablica 5. RVR/CMV (vidjeti Tablicu 11.) u odnosu na DH/MDH
Tablica 6. Minimalni i maksimalni primjenjivi RVR/pretvorena meteorološka vidljivost (vidjeti Tablicu 11.) za sva instrumentalna prilaženja do minimuma CAT I. (donje i gornje granične vrijednosti):
Tablica 6.a Neispravna oprema ili oprema s umanjenim mogućnostima – utjecaj na minimume za slijetanje:
|
10. |
Operacije s jednim pilotom. Za operacije s jednim pilotom, operator mora izračunati minimalni RVR/vidljivost za sve prilaze u skladu sa stavkom OPS 1.430 i ovim Dodatkom.
|
(e) Operacije niže od standardnih operacija kategorije I.
1. Visina odluke.
Kod operacije niže od standardne operacije kategorije I. visina odluke ne smije biti niža od:
i. |
minimalne visine odluke iz AFM-a, ako je navedena; ili |
ii. |
minimalne visine do koje se može koristiti pomagalo za precizan prilaz bez zahtijevane vizualne oznake; ili |
iii. |
OCH-a za kategoriju zrakoplova; ili |
iv. |
visine odluke do koje je letačka posada ovlaštena upravljati zrakoplovom; ili |
v. |
200 ft |
ovisno što je od toga više.
2. Vrsta uređaja.
ILS/MLS koji podržava operaciju nižu od standardne operacije kategorije I., mora biti neograničeni uređaj s neposrednim smjerom letenja (s odstupanjem ≤ 3°), a ILS mora biti certificiran za:
i. |
klasu I./T/1 za operacije do najmanje 450 m RVR -a; ili |
ii. |
klasu II./D/2 za operacije do manje od 450 m RVR-a. |
Pojedinačni uređaji ILS prihvatljivi su samo ako je osigurana performansa razine 2.
3. Zahtijevani RVR/CMV.
Najniži minimumi koje operator smije upotrebljavati za operacije niže od standardnih operacija kategorije I. navedeni su u donjoj Tablici 6.b:
Tablica 6.b
Najniži RVR/CMV za operaciju nižu od standardne operacije kategorije I. u odnosu na sustav prilaznih svjetala
Minimumi za operacije niže od standardne operacije kategorije I. |
||||||||
DH(ft) |
Klasa uređaja za rasvjetu |
|||||||
FALS |
IALS |
BALS |
NALS |
|||||
RVR/CMV (metri) |
||||||||
200 |
— |
210 |
400 |
500 |
600 |
750 |
||
211 |
— |
220 |
450 |
550 |
650 |
800 |
||
221 |
— |
230 |
500 |
600 |
700 |
900 |
||
231 |
— |
240 |
500 |
650 |
750 |
1 000 |
||
241 |
— |
249 |
550 |
700 |
800 |
1 100 |
||
|
4. Vizualna oznaka. Pilot ne smije nastaviti prilaženje ispod visine odluke ako se ne može uspostaviti i održati vizualna oznaka koja uključuje segment od najmanje tri uzastopna svjetla, koja mogu biti središnja linija prilaznih svjetala, ili svjetla zone dodira ili svjetla središnje linije uzletno-sletne staze ili rubna svjetla uzletno-sletne staze ili kombinacije ovih svjetala. Ova vizualna oznaka mora uključivati lateralni element sheme pristupnih svjetala na tlu, tj. svjetlosnu prečku prilaznih svjetala ili svjetla praga uzletno-sletne staze ili kratku svjetlosnu prečku svjetala zone dodira, osim ako se operacija obavlja upotrebom odobrenog HUDLS-a koji se može koristiti do najmanje 150 ft.
5. Odobrenje.
Za obavljanje operacija nižih od operacija standardne kategorije I.:
i. |
prilaženje se obavlja s uključenim autopilotom do automatskog slijetanja; ili se upotrebljava odobreni HUDLS do najmanje 150 ft iznad praga. |
ii. |
zrakoplov mora biti certificiran za obavljanje operacija kategorije II. u skladu s CS-AWO-om; |
iii. |
sustav automatskog slijetanje mora biti odobren za operacije kategorije III.A; |
iv. |
zahtjevi dokazivanja primjerenosti u praksi moraju biti ispunjeni u skladu sa stavkom (h) Dodatka 1. stavku OPS 1.440; |
v. |
mora biti obavljeno osposobljavanje navedeno u stavku (h) Dodatka 1. stavku OPS 1.450, koje uključuje osposobljavanje i provjeru na simulatoru letenja upotrebom odgovarajućih zemaljskih i vizualnih pomagala na najnižem primjenjivom RVR-u; |
vi. |
operator mora osigurati da su uspostavljeni postupci za smanjenu vidljivost i da se oni upotrebljavaju na predviđenom aerodromu slijetanja; i |
vii. |
operator mora imati odobrenje nadležnog tijela. |
(f) Precizno prilaženje – operacije kategorije II. i operacije koje nisu standardne operacije kategorije II.
1. Općenito.
i. |
Operacija kategorije II. je precizno instrumentalno prilaženje i slijetanje upotrebom ILS-a ili MLS-a sa:
|
ii. |
Operacija koja nije standardna operacija kategorije II. je precizno instrumentalno prilaženje i slijetanje upotrebom ILS-a ili MLS-a, koji ispunjava zahtjeve u vezi s uređajima, kako je utvrđeno u donjem stavku iii., sa:
|
iii. |
ILS/MLS koji podržava operaciju koja nije standardna operacija kategorije II., mora biti neograničeni uređaj s neposrednim smjerom letenja (s odstupanjem ≤ 3°), a ILS mora biti certificiran za:
Pojedinačni uređaji ILS prihvatljivi su samo ako je osigurana performansa razine 2. |
2. Visina odluke. Operator mora osigurati da visina odluke za:
i. |
operacije koje nisu standardne operacije kategorije II. i za operacije kategorije II., nije niža od:
ovisno što je od toga više. |
3. Vizualna oznaka. Pilot ne smije nastaviti prilaženje ispod visine odluke za kategoriju II. ili za kategoriju koja nije standardna kategorija II., koja je utvrđena u skladu s gornjim podstavkom (d) točkom 2., ako se ne može uspostaviti i održati vizualna oznaka koja uključuje segment od najmanje tri uzastopna svjetla, koja mogu biti središnja linija prilaznih svjetala, ili svjetla zone dodira ili svjetla središnje linije uzletno-sletne staze ili rubna svjetla uzletno-sletne staze ili kombinacije ovih svjetala. Ova vizualna oznaka mora uključivati lateralni element sheme pristupnih svjetala na tlu, tj. svjetlosnu prečku prilaznih svjetala ili svjetla praga uzletno-sletne staze ili kratku svjetlosnu prečku svjetala zone dodira, osim ako se operacija obavlja upotrebom odobrenog HUDLS-a do zone dodira.
i. |
Zahtijevani RVR. Najniži minimumi koje operator smije upotrebljavati za operacije kategorije II. su: Tablica 7.a RVR za operacije kategorije II. u odnosu na DH
|
ii. |
Zahtijevani RVR. Najniži minimumi koje operator smije upotrebljavati za operacije koje nisu standardne operacije kategorije II. su: Tablica 7.b Minimumi RVR-a za kategoriju koja nije standardna kategorija II. u odnosu na sustav prilaznih svjetala
|
iii. |
Za obavljanje operacija koje nisu standardne operacije kategorije II., operator mora osigurati da su uspostavljeni odgovarajući postupci za smanjenu vidljivost i da se oni upotrebljavaju na predviđenom aerodromu slijetanja. |
(g) Precizno prilaženje – operacije kategorije III.
1. Općenito. Operacije kategorije III. dijele se na sljedeći način:
i. |
Operacije kategorije III. A. Precizno instrumentalno prilaženje i slijetanje upotrebom ILS-a ili MLS-a uz:
|
ii. |
Operacije kategorije III. B. Precizno instrumentalno prilaženje i slijetanje pomoću ILS-a ili MLS-a uz:
|
Napomena: Kada visina odluke (DH) i vidni doseg uzletno-sletne staze (RVR) ne spadaju u istu kategoriju, kategorija operacije se određuje na temelju RVR-a.
2. Visina odluke. Za operacije za koje se koristi visina odluke, operator mora osigurati da visina odluke nije niža od:
i. |
minimalne visine odluke iz AFM-a, ako je navedena; ili |
ii. |
minimalne visine do koje se pomagalo za precizno prilaženje može koristiti bez zahtijevane vizualne oznake; ili |
iii. |
visine odluke do koje je letačka posada ovlaštena upravljati zrakoplovom. |
3. Operacije bez visine odluke. Operacije bez visine odluke mogu se obavljati samo ako:
i. |
je operacija bez visine odluke dozvoljena u AFM-u; i |
ii. |
pomagala za prilaženje i aerodromski uređaji mogu podržati operacije bez visine odluke; i |
iii. |
operator ima odobrenje za operacije kategorije III. bez visine odluke. |
Napomena: U slučaju uzletno-sletne staze za kategoriju III., može se pretpostaviti da se operacije bez visine odluke mogu podržati, osim ako su izričito ograničene objavom u AIP-u ili NOTAM-u.
4. Vizualna oznaka
i. |
Za operacije kategorije III. A i za operacije kategorije III. B koje se obavljaju bilo sa sustavom za upravljanje zrakoplovom koji je pasivan u slučaju kvara ili s odobrenim HUDLS-om, pilot ne smije nastaviti prilaženje ispod visine odluke određene u skladu s gornjim podstavkom (g) točkom 2., ako se ne može uspostaviti i održati vizualna oznaka koja sadrži segment od najmanje tri uzastopna svjetla koja su ili središnja linija prilaznih svjetala ili svjetla zone dodira ili svjetla središnje linije uzletno-sletne staze ili rubna svjetla uzletno-sletne staze ili kombinacija ovih svjetala. |
ii. |
Za operacije kategorije III. B koje se obavljaju uz pomoć sustava za upravljanje zrakoplovom koji je operativan u slučaju kvara ili s hibridnim sustavom za slijetanje koji je operativan u slučaju kvara (koji uključuje, na primjer, HUDLS), pri kojima se koristi visina odluke, pilot ne smije nastaviti prilaženje ispod visine odluke utvrđene u skladu s gornjim podstavkom (e) točkom 2., ako se ne može uspostaviti i održati vizualna oznaka koja sadrži najmanje jedno svjetlo središnje linije. |
(5) Zahtijevani RVR. Najniži minimumi koje operator smije upotrebljavati za operacije kategorije III. su:
Tablica 8.
RVR za operacije kategorije III. u odnosu na DH i sustav za nadzor/vođenje zaustavljanja
Minimumi kategorije III. |
|||||||||
Kategorija |
Visina odluke (ft) (Napomena 2.) |
Sustav za nadzor/vođenje zaustavljanja |
RVR (m) |
||||||
III. A |
Manje od 100 ft |
Ne zahtijeva se |
200 m |
||||||
III. B |
Manje od 100 ft |
Pasivan u slučaju kvara |
150 m (Napomena 1.) |
||||||
III. B |
Manje od 50 ft |
Pasivan u slučaju kvara |
125 m |
||||||
III. B |
Manje od 50 ft ili bez visine odluke |
Operativan u slučaju kvara (Napomena 3.) |
75 m |
||||||
|
(h) Sustav poboljšane vidljivosti
1. Pilot koji upotrebljava sustav poboljšane vidljivosti certificiran u svrhu ovog stavka i upotrebljavan u skladu s postupcima i ograničenjima odobrenog letačkog priručnika, može:
i. |
nastaviti prilaženje ispod DH-a ili MDH-a do 100 ft iznad elevacije praga uzletno-sletne staze, pod uvjetom da se na sustavu poboljšane vidljivosti prikaže i prepozna najmanje jedna od sljedećih vizualnih oznaka:
|
ii. |
smanjiti izračunati RVR/CMV za prilaženje sa vrijednosti iz stupca 1. donje Tablice 9. na vrijednost iz stupca 2.: Tablica 9. Prilaženje upotrebom smanjenja RVR-a/CMV-a pri upotrebi EVS-a u odnosu na uobičajeni RVR/CMV
|
2. Gornji stavak (h) točka 1. može se upotrebljavati samo za operacije ILS, MLS, PAR, GLS i APV s DH-om koji nije niži od 200 stopa, ili za prilaženje koje se obavlja upotrebom odobrenog vertikalnog vođenja putanje leta do MDH-a ili DH-a koji nije niži od 250 ft.
3. Pilot ne smije nastaviti prilaženje ispod 100 stopa iznad elevacije praga uzletno-sletne staze za predviđenu uzletno-sletnu stazu, ako ne može jasno vidjeti i prepoznati najmanje jednu od sljedećih vizualnih oznaka, bez oslanjanja na sustav poboljšane vidljivosti:
(A) |
svjetla ili oznake praga; ili |
(B) |
svjetla ili oznake zone dodira. |
(i) Namjerno ostavljeno prazno
(j) Kruženje
1. Minimalna visina spuštanja (MDH). MDH za kruženje mora biti viši od:
i. |
objavljenog OCH-a kruženja za kategoriju zrakoplova; ili |
ii. |
minimalne visine kruženja dobivene iz donje Tablice 10.; ili |
iii. |
DH-a/MDH-a prethodnog postupka instrumentalnog prilaženja. |
2. Minimalna apsolutna visina puštanja (MDA). MDA za kruženje izračunava se tako da se MDH-u doda objavljena elevacija aerodroma, kako je utvrđeno u gornjoj točki 1.
3. Vidljivost. Minimalna vidljivost za kruženje mora biti veća od:
i. |
vidljivosti za kruženje za kategoriju zrakoplova, ako je objavljena; ili |
ii. |
minimalne vidljivosti dobivene iz donje Tablice 10.; ili |
iii. |
RVR-a/CMV-a dobivenog iz tablica 5. i 6. za prethodni postupak instrumentalnog prilaženja. |
4. Bez obzira na zahtjeve iz gornjeg podstavka 3., nadležno tijelo može izuzeti operatora od zahtjeva za povećanje vidljivosti iznad one dobivene iz Tablice 10.
5. Izuzeća opisana u podstavku 4. moraju biti ograničena na lokacije na kojima postoji jasan javni interes za zadržavanje tekućih operacija. Izuzeća se moraju temeljiti na iskustvu operatora, programu osposobljavanja i kvalifikaciji letačkog osoblja. Izuzeća se moraju revidirati u redovitim vremenskim intervalima.
Tablica 10.
Minimalna vidljivost i MDH za kruženje u odnosu na kategoriju zrakoplova
Kategorija zrakoplova |
||||
|
A |
B |
C |
D |
MDH (ft) |
400 |
500 |
600 |
700 |
Minimalna meteorološka vidljivost (m) |
1 500 |
1 600 |
2 400 |
3 600 |
2. Kruženje s propisanim putanjama je u smislu ovog stavka prihvaćeni postupak.
(k) Vizualno prilaženje. Za vizualno prilaženje, operator ne smije koristi RVR manji od 800 m.
(l) Pretvorba priopćene meteorološke vidljivosti u RVR/CMV.
1. Operator mora osigurati da se pretvorba meteorološke vidljivosti u RVR/CMV ne koristi za polijetanje, za izračunavanje bilo kojeg drugog zahtijevanog minimuma RVR-a manjeg od 800 m, ili kada je na raspolaganju priopćeni RVR.
Napomena: Ako je priopćeni RVR iznad najviše vrijednosti koju ocijeni operator aerodroma, npr. ‚RVR veći od 1 500 m’, to se u smislu ovog stavka ne smatra priopćenom vrijednošću.
2. Kada se meteorološka vidljivost pretvara u RVR u svim drugim okolnostima osim onih iz gornjeg podstavka (l) točke 1., operator mora osigurati korištenje sljedeće tablice:
Tablica 11.
Pretvaranje meteorološke vidljivosti u RVR/CMV
Upaljeni svjetlosni elementi |
RVR/CMV = priopćena meteorološka vidljivost × |
|
Danju |
Noću |
|
HI prilazna svjetla i svjetla uzletno-sletne staze |
1,5 |
2,0 |
Bilo koja vrsta postavljenih svjetala osim gore navedenih |
1,0 |
1,5 |
Bez svjetala |
1,0 |
Ne primjenjuje se |
Dodatak 2. stavku OPS 1.430. podstavku (c)
Kategorije zrakoplova – Operacije u svim vremenskim uvjetima
(a) Klasifikacija zrakoplova
Kriterij koji se uzima u obzir za klasifikaciju zrakoplova po kategorijama je indicirana brzina na pragu uzletno-sletne staze (VAT), koja je jednaka brzini sloma uzgona (VSO) pomnoženoj s 1,3 ili VSIG-u pomnoženim s 1,23 u konfiguraciji za slijetanje pri najvećoj dopuštenoj masi pri slijetanju. Ako su dostupni i VSO i VSIG, koristi se viša dobivena vrijednost VAT-a. Kategorije zrakoplova koje odgovaraju vrijednostima VAT-a navedene su u donjoj tablici:
Kategorija zrakoplova |
VAT |
A |
manja od 91 kt |
B |
od 91 do 120 kt |
C |
od 121 do 140 kt |
D |
od 141 do 165 kt |
E |
od 166 do 210 kt |
Konfiguraciju za slijetanje koju treba uzeti u obzir, određuje operator ili proizvođač zrakoplova.
(b) Trajna promjena kategorije (najveća masa pri slijetanju)
1. |
Operator može odrediti stalnu manju masu pri slijetanju i koristiti tu masu za određivanje vrijednosti VAT-a, ako to odobri nadležno tijelo. |
2. |
Kategorija koja se odredi za određeni zrakoplov je trajna vrijednost te je stoga neovisna o promjenljivim uvjetima svakodnevnih operacija. |
Dodatak 1. stavku OPS 1.440
Operacije pri smanjenoj vidljivosti — Opća operativna pravila
(a) |
Općenito. Za uvođenje i odobravanje operacija pri smanjenoj vidljivosti primjenjuju se sljedeći postupci. |
(b) |
Operativna demonstracija. Svrha operativne demonstracije je određivanje ili vrjednovanje upotrebe i učinkovitosti primjenjivog zrakoplovnog sustava za navođenje uključujući, ako je primjereno, HUDLS, osposobljavanja, postupaka letačke posade, programa za održavanje i priručnika koji se primjenjuju za program kategorije II./III., koji je u postupku odobravanja.
|
(c) |
Prikupljanje podataka za operativne demonstracije. Svaki podnositelj zahtjeva mora razviti metodu prikupljanja podataka (npr. obrazac koji koristi letačka posada), radi vođenja evidencije o performansi prilaženja i slijetanja. Rezultirajući podaci i sažetak podataka iz demonstracija stavljaju se na raspolaganje nadležnom tijelu radi ocjene. |
(d) |
Analiza podataka. Nezadovoljavajuća prilaženja i/ili automatska slijetanja, dokumentiraju se i analiziraju. |
(e) |
Stalno praćenje
|
(f) |
Prijelazna razdoblja
|
(g) |
Održavanje opreme kategorije II., kategorije III. i opreme LVTO. Operator, u suradnji s proizvođačem, mora uspostaviti upute za održavanje sustava za navođenje koji se nalaze u zrakoplovu i one moraju biti uključene u operatorov program održavanja zrakoplova, koji je propisan u dijelu M, stavku M.A.302 i koji mora odobriti nadležno tijelo. |
(h) |
Odgovarajući aerodromi i uzletno-sletne staze
|
Dodatak 1. stavku OPS 1.450
Operacije pri smanjenoj vidljivosti - Osposobljavanje i kvalifikacije
(a) |
Općenito: Operator mora osigurati da programi osposobljavanja članova letačke posade za operacije pri smanjenoj vidljivosti uključuju strukturirane tečajeve za osposobljavanje na tlu, na simulatoru letenja i/ili tijekom leta. Operator može skratiti sadržaj osposobljavanja kako je predviđeno donjim podstavcima 2. i 3., pod uvjetom da je sadržaj skraćenog tečaja prihvatljiv nadležnom tijelu.
|
(b) |
Osposobljavanje na tlu. Operator osigurava da početni tečaj osposobljavanja na tlu za operacije pri smanjenoj vidljivosti obuhvaća najmanje:
|
(c) |
Osposobljavanje na simulatoru letenja i/ili osposobljavanje tijekom letenja
|
(d) |
Zahtjevi konverzijskog osposobljavanja za obavljanje polijetanja pri smanjenoj vidljivosti, operacija nižih od standardnih operacija kategorije I., operacija koje nisu standardne operacije kategorije II., prilaženja upotrebom EVS-a i operacija kategorije II. i III. Operator osigurava da svaki član letačke posade prođe sljedeće osposobljavanje za postupke pri smanjenoj vidljivosti ako prelazi na novi tip/klasu ili varijantu zrakoplova na kojem će se obavljati operacije polijetanja pri smanjenoj vidljivosti, operacije niže od standardnih operacija kategorije I., operacije koje nisu standardne operacije kategorije II., prilaženja upotrebom ESV-a s RVR-om jednakim 800 m ili manje, te operacije kategorije II. i III. Zahtjevi koji se odnose na iskustvo člana letačke posade potrebno da bi mogao pohađati skraćeni tečaj, propisani su u gornjem podstavku (a) točki 2., podstavku (a) točki 3. i podstavku (a) točki 4.:
|
(e) |
Iskustvo na tipu zrakoplova i iskustvo zapovjednika.
|
(f) |
Polijetanje pri smanjenoj vidljivosti s RVR-om manjim od 150/200 m
|
(g) |
Periodično osposobljavanje i provjeravanje – Operacije pri smanjenoj vidljivosti
|
(h) |
Dodatni zahtjevi u vezi s osposobljavanjem za operatore koji obavljaju operacije niže od standardnih operacija kategorije I., prilaženja upotrebom EVS-a i operacije koje nisu standardne operacije kategorije II.
|
Dodatak 1. stavku OPS 1.455
Operacije pri smanjenoj vidljivosti — Operativni postupci
(a) |
Općenito. Operacije pri smanjenoj vidljivosti uključuju:
|
(b) |
Postupci i operativne upute
|
Dodatak 1. stavku OPS 1.465
Minimalna vidljivosti za VFR operacije
Klasa zračnog prostora |
|
A B C D E (Napomena 1.) |
FG |
|||||||
|
|
|
Iznad 900 m (3 000 ft) AMSL-a ili iznad 300 m (1 000 ft) iznad zemlje, ovisno što je više |
Na i ispod 900 m (3 000 ft) AMSL-a ili 300 m (1 000 ft) iznad zemlje, ovisno što je više |
||||||
Udaljenost od oblaka |
|
1 500 m horizontalno 300 m (1 000 ft) vertikalno |
Izvan oblaka i vidjeti se površina |
|||||||
Vidljivost tijekom leta |
8 km na i iznad 3 050 m (10 000 ft) AMSL-a (Napomena 2.) 5 km ispod 3 050 m (10 000 ft) AMSL-a |
5 km (Napomena 3.) |
||||||||
|
PODODJELJAK F
PERFORMANSA OPĆENITO
OPS 1.470
Primjena
(a) |
Operator osigurava da se svim višemotornim zrakoplovima s turboelisnim motorima, s najvećim dozvoljenim brojem putničkih sjedala većim od 9 ili s najvećom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg i svim višemotornim zrakoplovima s turbomlaznim pogonom, operira u skladu s pododjeljkom G (Performansa klase A). |
(b) |
Operator osigurava da se elisnim zrakoplovima s najvećim dozvoljenim brojem sjedala 9 ili manje i s najvećom masom pri polijetanju 5 700 kg ili manjom, operira u skladu s pododjeljkom H (Performansa klase B). |
(c) |
Operator osigurava da se zrakoplovima pokretanima stapnim motorima s najvećim dozvoljenim brojem sjedala većim od devet ili najvećom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg, operira u skladu s pododjeljkom I (Performansa klase C). |
(d) |
Ako se zbog posebnih karakteristika konstrukcije (npr. nadzvučni zrakoplovi ili hidroavioni) ne može dokazati da su zahtjevi odgovarajućeg pododjeljka u potpunosti ispunjeni, operator primjenjuje odobrene standarde performanse koji jamče razinu sigurnosti jednaku onoj iz odgovarajućeg pododjeljka. |
OPS 1.475
Općenito
(a) |
Operator osigurava da masa zrakoplova:
|
(b) |
Operator osigurava da se odobreni podaci o performansi koji su sadržani u letačkom priručniku zrakoplova upotrebljavaju za utvrđivanje sukladnosti sa zahtjevima odgovarajućeg pododjeljka i da se prema potrebi dopunjavaju drugim podacima koji su prihvatljivi nadležnom tijelu, kako je navedeno u odgovarajućem pododjeljku. Kada se primjenjuju čimbenici propisani odgovarajućim pododjeljkom, mogu se uvažiti bilo koji operativni čimbenici koji su već uključeni u podatke o performansi u letačkom priručniku zrakoplova, kako bi se izbjegla dvostruka primjena čimbenika. |
(c) |
Kod dokazivanja sukladnosti sa zahtjevima odgovarajućeg pododjeljka, treba uzeti u obzir konfiguraciju zrakoplova, uvjete okoliša i djelovanje sustava koji imaju nepovoljan utjecaj na performansu. |
(d) |
Za potrebe performanse, vlažna uzletno-sletna staza, osim travnate staze, može se smatrati suhom. |
(e) |
Pri ocjenjivanju sukladnosti sa zahtjevima za polijetanje iz odgovarajućeg pododjeljka, operator vodi računa o točnosti karata. |
OPS 1.480
Terminologija
(a) |
Sljedeći izrazi, koji se upotrebljava u pododjeljcima F, G, H, I i J imaju sljedeća značenja:
|
(b) |
Izrazi ‚razdaljina za ubrzavanje i zaustavljanje’, ‚razdaljina za polijetanje’, ‚uzletni zalet’, ‚neto putanja leta pri polijetanju’, ‚neto putanja leta na ruti s jednim motorom izvan pogona’, ‚neto putanja leta na ruti s dva motora izvan pogona’ kada se odnose na zrakoplov, imaju svoja značenja definirana u zahtjevima za plovidbenost u skladu s kojima je zrakoplov bio certificiran ili kako ih odredi nadležno tijelo ako smatra da su te definicije neprimjerene za dokazivanje sukladnosti s operativnim ograničenjima performanse. |
PODODJELJAK G
PERFORMANSA KLASE A
OPS 1.485
Općenito
(a) |
Operator osigurava da se za utvrđivanje sukladnosti sa zahtjevima ovog pododjeljka, odobreni podaci o performansi iz letačkog priručnika zrakoplova, prema potrebi, dopunjuju drugim podacima koji su prihvatljivi nadležnom tijelu, ako su odobreni podaci o performansi iz letačkog priručnika zrakoplova nedovoljni u odnosu na stavke kao što su:
|
(b) |
Operator osigurava da se u slučaju mokre i onečišćene uzletno-sletne staze, upotrebljavaju podaci o performansi određeni u skladu s primjenjivim zahtjevima za certificiranje velikih zrakoplova ili u skladu s jednakovrijednim podacima o performansi koji su prihvatljivi nadležnom tijelu. |
OPS 1.490
Polijetanje
(a) |
Operator osigurava da masa pri polijetanju ne prelazi najveću dopuštenu masu pri polijetanju koja je navedena u letačkom priručniku zrakoplova za barometarsku visinu i temperaturu okoliša na aerodromu s kojeg se obavlja polijetanje. |
(b) |
Pri određivanju najveće dopuštene mase pri polijetanju, operator mora ispuniti sljedeće zahtjeve:
|
(c) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavkom (b), operator mora uzeti u obzir sljedeće:
|
OPS 1.495
Izbjegavanje prepreka pri polijetanju
(a) |
Operator osigurava da neto putanja leta pri polijetanju izbjegava sve prepreke vertikalnom razdaljinom od najmanje 35 ft ili horizontalnom razdaljinom od najmanje 90 m plus 0,125 × D, pri čemu je D horizontalna razdaljina koju je zrakoplov prešao od kraja raspoložive razdaljine za polijetanje ili kraja razdaljine polijetanja ako je predviđen okret prije kraja raspoložive razdaljine za polijetanje. Za zrakoplove s rasponom krila manjim od 60 m, može se koristiti izbjegavanje horizontalnih prepreka u rasponu koji je jednak polovici raspona krila zrakoplova plus 60 m plus 0,125 × D. |
(b) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavkom (a), operator mora uzeti u obzir sljedeće:
|
(c) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavkom (a):
|
(d) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavkom (a) za one slučajeve u kojima namjeravana putanja leta ne zahtijeva promjene putanje za više od 15°, operator ne mora uzeti u obzir prepreke koje imaju lateralnu razdaljinu veću od:
|
(e) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavkom (a) za one slučajeve u kojima namjeravana putanja leta zahtijeva promjenu putanje za više od 15°, operator ne mora uzeti u obzir prepreke koje imaju lateralnu razdaljinu veću od:
|
(f) |
Operator utvrđuje postupke za izvanredne situacije kako bi ispunio zahtjeve stavka OPS 1.495 i kako bi predvidio sigurnu rutu izbjegavajući prepreke, da bi zrakoplov mogao ili ispuniti zahtjeve na ruti u skladu sa stavkom OPS 1.500 ili sletjeti bilo na aerodrom odlaska ili na alternativni aerodrom polijetanja. |
OPS 1.500
Na ruti — Jedan motor izvan pogona
(a) |
Operator osigurava da su podaci iz letačkog priručnika zrakoplova za neto putanju leta na ruti s jednim motorom izvan pogona, koji odgovaraju očekivanim meteorološkim uvjetima za let, sukladni s podstavkom (b) ili podstavkom (c) na svim točkama duž rute. Neto putanja leta mora imati pozitivan gradijent na 1 500 ft iznad aerodroma na kojem bi se trebalo izvesti slijetanje nakon otkazivanja motora. U meteorološkim uvjetima koji zahtijevaju upotrebu sustava za zaštitu od zaleđivanja, mora se uzeti u obzir njihov utjecaj na neto putanju leta. |
(b) |
Gradijent neto putanje leta mora biti pozitivan na najmanje 1 000 ft iznad svih terena i prepreka duž rute unutar 9,3 km (5 nm) na obje strane planirane putanje. |
(c) |
Neto putanja leta mora omogućiti zrakoplovu nastavljanje leta s njegove putne visine do aerodroma na koji se može izvesti slijetanje u skladu sa stavkom OPS 1.515 ili 1.520, kako je primjereno, s tim da neto putanja leta vertikalno nadvisuje za najmanje 2 000 ft cjelokupni teren i sve prepreke duž rute unutar 9,3 km (5 nm) na obje strane planirane putanje, u skladu s donjim točkama 1. do 4.:
|
(d) |
Pri dokazivanju sukladnosti sa stavkom OPS 1.500, operator mora povećati širinu granica iz podstavaka (b) i (c) na 18,5 km (10 nm) ako navigacijska točnost ne ispunjava 95 % razine ograničavanja. |
OPS 1.505
Na ruti — Zrakoplovi s tri ili više motora, pri čemu su dva motora izvan pogona
(a) |
Operator osigurava da zrakoplov s tri ili više motora, pri putnoj brzini za velike udaljenosti, sa svim motorima u radu, pri standardnoj temperaturi i bez vjetra, neće biti niti na jednoj točki na namjeravanoj putanji više od 90 minuta udaljen od aerodroma koji ispunjava zahtjeve u vezi s performansom koji se primjenjuju za očekivanu masu pri slijetanju, ako ne ispunjava zahtjeve iz donjih podstavaka (b) do (f). |
(b) |
Podaci o neto putanji leta na ruti s dva motora izvan pogona moraju zrakoplovu omogućiti nastavljanje leta u očekivanim meteorološkim uvjetima, od točke na kojoj se pretpostavlja da će dva motora istodobno otkazati do aerodroma na koji je moguće sletjeti i potpuno se zaustaviti, koristeći propisane postupke za slijetanje s dva motora izvan pogona. Neto putanja leta mora vertikalno nadvisivati za najmanje 2 000 ft cjelokupni teren i sve prepreke duž rute unutar 9,3 km (5 nm) na obje strane planirane putanje. Na visinama i u meteorološkim uvjetima koji zahtijevaju upotrebu sustava za zaštitu od zaleđivanja, mora se uzeti u obzir utjecaj njihove upotrebe na podatke o neto putanji leta. Ako navigacijska točnost ne ispunjava 95 % razine ograničavanja, operator mora povećati gore navedenu granicu širine na 18,5 km (10 nm). |
(c) |
Pretpostavlja se da će dva motora otkazati na najkritičnijoj točki dijela rute kada je zrakoplov, pri putnoj brzini za velike udaljenosti, sa svim motorima u radu, pri standardnoj temperaturi i bez vjetra, više od 90 minuta leta udaljen od aerodroma koji ispunjava zahtjeve u vezi s performansom koji se primjenjuju za očekivanu masu pri slijetanju. |
(d) |
Neto putanja leta mora imati pozitivni gradijent na 1 500 ft iznad aerodroma na koji je predviđeno slijetanje zrakoplova nakon kvara dvaju motora. |
(e) |
Izbacivanje goriva tijekom leta dozvoljeno je do mjere koja je u skladu sa zahtjevom da se do aerodroma stigne sa zahtijevanim rezervama goriva, ako se upotrebljava sigurnosni postupak; |
(f) |
Očekivana masa zrakoplova na točki na kojoj se predviđa kvar dvaju motora ne smije biti manja od one koja bi uključivala dovoljno goriva za nastavljanje leta do aerodroma na koji se planira slijetanje, na koji bi stigao na najmanje 1 500 ft izravno iznad područja za slijetanje te nakon toga letio na toj visini još 15 minuta. |
OPS 1.510
Slijetanje — Odredišni i alternativni aerodrom
(a) |
Operator osigurava da masa zrakoplova pri slijetanju, određena u skladu sa stavkom OPS 1.475 podstavkom (a) ne prelazi najveću dopuštenu masu pri slijetanju određenu za visinu i temperaturu okoliša koja se očekuju u predviđeno vrijeme za slijetanje na odredišnom i alternativnom aerodromu. |
(b) |
Za instrumentalna prilaženja s gradijentom neuspjelog prilaženja većim od 2,5 %, operator provjerava da li očekivana masa zrakoplova pri slijetanju omogućuje neuspjelo prilaženje s gradijentom uspona jednakim ili većim od gradijenta za neuspjelo prilaženje koji se primjenjuje pri konfiguraciji i brzini za neuspjelo prilaženja s jednim motorom izvan pogona (vidjeti primjenjive zahtjeve u vezi s certificiranjem velikih zrakoplova). Upotrebu alternativne metode mora odobriti nadležno tijelo. |
(c) |
Za instrumentalna prilaženja s visinama odluke ispod 200 ft, operator mora provjeriti da li očekivana masa zrakoplova pri slijetanju, s otkazivanjem kritičnog motora i pri brzini i konfiguraciji koji se upotrebljavaju za produženje na drugi krug, dopušta gradijent uspona neuspjelog prilaženja koji je najmanje 2,5 % ili objavljeni gradijent, ovisno što je od toga veće (vidjeti CS AWO 243). Upotrebu alternativne metode mora odobriti nadležno tijelo. |
OPS 1.515
Slijetanje — Suhe uzletno-sletne staze
(a) |
Operator osigurava da masa zrakoplova pri slijetanju, određena u skladu sa stavkom OPS 1.475 podstavkom (a), za procijenjeno vrijeme slijetanja na odredišni aerodrom i na bilo koji alternativni aerodrom, omogućuje slijetanje s potpunim zaustavljanjem s visine 50 ft iznad praga:
|
(b) |
Pri dokazivanju sukladnosti s podstavkom (a), operator mora uzeti u obzir sljedeće:
|
(c) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavkom (a), mora se poći od pretpostavke da će:
|
(d) |
Ako operator ne može ispuniti zahtjeve iz gornjeg podstavka (c) točke 1. za odredišni aerodrom koji ima jednu uzletno-sletnu stazu na kojoj slijetanje ovisi o specifičnoj komponenti vjetra, zrakoplov se može otpremiti ako su određena dva alternativna aerodroma koja omogućuju potpunu sukladnost s podstavcima (a), (b) i (c). Prije započinjanja prilaženja za slijetanje na odredišni aerodrom, zapovjednik mora biti siguran da se slijetanje može izvesti u potpunosti u skladu sa stavkom OPS 1.510 i gornjim podstavcima (a) i (b). |
(e) |
Ako operator za odredišni aerodrom ne može ispuniti zahtjeve iz gornjeg podstavka (c) točke 2.,zrakoplov se može otpremiti ako je određen alternativni aerodrom koji omogućuje potpunu sukladnost s podstavcima (a), (b) i (c). |
OPS 1.520
Slijetanje — Mokre i onečišćene uzletno-sletne staze
(a) |
Kada odgovarajuća vremenska izvješća ili prognoze ili njihova kombinacija pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme slijetanja može biti mokra, operator osigurava da je raspoloživa razdaljina za slijetanje najmanje 115 % zahtijevane razdaljine za slijetanje određene u skladu sa stavkom OPS 1.515. |
(b) |
Kada odgovarajuća vremenska izvješća ili prognoze ili njihova kombinacija pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme slijetanja može biti onečišćena, operator osigurava da je raspoloživa razdaljina za slijetanje najmanje jednaka razdaljini za slijetanje utvrđenoj u skladu s gornjim podstavkom (a) ili najmanje 115 % razdaljine za slijetanje određene u skladu s odobrenim podacima o razdaljini za slijetanje na onečišćenu stazu ili odgovarajuća razdaljina koju je prihvatilo nadležno tijelo, ovisno što je od toga veće. |
(c) |
Razdaljina za slijetanje na mokroj uzletno-sletnoj stazi kraća od one koja se zahtijeva gornjim podstavkom (a), ali ne kraća od one koja se zahtijeva stavkom OPS 1.515 podstavkom (a), može se upotrebljavati ako letački priručnik zrakoplova uključuje posebne dodatne podatke o razdaljinama za slijetanje na mokrim uzletno-sletnim stazama. |
(d) |
Razdaljina za slijetanje na posebno pripremljenoj onečišćenoj uzletno-sletnoj stazi, kraća od one koja se traži u gornjem podstavku (b), ali ne kraća od one koja se traži u stavku OPS 1.515. podstavku (a), može se upotrijebiti ako letački priručnik zrakoplova uključuje posebne dodatne podatke o razdaljinama za slijetanje na onečišćenim uzletno-sletnim stazama. |
(e) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavcima (b), (c) i (d)., primjenjuju se kriteriji iz stavka OPS 1.515, osim što se stavak OPS 1.515 podstavak (a) točke 1. i 2. ne primjenjuju na gornju točku (b). |
Dodatak 1. stavku OPS 1.495 podstavku (c) točki 3.
Odobrenje za povećane kutove nagiba
(a) |
Za upotrebu povećanih kutova nagiba za koje je potrebno posebno odobrenje, moraju biti ispunjeni sljedeći kriteriji:
|
Dodatak 1. stavku OPS 1.515 podstavku (a) točki 3.
Postupci za strmo prilaženje
(a) |
Nadležno tijelo može odobriti primjenu postupaka za strmo prilaženje pri kojima se koriste kutovi nagiba poniranja od 4,5° ili više i visina na zaslonu manja od 50 ft, ali ne manja od 35 ft, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći kriteriji:
|
Dodatak 1. stavku OPS 1.515 podstavku (a) točki 4.
Operacije kratkog slijetanja
(a) |
Za potrebe primjene stavka OPS 1.515 podstavka (a) točke 4., razdaljina koja se koristi za izračun dopuštene mase pri slijetanju može se sastojati od iskoristive dužine prijavljenog sigurnog područja plus prijavljene raspoložive razdaljine za slijetanje. Nadležno tijelo može odobriti takve operacije u skladu sa sljedećim kriterijima:
|
Dodatak 2. stavku OPS 1.515 podstavku (a) točki 4.
Kriteriji za uzletište pri operacijama kratkog slijetanja
(a) |
Upotrebu sigurnog područja mora odobriti nadležno tijelo aerodroma. |
(b) |
U skladu s odredbama stavka 1.515 podstavka (a) točke 4. i ovog Dodatka, iskoristiva dužina prijavljenog sigurnog područja, ne smije biti veća od 90 metara. |
(c) |
Širina prijavljenog sigurnog područja, centrirana u odnosu na središnju liniju produžene uzletno-sletne staze, ne smije biti manja od dvostruke širine uzletno-sletne staze ili dvostrukog raspona krila, ovisno što je veće. |
(d) |
Prijavljeno sigurno područje mora biti bez prepreka ili ulegnuća koji bi mogli ugroziti zrakoplov pri slijetanju prije uzletno-sletne staze i na prijavljenom sigurnom području ne smije biti nikakvih pokretnih predmeta dok se uzletno-sletna staza koristi za operacije kratkog slijetanja. |
(e) |
Nagib prijavljenog sigurnog područja ne smije biti veći od 5 % prema gore i 2 % prema dolje u smjeru slijetanja. |
(f) |
Za potrebe ove operacije, na prijavljeno sigurno područje ne mora se primjenjivati zahtjev iz stavka OPS 1.480 podstavka (a) točke 5. |
PODODJELJAK H
PERFORMANSA KLASE B
OPS 1.525
Općenito
(a) |
Operator ne smije operirati jednomotornim zrakoplovom:
Napomena: Ograničenja za operacije jednomotornih zrakoplova sadržana su u stavku OPS 1.240 podstavku (a) točki 6. |
(b) |
S dvomotornim zrakoplovima koji ne ispunjavaju zahtjeve za uspon iz Dodatka 1. stavku OPS 1.525 podstavku (b), operator mora postupati kao da su jednomotorni zrakoplovi. |
OPS 1.530
Polijetanje
(a) |
Operator osigurava da masa pri polijetanju ne prelazi najveću dopuštenu masu pri polijetanju koja je navedena u letačkom priručniku zrakoplova za barometarsku visinu i temperaturu okoliša na aerodromu s kojeg se obavlja polijetanje. |
(b) |
Operator osigurava da nefaktorirana razdaljina za polijetanje, kako je navedena u letačkom priručniku zrakoplova, ne prelazi:
|
(c) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavkom (b), operator mora uzeti u obzir sljedeće:
|
OPS 1.535
Izbjegavanje prepreka pri polijetanju — Višemotorni zrakoplovi
(a) |
Operator osigurava da uzletna putanja leta zrakoplova s dva ili više motora, određena u skladu s ovom točkom izbjegava sve prepreke vertikalnom razdaljinom od najmanje 50 ft ili horizontalnom razdaljinom od najmanje 90 m plus 0,125 × D, pri čemu je D horizontalna razdaljina koju zrakoplov prijeđe od kraja raspoložive razdaljine za polijetanje ili kraja razdaljine polijetanja ako je planiran okret prije kraja raspoložive razdaljine za polijetanje, osim kako je predviđeno u donjim podstavcima (b) i (c). Za zrakoplove s rasponom krila manjim od 60 m, može se koristiti izbjegavanje horizontalnih prepreka u rasponu koji je jednak polovici raspona krila zrakoplova plus 60 m plus 0,125 × D. Pri dokazivanju sukladnosti s ovim podstavkom, pretpostavlja se:
|
(b) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavkom (a), za one slučajeve u kojima planirana putanja leta ne zahtijeva promjene na ruti za više od 15°, operator ne mora uzeti u obzir one prepreke čija je lateralna udaljenost veća od:
|
(c) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavkom (a), za one slučajeve u kojima planirana putanja leta zahtijeva promjene rute za više od 15°, operator ne mora uzeti u obzir one prepreke čija je lateralna udaljenost veća od:
|
(d) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavcima (a), (b) i (c), operator mora uzeti u obzir sljedeće:
|
OPS 1.540
Na ruti — Višemotorni zrakoplovi
(a) |
Operator osigurava da zrakoplov, u meteorološkim uvjetima koji se očekuju za let i u slučaju kvara jednog motora pri čemu preostali motori rade unutar specificiranih uvjeta maksimalne neprekinute snage, može nastaviti let na ili iznad relevantnih najmanjih visina za siguran let koje su navedene u operativnom priručniku do točke koja je 1 000 ft iznad aerodroma na kojem se mogu ispuniti zahtjevi u vezi s performansom. |
(b) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavkom (a):
|
OPS 1.542
Na ruti — Zrakoplovi s jednim motorom
(a) |
Operator osigurava da zrakoplov, u meteorološkim uvjetima koji se očekuju za let i u slučaju kvara motora, može stići do mjesta na kojem se može izvesti sigurno prisilno slijetanje. Za kopnene zrakoplove, zahtijeva se mjesto na kopnu, osim ako nadležno tijelo ne odobri drukčije. |
(b) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavkom (a):
|
OPS 1.545
Slijetanje — odredišni i alternativni aerodrom
Operator osigurava da masa zrakoplova pri slijetanju, određena u skladu sa stavkom OPS 1.475 podstavkom (a) ne prelazi najveću dopuštenu masu pri slijetanju određenu za visinu i temperaturu okoliša koje se očekuju u predviđeno vrijeme za slijetanje na odredišnom i alternativnom aerodromu.
OPS 1.550
Slijetanje — Suhe uzletno-sletne staze
(a) |
Operator osigurava da masa zrakoplova pri slijetanju, određena u skladu sa stavkom OPS 1.475 podstavkom (a), za procijenjeno vrijeme slijetanja, omogućuje slijetanje s potpunim zaustavljanjem s visine 50 ft iznad praga, unutar 70 % raspoložive razdaljine za slijetanje na odredišnom aerodromu i na bilo kojem alternativnom aerodromu.
|
(b) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavkom (a), operator uzima u obzir sljedeće:
|
(c) |
Za otpremanje zrakoplova u skladu s gornjim podstavkom (a), mora se pretpostaviti:
|
(d) |
Ako operator ne može ispuniti zahtjeve iz gornjeg podstavka (c) točke 2. za odredišni aerodrom, zrakoplov se može otpremiti ako je određen alternativni aerodrom koji omogućuje potpunu sukladnost s gornjim podstavcima (a), (b) i (c). |
OPS 1.555
Slijetanje — Mokre i onečišćene uzletno-sletne staze
(a) |
Kada odgovarajuća vremenska izvješća ili prognoze, ili njihova kombinacija, pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme dolaska može biti mokra, operator osigurava da je raspoloživa razdaljina za slijetanje jednaka ili veća od zahtijevane razdaljine za slijetanje određeno u skladu sa stavkom OPS 1.515 pomnožene s faktorom 1.15. |
(b) |
Kada odgovarajuća vremenska izvješća ili prognoze ili njihova kombinacija, pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme dolaska može biti onečišćena, operator osigurava da razdaljina za slijetanje određena upotrebom podataka koji su prihvatljivi nadležnom tijelu za te uvjete, nije veća od raspoložive razdaljine za slijetanje. |
(c) |
Razdaljina za slijetanje na mokroj uzletno-sletnoj stazi kraća od one koja se zahtijeva gornjim podstavkom (a), ali ne kraća od one koja se zahtijeva stavkom OPS 1.550 podstavkom (a), može se upotrijebiti ako letački priručnik zrakoplova uključuje posebne dodatne podatke o razdaljinama za slijetanje na mokrim uzletno-sletnim stazama. |
Dodatak 1. stavku OPS 1.525 podstavku (b)
Općenito — uspinjanje pri polijetanju i spuštanje pri slijetanju
(a) |
Uspinjanje pri polijetanju
|
(b) |
Spuštanje pri slijetanju
|
Dodatak 1. stavku OPS 1.535 podstavku (b) točki 1. i podstavku (c) točki 1.
Uzletna putanja leta - vizualna navigacija navođenja smjera
Kako bi omogućio vizualnu navigaciju navođenja smjera, operator mora osigurati da su vremenski uvjeti koji prevladavaju u vrijeme operacije, uključujući bazu oblaka i vidljivost, takvi da se prepreke i/ili točke zemaljskih oznaka mogu vidjeti i prepoznati. U operativnom priručniku moraju za dotične aerodrome biti navedeni minimalni vremenski uvjeti koji letačkoj posadi omogućuju neprekidno određivanje i održavanje ispravne putanje leta u odnosu na zemaljske oznake, kako bi se osiguralo sigurno nadvisivanje u odnosu na prepreke i teren, kako slijedi:
(a) |
postupak mora biti dobro definiran u odnosu na točke zemaljskih oznaka, tako da se putanja kojom će se letjeti može analizirati u odnosu na zahtjeve za nadvisivanje prepreka; |
(b) |
postupak mora biti utvrđen u okviru mogućnosti zrakoplova u odnosu na progresivnu brzinu, kut nagiba i učinke vjetra; |
(c) |
posadi mora biti na raspolaganju pisani i/ili slikovni opis postupka; i |
(d) |
moraju se navesti ograničavajući uvjeti okoliša (npr. vjetar, oblaci, vidljivost, dan/noć, osvjetljenje okoline, osvjetljenje prepreka). |
Dodatak 1. stavku OPS 1.550 podstavku (a)
Postupci strmog prilaženje
(a) |
Nadležno tijelo može odobriti primjenu postupaka strmog prilaženja pri kojima se koriste kutovi nagiba poniranja od 4,5° ili više i visina na zaslonu manja od 50 ft, ali ne manja od 35 ft, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći kriteriji:
|
Dodatak 2. stavku OPS 1.550 podstavku (a)
Operacije kratkog slijetanja
(a) |
Za potrebe primjene stavka OPS 1.550 podstavka (a) točke 2., razdaljina koja se upotrebljava za izračun dopuštene mase pri slijetanju može se sastojati od iskoristive dužine prijavljenog sigurnog područja plus prijavljene raspoložive razdaljine za slijetanje. Nadležno tijelo može odobriti takve operacije u skladu sa sljedećim kriterijima:
|
PODODJELJAK I
PERFORMANSA KLASE C
OPS 1.560
Općenito
Operator osigurava da se za utvrđivanje sukladnosti sa zahtjevima ovog pododjeljka, odobreni podaci o performansi iz letačkog priručnika zrakoplova prema potrebi dopunjuju drugim podacima koji su prihvatljivi nadležnom tijelu, ako su odobreni podaci o performansi iz letačkog priručnika zrakoplova nedovoljni.
OPS 1.565
Polijetanje
(a) |
Operator osigurava da masa pri polijetanju ne prelazi najveću dopuštenu masu pri polijetanju koja je navedena u letačkom priručniku zrakoplova za barometarsku visinu i temperaturu okoliša na aerodromu na kojem se obavlja polijetanje. |
(b) |
Operator osigurava da za zrakoplove, koji u svojim letačkim priručnicima zrakoplova sadrže podatke o dužini staze za polijetanje kojima se ne uzima u obzir kvar motora, razdaljina od početka uzletnog zaleta koja je potrebna da zrakoplov dosegne visinu od 50 stopa iznad površine sa svim motorima u pogonu unutar specificiranih uvjeta maksimalne snage polijetanja, pomnožena s faktorom:
nije veća od uzletnog zaleta koji je na raspolaganju na aerodromu na kojemu će se izvesti polijetanje. |
(c) |
Operator osigurava da su za zrakoplove, koji u svojim letačkim priručnicima zrakoplova sadrže podatke o dužini staze za polijetanje kojima se uzima u obzir kvar motora, ispunjeni sljedeći uvjeti, u skladu sa specifikacijama u letačkom priručniku zrakoplova:
|
(d) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavcima (b) i (c), operator mora uzeti u obzir sljedeće:
|
OPS 1.570
Izbjegavanje prepreka pri polijetanju
(a) |
Operator osigurava da putanja leta pri polijetanju s jednim motorom izvan pogona izbjegava sve prepreke vertikalnom razdaljinom od najmanje 50 ft ili horizontalnom razdaljinom od najmanje 90 m plus 0,125 × D, pri čemu je D horizontalna razdaljina koju je zrakoplov prešao od kraja raspoložive razdaljine za polijetanje. Za zrakoplove s rasponom krila manjim od 60 m, može se koristiti izbjegavanje horizontalnih prepreka u rasponu koji je jednak polovici raspona krila zrakoplova plus 60 m plus 0,125 × D. |
(b) |
Putanja leta pri polijetanju mora početi na visini od 50 ft iznad površine na kraju razdaljine za polijetanje koja se zahtijeva stavkom OPS 1.565 podstavcima (b) ili (c), kako je primjenjivo, i završiti na visini od 1 500 ft iznad površine. |
(c) |
Prilikom dokazivanja sukladnosti s podstavkom (a), operator mora uzeti u obzir sljedeće:
|
(d) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavkom (a) ne dozvoljavaju se promjene rute do one točke na putanji leta pri polijetanju na kojoj je dostignuta visina od 50 ft iznad površine. Nakon toga, do visine od 400 ft, pretpostavlja se da je zrakoplov nagnut najviše 15°. Iznad 400 ft visine može se predvidjeti kut nagiba veći od 15°, ali ne veći od 25°. Mora se odrediti odgovarajuće odstupanje radi učinka kuta nagiba na operativne brzine i putanju leta, uključujući povećanja razdaljine koja proizlaze iz povećanih operativnih brzina. |
(e) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavkom (a) za one slučajeve u kojima se ne zahtijevaju promjene putanje za više od 15°, operator ne mora uzeti u obzir prepreke čija je lateralna razdaljina veća od:
|
(f) |
Prilikom dokazivanja sukladnosti s gornjim podstavkom (a) za one slučajeve u kojima se zahtijevaju promjene putanje za više od 15°, operator ne mora uzeti u obzir prepreke čija je lateralna razdaljina veća od:
|
(g) |
Operator utvrđuje postupke za izvanredne situacije kako bi ispunio zahtjeve stavka OPS 1.570 i kako bi predvidio sigurnu rutu izbjegavajući prepreke, da bi zrakoplov mogao ili ispuniti zahtjeve na ruti u skladu sa stavkom OPS 1.580 ili sletjeti bilo na aerodrom odlaska ili na alternativni aerodrom polijetanja. |
OPS 1.575
Na ruti – svi motori u pogonu
(a) |
Operator osigurava da zrakoplov, u očekivanim meteorološkim uvjetima za let, na bilo kojoj točki svoje rute ili bilo kojeg planiranog preusmjeravanja s nje, može postići brzinu uspinjanja od najmanje 300 ft u minuti, sa svim motorima u pogonu koji rade maksimalnom specificiranom neprekinutom snagom na:
|
OPS 1.580
Na ruti – jedan motor izvan pogona
(a) |
Operator osigurava da zrakoplov, u očekivanim meteorološkim uvjetima za let, u slučaju kvara bilo kojeg motora na bilo kojoj točki rute ili planiranog skretanja s rute i s drugim motorom ili motorima u pogonu, koji rade maksimalnom specificiranom neprekinutom snagom, može nastaviti let s putne visine do aerodroma na kojem se može izvesti slijetanje u skladu sa stavkom OPS 1.595 ili OPS 1.600, kako je primjereno, izbjegavajući prepreke unutar 9,3 km (5 nm) s obje strane planirane putanje, vertikalnim razmakom od najmanje:
|
(b) |
Putanja leta mora imati pozitivan nagib na visini od 450 m (1 500 ft) iznad aerodroma predviđenog za slijetanje nakon kvara jednog motora. |
(c) |
Za potrebe ovog podstavka, smatra se da je raspoloživa brzina uspinjanja zrakoplova 150 ft u minuti manja od specificirane bruto brzine uspinjanja. |
(d) |
Pri dokazivanju sukladnosti s ovim podstavkom, operator mora povećati širinu granica iz gornjeg podstavka (a) na 18,5 km (10 nm), ako preciznost navigacije ne ispunjava 95 % razine ograničavanja. |
(e) |
Izbacivanje goriva tijekom leta dozvoljeno je do mjere koja je u skladu sa zahtjevom da se do aerodroma stigne sa zahtijevanim rezervama goriva, ako se upotrebljava sigurnosni postupak. |
OPS 1.585
Na ruti – Zrakoplovi s tri ili više motora, pri čemu su dva motora izvan pogona
(a) |
Operator osigurava da zrakoplov s tri ili više motora, pri putnoj brzini za velike udaljenosti, sa svim motorima u radu, pri standardnoj temperaturi i bez vjetra, neće biti niti na jednoj točki na namjeravanoj putanji više od 90 minuta udaljen od aerodroma koji ispunjava zahtjeve u vezi s performansom koji se primjenjuju za očekivanu masu pri slijetanju, ako ne ispunjava zahtjeve iz donjih podstavaka (b) do (e). |
(b) |
Prikazana putanja leta kada su dva motora izvan pogona mora omogućiti da zrakoplov u očekivanim meteorološkim uvjetima nastavi let, izbjegavajući prepreke unutar 9,3 km (5 nm) s obje strane planirane putanje vertikalnim razmakom od najmanje 2 000 ft, do aerodroma na kojem se mogu ispuniti zahtjevi u vezi s performansom, koji se primjenjuju na očekivanu masu pri slijetanju. |
(c) |
Pretpostavlja se da će dva motora otkazati na najkritičnijoj točki dijela rute kada je zrakoplov, pri putnoj brzini za velike udaljenosti, sa svim motorima u radu, pri standardnoj temperaturi i bez vjetra, više od 90 minuta leta udaljen od aerodroma koji ispunjava zahtjeve u vezi s performansom koji se primjenjuju za očekivanu masu pri slijetanju. |
(d) |
Očekivana masa zrakoplova na točki na kojoj se predviđa kvar dvaju motora ne smije biti manja od one koja bi uključivala dovoljno goriva za nastavljanje leta do aerodroma planiranog za slijetanje na koji bi zrakoplov stigao na visini od najmanje 450 m (1 500 ft) izravno iznad područja za slijetanje te nakon toga letio na toj visini još 15 minuta. |
(e) |
Za potrebe ovog podstavka, smatra se da je raspoloživa brzina uspinjanja zrakoplova 150 ft u minuti manja od specificirane. |
(f) |
Pri dokazivanju sukladnosti s ovim stavkom, operator mora povećati širinu granica iz gornjeg podstavka (a) na 18,5 km (10 nm), ako preciznost navigacije ne ispunjava 95 % razine ograničavanja. |
(g) |
Izbacivanje goriva tijekom leta je dozvoljeno do mjere koja je u skladu sa zahtjevom da se do aerodroma stigne sa zahtijevanim rezervama goriva, ako se upotrebljava sigurnosni postupak. |
OPS 1.590
Slijetanje – odredišni i alternativni aerodrom
Operator osigurava da masa zrakoplova pri slijetanju, određena u skladu sa stavkom OPS 1.475 podstavkom (a) ne prelazi najveću dopuštenu masu pri slijetanju navedenu u letačkom priručniku zrakoplova za visinu i, ako je uzeta u obzir u letačkom priručniku zrakoplova, temperaturu okoliša koja se očekuju u predviđeno vrijeme za slijetanje na odredišnom i alternativnom aerodromu.
OPS 1.595
Slijetanje – Suha uzletno-sletne staze
(a) |
Operator osigurava da masa zrakoplova pri slijetanju, određena u skladu sa stavkom OPS 1.475 podstavkom (a), za procijenjeno vrijeme slijetanja, omogućuje slijetanje s potpunim zaustavljanjem s visine 50 ft iznad praga, unutar 70 % raspoložive razdaljine za slijetanje na odredišnom aerodromu i na bilo kojem alternativnom aerodromu. |
(b) |
Pri dokazivanju sukladnosti s gornjim podstavkom (a), operator mora uzeti u obzir sljedeće:
|
(c) |
Za otpremanje zrakoplova u skladu s gornjim podstavkom (a), mora se pretpostaviti:
|
(d) |
Ako operator ne može ispuniti zahtjeve iz gornjeg podstavka (c) točke 2. za odredišni aerodrom, zrakoplov se može otpremiti ako je određen alternativni aerodrom koji omogućuje potpunu sukladnost s podstavcima (a), (b) i (c). |
OPS 1.600
Slijetanje – Mokre i onečišćene uzletno-sletne staze
(a) |
Kada odgovarajuća vremenska izvješća ili prognoze, ili njihova kombinacija, pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme dolaska može biti mokra, operator osigurava da je raspoloživa razdaljina za slijetanje jednaka ili veća od zahtijevane razdaljine za slijetanje određene u skladu sa stavkom OPS 1.595 pomnožene s faktorom 1.15. |
(b) |
Kada odgovarajuća vremenska izvješća ili prognoze ili njihova kombinacija, pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme dolaska može biti onečišćena, operator osigurava da razdaljina za slijetanje određena upotrebom podataka koji su prihvatljivi nadležnom tijelu za te uvjete, nije veća od raspoložive razdaljine za slijetanje. |
PODODJELJAK J
MASA I RAVNOTEŽA
OPS 1.605
Općenito
(vidjeti Dodatak 1. stavku OPS 1.605)
(a) |
Operator osigurava da su tijekom bilo koje faze operacije, opterećenje, masa i težište zrakoplova u skladu s ograničenjima iz odobrenog letačkog priručnika zrakoplova ili operativnog priručnika, ako je on više ograničavajući. |
(b) |
Operator mora utvrditi masu i težište svakog zrakoplova stvarnim vaganjem prije početka njegove upotrebe i nakon toga u razmacima od četiri godine, ako se koriste mase pojedinačnih zrakoplova, te devet godina, ako se koriste mase flota. Moraju se uzeti u obzir skupni učinci izmjena i popravaka na masu i ravnotežu i primjereno dokumentirati. Osim toga, zrakoplovi se moraju ponovo izvagati, ako učinak izmjena na masu i ravnotežu nije točno poznat. |
(c) |
Operator mora vaganjem ili korištenjem standardnih masa utvrditi masu svih operativnih dijelova i članova posade uključenih u suhu operativnu masu zrakoplova. Mora se odrediti utjecaj njihovog smještaja na težište zrakoplova. |
(d) |
Operator mora vaganjem utvrditi masu prometnog tereta, uključujući balast, ili odrediti masu prometnog tereta u skladu sa standardnim masama putnika i prtljage, kako je navedeno u stavku OPS 1.620. |
(e) |
Operator mora utvrditi masu napunjenoga goriva na temelju stvarne gustoće, ili ako ona nije poznata, gustoće izračunate u skladu s metodom navedenom u operativnom priručniku. |
OPS 1.607
Terminologija
(a) |
Suha operativna masa. Ukupna masa zrakoplova spremnog za određenu vrstu operacije, bez upotrebljivoga goriva i prometnog tereta. Ova masa uključuje sljedeće:
|
(b) |
Najveća masa bez goriva. Najveća dopuštena masa zrakoplova bez upotrebljivoga goriva. Masa goriva koja se nalazi u određenim rezervoarima mora biti uključena u masu bez goriva, ako je to izričito navedeno u ograničenjima iz letačkog priručnika zrakoplova. |
(c) |
Najveća konstrukcijska masa pri slijetanju. Najveća dopuštena ukupna masa zrakoplova pri slijetanju u uobičajenim okolnostima. |
(d) |
Najveća konstrukcijska masa pri polijetanju. Najveća dopuštena ukupna masa zrakoplova na početku uzletnog zaleta. |
(e) |
Klasifikacija putnika.
|
(f) |
Prometni teret. Ukupna masa putnika, prtljage i tereta, uključujući bilo kakav neplaćeni teret. |
OPS 1.610
Utovar, masa i ravnoteža
Operator u operativnom priručniku navodi načela i metode koji se odnose na utovar i na sustav mase i ravnoteže, koji ispunjavaju zahtjeve iz stavka OPS 1.605. Ovaj sustav mora obuhvaćati sve vrste planiranih operacija.
OPS 1.615
Vrijednosti mase za posadu
(a) |
Za određivanje suhe operativne mase, operator upotrebljava sljedeće vrijednosti mase:
|
(b) |
Operator mora korigirati suhu operativnu masu kako bi se uzela u obzir bilo koja dodatna prtljaga. Smještaj te dodatne prtljage mora se uzeti u obzir pri određivanju težišta zrakoplova. |
OPS 1.620
Vrijednosti mase za putnike i prtljagu
(a) |
Operator izračunava masu putnika i prijavljene prtljage upotrebom stvarne izvagane mase svake osobe i stvarne izvagane mase prtljage ili upotrebom standardnih vrijednosti masa koje su navedene u tablicama 1. do 3., osim kada je broj raspoloživih putničkih sjedala manji od 10. U takvim se slučajevima masa putnika može utvrditi upotrebom usmene izjave koju je dao svaki putnika ili je dana u ime svakog putnika, dodajući toj vrijednosti unaprijed određenu konstantu za ručnu prtljagu i odjeću. Postupak kojim se određuje kada treba odabrati stvarne mase a kada standardne mase i postupak koji se upotrebljava kada se koriste usmene izjave, moraju biti uključeni u operativni priručnik. |
(b) |
Ako se stvarna masa određuje vaganjem, operator mora osigurati da su uključene osobne stvari putnika i ručna prtljaga. Takvo se vaganje mora obaviti neposredno prije ukrcaja i u neposrednoj blizini. |
(c) |
Ako se masa putnika određuje upotrebom standardnih vrijednosti masa, moraju se koristiti standardne vrijednosti masa iz donjih tablica 1. i 2. Standardne mase uključuju ručnu prtljagu i masu sve dojenčadi mlađe od dvije godine, koji putuju s odraslom osobom na istom putničkom sjedalu. Dojenčad koja putuje na posebnom putničkom sjedalu moraju se za potrebe ovog podstavka smatrati djecom. |
(d) |
Vrijednosti mase za putnike – 20 sjedala ili više
Tablica 1.
|
(e) |
Vrijednosti mase za putnike – 19 sjedala ili manje.
|
(f) |
Vrijednosti mase za prtljagu
Tablica 3. 20 ili više sjedala
|
(g) |
Ako operator želi koristiti standardne vrijednosti za masu drukčije od onih koje su navedene u gornjim tablicama 1. do 3., mora izvijestiti nadležno tijelo o svojim razlozima za to i unaprijed dobiti njegovo odobrenje. Za odobrenje mora također dostaviti detaljan plan vaganja koje se provodi u svrhu prikupljanja podataka i primijeniti metodu statističke analize iz Dodatka 1. stavku OPS 1.620 podstavku (g). Nakon što nadležno tijelo provjeri i odobri rezultate vaganja provedenog u svrhu prikupljanja podataka, revidirane standardne vrijednosti za masu primjenjuju se isključivo za tog operatora. Revidirane standardne vrijednosti za masu mogu se koristiti samo u okolnostima koje su u skladu s onima pod kojima se provelo vaganje u svrhu prikupljanja podataka. Ako su revidirane standardne mase veće od onih iz tablica 1. do 3., tada se moraju koristiti takve više vrijednosti. |
(h) |
Za bilo koji let za koji se utvrdi da se na njemu prevozi značajan broj putnika za čije se mase, uključujući ručnu prtljagu, predviđa da premašuju standardnu masu putnika, operator mora utvrditi stvarnu masu tih putnika vaganjem ili dodavanjem odgovarajućeg povećanja mase. |
(i) |
Ako se koriste standardne vrijednosti za masu prijavljene prtljage, a značajan broj putnika prijavi prtljagu za koju se očekuje da će premašiti standardnu masu za prtljagu, operator mora odrediti stvarnu masu takve prtljage vaganjem ili dodavanjem odgovarajućeg povećanja mase. |
(j) |
Operator osigurava da se zapovjednik obavijesti kada je bila upotrijebljena nestandardna metoda za utvrđivanje mase tereta te da se ta metoda navede u dokumentaciji o masi i ravnoteži. |
OPS 1.625
Dokumentacija o masi i ravnoteži
(vidjeti Dodatak 1. stavku OPS 1.625)
(a) |
Operator prije svakog leta izrađuje dokumentaciju o masi i ravnoteži, u kojoj se navodi teret i njegov raspored. Dokumentacija o masi i ravnoteži mora omogućiti zapovjedniku da utvrdi da su teret i njegov raspored takvi da ne prelaze ograničenja za masu i ravnotežu zrakoplova. Na dokumentaciji o masi i ravnoteži mora se nalaziti ime osobe koja je tu dokumentaciju pripremila. Osoba koja nadzire ukrcavanje zrakoplova mora potpisom potvrditi da su teret i njegov raspored u skladu s dokumentacijom o masi i ravnoteži. Ovaj dokument mora biti prihvatljiv zapovjedniku te se njegovo/njezino prihvaćanje označuje supotpisom ili sličnim. (Vidjeti također stavak OPS 1.1055 podstavak (a) točku 12.). |
(b) |
Operator mora navesti postupke za promjene tereta u posljednji trenutak. |
(c) |
Temeljem odobrenja nadležnog tijela, umjesto postupaka koji se zahtijevaju gornjim podstavcima (a) i (b), operator može koristiti druge postupke. |
Dodatak 1. stavku OPS 1.605
Masa i ravnoteža – općenito
(vidjeti stavak OPS 1.605)
(a) Utvrđivanje suhe operativne mase zrakoplova
1. Vaganje zrakoplova
i. |
Novi se zrakoplovi obično važu u tvornici i pogodni su za puštanje u promet bez ponovnog vaganja, ako su zapisi o masi i ravnoteži prilagođeni preradama ili izmjenama zrakoplova. Zrakoplovi koji se prenose od jednog operatora s odobrenim programom za nadzor mase drugom operatoru s odobrenim programom, ne moraju se vagati prije nego što ih operator koji je primio zrakoplov počne upotrebljavati, osim ako je od posljednjeg vaganja prošlo više od četiri godine. |
ii. |
Individualna masa i položaj težišta (CG) svakog zrakoplova periodično se ponovno utvrđuju. Operator mora odrediti najveći vremenski razmak između dvaju vaganja te mora ispuniti zahtjeve iz stavka OPS 1.605 podstavka (b). Osim toga, masa i CG svakog zrakoplova ponovno se utvrđuju:
|
2. Masa i položaj CG-a flote
i. |
Za flotu ili grupu zrakoplova istog modela i konfiguracije, prosječna suha operativna masa i položaj CG-a mogu se koristiti kao masa i položaj CG-a flote, pod uvjetom da suhe operativne mase i položaji CG-a pojedinačnih zrakoplova ispunjavaju dozvoljena odstupanja navedena u donjoj točki ii. Nadalje, primjenjuju se kriteriji navedeni u donjim podtočkama iii. i iv. i podstavku (a) točki 3. |
ii. |
Dozvoljena odstupanja
|
iii. |
Upotreba vrijednosti za flotu
|
iv. |
Kako bi se ispunili zahtjevi iz gornje točke 2. podtočke i., vrijednosti za flotu moraju se ažurirati najmanje na kraju svake procjene mase flote. |
3. Broj zrakoplova koje treba izvagati za dobivanje vrijednosti za flotu
i. |
Ako je ‚n’ broj zrakoplova u floti za koje se upotrebljavaju vrijednosti za flotu, operator mora, u razdoblju između dvije procjene mase flote, izvagati najmanje određeni broj zrakoplova, kako je navedeno u donjoj tablici:
|
ii. |
Pri odabiru zrakoplova za vaganje, treba odabrati one zrakoplove u floti koji se najduže nisu vagali. |
iii. |
Razdoblje između dviju procjena mase flote ne smije biti duži od 48 mjeseci. |
4. Postupak vaganja:
i. |
Vaganje mora obaviti ili proizvođač ili odobrena organizacija za održavanje. |
ii. |
Potrebno je poduzeti uobičajene mjere opreza, u skladu s dobrom praksom, kao što su:
|
iii. |
Bilo koja oprema koja se upotrebljava za vaganje mora se primjereno baždariti, podesiti na nulu i koristiti u skladu s uputama proizvođača. Svaku vagu mora baždariti proizvođač, državna agencija za utege i mjere, ili primjereno ovlaštena organizacija, unutar dvije godine ili unutar vremenskog razdoblja koje je odredio proizvođač opreme za vaganje, ovisno što je manje. Oprema za vaganje mora omogućiti točno određivanje mase zrakoplova. |
(b) Posebne standardne mase za prometni teret. Osim standardnih masa za putnike i prijavljenu prtljagu, operator može od nadležnog tijela zatražiti odobrenje za standardne mase za ostale stavke tereta.
(c) Utovar zrakoplova
1. |
Operator mora osigurati da se utovar njegovih zrakoplova obavlja pod nadzorom kvalificiranog osoblja. |
2. |
Operator mora osigurati da je utovar tereta u skladu s podacima upotrijebljenim za izračun mase i ravnoteže zrakoplova. |
3. |
Operator mora ispunjavati dodatna konstrukcijska ograničenja, kao što su ograničenja u vezi s jačinom poda, najvećim opterećenjem po dužnom metru, najvećom masom po odjeljku za teret i/ili ograničenja u vezi s najvećim brojem sjedala. |
(d) Granice težišta
1. |
Operativna ovojnica CG-a. Ako se pri izračunu ravnoteže ne primjeni dodjela sjedala i ako se ne uzmu točno u obzir učinci broja putnika u redu sjedala, tereta u pojedinačnim odjeljcima za teret i goriva u pojedinačnim rezervoarima, na certificiranu ovojnicu težišta moraju se primijeniti operativne granice. Pri određivanju granica CG-a, moraju se uzeti u obzir moguća odstupanja od pretpostavljenog rasporeda tereta. Ako se primjenjuje slobodan raspored sjedenja, operator mora uvesti postupke kojima se osiguravaju korektivni postupci letačke ili kabinske posade, ako dođe do zauzimanja sjedala u izvanredno dugom uzdužnom redu. Granice CG-a i s njima povezani operativni postupci, uključujući pretpostavke u vezi s rasporedom sjedenja putnika, moraju biti prihvatljivi nadležnom tijelu. |
2. |
Težište tijekom leta. Osim ispunjavanja gornjeg podstavka (d) točke 1., operator mora dokazati da se postupcima u potpunosti uvažavaju ekstremne promjene u kretanju CG-a tijekom leta zbog kretanja putnika/posade i potrošnje/premještanja goriva. |
Dodatak 1. stavku OPS 1.620 točki (f)
Definicija područja za letove unutar europske regije
Za potrebe stavka OPS 1.620 točke (f), letovi unutar europske regije su, osim domaćih letova, letovi koji se obavljaju unutar područja ograničenog loksodromama između sljedećih točaka:
|
E04500 |
||
|
E04500 |
||
|
E03700 |
||
|
E03700 |
||
|
W00600 |
||
|
W00900 |
||
|
W03000 |
||
|
W03000 |
||
|
W01000 |
||
|
E04500 |
kako je prikazano na donjoj slici 1.:
Slika 1.
Europska regija
Dodatak 1. stavku OPS 1.620 točki (g)
Postupak za određivanje revidiranih standardnih vrijednosti mase za putnike i prtljagu
(a) Putnici
1. |
Metoda uzorkovanja za vaganje. Prosječna masa putnika i njihove ručne prtljage mora se odrediti vaganjem, uzimajući nasumične uzorke. Izbor nasumičnih uzoraka mora po prirodi i opsegu biti reprezentativan za broj putnika, uzimajući u obzir vrstu operacije, učestalost letova na raznim rutama, dolazne/odlazne letove, trenutačnu sezonu i broj sjedala u zrakoplovu. |
2. |
Veličina uzorka. Plan vaganja u svrhu prikupljanja podataka mora obuhvaćati vaganje najvećeg od sljedećih brojeva putnika:
|
3. |
Mase putnika. Mase putnika moraju uključivati masu osobnih stvari putnika, koje putnici nose sa sobom pri ulasku u zrakoplov. Kod uzimanja slučajnih uzoraka za mase putnika, dojenčad se važu zajedno s odraslom osobom s kojom putuju. (Vidjeti također stavak OPS 1.620 podstavke (c), (d) i (e)). |
4. |
Mjesto vaganja. Mjesto za vaganje putnika izabire se tako da bude što je bliže moguće zrakoplovu, na mjestu gdje nije vjerojatno da će se masa putnika mijenjati zbog odbacivanja ili uzimanja više osobnih stvari prije ukrcaja putnika u zrakoplov. |
5. |
Vaga. Kapacitet vage koja se upotrebljava za vaganje putnika mora biti najmanje 150 kg. Masa se mora prikazivati s najmanjom podjelom od 500 g. Točnost vage mora biti u okviru 0,5 % ili 200 g, ovisno što je veće. |
6. |
Bilježenje vrijednosti masa. Za svaki let koji je uključen u vaganje u svrhu prikupljanja podataka, mora se zabilježiti masa putnika, odgovarajuća kategorija putnika (npr. muškarac/žena/dijete) i broj leta. |
(b) Prijavljena prtljaga. Statistički postupak za određivanje revidiranih standardnih vrijednosti za masu prtljage na temelju prosječne mase prtljage najmanjeg zahtijevanog uzorka, u osnovi je isti kao i za putnike i kako je navedeno u podstavku (a) točki 1. Za prtljagu, raspon relativne pouzdanosti (točnosti) iznosi 1 %. Mora se izvagati najmanje 2 000 komada prijavljene prtljage.
(c) Određivanje revidiranih standardnih vrijednosti za masu za putnike i prijavljenu prtljagu
1. |
Kako bi se osiguralo da se davanjem prednosti upotrebi revidiranih standardnih vrijednosti masa za putnike i prijavljenu prtljagu pred upotrebom stvarnih masa utvrđenih vaganjem ne utječe štetno na operativnu sigurnost, mora se izvesti statistička analiza. Takvom će se analizom dobiti prosječne vrijednosti mase za putnike i prtljagu, kao i ostali podaci. |
2. |
Za zrakoplove s 20 ili više putničkih sjedala, ovi se prosjeci primjenjuju kao revidirane standardne vrijednosti za masu muškaraca i žena. |
3. |
Za manje zrakoplove, prosječnoj masi putnika moraju se dodati sljedeća povećanja, kako bi se dobile revidirane standardne vrijednosti za masu:
Revidirane standardne (prosječne) vrijednosti mase za sve odrasle mogu se alternativno primjenjivati za zrakoplove s 30 ili više putničkih sjedala. Revidirane standardne (prosječne) vrijednosti mase za prijavljenu prtljagu, primjenjuju se za zrakoplove s 20 ili više putničkih sjedala. |
4. |
Operatori imaju mogućnost podnošenja detaljnog plana vaganja u svrhu prikupljanja podataka nadležnom tijelu na odobrenje i nakon toga odstupanja od revidirane standardne vrijednosti mase, pod uvjetom da se vrijednost odstupanja utvrdi upotrebom postupka objašnjenog u ovom Dodatku. Takva se odstupanja moraju provjeravati u vremenskim razmacima koji nisu veći od pet godina. |
5. |
Revidirane standardne vrijednosti mase za sve odrasle, moraju se temeljiti na omjeru 80/20 muškarci/žene za sve letove, osim čartera za odmor kod kojih je taj omjer 50/50. Ako operator želi dobiti odobrenje za korištenje drukčijeg omjera za određene rute ili letove, mora nadležnom tijelu dostaviti podatke kojima se dokazuje da je alternativni omjer muškarci/žene zastario i da obuhvaća najmanje 84 % stvarnih omjera muškaraca/žena na uzorku od najmanje 100 reprezentativnih letova. |
6. |
Dobivene prosječne vrijednosti za masu zaokružuju se na najbliži cijeli broj u kg. Vrijednosti mase prijavljene prtljage zaokružuju se na najbližih 0,5 kg, kako je primjereno. |
Dodatak 1. stavku OPS 1.625
Dokumentacija o masi i ravnoteži
(a) Dokumentacija o masi i ravnoteži
1. Sadržaj
i. |
Dokumentacija o masi i ravnoteži mora sadržavati sljedeće podatke:
|
ii. |
Operator može neke od ovih podataka izostaviti iz dokumentacije o masi i ravnoteži, što podliježe odobrenju nadležnog tijela. |
2. Promjena u posljednji trenutak. Ako nakon izrade dokumentacije o masi i ravnoteži dođe do bilo kakve promjene u posljednji trenutak, na to treba upozoriti zapovjednika i promjenu koja se dogodila u posljednji trenutak unijeti u dokumentaciju o masi i ravnoteži. U operativnom se priručniku mora navesti najveća dozvoljena promjena broja putnika ili tereta, koja je prihvatljiva kao promjena u posljednji trenutak. Ako se taj broj premaši, mora se izraditi nova dokumentacija o masi i ravnoteži.
(b) Računalni sustavi. Kada se dokumentacija o masi i ravnoteži izrađuje pomoću računalnog sustava za masu i ravnotežu, operator mora provjeriti integritet izlaznih podataka. Mora uspostaviti sustav za provjeru jesu li izmjene njegovih ulaznih podataka ispravno uključene u sustav i da li sustav radi ispravno i neprekidno, provjerom izlaznih podataka u vremenskim razmacima od najviše šest mjeseci.
(c) Sustavi za masu i ravnotežu u zrakoplovu. Operator mora dobiti odobrenje nadležnog tijela, ako kao primarni izvor za otpremu zrakoplova želi koristiti računalni sustav za masu i ravnotežu koji se nalazi u zrakoplovu.
(d) Podatkovna veza. Kada se dokumentacija o masi i ravnoteži zrakoplovima šalje pomoću podatkovne veze, primjerak konačne dokumentacije o masi i ravnoteži, kakvu je prihvatio zapovjednik, mora biti raspoloživ na zemlji.
PODODJELJAK K
INSTRUMENTI I OPREMA
OPS 1.630
Opći uvod
(a) |
Operator osigurava da let ne započinje ako instrumenti i oprema koji se zahtijevaju u skladu s ovim pododjeljku nisu:
|
(b) |
Minimalni standardi performanse za instrumente i opremu su oni koji su propisani u primjenjivim Europskim tehničkim standardima (ETSO), kako su navedeni u primjenjivim Specifikacijama europskih tehničkih standarda (CS-TSO), osim ako se operativnim propisima ili propisima o plovidbenosti ne zahtijevaju drugačiji standardi performanse. Instrumenti i oprema koji na dan početka primjene OPS-a ispunjavaju druge specifikacije za dizajn i performansu, a ne ETSO, mogu se i dalje upotrebljavati ili ugrađivati, osim ako u ovom pododjeljku nisu propisani dodatni zahtjevi. Instrumenti i oprema koji su već bili odobreni, ne moraju ispunjavati revidirani ETSO ili revidiranu specifikaciju koja nije ETSO, osim ako je propisan retroaktivni zahtjev. |
(c) |
Sljedeći predmeti se ne moraju odobriti kao oprema:
|
(d) |
Ako opremu koristi jedan član letačke posade na svom mjestu tijekom leta, ona mora biti spremna za upotrebu na njegovom/njezinom mjesta. Kada je potrebno da jedan element opreme koristi više članova letačke posade, taj element opreme mora biti instaliran tako da je spreman za upotrebu na bilo kojem mjestu na kojem se zahtijeva njegova upotreba. |
(e) |
Oni instrumenti koje koriste svi članovi letačke posade moraju biti raspoređeni tako da omogućuju članu letačke posade da jasno vidi oznake sa svog mjesta, s najmanjim mogućim odmakom s mjesta i linije vida, koju on/ona obično zauzima kada gleda naprijed u smjeru putanje leta. Kadgod je potrebno da jednim instrumentom u zrakoplovu upravlja više od jednog člana letačke posade, taj instrument mora biti postavljen tako da je vidljiv sa svakog primjenjivog mjesta letačke posade. |
OPS 1.635
Uređaji za zaštitu električne instalacije
Operator ne smije operirati zrakoplovom u kojemu se koriste osigurači, ako nema na raspolaganju rezervne osigurače za upotrebu tijekom leta, čiji je broj najmanje 10 % od broja osigurača svih jačina ili tri od svake jačine, ovisno što je više.
OPS 1.640
Operativna svjetla zrakoplova
Operator ne smije operirati zrakoplovom ako nije opremljen:
(a) |
za dnevni let:
|
(b) |
za noćni let, osim opreme navedene u gornjem podstavku (a):
|
OPS 1.645
Brisači vjetrobrana
Operator ne smije operirati zrakoplovom s najvećom odobrenom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg, ako zrakoplov na svakom pilotskom mjestu nije opremljen brisačem vjetrobrana ili odgovarajućim sredstvom za održavanje dijela vjetrobrana čistim u slučaju padalina.
OPS 1.650
Dnevne VFR operacije - Instrumenti za letenje i navigaciju i povezana oprema
Operator ne smije danju operirati zrakoplovom u skladu s pravilima vizualnog letenja (VFR), ako nije opremljen instrumentima za letenje i navigaciju i povezanom opremom i, prema potrebi, pod uvjetima koji su navedeni u sljedećim podstavcima:
(a) |
magnetskim kompasom; |
(b) |
točnim mjeračem vremena koji pokazuje vrijeme u satima, minutama i sekundama; |
(c) |
osjetljivim tlačnim visinomjerom, baždarenim u stopama s pomoćnom skalom baždarenom u hektopaskalima/milibarima, koji se može podesiti na bilo koji barometarski tlak, koji će se vjerojatno postaviti tijekom leta; |
(d) |
pokazivačem brzine, baždarenim u čvorovima; |
(e) |
pokazivačem vertikalne brzine; |
(f) |
pokazivačem zaokreta i klizanja; ili koordinatorom zaokreta s ugrađenim pokazivačem klizanja zrakoplova; |
(g) |
pokazivačem položaja; |
(h) |
stabiliziranim pokazivačem smjera; i |
(i) |
instrumentom baždarenim u stupnjevima Celzija koji u pilotskoj kabini pokazuje vanjsku temperaturu zraka. |
(j) |
Za letove koji ne traju duže od 60 minuta, koji polijeći i slijeću na istom aerodromu i koji su unutar dosega od 50 nm od tog aerodroma, instrumenti propisani u gornjim podstavcima (f), (g) i (h), i donjem podstavku (k) točkama 4., 5. i 6., mogu biti zamijenjeni pokazivačem zaokreta i klizanja ili koordinatorom zaokreta s ugrađenim pokazivačem klizanja ili i pokazivačem smjera i pokazivačem klizanja. |
(k) |
Ako su potrebna dva pilota, drugi pilot mora na svom mjestu imati posebne sljedeće instrumente:
|
(l) |
Svaki sustav za pokazivanje brzine mora biti opremljen grijanom pitotovom cijevi ili odgovarajućim sredstvom za sprečavanje kvarova radi kondenzacije ili zaleđivanja za:
|
(m) |
Kadgod se zahtijevaju dvostruki instrumenti, taj zahtjev obuhvaća odvojene zaslone za svakog pilota i odvojene izbornike ili drugu povezanu opremu, prema potrebi. |
(n) |
Svi zrakoplovi moraju biti opremljeni uređajima koji pokazuju da se određeni instrumenti za letenje ne napajaju strujom na odgovarajući način; i |
(o) |
svi zrakoplovi s ograničenjima stišljivosti, koja se inače ne pokazuju pomoću zahtijevanih pokazivača brzine, moraju na svakom pilotskom mjestu biti opremljeni pokazivačem Machovog broja. |
(p) |
Operator ne smije obavljati dnevne VFR operacije ako zrakoplov nije opremljen slušalicama s mikrofonom na ručici ili odgovarajućim uređajem za svakog člana letačke posade na dužnosti u pilotskoj kabini. |
OPS 1.652
IFR ili noćne operacije – Instrumenti za letenje i navigaciju i povezana oprema
Operator ne smije operirati zrakoplovom u skladu s pravilima instrumentalnog letenja (IFR) ili noću, ako nije opremljen sljedećim instrumentima za letenje i navigaciju i povezanom opremom i, prema potrebi, pod uvjetima koji su navedeni u sljedećim podstavcima:
(a) |
magnetskim kompasom; |
(b) |
točnim mjeračem vremena koji pokazuje vrijeme u satima, minutama i sekundama; |
(c) |
dvama osjetljivim tlačnim visinomjerima, baždarenim u stopama s pomoćnom skalom baždarenom u hektopaskalima/milibarima, koji se mogu podesiti na bilo koji barometarski tlak, koji će se vjerojatno postaviti tijekom leta; ovi visinomjeri moraju imati pokazivač brojača na principu bubnja ili odgovarajući prikaz. |
(d) |
sustavom za pokazivanje brzine s grijanom pitotovom cijevi ili odgovarajućim sredstvom za sprečavanje kvarova radi kondenzacije ili zaleđivanja, uključujući prikaz upozorenja na kvar pitotovoga grijaču. Zahtjev za prikaz upozorenja na kvar pitotovoga grijača ne primjenjuje se na zrakoplove s najvećim dozvoljenim brojem putničkih sjedala devet ili manje ili s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju 5 700 kg ili manje i za koje je individualna svjedodžba o plovidbenosti izdana prije 1. travnja 1998.; |
(e) |
pokazivačem vertikalne brzine; |
(f) |
pokazivačem zaokreta i klizanja; |
(g) |
pokazivačem položaja; |
(h) |
stabiliziranim pokazivačem smjera; |
(i) |
instrumentom baždarenim u stupnjevima Celzija koji u pilotskoj kabini pokazuje vanjsku temperaturu zraka; i |
(j) |
dvama nezavisnim sustavima za statički tlak, osim za elisne zrakoplove s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju 5 700 kg ili manjom, za koje se odobrava jedan sustav za statički tlak i jedan alternativni izvor statičkog tlaka. |
(k) |
Kadgod su potrebna dva pilota, drugi pilot mora na svom mjestu imati posebne sljedeće instrumente:
|
(l) |
Zrakoplovi s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg ili s najvećim dozvoljenim brojem putničkih sjedala većim od devet, moraju biti opremljeni dodatnim, pomoćnim pokazivačem položaja (umjetnim horizontom), koji se može upotrebljavati s bilo kojeg pilotskog mjesta, i koji:
|
(m) |
Pri ispunjavanju zahtjeva iz gornjeg podstavka (l), letačkoj posadi mora biti jasno vidljivo kada se pomoćni pokazivač položaja, koji se zahtijeva tim podstavkom, napaja iz sustava za opskrbu električnom energijom u slučaju nužde. Ako pomoćni pokazivač položaja ima svoj vlastiti izvor energije, mora na instrumentu ili na ploči s instrumentima postojati dodatni pokazivač koji pokazuje da je taj izvor u upotrebi. |
(n) |
Držačem karte, koji se nalazi na mjestu na kojem se kartu može lako čita i na kojem se ona može osvijetliti za noćne letove. |
(o) |
Ako je sustav pomoćnog instrumenta za prikaz položaja certificiran u skladu s CS-om 25.1303 stavkom (b) točkom 4. ili sličnim propisom, pokazivači zaokreta i klizanja mogu se zamijeniti pokazivačima klizanja. |
(p) |
Kadgod se zahtijevaju dvostruki instrumenti, taj zahtjev obuhvaća odvojene zaslone za svakog pilota i odvojene izbornike ili drugu povezanu opremu, prema potrebi; |
(q) |
Svi zrakoplovi moraju biti opremljeni uređajima koji pokazuju da se određeni instrumenti za letenje ne napajaju strujom na odgovarajući način; i |
(r) |
Svi zrakoplovi s ograničenjima stišljivosti, koja se inače ne pokazuju pomoću zahtijevanih pokazivača brzine, moraju na svakom pilotskom mjestu biti opremljeni pokazivačem Machovog broja. |
(s) |
Operator ne smije obavljati IFR ili noćne operacije ako zrakoplov nije opremljen slušalicama s mikrofonom na ručici ili odgovarajućim uređajem za svakog člana letačke posade na dužnosti u pilotskoj kabini te tipkom za aktiviranje predajnika na upravljačkom kolu svakog pilota. |
OPS 1.655
Dodatna oprema za operacije s jednim pilotom prema IFR-u ili noću
Operator ne smije obavljati IFR operacije s jednim pilotom ako zrakoplov nije opremljen autopilotom koji može zadržati visinu i smjer leta.
OPS 1.660
Sustav za upozoravanje na visinu
(a) |
Operator ne smije operirati turboelisnim zrakoplovom s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg ili s najvećim odobrenim brojem putničkih sjedala većim od devet, ili turbomlaznim zrakoplovom, ako nije opremljen sustavom za upozoravanje na visinu koji može:
osim zrakoplova s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju 5 700 kg ili manjom čiji je najveći odobreni broj putničkih sjedala veći od devet, za koje je individualna svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana prije 1. travnja 1972. i koji su 1. travnja 1995. već bili registrirani u državi članici. |
OPS 1.665
Sustav za upozoravanje na blizinu zemlje i sustav za upozoravanje na pružanje terena ispod zrakoplova
(a) |
Operator ne smije operirati turbinskim zrakoplovom koji ima najveću dopuštenu masu pri polijetanju veću od 5 700 kg ili najveći odobreni broj putničkih sjedala veći od devet, ako nije opremljen sustavom za upozoravanje na blizinu zemlje koji uključuje funkciju za upozoravanje na predvidivu opasnost od terena (Sustav za upozoravanje na pružanje terena ispod zrakoplova - TAWS). |
(b) |
Sustav za upozoravanje na blizinu zemlje mora automatski, pomoću zvučnih signala koji mogu biti dopunjeni vizualnim signalima, pravovremeno i jasno upozoriti letačku posadu na brzinu poniranja, blizinu zemlje, gubitak visine nakon polijetanja ili ponovljenog prilaženja, nepravilno postavljanje za slijetanje i odstupanje od nagiba poniranja. |
(c) |
Sustav za upozoravanje na pružanje terena ispod zrakoplova mora automatski, vizualnim i zvučnim signalima i na zaslonu za prikaz terena, letačkoj posadi pružiti dovoljno vremena kako bi se spriječio kontrolirani let u teren i omogućilo promatranje terena prema naprijed te odredila minimalna visina za nadvisivanje terena. |
OPS 1.668
Zrakoplovni sustav za izbjegavanje sudara
Operator ne smije operirati turbinskim zrakoplovom s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg ili s najvećim odobrenim brojem putničkih sjedala većim od 19, ako nije opremljen sustavom za izbjegavanje sudara koji ima najmanje razinu performanse jednaku onoj koju ima sustav ACAS II.
OPS 1.670
Zrakoplovni vremenski radar
(a) |
Operator ne smije operirati:
|
(b) |
Za elisne zrakoplove s kabinom pod tlakom, čija najveća dopuštena masa pri polijetanju ne premašuje 5 700 kg i čiji je najveći dopušteni broj putničkih sjedala devet, zrakoplovni vremenski radar može se zamijeniti drugom opremom kojom se mogu otkriti grmljavinsko nevrijeme i drugi vremenski uvjeti koji mogu biti opasni, za koje se smatra da se mogu otkriti zrakoplovnim vremenskim radarom, ako to odobri nadležno tijelo. |
OPS 1.675
Oprema za letenje u uvjetima zaleđivanja
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom u očekivanim ili stvarnim uvjetima zaleđivanja, ako nije certificiran i opremljen za let u uvjetima zaleđivanja. |
(b) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom u očekivanim ili stvarnim uvjetima zaleđivanja noću, ako nije opremljen uređajima za osvjetljivanje ili otkrivanje nakupina leda. Osvjetljenje koje se koristi mora biti takve vrste da ne uzrokuje bljesak ili odsjaj koji bi onemogućio članove posade u obavljanju njihovih dužnosti. |
OPS 1.680
Oprema za otkrivanje kozmičkog zračenja
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom na visini iznad 15 000 m (49 000 ft) ako nije:
|
OPS 1.685
Sustav interfona za letačku posadu
Operator ne smije operirati zrakoplovom za koji se zahtijeva letačka posada koja ima više od jednog člana, ako nije opremljen sustavom interfona za letačku posadu, uključujući komplete slušalica i mikrofona za sve članova letačke posade koji ne smiju biti ručni, nego se nose na glavi.
OPS 1.690
Sustav interfona za članove posade
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju većom od 15 000 kg ili s najvećim dozvoljenim brojem putničkih sjedala većim od 19, ako nije opremljen sustavom interfona za članove posade, osim zrakoplova za koje je individualna svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana prije 1. travnja 1965. i koji su 1. travnja 1995. već bili registrirani u državi članici. |
(b) |
Sustav interfona za članove posade koji se zahtijeva ovim stavkom mora:
|
OPS 1.695
Sustav za obavješćivanje putnika
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom s najvećim dozvoljenim brojem putničkih sjedala većim od 19, ako nije ugrađen sustav za obavješćivanje putnika. |
(b) |
Sustav za obavješćivanje putnika koji se zahtijeva ovim stavkom:
|
OPS 1.700
Uređaji za snimanje zvuka u pilotskoj kabini – 1
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom za koji je individualna svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana 1. travnja 1998. ili kasnije, koji:
|
(b) |
Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora imati mogućnost zadržavanja podatka snimljenih tijekom najmanje dva posljednja sata njegovog rada, s tim da se za zrakoplove čija je najveća dopuštena masa pri polijetanju 5 700 kg ili manje, ovo razdoblje može smanjiti na 30 minuta. |
(c) |
Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora automatski početi snimati prije nego što se zrakoplov počne kretati na svoj pogon i nastaviti snimati do kraja leta kada se zrakoplov više ne može kretati na vlastiti pogon. Osim toga, ovisno o raspoloživosti električne energije, uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora početi snimati što je prije moguće tijekom provjera u pilotskoj kabini prije paljenja motora na početku leta do provjera u pilotskoj kabini odmah nakon gašenja motora na kraju leta. |
(d) |
Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora imati uređaj koji pomaže pri njegovom pronalaženju u vodi. |
OPS 1.705
Uređaji za snimanje zvuka u pilotskoj kabini – 2
(a) |
Operator ne smije operirati višemotornim turbinskim zrakoplovom za koji je individualna svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana 1. siječnja 1990. ili kasnije do, uključujući, 31. ožujka 1998., koji ima najveću dopuštenu masu pri polijetanju 5 700 kg ili manju, i najveći dozvoljeni broj putničkih sjedala veći od devet, ako nije opremljen uređajem za snimanje zvuka u pilotskoj kabini koji snima:
|
(b) |
Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora imati mogućnost zadržavanja podatka snimljenih tijekom najmanje 30 posljednjih minuta njegovog rada. |
(c) |
Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora automatski početi snimati prije nego što se zrakoplov počne kretati na svoj pogon i nastaviti snimati do kraja leta kada se zrakoplov više ne može kretati na vlastiti pogon. Osim toga, ovisno o raspoloživosti električne energije, uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora početi snimati što je prije moguće tijekom provjera u pilotskoj kabini prije leta, do provjera u pilotskoj kabini odmah nakon gašenja motora na kraju leta. |
(d) |
Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora imati uređaj za pomaže pri njegovom pronalaženju u vodi. |
OPS 1.710
Uređaji za snimanje zvuka u pilotskoj kabini – 3
(a) |
Operator ne smije operirati bilo kojim zrakoplovom s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg, za koji je individualna svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana prije 1. travnja 1998., ako nije opremljen uređajem za snimanje zvuka u pilotskoj kabini koji snima:
|
(b) |
Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora imati mogućnost zadržavanja podatka snimljenih tijekom najmanje 30 posljednjih minuta njegovog rada. |
(c) |
Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora početi snimati prije nego što se zrakoplov počne kretati na svoj pogon i nastaviti snimati do kraja leta kada se zrakoplov više ne može kretati na vlastiti pogon. |
(d) |
Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora imati uređaj koji pomaže pri njegovom pronalaženju u vodi. |
OPS 1.715
Uređaji za snimanje podataka o letu – 1
(vidjeti Dodatak 1. stavku OPS 1.715)
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom za koji je individualna svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana 1. travnja 1998. ili kasnije, koji:
ako nije opremljen uređajem za snimanje podataka o letu, koji koristi digitalnu metodu snimanja i pohranjivanja podataka i ako nije dostupna metoda kojom se ti podaci mogu brzo dobiti iz medija na koji su pohranjeni. |
(b) |
Uređaj za snimanje podataka o letu mora imati mogućnost zadržavanja podatka snimljenih tijekom najmanje 25 posljednjih sati njegovog rada, osim što se za zrakoplove čija je najveća dopuštena masa pri polijetanju 5 700 kg ili manje, to razdoblje može smanjiti na 10 sati. |
(c) |
Uređaj za snimanje podataka o letu mora, uz navođenje vremena, snimati:
|
(d) |
Podaci se moraju dobiti iz izvora u zrakoplovu koji omogućuju točnu korelaciju s podacima koji se prikazuju letačkoj posadi. |
(e) |
Uređaj za snimanje podataka o letu mora automatski početi snimati podatke prije nego što se zrakoplov može početi kretati na vlastiti pogon te se mora automatski isključiti nakon što se zrakoplov više ne može kretati na vlastiti pogon. |
(f) |
Uređaj za snimanje podataka o letu mora imati uređaj koji pomaže pri njegovom pronalaženju u vodi. |
(g) |
Zrakoplovi za koje je svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana prije 1. travnja 1998. ili kasnije, ali najkasnije 1. travnja 2001., ne moraju ispunjavati zahtjeve iz stavka OPS 1.715 podstavka (c), ako nadležno tijelo to odobri, pod uvjetom da:
|
OPS 1.720
Uređaji za snimanje podataka o letu – 2
(vidjeti Dodatak 1. stavku OPS 1.720)
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom za koji je individualna svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana 1. lipnja 1990. ili kasnije do, uključujući, 31. ožujka 1998., čija je najveća dopuštena masa pri polijetanju veća od 5 700 kg, ako nije opremljen uređajem za snimanje podataka o letu, koji koristi digitalnu metodu snimanja i pohranjivanja podataka i ako nije dostupna metoda kojom se ti podaci mogu brzo dobiti iz medija na koji su pohranjeni. |
(b) |
Uređaj za snimanje podataka o letu mora imati mogućnost zadržavanja podatka snimljenih tijekom najmanje 25 posljednjih sati njegovog rada. |
(c) |
Uređaj za snimanje podataka o letu mora, uz navođenje vremena, snimati:
|
(d) |
Za one zrakoplove čija je najveća dopuštena masa pri polijetanju 27 000 kg ili manje, ako je nadležnom tijelu to prihvatljivo, parametri 14. i 15b. iz Tablice A iz Dodatka 1. stavku OPS 1.720 ne moraju se snimati, kada je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
|
(e) |
Za one zrakoplove koji imaju najveću dopuštenu masu pri polijetanju veću od 27 000 kg, ako je nadležnom tijelu to prihvatljivo, sljedeći se parametri ne moraju snimati: 15b iz Tablice A iz Dodatka 1. stavku OPS 1.720 i 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30 i 31 iz Tablice B iz Dodatka 1., ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
|
(f) |
Pojedinačni parametri koji se mogu dobiti izračunom iz drugih snimljenih parametara, ne moraju se snimati, ako je nadležnom tijelu to prihvatljivo. |
(g) |
Podaci se moraju dobiti iz izvora u zrakoplovu koji omogućuju točnu korelaciju s podacima koji se prikazuju letačkoj posadi. |
(h) |
Uređaj za snimanje podataka o letu mora početi snimati podatke prije nego što se zrakoplov može početi kretati na vlastiti pogon te se mora isključiti nakon što se zrakoplov više ne može kretati na vlastiti pogon. |
(i) |
Uređaj za snimanje podataka o letu mora imati uređaj koji pomaže pri njegovom pronalaženju u vodi. |
OPS 1.725
Uređaji za snimanje podataka o letu – 3
(vidjeti Dodatak 1. stavku OPS 1.725)
(a) |
Operator ne smije operirati bilo kojim turbinskim zrakoplovom za koji je individualna svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana prije 1. lipnja 1990., čija je najveća dopuštena masa pri polijetanju veća od 5 700 kg, ako nije opremljen uređajem za snimanje podataka o letu, koji koristi digitalnu metodu snimanja i pohranjivanja podataka i ako nije dostupna metoda kojom se ti podaci mogu brzo dobiti iz medija na koji su pohranjeni. |
(b) |
Uređaj za snimanje podataka o letu mora imati mogućnost zadržavanja podatka snimljenih tijekom najmanje 25 posljednjih sati njegovog rada. |
(c) |
Uređaj za snimanje podataka o letu mora, uz navođenje vremena, snimati:
|
(d) |
Pojedinačni parametri koji se mogu dobiti izračunom iz drugih snimljenih parametara, ne moraju se snimati, ako je nadležnom tijelu to prihvatljivo. |
(e) |
Podaci se moraju dobiti iz izvora u zrakoplovu koji omogućuju točnu korelaciju s podacima koji se prikazuju letačkoj posadi. |
(f) |
Uređaj za snimanje podataka o letu mora početi snimati podatke prije nego što se zrakoplov može početi kretati na vlastiti pogon te se mora isključiti nakon što se zrakoplov više ne može kretati na vlastiti pogon. |
(g) |
Uređaj za snimanje podataka o letu mora imati uređaj koji pomaže pri njegovom pronalaženju u vodi. |
OPS 1.727
Kombinirani uređaj za snimanje
(a) |
Zahtjev za uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini i uređaj za snimanje podataka o letu može se ispuniti:
|
(b) |
Kombinirani uređaj za snimanje je uređaj za snimanje tijekom leta, koji snima:
|
OPS 1.730
Sjedala, sigurnosni pojasevi, sigurnosni sustavi vezivanja i uređaji za sigurnosno vezivanje djece
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom ako nije opremljen:
|
(b) |
Svi sigurnosni pojasevi s ramenim sigurnosnim sustavima vezivanja moraju imati jednu točku za otkopčavanje. |
(c) |
Sigurnosni pojas s dijagonalnom ramenom trakom za zrakoplove čija najveća dopuštena masa pri polijetanju nije veća od 5 700 kg ili sigurnosni pojas za zrakoplove čija najveća dopuštena masa pri polijetanju nije veća od 2 730 kg, mogu biti dozvoljeni umjesto sigurnosnog pojasa s ramenim sigurnosnim sustavom vezivanja, ako njegova ugradnja nije razumno izvediva. |
OPS 1.731
Znakovi za vezivanje sigurnosnih pojaseva i zabranu pušenja
Operator ne smije operirati zrakoplovom u kojemu sva putnička mjesta nisu vidljiva iz pilotske kabine, ako nije opremljen uređajem kojim se svim putnicima i kabinskom osoblju pokazuje kada moraju zavezati sigurnosne pojaseve i kada pušenje nije dopušteno.
OPS 1.735
Unutarnja vrata i zavjese
Operator ne smije operirati zrakoplovom ako nije ugrađena sljedeća oprema:
(a) |
u zrakoplovu s najvećim dopuštenim brojem putničkih sjedala većim od 19, vrata između putničkog odjeljka i pilotske kabine s oznakom ‚samo za posadu’ i s mehanizmom za zaključavanje, kako bi se spriječilo da ih putnici otvaraju bez dopuštenja člana letačke posade; |
(b) |
mehanizam za otvaranje svakih vrata koja odjeljuju putnički odjeljak od nekog drugog odjeljka u kojem se nalaze izlazi za nuždu. Ovaj mehanizam za otvaranje mora biti lako dostupan; |
(c) |
ako je, da bi se došlo do izlaza za nuždu s bilo kojeg putničkog sjedala, potrebno proći kroz vrata ili zavjesu koji razdvajaju putničku kabinu od ostalih prostora, ta vrata ili zavjesa moraju imati mehanizam kojim ih se drži u otvorenom položaju; |
(d) |
natpis na svakim unutarnjim vratima ili pokraj svake zavjese kroz koje se prilazi izlazu za nuždu za putnike, na kojem piše da tijekom polijetanja i slijetanja moraju biti pričvršćeni u otvorenom položaju; i |
(e) |
uređaj za svakog člana posade, za otključavanje bilo kojih vrata koja su uobičajeno dostupna putnicima i koja putnici mogu zaključati. |
OPS 1.745
Kompleti za prva pomoć
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom ako nije opremljen kompletima za prvu pomoć, koji su lako dostupni za upotrebu, u sljedećem omjeru:
|
(b) |
Operator osigurava da se kompleti za prvu pomoć:
|
OPS 1.755
Komplet za hitnu medicinsku pomoć
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom čiji je najveći dopušteni broj putničkih sjedala veći od 30, ako nije opremljen kompletom za hitnu medicinsku pomoć, ako je bilo koja točka na planiranoj ruti udaljena više od 60 minuta letenja (pri uobičajenoj putnoj brzini) od aerodroma na kojem se može očekivati da je na raspolaganju stručna medicinska pomoć. |
(b) |
Zapovjednik osigurava da lijekove daju samo kvalificirani liječnici, medicinske sestre ili osoblje sa sličnim kvalifikacijama. |
(c) |
Uvjeti za prijevoz
|
OPS 1.760
Kisik za prvu pomoć
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom s održavanjem tlaka, na visinama iznad 25 000 ft, kada se zahtijeva prisutnost člana kabinske posade u zrakoplovu, ako nije opremljen zalihom nerazrijeđenog kisika za putnike koji, zbog fizioloških razloga, mogu zahtijevati kisik nakon gubitka tlaka zraka u kabini. Količina kisika izračunava se upotrebom prosječne brzine protoka od najmanje tri litre pri standardnoj temperaturi, vlazi i tlaku (STPD) u minuti po osobi i mora biti dovoljna za ostatak leta nakon gubitka tlaka zraka u kabini, kada je visina kabine veća od 8 000 ft ali nije veća od 15 000 ft, za najmanje 2 % putnika koji se prevoze, ali ni u kojem slučaju ne za manje od jedne osobe. Broj jedinica za raspodjelu mora biti dovoljan, ali ni u kojem slučaju manji od dvije, s mehanizmom koji kabinskom osoblju omogućuje upotrebu zalihe. |
(b) |
Količina kisika za prvu pomoć koja se zahtijeva za određeni let određuje se na temelju barometarske visine kabine i trajanja leta, u skladu s operativnim postupcima koji se utvrđuju za svaki let i rutu. |
(c) |
Postojeća oprema za kisik mora omogućavati stvaranje masovnog protoka do svakog korisnika od najmanje četiri litre u minuti pri STDP-u. Može se osigurati način smanjenja protoka na najmanje dvije litre u minuti pri STDP-u, na bilo kojoj visini. |
OPS 1.770
Dodatni kisik – zrakoplovi s održavanjem tlaka
(vidjeti Dodatak 1. stavku OPS 1.770)
(a) Općenito
1. |
Operator ne smije operirati zrakoplovom s održavanjem tlaka, na barometarskim visinama iznad 10 000 ft, ako nema dodatnu opremu za kisik, kojom se može pohraniti i razdijeliti zaliha kisika koja se zahtijevaju ovim stavkom. |
2. |
Potrebna količina dodatnog kisika određuje se na temelju barometarske visine kabine, trajanja leta i pretpostavke da će do pogreške u održavanju tlaka u kabini doći na visini ili na točki leta koja je najkritičnija sa stajališta potrebe za kisikom i da će se zrakoplov, nakon kvara, spustiti u skladu s postupcima za slučaj nužde navedenim u letačkom priručniku zrakoplova na sigurnu visinu za letenje tom rutom, što će omogućiti nastavak sigurnog leta i slijetanja. |
3. |
Smatra se da je nakon pogreške u održavanju tlaka u kabini barometarska visina kabine jednaka barometarskoj visini zrakoplova, osim ako se nadležnom tijelu ne dokaže da nikakva moguća pogreška u kabini ili u sustavu za održavanje tlaka neće uzrokovati izjednačavanje barometarske visine kabine i barometarske visine zrakoplova. Pod tim uvjetima, dokazana najveća barometarska visina kabine može se koristiti kao osnova za određivanje zalihe kisika. |
(b) Zahtjevi za opremu za kisik i za zalihe kisika
1. Članovi letačke posade
i. |
Svaki član letačke posade na dužnosti u pilotskoj kabini mora biti opskrbljen dodatnim kisikom u skladu s Dodatkom 1. Ako se sve osobe na sjedalima u pilotskoj kabini opskrbljuju iz izvora zaliha kisika za letačku posadu, one se u smislu opskrbe kisikom smatraju članovima letačke posade na dužnosti. U smislu opskrbe kisikom, osobe na sjedalima u pilotskoj kabini koje se ne opskrbljuju iz izvora za letačku posadu, smatraju se putnicima. |
ii. |
Članovi letačke posade, koji nisu obuhvaćeni gornjim podstavkom (b) točkom 1. podtočkom i. smatraju se, u smislu opskrbe kisikom, putnicima. |
iii. |
Maske za kisik moraju biti smještene tako da su na dohvat članovima letačke posade, dok se nalaze na svojim dodijeljenim radnim mjestima. |
iv. |
Maske za kisik za članove letačke posade u zrakoplovima pod tlakom koji lete na visini iznad 25 000 ft, moraju biti maske koje brzo opskrbljuju kisikom. |
2. Članovi kabinske posade, dodatni članovi posade i putnici
i. |
Članovi kabinske posade i putnici opskrbljuju se dodatnim kisikom u skladu s Dodatkom 1., osim kada se primjenjuje donja podtočka v. U smislu opskrbe kisikom, članovi kabinske posade koji se prevoze uz najmanji potreban broj kabinske posade i dodatni članovi posade, smatraju se putnicima. |
ii. |
Zrakoplovi koji su namijenjeni za letove na barometarskim visinama iznad 25 000 ft moraju biti opremljeni dostatnim brojem rezervnih dovoda kisika i maski i/ili dostatnim brojem prijenosnih jedinica kisika s maskama za sve zahtijevane članove kabinske posade. Rezervni dovodi i/ili prijenosne jedinice kisika moraju biti jednoliko raspoređeni po kabini kako bi se osigurala trenutačna raspoloživost kisika svakom zahtijevanom članu kabinske posade bez obzira na njegov/njezin smještaj u vrijeme greške u održavanju tlaka u kabini. |
iii. |
Zrakoplovi koji su namijenjeni za letove na barometarskim visinama iznad 25 000 ft moraju biti opremljeni jedinicom za raspodjelu kisika, povezanom s terminalnim mjestima za opskrbu kisikom koja su trenutačno dostupna svakoj osobi na bilo kojem sjedalu. Ukupan broj jedinica za raspodjelu i dovod mora biti najmanje 10 % veći od broja sjedala. Dodatne se jedinice moraju jednako rasporediti kroz cijelu kabinu. |
iv. |
Zrakoplovi koji su namijenjeni za letove na barometarskim visinama iznad 25 000 ft ili koji se, ako lete na ili ispod 25 000 ft, ne mogu unutar četiri minute sigurno spustiti na 13 000 ft te za koje je individualna svjedodžba o plovidbenosti prvi put izdana 9. studenoga 1998. ili kasnije, moraju imati opremu za kisik koja se automatski aktivira i koja je izravno dostupna svakoj osobi na njezinom sjedalu. Ukupan broj jedinica za raspodjelu i dovod mora biti najmanje 10 % veći od broja sjedala. Dodatne se jedinice moraju jednako rasporediti kroz cijelu kabinu. |
v. |
Zahtjevi za opskrbu kisikom, kako su navedeni u Dodatku 1., za zrakoplove koji nisu certificirani za letenje na barometarskim visinama iznad 25 000 ft, mogu se smanjiti za cjelokupno vrijeme letenja na barometarskim visinama kabine između 10 000 ft i 13 000 ft za sve zahtijevane članove kabinske posade i za najmanje 10 % putnika, ako se zrakoplov, na svim točkama rute kojom leti, može unutar četiri minute sigurno spustiti na barometarsku visinu kabine od 13 000 ft. |
OPS 1.775
Dodatni kisik – zrakoplovi bez održavanja tlaka
(vidjeti Dodatak 1. stavku OPS 1.775)
(a) Općenito
1. |
Operator ne smije operirati zrakoplovom bez održavanja tlaka, na visinama iznad 10 000 ft, ako nema dodatnu opremu za kisik, koja može pohraniti i razdijeliti potrebne zalihe kisika. |
2. |
Količina dodatnog kisika za održavanje na životu potrebna za pojedini let određuje se na temelju visina leta i trajanja leta, u skladu s operativnim postupcima utvrđenim u operativnom priručniku za svaki let i s rutama kojima se leti te s postupcima u slučaju nužde navedenim u operativnom priručniku. |
3. |
Zrakoplov namijenjen za letove na barometarskim visinama iznad 10 000 ft mora biti opremljen opremom koja može pohraniti i raspodijeliti potrebne zalihe kisika. |
(b) Zahtjevi za zalihe kisika
1. |
Članovi letačke posade. Svaki član letačke posade na dužnosti u pilotskoj kabini mora biti opskrbljen dodatnim kisikom u skladu s Dodatkom 1. Ako se sve osobe na sjedalima u pilotskoj kabini opskrbljuju iz izvora kisika za letačku posadu, tada se one, u smislu opskrbe kisikom, smatraju članovima letačke posade na dužnosti u pilotskoj kabini. |
2. |
Članovi kabinske posade, dodatni članovi posade i putnici. Članovi kabinske posade i putnici opskrbljuju se kisikom u skladu s Dodatkom 1. Članovi kabinske posade koji se prevoze uz najmanji potreban broj kabinske posade i dodatni članovi kabinske posade, u smislu opskrbe kisikom smatraju se putnicima. |
OPS 1.780
Zaštitna oprema za disanje za posadu
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom s održavanjem tlaka ili zrakoplovom bez održavanja tlaka s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg ili s najvećim dopuštenim brojem putničkih sjedala većim od 19, ako nema:
|
(b) |
PBE koji je namijenjen za letačku posadu, mora biti prikladno smješten u pilotskoj kabini i lako dostupan za trenutačnu upotrebu svakog zahtijevanog člana letačke posade na njegovom radnom mjestu. |
(c) |
PBE namijenjen za kabinsku posadu mora biti ugrađen u blizini radnog mjesta svakog zahtijevanog člana kabinske posade. |
(d) |
Mora se predvidjeti dodatan, lako dostupan prijenosni PBE koji mora biti smješten kod ili u blizini ručnih aparata za gašenje požara, koji se zahtijevaju stavkom OPS 1.790 podstavcima (c) i (d), osim kada je aparat za gašenje požara smješten unutar odjeljka za teret, u kojem slučaju PBE mora biti smješten izvan tog odjeljka, ali u blizini ulaza u njega. |
(e) |
Tijekom upotrebe, PBE ne smije sprečavati komunikaciju koja se zahtijeva stavcima OPS 1.685, OPS 1.690, OPS 1.810 i OPS 1.850. |
OPS 1.790
Ručni aparati za gašenje požara
Operator ne smije operirati zrakoplovom, ako nije opremljen ručnim aparatima za gašenje požara za upotrebu u odjeljcima za posadu, putnike i, prema potrebi, u odjeljcima za teret te u kuhinjama, u skladu sa sljedećim:
(a) |
Vrsta i količina sredstva za gašenje mora biti primjerena vrstama požara koji se mogu dogoditi u odjeljcima u kojima se predviđa upotreba aparata, a u odjeljcima za osoblje mora biti takve da je opasnost od koncentracije štetnog plina svedena na najmanju moguću mjeru; |
(b) |
Najmanje jedan ručni aparat za gašenje požara, koji sadrži halon 1211 (bromoklorodifluoro-metan, CBrCIF2) ili drugo odgovarajuće sredstvo za gašenje, mora biti prikladno smješten u pilotskoj kabini za upotrebu od strane letačke posade; |
(c) |
Najmanje jedan ručni aparat za gašenje požara mora biti smješten u svakoj kuhinji koja se ne nalazi u glavnoj putničkoj kabini ili lako dostupan za upotrebu u njoj; |
(d) |
Najmanje jedan lako dostupan ručni aparat za gašenje požara mora biti na raspolaganju za upotrebu u svakome odjeljku za teret ili prtljagu klase A ili klase B te u svakome odjeljku za teret klase E, kojem članovi posade mogu pristupiti tijekom leta; i |
(e) |
Najmanje sljedeći broj ručnih aparata za gašenje požara mora biti prikladno smješteno u putničkom odjeljku (odjeljcima):
Kada se zahtijevaju dva ili više aparata za gašenje požara, oni moraju biti ravnomjerno raspoređeni u putničkom odjeljku. |
(f) |
Najmanje jedan od zahtijevanih aparata za gašenje požara smještenih u putničkom odjeljku zrakoplova čiji je najveći dopušteni broj putničkih sjedala najmanje 31 i najviše 60 te najmanje dva aparata za gašenje požara smještena u putničkom odjeljku zrakoplova čiji je najveći dopušteni broj putničkih sjedala 61 ili više, moraju sadržavati halon 1211 (bromoklorodi-fluorometan, CBrCIF2) ili odgovarajuće sredstvo za gašenje požara. |
OPS 1.795
Sjekire i željezne poluge za razbijanje
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg ili s najvećim dopuštenim brojem putničkih sjedala većim od devet, ako nije opremljen najmanje jednom sjekirom ili željeznom polugom za razbijanje, smještenom u pilotskoj kabini. Ako je najveći dopušteni broj putničkih sjedala veći od 200, potrebna je dodatna sjekira ili željezna poluga za razbijanje, smještena u kuhinji ili u blizini kuhinje koja se nalazi u stražnjem dijelu zrakoplova. |
(b) |
Sjekire i željezne poluge za razbijanje, smještene u putničkom odjeljku, ne smiju biti vidljive putnicima. |
OPS 1.800
Oznake mjesta za razbijanje
Ako su na trupu zrakoplova naznačena mjesta prikladna za prodor spasilačkih ekipa u zrakoplov u slučaju nužde, operator osigurava da su takva mjesta označena kako je dolje prikazano. Boja oznaka je crvena ili žuta i prema potrebi su obrubljene bijelim da se razlikuju od pozadine. Ako su kutne oznake udaljene više od 2 metra, umeću se središnje linije dimenzija 9 cm x 3 cm, tako da susjedne oznake nisu udaljene više od 2 metra.
OPS 1.805
Sredstva za evakuaciju u slučaju nužde
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom s visinom praga izlaza za nuždu:
|
(b) |
Takva oprema ili uređaji ne moraju se predvidjeti na izlazima iznad krila, ako je mjesto na kojem završava put izlaza za slučaj nužde koje je naznačeno na konstrukciji zrakoplova, manje od 1,83 metara (6 ft) iznad tla dok je zrakoplov na zemlji, stajni trap izvučen, a zakrilca u položaju za polijetanje ili slijetanje, ovisno koja je od pozicija zakrilaca viša u odnosu na zemlju. |
(c) |
U zrakoplovima koji moraju imati odvojeni izlaz za nuždu za letačku posadu i:
|
OPS 1.810
Megafoni
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom s najvećim dopuštenim brojem putničkih sjedala većim od 60 i kojim se prevozi jedan ili više putnika, ako nije opremljen prijenosnim baterijskim megafonima, koji su lako dostupni članovima posade za upotrebu tijekom evakuacije u slučaju nužde, u skladu sa sljedećom tablicom:
|
OPS 1.815
Osvjetljenje u slučaju nužde
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom kojim se prevoze putnici, s najvećim dopuštenim brojem putničkih sjedala većim od devet, ako nije opremljen sustavom za osvjetljenje u slučaju nužde koji ima neovisno napajanje energijom, radi olakšavanja evakuacije zrakoplova. Sustav za osvjetljenje u slučaju nužde mora uključivati:
|
(b) |
Operator ne smije noću operirati zrakoplovom kojim se prevoze putnici, čiji je najveći dopušteni broj putničkih sjedala devet ili manje, ako nije opremljen izvorom za opće osvjetljenje kabine radi olakšavanja evakuacije zrakoplova. Sustav može koristiti kupolasta svjetla ili druge izvore osvjetljenja koji su već ugrađeni u zrakoplov i koji mogu nastaviti raditi i nakon isključivanja akumulatora zrakoplova. |
OPS 1.820
Odašiljač za lociranje u slučaju nužde
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom koji ima odobrenje za prijevoz više od 19 putnika, ako nije opremljen najmanje:
|
(b) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom koji ima odobrenje za prijevoz 19 putnika ili manje, ako nije opremljen najmanje:
|
(c) |
Operator osigurava da svi ELT-ovi koji se nalaze u zrakoplovu radi ispunjavanja gornjih zahtjeva, rade u skladu s odgovarajućim odredbama ICAO Priloga 10. sveska III. |
OPS 1.825
Prsluci za spašavanje
(a) |
Kopneni zrakoplovi. Operator ne smije operirati kopnenim zrakoplovom:
ako nije opremljen prslucima za spašavanje sa svjetlima za određivanje položaja preživjelih, za svaku osobu u zrakoplovu. Svaki prsluk za spašavanje mora biti smješten na mjestu koje je lako dostupno sa sjedala ili ležaja osobe za čiju je upotrebu predviđen. Prsluci za spašavanje za dojenčad mogu se zamijeniti drugim odobrenim sredstvima za plutanje, koja su opremljena svjetlom za određivanje položaja preživjelih. |
(b) |
Hidroavioni i amfibije. Operator ne smije operirati hidroavionom ili amfibijom na vodi, ako nije opremljen prslucima za spašavanje sa svjetlima za određivanje položaja preživjelih, za svaku osobu u zrakoplovu. Svaki prsluk za spašavanje mora biti smješten na mjestu koje je lako dostupno sa sjedala ili ležaja osobe za čiju je upotrebu predviđen. Prsluci za spašavanje za dojenčad mogu se zamijeniti drugim odobrenim sredstvima za plutanje, koja su opremljena svjetlom za određivanje položaja preživjelih. |
OPS 1.830
Splavi za spašavanje i ELT-ovi za preživljavanje za duge letove iznad vode
(a) |
Kod letova iznad vode, operator ne smije operirati zrakoplovom na udaljenosti od kopna prikladnog za prisilno slijetanje, koja premašuje:
ako nema opremu navedenu u donjim podstavcima (b) i (c). |
(b) |
Dovoljan broj splavi za spašavanje za sve osobe iz zrakoplova. Ako nisu osigurane dodatne splavi dostatnog kapaciteta, nosivost i sjedeća mjesta koji su veći od nominalnog kapaciteta splavi, moraju biti takvi da omogućuju prihvat svih osoba iz zrakoplova u slučaju gubitka jedne splavi s najvećim nominalnim kapacitetom. Splavi za spašavanje moraju biti opremljene:
|
(c) |
Najmanje dva odašiljač za lociranje u slučaju nužde (ELT(S)), koji mogu odašiljati signale na frekvencijama za opasnost, koje su propisane u ICAO Prilogu 10. svesku V. poglavlju 2. |
OPS 1.835
Oprema za preživljavanje
Operator ne smije operirati zrakoplovom iznad područja na kojima bi potraga i spašavanje bili posebno teški, ako nije opremljen sljedećim:
(a) |
signalnom opremom za odašiljanje pirotehničkih signala za opasnost opisanih u ICAO Prilogu 2.; |
(b) |
najmanje jednim ELT(S)-om koji može odašiljati signale na frekvencijama za opasnost, koje su propisane u ICAO Prilogu 10. svesku V. poglavlju 2.; i |
(c) |
dodatnom opremom za preživljavanje za rutu kojom se leti, uzimajući u obzir broj osoba u zrakoplovu, osim što se oprema koja je navedena u točki (c) ne mora nositi, ako zrakoplov:
|
OPS 1.840.
Hidroavioni i amfibije – razna oprema
(a) |
Operator ne smije operirati hidroavionom ili amfibijom na vodi, ako nisu opremljeni:
|
Dodatak 1. stavku OPS 1.715
Uređaji za snimanje podataka o letu – 1 – Popis parametara koji se moraju snimati
Tablica A1 - Zrakoplovi s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg
Napomena: Brojevi u lijevom stupcu su serijski brojevi iz dokumenta EUROCAE ED55
BROJ |
PARAMETAR |
1 |
VRIJEME ILI RELATIVNO VRIJEME |
2 |
BAROMETARSKA VISINA |
3 |
INDICIRANA BRZINA |
4 |
SMJER |
5 |
UOBIČAJENO UBRZANJE |
6 |
UZDUŽNI NAGIB |
7 |
BOČNI NAGIB |
8 |
RUČNI IZBOR FREKVENCIJE ODAŠILJANJA |
9 |
POGONSKI POTISAK/SNAGA SVAKOG MOTORA I POLOŽAJ RUČICE ZA POTISAK/SNAGU U PILOTSKOJ KABINI, AKO JE PRIMJENJIVO |
10 |
POLOŽAJ ZAKRILCA ILI IZBOR KOMANDE U PILOTSKOJ KABINI |
11 |
POLOŽAJ PREDKRILCA ILI IZBOR KOMANDE U PILOTSKOJ KABINI |
12 |
STATUS POVRATNOG POTISKA |
13 |
POLOŽAJ ZEMALJSKOG SPOJLERA I/ILI AERODINAMIČNE KOČNICE |
14 |
UKUPNA ILI VANJSKA TEMPERATURA ZRAKA |
15 |
MODUS I STATUS DJELOVANJA AUTOPILOTA, AUTOMATSKE KONTROLE POTISKA MOTORA I AFCS-a |
16 |
LONGITUDINALNO UBRZANJE (OSOVINA TIJELA) |
17 |
LATERALNO UBRZANJE |
Tablica A2 - Zrakoplovi čija je najveća dopuštena masa pri polijetanju 5 700 kg ili manje
Napomena: Brojevi u lijevom stupcu su serijski brojevi iz dokumenta EUROCAE ED55
BROJ |
PARAMETAR |
1 |
VRIJEME ILI RELATIVNO VRIJEME |
2 |
BAROMETARSKA VISINA |
3 |
INDICIRANA BRZINA |
4 |
SMJER |
5 |
UOBIČAJENO UBRZANJE |
6 |
UZDUŽNI NAGIB |
7 |
BOČNI NAGIB |
8 |
RUČNI IZBOR FREKVENCIJE ODAŠILJANJA |
9 |
POGONSKI POTISAK/SNAGA SVAKOG MOTORA I POLOŽAJ RUČICE ZA POTISAK/SNAGU U PILOTSKOJ KABINI, AKO JE PRIMJENJIVO |
10 |
POLOŽAJ ZAKRILCA ILI IZBOR KOMANDE U PILOTSKOJ KABINI |
11 |
POLOŽAJ PREDKRILCA ILI IZBOR KOMANDE U PILOTSKOJ KABINI |
12 |
STATUS POVRATNOG POTISKA |
13 |
POLOŽAJ ZEMALJSKOG SPOJLERA I/ILI AERODINAMIČNE KOČNICE |
14 |
UKUPNA ILI VANJSKA TEMPERATURA ZRAKA |
15 |
STATUS DJELOVANJA AUTOPILOTA, AUTOMATSKE KONTROLE POTISKA MOTORA |
16 |
NAPADNI KUT (AKO POSTOJI ODGOVARAJUĆI SENZOR) |
17 |
LONGITUDINALNO UBRZANJE (OSOVINA TIJELA) |
Tablica B - Dodatni parametri za zrakoplove s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju većom od 27 000 kg
Napomena: Brojevi u lijevom stupcu su serijski brojevi iz dokumenta EUROCAE ED55
BROJ |
PARAMETAR |
18 |
PRIMARNE KOMANDE LETA – POLOŽAJ UPRAVLJAČKE POVRŠINE I/ILI KOMANDE PILOTA (DUBINA, NAGIB, SMJER) |
19 |
POLOŽAJ VISINSKOG TRIMERA |
20 |
VISINA IZMJERENA RADIOVISINOMJEROM |
21 |
VERTIKALNO ODSTUPANJE OD SNOPA (PUTANJA PONIRANJA ILS-a ILI VISINE MLS-a) |
22 |
HORIZONTALNO ODSTUPANJE OD SNOPA (LOKALIZATOR ILS-a ILI AZIMUT MLS-a) |
23 |
PRELET PREKO RADIOFAR MARKERA (MARKER BEACON) |
24 |
UPOZORENJA |
25 |
REZERVIRANO (PREPORUČUJE SE IZBOR FREKVENCIJE NAVIGACIJSKOG PRIJEMNIKA) |
26 |
REZERVIRANO (PREPORUČUJE SE DME UDALJENOST) |
27 |
STATUS ‚SQUAT’ PREKIDAČA STAJNOG TRAPA ILI STATUS ZRAK/ZEMLJA |
28 |
SUSTAV ZA UPOZORAVANJE NA BLIZINU TLA |
29 |
NAPADNI KUT |
30 |
UPOZORENJE NA NISKI TLAK (HIDRAULIČNI I PNEUMATSKI SUSTAV) |
31 |
BRZINA U ODNOSU NA ZEMLJU |
32 |
POLOŽAJ STAJNOG TRAPA ILI POLOŽAJ IZBORNIKA STAJNOG TRAPA |
Tablica C - Zrakoplovi opremljeni elektroničkim sustavima sa zaslonom
Napomene: Brojevi u srednjem stupcu su serijski brojevi iz Tablice A1.5 dokumenta EUROCAE ED55
BROJ |
BROJ |
PARAMETAR |
33 |
6 |
ODABRANE BAROMETARSKE POSTAVKE (SVAKO PILOTSKO MJESTO) |
34 |
7 |
ODABRANA VISINA |
35 |
8 |
ODABRANA BRZINA |
36 |
9 |
ODABRANI MACHOV BROJ |
37 |
10 |
ODABRANA VERTIKALNA BRZINA |
38 |
11 |
ODABRANI SMJER |
39 |
12 |
ODABRANA PUTANJA LETA |
40 |
13 |
ODABRANA VISINA ODLUKE |
41 |
14 |
FORMAT PRIKAZIVANJA EFIS-a |
42 |
15 |
FORMAT PRIKAZIVANJA ZA VIŠESTRUKE FUNKCIJE/MOTORE/UPOZORAVANJE |
Dodatak 1. stavku OPS 1.720
Uređaji za snimanje podataka o letu – 2 – Popis parametara koji se moraju snimati
Tablica A - Zrakoplovi s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg
BROJ |
PARAMETAR |
1 |
VRIJEME ILI RELATIVNO VRIJEME |
2 |
BAROMETARSKA VISINA |
3 |
INDICIRANA BRZINA |
4 |
SMJER |
5 |
UOBIČAJENO UBRZANJE |
6 |
UZDUŽNI NAGIB |
7 |
BOČNI NAGIB |
8 |
RUČNI IZBOR FREKVENCIJE ODAŠILJANJA OSIM AKO NE POSTOJI ALTERNATIVNI NAČIN SINKRONIZIRANJA FDR I CVR ZAPISA |
9 |
SNAGA SVAKOG MOTORA |
10 |
POLOŽAJ ZAKRILCA ILI IZBOR KOMANDE U PILOTSKOJ KABINI |
11 |
POLOŽAJ PREDKRILCA ILI IZBOR KOMANDE U PILOTSKOJ KABINI |
12 |
POLOŽAJ POVRATNOG POTISKA (SAMO ZA TURBOMLAZNE ZRAKOPLOVE) |
13 |
POLOŽAJ ZEMALJSKOG SPOJLERA I/ILI IZBOR AERODINAMIČNE KOČNICE |
14 |
VANJSKA TEMPERATURA ZRAKA ILI UKUPNA TEMPERATURA ZRAKA |
15a |
STATUS DJELOVANJA AUTOPILOTA |
15b |
MODUSI RADA AUTOPILOTA, STATUS DJELOVANJA I OPERATIVNI MODUSI AUTOMATSKE KONTROLE POTISKA MOTORA I AFCS-a |
Tablica B - Dodatni parametri za zrakoplove s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju većom od 27 000 kg
BROJ |
PARAMETAR |
16 |
LONGITUDINALNO UBRZANJE |
17 |
LATERALNO UBRZANJE |
18 |
PRIMARNE KOMANDE LETA – POLOŽAJ UPRAVLJAČKE POVRŠINE I/ILI KOMANDE PILOTA (DUBINA, NAGIB I SMJER) |
19 |
POLOŽAJ VISINSKOG TRIMERA |
20 |
VISINA IZMJERENA RADIOVISINOMJEROM |
21 |
ODSTUPANJE OD PUTANJE PONIRANJA |
22 |
ODSTUPANJE OD LOKALIZATORA |
23 |
PRELET PREKO RADIOFAR MARKERA (MARKER BEACON) |
24 |
GLAVNA UPOZORENJA |
25 |
IZBOR FREKVENCIJE NAV 1 I NAV 2 |
26 |
UDALJENOST DME 1 I DME 2 |
27 |
STATUS ‚SQUAT’ PREKIDAČA STAJNOG TRAPA |
28 |
SUSTAV ZA UPOZORAVANJE NA BLIZINU TLA |
29 |
NAPADNI KUT |
30 |
HIDRAULIKA, SVAKI SUSTAV (NIZAK TLAK) |
31 |
NAVIGACIJSKI PODACI |
32 |
POLOŽAJ STAJNOG TRAPA ILI IZBORNIKA STAJNOG TRAPA |
Dodatak 1. stavku OPS 1.725
Uređaji za snimanje podataka o letu – 3 – Popis parametara koji se moraju snimati
Tablica A - Zrakoplovi s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg
BROJ |
PARAMETAR |
1 |
VRIJEME ILI RELATIVNO BROJANJE VREMENA |
2 |
BAROMETARSKA VISINA |
3 |
INDICIRANA BRZINA |
4 |
SMJER |
5 |
UOBIČAJENO UBRZANJE |
Tablica B - Dodatni parametri za zrakoplove s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju većom od 27 000 kg
BROJ |
PARAMETAR |
6 |
UZDUŽNI NAGIB |
7 |
BOČNI NAGIB |
8 |
RUČNI IZBOR FREKVENCIJE ODAŠILJANJA OSIM AKO NE POSTOJI ALTERNATIVNI NAČIN SINKRONIZIRANJA FDR I CVR ZAPISA |
9 |
SNAGA SVAKOG MOTORA |
10 |
POLOŽAJ ZAKRILCA ILI IZBOR KOMANDE U PILOTSKOJ KABINI |
11 |
POLOŽAJ PREDKRILCA ILI IZBOR KOMANDE U PILOTSKOJ KABINI |
12 |
POLOŽAJ POVRATNOG POTISKA (SAMO ZA TURBOMLAZNE ZRAKOPLOVE) |
13 |
POLOŽAJ ZEMALJSKOG SPOJLERA I/ILI IZBOR AERODINAMIČNE KOČNICE |
14 |
VANJSKA TEMPERATURA ZRAKA ILI UKUPNA TEMPERATURA ZRAKA |
15a |
STATUS DJELOVANJA AUTOPILOTA |
15b |
MODUSI RADA AUTOPILOTA, STATUS DJELOVANJA I OPERATIVNI MODUSI AUTOMATSKE KONTROLE POTISKA MOTORA I AFCS-a |
16 |
LONGITUDINALNO UBRZANJE |
17 |
LATERALNO UBRZANJE |
18 |
PRIMARNE KOMANDE LETA – POLOŽAJ UPRAVLJAČKE POVRŠINE I/ILI KOMANDE PILOTA (DUBINA, NAGIB I SMJER) |
19 |
POLOŽAJ VISINSKOG TRIMERA |
20 |
VISINA IZMJERENA RADIOVISINOMJEROM |
21 |
ODSTUPANJE OD PUTANJE PONIRANJA |
22 |
ODSTUPANJE OD LOKALIZATORA |
23 |
PRELET PREKO RADIOFAR MARKERA (MARKER BEACON) |
24 |
GLAVNA UPOZORENJA |
25 |
IZBOR FREKVENCIJE NAV 1 I NAV 2 |
26 |
UDALJENOST DME 1 I DME 2 |
27 |
STATUS ‚SQUAT’ PREKIDAČA STAJNOG TRAPA |
28 |
SUSTAV ZA UPOZORAVANJE NA BLIZINU TLA |
29 |
NAPADNI KUT |
30 |
HIDRAULIKA, SVAKI SUSTAV (NIZAK TLAK) |
31 |
NAVIGACIJSKI PODACI (ZEMLJOPISNA ŠIRINA, ZEMLJOPISNA DUŽINA, BRZINA U ODNOSU NA ZEMLJU I KUT ZANOŠENJA |
32 |
POLOŽAJ STAJNOG TRAPA ILI IZBORNIKA STAJNOG TRAPA |
Dodatak 1. stavku OPS 1.770
Kisik – Minimalni zahtjevi za dodatni kisik za zrakoplove s održavanjem tlaka tijekom i nakon prisilnog spuštanja
Tablica 1.
(a) |
(b) |
||||||||||
OPSKRBA ZA: |
TRAJANJE I BAROMETARSKA VISINA KABINE |
||||||||||
|
Cijelo vrijeme leta kada barometarska visina kabine prelazi 13 000 ft i cijelo vrijeme leta kada barometarska visina kabine prelazi 10 000 ft ali ne prelazi 13 000 ft nakon prvih 30 minuta na tim visinama, ali ni u kojem slučaju manje od:
|
||||||||||
|
Cijelo vrijeme leta kada barometarska visina kabine prelazi 13 000 ft, ali ne manje od 30 minuta (Napomena 2.) i cijelo vrijeme leta kada je barometarska visina kabine veća od 10 000 ft, ali ne prelazi 13 000 ft nakon prvih 30 minuta na tim visinama |
||||||||||
|
Cijelo vrijeme leta kada barometarska visina kabine prelazi 15 000 ft, ali ni u kojem slučaju manje od 10 minuta (Napomena 4.). |
||||||||||
|
Cijelo vrijeme leta kada barometarska visina kabine prelazi 14 000 ft, ali ne prelazi 15 000 ft |
||||||||||
|
Cijelo vrijeme leta kada barometarska visina kabine prelazi 10 000 ft, ali ne prelazi 14 000 ft nakon prvih 30 minuta na tim visinama |
||||||||||
|
Dodatak 1. stavku OPS 1.775
Dodatni kisik za zrakoplove bez održavanja tlaka
Tablica 1.
(a) |
(b) |
||
OPSKRBA ZA: |
TRAJANJE I BAROMETARSKA VISINA KABINE |
||
|
Cijelo vrijeme leta na barometarskim visinama iznad 10 000 ft |
||
|
Cijelo vrijeme leta na barometarskim visinama tlaka iznad 13 000 ft i za svako razdoblje duže od 30 minuta na barometarskim visinama tlaka iznad 10 000 ft, ali ne iznad 13 000 ft. |
||
|
Cijelo vrijeme leta na barometarskim visinama iznad 13 000 ft. |
||
|
Cijelo vrijeme leta nakon 30 minuta na barometarskim visinama većim od 10 000 ft, ali ne većima od 13 000 ft. |
||
Napomena: Za potrebe ove tablice ‚putnici’ su putnici koji se uistinu prevoze, uključujući djecu mlađu od 2 godine. |
PODODJELJAK L
KOMUNIKACIJSKA I NAVIGACIJSKA OPREMA
OPS 1.845
Opći uvod
(a) |
Operator osigurava da se let ne započinje ako komunikacijska i navigacijska oprema, koja se zahtijeva ovim stavkom nije:
|
(b) |
Minimalni standardi performanse komunikacijske i navigacijske opreme su oni propisani u primjenjivim Europskim tehničkim standardima (ETSO), kako su navedeni u primjenjivim Specifikacijama europskih tehničkih standarda (CS-TSO), osim ako se operativnim propisima ili propisima o plovidbenosti ne zahtijevaju drugačiji standardi performanse. Komunikacijska i navigacijska oprema koja na dan početka primjene OPS-a ispunjava druge specifikacije za dizajn i performansu, a ne ETSO, može se i dalje upotrebljavati ili ugrađivati, osim ako u ovom pododjeljku nisu propisani dodatni zahtjevi. Komunikacijska i navigacijska oprema koja je već bila odobrena, ne mora ispunjavati revidirani ETSO ili revidiranu specifikaciju koja nije ETSO, osim ako se ne propiše retroaktivan zahtjev. |
OPS 1.850
Radiooprema
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom ako nije opremljen radioopremom koja se zahtijeva za vrstu operacije koja se obavlja. |
(b) |
U slučajevima u kojima se ovim pododjeljkom zahtijevaju dva nezavisna (odvojena i potpuna) radio sustava, za svaki sustav mora biti ugrađena neovisna antena, osim pri upotrebi čvrsto podržane bežične antene ili drugih antenskih instalacija jednake pouzdanosti, kada je potrebna samo jedna antena. |
(c) |
Oprema za radio komunikaciju koja mora biti u skladu s gornjim podstavkom (a), mora također osiguravati komunikaciju na zrakoplovnoj frekvenciji za hitne slučajeve, 121,5 MHz. |
OPS 1.855
Ploča za izbor zvuka
Operator ne smije operirati zrakoplovom prema IFR-u, ako nije opremljen pločom za izbor zvuka koja je dostupna svakom zahtijevanom članu letačke posade.
OPS 1.860
Radiooprema za operacije prema VFR-u na rutama na kojima se leti prema vizualnim oznakama na zemlji
Operator ne smije operirati zrakoplovom prema VFR-u na rutama na kojima se leti prema vizualnim oznakama na zemlji, ako zrakoplov nije opremljen radiokomunikacijskom opremom koja u uobičajenim operativnim uvjetima mora ispunjavati sljedeće:
(a) |
Komunikaciju s odgovarajućim zemaljskim postajama; |
(b) |
Komunikaciju s odgovarajućim objektima kontrole zračnog prometa sa bilo koje točke u kontroliranom zračnom prostoru unutar kojeg se namjerava letjeti; i |
(c) |
Primanje meteoroloških informacija. |
OPS 1.865
Komunikacijska i navigacijska oprema za operacije prema IFR-u ili VFR-u na rutama na kojima se ne leti prema vizualnim oznakama na zemlji
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom prema IFR-u ili VFR-u na rutama na kojima se ne može letjeti prema vizualnim oznakama na zemlji, ako zrakoplov nije opremljen opremom za radio komunikaciju i SSR transponderom i navigacijskom opremom u skladu sa zahtjevima službe zračnog prometa u području/područjima operacije. |
(b) |
Radiooprema. Operator osigurava da se radiooprema sastoji najmanje od:
|
(c) |
Za operacije na malim udaljenostima u NAT MNPS zračnom prostoru, koje ne prelaze Sjeverni Atlantik, zrakoplov može biti opremljen jednim komunikacijskim sustavom velikog dosega (sustav HF) samo ako su za dotični zračni prostor objavljeni alternativni komunikacijski postupci. |
(d) |
Navigacijska oprema. Operator osigurava da se navigacijska oprema
|
(e) |
Operator može operirati zrakoplovom koji nije opremljen ADF-om ili navigacijskom opremom navedenom u gornjem podstavku (c) točki 1. podtočki vi. i/ili podstavku (c) točki 1. podtočki vii., pod uvjetom da je opremljen alternativnom opremom koju je za rutu kojom se leti odobrilo nadležno tijelo. Pouzdanost i točnost alternativne opreme mora omogućavati sigurnu navigaciju za planiranu rutu. |
(f) |
Operator osigurava da je tip VHF komunikacijske opreme, ILS lokalizatora i VOR prijemnika ugrađenih u zrakoplove kojima se operira prema IFR-u, odobren kao tip koji je u skladu sa standardima performanse u vezi s neosjetljivošću na FM. |
(g) |
Operator osigurava da zrakoplovi koji obavljaju ETOPS operacije imaju komunikacijske uređaje koji omogućuju komunikaciju s odgovarajućom zemaljskom postajom na uobičajenim visinama i visinama predviđenim za izvanredne situacije. Za ETOPS rute na kojima su na raspolaganju mogućnosti za govornu komunikaciju, mora se osigurati govorna komunikacija. Za sve ETOPS operacije koje traju više od 180 minuta, mora biti ugrađena pouzdana komunikacijska tehnologija zasnovana na glasovnoj ili podatkovnoj komunikaciji. Kada nisu na raspolaganju sredstva za glasovnu komunikaciju i kada glasovna komunikacija nije moguća ili je loše kvalitete, mora se osigurati komunikacija upotrebom alternativnih sustava. |
OPS 1.866
Trasponder
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom ako nije opremljen:
|
OPS 1.870
Dodatna navigacijska oprema za operacije u zračnom prostoru MNPS
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom u zračnom prostoru MNPS ako nije opremljen navigacijskom opremom koja je u skladu sa specifikacijama minimalne navigacijske performanse, propisanima u dokumentu ICAO Doc 7030 u obliku regionalnih dopunskih postupaka. |
(b) |
Navigacijska oprema koja se zahtijeva ovim stavkom mora biti vidljiva i dostupna za upotrebu bilo kojem pilotu koji sjedi na svom radnom mjestu. |
(c) |
Za neograničene operacije u zračnom prostoru MNPS, zrakoplov mora biti opremljen dvama nezavisnim navigacijskim sustavima velikog dosega (LRNS). |
(d) |
Za operacije u zračnom prostoru MNPS na prijavljenim posebnim rutama, zrakoplov mora biti opremljen jednim navigacijskim sustavom velikog dosega (LRNS), osim ako nije drukčije propisano. |
OPS 1.872
Oprema za operacije u definiranom zračnom prostoru sa smanjenim minimumom vertikalnog razdvajanja (RVSM)
(a) |
Operator osigurava da su zrakoplovi kojima se upravlja u zračnom prostoru RVSM opremljeni:
|
OPS 1.873
Upravljanje elektroničkim navigacijskim podacima
(a) |
Operator ne smije kao osnovni način navigacije upotrebljavati navigacijsku bazu podataka koja podržava navigacijsku aplikaciju u zrakoplovu, ako dobavljač navigacijske baze podataka ne posjeduje potvrdu ‚Letter of Acceptance’ (LoA) tipa 2 ili jednakovrijednu potvrdu. |
(b) |
Ako dobavljač baze podataka operatora ne posjeduje LoA tipa 2 ili jednakovrijedan dokument, operator ne smije upotrebljavati proizvode elektroničkih navigacijskih podataka, ako nadležno tijelo nije odobrilo postupke operatora kojima se osigurava da primijenjeni postupak i isporučeni proizvodi ispunjavaju jednake standarde cjelovitosti. |
(c) |
Operator ne smije upotrebljavati proizvode elektroničkih navigacijskih podataka za druge navigacijske aplikacije, ako nadležno tijelo nije odobrilo postupke operatora kojima se osigurava da primijenjeni postupak i isporučeni proizvodi ispunjavaju standarde cjelovitosti prihvatljive za namjeravanu upotrebu podataka. |
(d) |
Operator mora nastaviti pratiti postupak i proizvode u skladu sa zahtjevima stavka OPS 1.035. |
(e) |
Operator mora primijeniti postupke koji osiguravaju pravovremenu raspodjelu i unos najnovijih i nepromijenjenih elektroničkih navigacijskih podataka svim zrakoplovima kojima su potrebni. |
PODODJELJAK M
ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVA
OPS 1.875
Općenito
(a) |
Operator ne smije operirati zrakoplovom, ako zrakoplov ne održava i ne pušta u upotrebu organizacija koja je odgovarajuće odobrena/prihvaćena u skladu s dijelom 145, osim što predpoletne preglede ne mora nužno obavljati organizacija iz dijela 145. |
(b) |
Zahtjevi u vezi s kontinuiranom plovidbenošću zrakoplova, koji moraju biti u skladu sa zahtjevima za certificiranje operatora iz stavka OPS 1.180, navedeni su u dijelu M. |
PODODJELJAK N
LETAČKA POSADA
OPS 1.940
Sastav letačke posade
(vidjeti Dodatke 1. i 2. stavku OPS 1.940)
(a) |
Operator osigurava:
|
(b) |
Minimalna letačka posada za operacije prema IFR-u ili noću. Za operacije prema IFR-u ili noću, operator osigurava:
|
OPS 1.943
Početni tečaj operatora za upravljanje posadom (CRM)
(a) |
Ako član letačke posade nije ranije završio početni tečaj operatora za upravljanje posadom (CRM) (bilo da se radi o novim zaposlenicima ili o postojećem osoblju), operator osigurava da član letačke posade završi početni tečaj za CRM. Novi zaposlenici moraju završiti početni tečaj operatora za CRM tijekom prve godine rada kod tog operatora. |
(b) |
Ako član letačke posade nije ranije bio osposobljen u vezi s ljudskim čimbenicima, potrebno je da prije početnog tečaja operatora za upravljanje posadom ili zajedno s njim, završi teoretski tečaj koji se temelji na programu o ljudskim sposobnostima i ograničenjima za ATPL (vidjeti zahtjeve koji se primjenjuju za izdavanje dozvola letačkom osoblju). |
(c) |
Početni tečaj za CRM održava najmanje jedan predavač za CRM, koji je prihvatljiv nadležnom tijelu i kojem pri obrađivanju određenih područja mogu pomagati stručnjaci. |
(d) |
Početni tečaj za CRM provodi se u skladu s detaljnim nastavnim programom, koji je uključen u operativni priručnik. |
OPS 1.945
Konverzijsko osposobljavanje i provjera
(vidjeti Dodatak 1. stavku OPS 1.945)
(a) |
Operator osigurava:
|
(b) |
U slučaju promjene tipa ili klase zrakoplova, provjera koja se zahtijeva stavkom OPS 1.965 podstavkom (b), može se kombinirati s provjerom osposobljenosti za ovlaštenje za tip ili klasu, u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na izdavanje dozvola letačkom osoblju. |
(c) |
Konverzijski tečaj operatora i osposobljavanje za ovlaštenje za tip ili klasu, koji su potrebni za izdavanje dozvola letačkom osoblju, mogu se kombinirati. |
(d) |
Pilot koji polazi tečaj bez obavljenih sati letenja (ZFTT) mora:
|
OPS 1.950
Osposobljavanje u vezi s razlikama i upoznavanjem
(a) |
Operator osigurava da član letačke posade završi:
|
(b) |
Operator u operativnom priručniku navodi kada se zahtijeva takvo osposobljavanje u vezi s razlikama i upoznavanjem. |
OPS 1.955
Imenovanje za zapovjednika
(a) |
Operator osigurava da je za unaprjeđenje kopilota u zapovjednika i za pilote koji se zapošljavaju kao zapovjednici:
|
(b) |
Obuka za zapovjednika koja se zahtijeva gornjim podstavkom (a) točkom 2. mora biti specificirana u operativnom priručniku i uključivati najmanje sljedeće:
|
OPS 1.960
Zapovjednici koji posjeduju dozvolu komercijalnog pilota
(a) |
Operator osigurava da:
|
OPS 1.965
Periodično osposobljavanje i provjeravanje
(vidjeti Dodatke 1. i 2. stavku OPS 1.965)
(a) |
Općenito. Operator osigurava:
|
(b) |
Provjera stručnosti koju provodi operator
|
(c) |
Linijska provjera. Operator osigurava da svaki član letačke posade prođe linijsku provjeru u zrakoplovu radi dokazivanja njegove/njezine stručnosti u obavljanju uobičajenih linijskih operacija koje su opisane u operativnom priručniku. Razdoblje valjanosti linijske provjere je 12 kalendarskih mjeseci i ostatak mjeseca u kojem je izvedena. Ako je izvedena tijekom posljednja tri kalendarska mjeseca valjanosti prethodne linijske provjere, razdoblje valjanosti traje od datuma obavljanja do 12 kalendarskih mjeseci nakon datuma isteka te prethodne linijske provjere. |
(d) |
Osposobljavanje za upotrebu opreme za nuždu i sigurnosne opreme i provjeravanje osposobljenosti za upotrebu te opreme. Operator osigurava da svaki član letačke posade prođe osposobljavanje i provjeru u vezi sa smještajem i upotrebom sve opreme za nuždu i sigurnosne opreme koja se nalazi u zrakoplovu. Razdoblje valjanosti provjere osposobljenosti za upotrebu opreme za nuždu i sigurnosne opreme je 12 kalendarskih mjeseci i ostatak mjeseca u kojem je izvedena. Ako je izvedena tijekom posljednja tri kalendarska mjeseca valjanosti prethodne provjere osposobljenosti za upotrebu opreme za nuždu i sigurnosne opreme, razdoblje valjanosti traje od datuma obavljanja do 12 kalendarskih mjeseci nakon datuma isteka te prethodne provjere osposobljenosti za upotrebu opreme za nuždu i sigurnosne opreme. |
(e) |
CRM. Operator osigurava:
|
(f) |
Zemaljsko osposobljavanje i obuka za obnovu znanja. Operator osigurava da svaki član letačke posade prođe zemaljsko osposobljavanje i obuku za obnovu znanja najmanje svakih 12 kalendarskih mjeseci. Ako se osposobljavanje obavlja unutar tri kalendarska mjeseca prije isteka razdoblja od 12 kalendarskih mjeseci, sljedeće zemaljsko osposobljavanje i obuka za obnovu znanja moraju se obaviti u roku od 12 kalendarskih mjeseci od izvornog datuma isteka prethodnog zemaljskog osposobljavanja i obuke za obnovu znanja. |
(g) |
Osposobljavanje u zrakoplovu/na STD-u. Operator osigurava da svaki član letačke posade prođe osposobljavanje u zrakoplovu/na STD-u najmanje svakih 12 kalendarskih mjeseci. Ako se osposobljavanje obavlja unutar tri kalendarska mjeseca prije isteka razdoblja od 12 kalendarskih mjeseci, sljedeće osposobljavanje u zrakoplovu/na STD-u mora se obaviti u roku od 12 kalendarskih mjeseci od izvornog datuma isteka prethodnog osposobljavanja u zrakoplovu/na STD-u. |
OPS 1.968
Kvalificiranost pilota za upravljanje zrakoplovom s bilo kojeg pilotskog sjedala
(vidjeti Dodatak 1. stavku OPS 1.968)
(a) |
Operator osigurava:
|
OPS 1.970
Nedavno iskustvo
(a) |
Operator osigurava:
|
(b) |
Razdoblje od 90 dana propisano u točki (a) podtočkama 1. i 2., može se produžiti na najviše 120 dana linijskog letenja pod nadzorom instruktora ili ispitivača za ovlaštenje za tip. Za razdoblja duža od 120 dana, zahtjev u vezi s nedavnim iskustvom ispunjava se letom za vježbu ili upotrebom simulatora letenja za tip zrakoplova koji će se koristiti. |
OPS 1.975
Osposobljenost za rutu i aerodrom
(a) |
Operator osigurava da je pilot, prije nego što se imenuje zapovjednikom zrakoplova ili pilotom kojem zapovjednik zrakoplova može povjeriti obavljanje leta, stekao odgovarajuće znanje o ruti kojom će letjeti te o aerodromima (uključujući alternativne aerodrome), uređajima i postupcima koje će upotrebljavati. |
(b) |
Razdoblje valjanosti kvalifikacije osposobljenosti za rutu i aerodrom je 12 kalendarskih mjeseci i ostatak:
|
(c) |
Kvalifikacija osposobljenosti za rutu i za aerodrom ponovno se ocjenjuje letenjem na ruti ili do aerodroma, unutar razdoblja valjanosti propisanoga gornjim podstavkom (b). |
(d) |
Ako se to ponovno ocjenjivanje obavlja unutar posljednja tri kalendarska mjeseca valjanost prethodne kvalifikacije osposobljenosti za rutu i za aerodrom, razdoblje valjanosti traje od datuma ponovnog ocjenjivanja do 12 kalendarskih mjeseci nakon datuma isteka te prethodne kvalifikacije osposobljenosti za rutu i za aerodrom. |
OPS 1.978
Alternativni program za osposobljavanje i kvalifikaciju
(vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.978)
(a) |
Nakon najmanje dvije godine kontinuiranih operacija, operator može zahtjeve u vezi s osposobljavanjem i provjeravanjem za letačku posadu navedene u Dodatku 1. stavku OPS 1.978 podstavku (a), zamijeniti alternativnim programom za osposobljavanje i kvalifikaciju (ATQP) koji je odobrilo nadležno tijelo. Dvije godine kontinuiranih operacija može se smanjiti prema slobodnoj odluci nadležnog tijela. |
(b) |
ATQP mora obuhvaćati osposobljavanje i provjeravanje kojima se uspostavlja i održava razina stručnosti, za koju se dokazalo da nije manja od razine stručnosti koja se postiže pridržavanjem odredaba iz stavaka OPS 1.945, 1.965 i 1.970. Standard osposobljavanja i kvalifikacije letačke posade mora se uspostaviti prije uvođenja ATQP-a; moraju se također specificirati zahtijevani standardi osposobljavanja i kvalifikacije na temelju ATQP-a. |
(c) |
Operator koji podnosi zahtjev za odobrenje provedbe ATQP-a mora nadležnom tijelu dostaviti plan provedbe u skladu sa stavkom (c) Dodatka 1. stavku OPS 1.978. |
(d) |
Uz provjere koje se zahtijevaju stavcima OPS 1.965 i 1.970, operator mora osigurati da se za svakog člana letačke posade obavi linijski usmjereno ocjenjivanje (LOE - Line Oriented Evaluation).
|
(e) |
Nakon dvije godine operiranja u okviru odobrenog ATQP-a, operator može, uz odobrenje nadležnog tijela, produžiti razdoblje valjanosti iz stavaka OPS 1.965 i 1.970 kako slijedi:
|
(f) |
ATQP je u nadležnosti imenovane odgovorne osobe. |
OPS 1.980
Operacije na većem broju tipova ili varijanti
(vidjeti Dodatak 1. stavku OPS 1.980)
(a) |
Operator osigurava da član letačke posade ne leti na većem broju tipova ili varijanti, ako nije za to osposobljen. |
(b) |
Kada se razmatraju operacije na većem broju tipova ili varijanti, operator osigurava da razlike i/ili sličnosti dotičnih zrakoplova opravdavaju takve operacije, vodeći računa o sljedećem:
|
(c) |
Operator osigurava da član letačke posade koji leti na većem broju tipova ili varijanti ispunjava sve zahtjeve propisane u pododjeljku N za svaki tip ili varijantu, osim ako mu je nadležno tijelo iskazalo povjerenje u vezi s ispunjavanjem uvjeta o osposobljavanju, provjeravanju i nedavnom iskustvu. |
(d) |
Za svaku operaciju na većem broju tipova ili varijanti, operator u operativnom priručniku navodi odgovarajuće postupke i/ili operativna ograničenja, koje odobrava nadležno tijelo i koji uključuju:
|
OPS 1.981
Upravljanje helikopterom i zrakoplovom
(a) |
Kada član letačke posade upravlja i helikopterima i zrakoplovima:
|
OPS 1.985
Evidencija o osposobljavanju
(a) |
Operator:
|
Dodatak 1. stavku OPS 1.940
Odmor članova letačke posade tijekom leta
(a) |
Člana letačke posade može tijekom leta, na njegovoj/njezinoj dužnosti za komandama, zamijeniti drugi primjereno kvalificirani član letačke posade. |
(b) |
Odmor zapovjednika
|
(c) |
Minimalni zahtjevi za pilota koji zamjenjuje zapovjednika:
|
(d) |
Odmor kopilota
|
(e) |
Minimalni zahtjevi za zamjenskog kopilota za putovanje
|
(f) |
Odmor operatera sustava zrakoplova. Operatera sustava zrakoplova može tijekom leta zamijeniti član posade koji ima dozvolu inženjera leta ili član letačke posade s kvalifikacijom koja je prihvatljiva nadležnom tijelu. |
Dodatak 2. stavku OPS 1.940
Operacije s jednim pilotom prema IFR-u ili noću
(a) |
Zrakoplovima iz stavka OPS 1.940. podstavka (b) točke 2., može upravljati jedan pilot prema IFR-u ili noću, kada su ispunjeni sljedeći zahtjevi:
|
Dodatak 1. stavku OPS 1.945
Konverzijska obuka koju provodi operator
(a) |
Konverzijska obuka koju provodi operator uključuje:
|
(b) |
Konverzijsko osposobljavanje obavlja se redoslijedom navedenim u gornjem podstavku (a). |
(c) |
U konverzijsko osposobljavanje moraju biti uključeni elementi osposobljavanja za upravljanje posadom, koje provodi odgovarajuće kvalificirano osoblje. |
(d) |
Ako član letačke posade nije prethodno završio konverzijsko osposobljavanje koje provodi operator, operator mora osigurati da osim navedenog u gornjem podstavku (a), član letačke posade završi opći tečaj prve pomoći i, prema potrebi, obuku za postupke prisilnog spuštanja zrakoplova na vodu upotrebom opreme u vodi. |
Dodatak 1. stavku OPS 1.965
Periodično osposobljavanje i provjeravanje – Piloti
(a) |
Periodično osposobljavanje. Periodično osposobljavanje uključuje:
|
(b) |
Periodično provjeravanje. Periodično provjeravanje obuhvaća:
|
Dodatak 2. stavku OPS 1.965
Periodično osposobljavanje i provjeravanje — Operater sustava zrakoplova
(a) |
Periodično osposobljavanje i provjeravanje operatere sustava zrakoplova mora ispunjavati zahtjeve za pilote i sve dodatne posebne dužnosti, osim onih elemenata koji se ne odnose na operatere sustava zrakoplova. |
(b) |
Periodično osposobljavanje i provjeravanje operatera sustava zrakoplova održava se, kad god je to moguće, istodobno s periodičnim osposobljavanjem i provjerama pilota. |
(c) |
Linijsku provjeru obavlja zapovjednik kojeg imenuje operator i koji je prihvatljiv nadležnom tijelu, ili instruktor ili ispitivač za ovlaštenje za tip za operatere sustava zrakoplova. |
Dodatak 1. stavku OPS 1.968
Kvalificiranost pilota za upravljanje zrakoplovom s bilo kojeg pilotskog sjedala
(a) |
Zapovjednici čije dužnosti također zahtijevaju da upravljaju zrakoplovom s desnog sjedala i obavljaju dužnosti kopilota, ili zapovjednici koji moraju obavljati dužnosti u vezi s osposobljavanjem ili ispitivanjem s desnog sjedala, moraju završiti dodatno osposobljavanje i provjeravanje kako je navedeno u operativnom priručniku, istodobno s provjerama stručnosti koje provodi operator, propisane u stavku OPS 1.965 podstavku (b). To dodatno osposobljavanje mora uključivati najmanje sljedeće:
|
(b) |
Kada se manevri bez jednog motora obavljaju u zrakoplovu, mora se simulirati kvar motora. |
(c) |
Ako pilot upravlja s desnog sjedala, moraju biti valjane i obnovljene provjere koje su u skladu s OPS-om obvezne za upravljanje s lijevog sjedala. |
(d) |
Pilot koji zamjenjuje zapovjednika, istodobno s provjerama stručnosti koje provodi operator i koje su propisane u stavku OPS 1.965 podstavku (b), mora dokazati iskustvo u vježbama i postupcima, koji inače ne bi bili odgovornost zamjenskog pilota. Kada razlike između operacije s lijevog i desnog sjedala nisu značajne (na primjer zbog upotrebe autopilota), postupak se može obavljati s bilo kojeg sjedala. |
(e) |
Pilot koji nije zapovjednik zrakoplova i koji zauzima lijevo sjedalo, istodobno s provjerama stručnosti koje provodi operator i koje su propisane u stavku OPS 1.965 podstavku (b), mora dokazati iskustvo u vježbama i postupcima, koji bi inače bili odgovornost zapovjednika zrakoplova u svojstvu pilota koji ne leti. Kada razlike između operacija s lijevog i desnog sjedala nisu značajne (na primjer zbog upotrebe autopilota), postupak se može obavljati s bilo kojeg sjedala. |
Dodatak 1. stavku OPS 1.
Alternativni program za osposobljavanje i kvalifikaciju
(a) |
ATQP operatora može se primijeniti na sljedeće zahtjeve koji se odnose na osposobljavanje i kvalifikaciju:
|
(b) |
Sastavni dijelovi ATQP-a — alternativni program za osposobljavanja i kvalifikaciju mora uključivati sljedeće:
|
(c) |
Provedba — Operator mora razviti strategiju ocjenjivanja i provedbe koja je prihvatljiva nadležnom tijelu; moraju se ispuniti sljedeći zahtjevi:
|
Dodatak 1. stavku OPS 1.980
Operacije na većem broju tipova ili varijanti
(a) |
Kada član letačke posade upravlja većim brojem klasa, tipova ili varijanti zrakoplova, koji su navedeni u skladu s valjanim zahtjevima za izdavanje dozvola letačkoj posadi i s povezanim postupcima za klasu s jednim pilotom i/ili za tip s jednim pilotom, ali ne unutar jednog ovlaštenja u dozvoli, operator mora ispuniti sljedeće:
|
(b) |
Ako član letačke posade upravlja većim brojem tipova ili varijanti zrakoplova unutar jednog ili više ovlaštenja u dozvoli, kako je određeno izdavanjem dozvola za letačku posadu i povezanim postupcima za tip s više pilota, operator osigurava:
Napomena: Za slučajeve u kojima se radi o više ovlaštenja u dozvoli, vidjeti donje podstavke (c) i (d). |
(c) |
Kada član letačke posade upravlja većim brojem tipova ili varijanti zrakoplova koji su navedeni u skladu sa zahtjevima za izdavanje dozvole za letačku posadu i povezanim postupcima za tip s jednim pilotom i tip s više pilota, ali ne unutar jednog ovlaštenja u dozvoli, operator mora ispuniti sljedeće:
|
(d) |
Kada član letačke posade upravlja većim brojem tipova ili varijanti zrakoplova koji su navedeni u skladu sa zahtjevima za izdavanje dozvole za letačku posadu i povezanim postupcima za tip s više pilota, ali ne unutar jednog ovlaštenja u dozvoli, operator mora ispuniti sljedeće:
|
(e) |
Kada član letačke posade upravlja kombinacijom tipova ili varijanti zrakoplova kako je definirano u uvjetima za izdavanje dozvole za letačku posadu i povezanim postupcima za klasu s jednim pilotom i tip s više pilota, operator mora dokazati da su odobreni posebni postupci i/ili operativna ograničenja u skladu sa stavkom OPS 1.980 podstavkom (d). |
PODODJELJAK O
KABINSKA POSADA
OPS 1.988
Područje primjene
Operator osigurava da svi članovi kabinske posade ispunjavaju zahtjeve ovog pododjeljka i sve druge sigurnosne zahtjeve koji se primjenjuju na kabinsku posadu.
Za potrebe ove Uredbe, ‚član kabinske posade’ je bilo koji član posade, osim člana letačke posade, koji u interesu sigurnosti putnika obavlja u kabini zrakoplova zadaće koje mu/joj je dodijelio operator ili zapovjednik.
OPS 1.989
Prepoznatljivost
(a) |
Operator osigurava da svi članovi kabinske posade nose uniforme operatora za kabinsku posadu i da su putnicima jasno prepoznatljivi kao članovi kabinske posade. |
(b) |
Ostalo osoblje, kao što su medicinsko osoblje, zaštitarsko osoblje, osoblje koje brine o djeci, pratnja, tehničko osoblje, zabavljači i prevoditelji, koji obavljaju dužnosti u kabini, ne nose uniformu po kojoj bi ih putnici mogli poistovjetiti s članovima kabinske posade, osim ako ispunjavaju zahtjeve ovog pododjeljka i bilo koje druge primjenjive zahtjeve ove Uredbe. |
OPS 1.990
Broj i sastav kabinske posade
(a) |
Operator ne smije upravljati zrakoplovom s najvećim dopuštenim brojem putničkih sjedala većim od 19, ako prevozi jednog ili više putnika, ako u posadu nije uključen najmanje jedan član kabinske posade u svrhu obavljanja dužnosti navedenih u operativnom priručniku, u interesu sigurnosti putnika. |
(b) |
Pri ispunjavanju gornjeg podstavka (a), operator osigurava da je najmanji broj članova kabinske posade onaj od niže navedenih koji je veći:
|
(c) |
Nadležno tijelo može u izvanrednim okolnostima zahtijevati od operatora da u posadu uključi dodatne članove kabinske posade. |
(d) |
U nepredviđenim okolnostima, zahtijevani najmanji broj članova kabinske posade može se smanjiti, pod uvjetom:
|
(e) |
Kada koristi usluge članova kabinske posade koji su samozaposleni i/ili rade kao samostalni djelatnici ili na određeno vrijeme, operator osigurava da su ispunjeni zahtjevi pododjeljka O. U tom smislu, potrebno je posebnu pažnju posvetiti ukupnom broju tipova ili varijanti zrakoplova na kojima član kabinske posade može letjeti u svrhu komercijalnog zračnog prijevoza, koji ne smije premašiti zahtjeve propisane u stavku OPS 1.1030, uključujući njegov/njezin rad kod drugih operatora. |
OPS 1.995
Minimalni zahtjevi
Za svakog člana kabinske posade, operator osigurava:
(a) |
da je star najmanje 18 godina; |
(b) |
da obavlja zdravstveni pregled u redovitim razdobljima, kako to zahtijeva nadležno tijelo, radi provjere zdravstvene sposobnosti za obavljanje njegovih/njezinih dužnosti; |
(c) |
da je uspješno završio početno osposobljavanje u skladu sa stavkom OPS 1.1005 i da ima potvrdu o završenoj obuci o sigurnosti; |
(d) |
da je završio odgovarajuće konverzijsko i/ili razlikovno osposobljavanje, koje obuhvaća najmanje elemente navedene u stavku OPS 1.1010; |
(e) |
da pohađa periodično osposobljavanje u skladu s odredbama stavka OPS 1.1015; |
(f) |
da je sposoban za obavljanje svojih dužnosti u skladu s postupcima navedenim u operativnom priručniku. |
OPS 1.1000
Voditelji kabinske posade
(a) |
Uvijek kada se kabinska posada sastoji od više od jednog člana, operator imenuje voditelja kabinske posade. Za operacije na koje je raspoređeno više od jednog člana kabinske posade, a zahtijeva se samo jedan član, operator imenuje jednog člana kabinske posade koji je odgovoran zapovjedniku. |
(b) |
Voditelj kabinske posade odgovoran je zapovjedniku za obavljanje i koordiniranje uobičajenih i hitnih postupaka navedenih u operativnom priručniku. Tijekom turbulencije, u nedostatku uputa letačke posade, voditelj kabinske posade ima pravo prekinuti dužnosti koje nisu u vezi sa sigurnošću i obavijestiti letačku posadu o razini turbulencije koja se osjeća i o potrebi uključivanja znaka za vezivanje pojaseva. Nakon toga, kabinsko osoblje osigurava putničku kabinu i ostale prostore koji se koriste. |
(c) |
Kada se u skladu sa stavkom OPS 1.990. zahtijeva više od jednog člana kabinske posade, operator ne smije na mjesto voditelja kabinske posade imenovati osobu koja nema najmanje jednu godinu iskustva kao operativni član kabinske posade i koja nije završila odgovarajuću obuku koja obuhvaća najmanje sljedeće:
|
(d) |
Operator utvrđuje postupke za izbor drugog najprimjerenije kvalificiranog člana kabinske posade, koji djeluje kao voditelj kabinske posade u slučaju da imenovani voditelj kabinske posade postane nesposoban za rad. Takvi postupci moraju biti prihvatljivi nadležnom tijelu te se njima mora voditi računa o radnom iskustvu člana kabinske posade. |
(e) |
Osposobljavanje za CRM: operator osigurava da su svi važni elementi iz Dodatka 2. stavcima OPS 1.1005/1.1010/1.1015 Tablice 1. stupca (a), uključeni u osposobljavanje i pokriveni do razine koja se zahtijeva stupcem (f), Osposobljavanja za voditelja kabinske posade. |
OPS 1.1002
Rad u svojstvu jedinog člana kabinske posade
(a) |
Operator osigurava da svaki član kabinske posade koji nema prethodno usporedivo iskustvo, prije nego što počne raditi kao jedini član kabinske posade obavi sljedeće:
|
(b) |
Operator osigurava da je, prije nego što se član kabinske posade rasporedi kao jedini član kabinske posade, taj član kabinske posade osposobljen za obavljanje svojih dužnosti u skladu s postupcima navedenim u operativnom priručniku. Primjerenost za rad u svojstvu jedinog člana kabinske posade mora biti uključena u mjerila za izbor kabinske posade, zapošljavanje, osposobljavanje i ocjenu stručnosti. |
OPS 1.1005
Početna obuka o sigurnosti
(vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.1005 i Dodatak 3. stavke OPS 1.1005/1.1010/1.1015)
(a) |
Operator osigurava da je svaki član kabinske posade, prije nego što pristupi konverzijskom osposobljavanju, uspješno završio početnu obuku o sigurnosti, koja obuhvaća najmanje elemente navedene u Dodatku 1. stavku OPS 1.1005. |
(b) |
Tečajeve osposobljavanja provodi, prema odluci nadležnog tijela te podložno njegovom odobrenju: ili
|
(c) |
Program i struktura početnih tečajeva osposobljavanja moraju biti u skladu s primjenjivim zahtjevima i podliježu prethodnom odobrenju nadležnog tijela. |
(d) |
Prema odluci nadležnog tijela, nadležno tijelo, operator ili odobrena organizacija za osposobljavanje koja provodi tečaj osposobljavanja, izdaje potvrdu članu kabinske posade o završenoj obuci o sigurnosti, nakon što on/ona završi početnu obuku o sigurnosti i uspješno prođe provjeru iz stavka OPS 1.1025. |
(e) |
Ako nadležno tijelo ovlasti operatora ili odobrenu organizaciju za osposobljavanje, da članu kabinske posade izda potvrdu o završenoj obuci o sigurnosti, u takvoj se potvrdi mora jasno navesti upućivanje na odobrenje nadležnog tijela. |
OPS 1.1010
Konverzijsko i razlikovno osposobljavanje
(vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.1010 i Dodatak 3. stavke OPS 1.1005/1.1010/1.1015)
(a) |
Operator osigurava da svaki član kabinske posade završi odgovarajuće konverzijsko i razlikovno osposobljavanje, koje je u skladu s primjenjivim pravilima i koje obuhvaća najmanje elemente navedene u Dodatku 1. stavku OPS 1.1010. Tečaj osposobljavanja mora biti naveden u operativnom priručniku. Program i struktura tečaja osposobljavanja podliježu prethodnom odobrenju nadležnog tijela.
|
(b) |
Operator određuje sadržaj konverzijskog i razlikovnog osposobljavanja, uzimajući u obzir prethodno obavljeno osposobljavanje člana kabinske posade, kako je evidentirano u evidenciji o osposobljavanju koja se zahtijeva stavkom OPS 1.1035. |
(c) |
Ne dovodeći u pitanje stavak OPS 1.995 podstavak (c), određeni dijelovi početnog osposobljavanja (OPS 1.1005) i konverzijskog i razlikovnog osposobljavanja (OPS 1.1010) mogu se kombinirati. |
(d) |
Operator osigurava:
|
(e) |
Operator osigurava da svaki član kabinske posade, prije nego što se prvi put rasporedi na dužnost, završi osposobljavanje za CRM i osposobljavanje za CRM specifično za tip zrakoplova, u skladu s Dodatkom 1. stavku OPS 1.1010 točkom (j). Kabinska posada koja kod operatora već radi u svojstvu članova kabinske posade, a koja nije ranije završila osposobljavanje operatora za CRM, mora obaviti ovo osposobljavanje do sljedećeg zahtijevanog periodičnog osposobljavanja i provjeravanja u skladu s Dodatkom 1. stavku OPS 1.1010 točkom (j), uključujući osposobljavanje za CRM specifično za tip zrakoplova, ako je relevantno. |
OPS 1.1012
Upoznavanje
Operator osigurava da nakon završetka konverzijskog osposobljavanja, svaki član kabinske posade obavi upoznavanje prije nego što počne raditi kao jedan od minimalnog broja članova kabinske posade, kako se zahtijeva stavkom OPS 1.990.
OPS 1.1015
Periodično osposobljavanje
(vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.1015 i Dodatak 3. stavke OPS 1.1005/1.1010/1.1015)
(a) |
Operator osigurava da svaki član kabinske posade obavlja periodično osposobljavanje koje obuhvaća radnje koje se svakom članu kabinske posade dodjeljuju pri uobičajenim i hitnim postupcima, te vježbe relevantne za tip(ove) i/ili varijantu(e) zrakoplova na kojem radi, u skladu s Dodatkom 1. stavku OPS 1.1015. |
(b) |
Operator osigurava da program periodičnog osposobljavanja, koji je odobrilo nadležno tijelo, uključuje teoretsku i praktičnu nastavu, zajedno s individualnom praksom, kako je propisano u Dodatku 1. stavku OPS 1.1015. |
(c) |
Razdoblje valjanosti periodičnog osposobljavanja i povezanog provjeravanja koji se zahtijevaju stavkom OPS 1.1025. je 12 kalendarskih mjeseci i ostatak mjeseca u kojemu su provedeni. Ako se provodi u posljednja tri kalendarska mjeseca valjanosti prethodne provjere, razdoblje valjanosti traje od datuma provođenja do 12 kalendarskih mjeseci nakon datuma isteka te prethodne provjere. |
OPS 1.1020
Obuka za obnovu znanja
(vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.1020)
(a) |
Operator osigurava da svaki član kabinske posade koji nije bio na letačkoj dužnosti duže od 6 mjeseci, a još mu nije isteklo razdoblje valjanosti prethodnog provjeravanja koje se zahtijeva stavkom OPS 1.1025 podstavkom (b) točkom 3., završi obuku za obnovu znanja navedenu u operativnom priručniku, kako je propisano u Dodatkom 1. stavku OPS 1.1020. |
(b) |
Operator osigurava da, ako je član kabinske posade obavljao dužnosti u zrakoplovu, ali u proteklih šest mjeseci na tom tipu zrakoplova nije radio u svojstvu člana kabinske posade, kako se zahtijeva stavkom OPS 1.990 podstavkom (b), prije preuzimanja takvih dužnosti na tom tipu, član kabinske posade ili:
|
OPS 1.1025
Provjeravanje
(a) |
Prema odluci nadležnog tijela, nadležno tijelo, operator ili odobrena organizacija za osposobljavanje koji provode tečaj osposobljavanja, osiguravaju da tijekom ili nakon završetka osposobljavanja koje se zahtijeva stavcima OPS 1.1005, 1.1010, 1.1015 i 1.1020, svaki član kabinske posade prođe provjeru koja obuhvaća gradivo iz osposobljavanja, radi potvrđivanja njegove/njezine stručnosti u obavljanju uobičajenih i hitnih sigurnosnih dužnosti. Prema odluci nadležnog tijela, nadležno tijelo, operator ili odobrena organizacija za osposobljavanje koji provode tečaj osposobljavanja, osiguravaju da je osoblje koje obavlja tu provjeru primjereno kvalificirano. |
(b) |
Operator osigurava da svaki član kabinske posade prođe sljedeće provjere:
|
OPS 1.1030
Rad na većem broju tipova ili varijanti
(a) |
Operator osigurava da niti jedan član kabinske posade ne radi na više od tri tipa zrakoplova, osim što, uz odobrenje nadležnog tijela, član kabinske posade može raditi na četiri tipa zrakoplova, pod uvjetom da su za najmanje dva od tih tipova:
|
(b) |
Za potrebe gornjeg podstavka (a), varijante tipa zrakoplova smatraju se različitim tipovima, ako nisu slični u sljedećim značajkama:
|
OPS 1.1035
Evidencija o osposobljavanju
Operator mora:
1. |
voditi evidenciju o cjelokupnom osposobljavanju i provjeravanju koje se zahtijeva stavcima OPS 1.1005, 1.1010, 1.1015, 1.1020 i 1.1025; i |
2. |
čuvati primjerak potvrde o obuci o sigurnosti; i |
3. |
održavati evidenciju o osposobljavanju i evidenciju o liječničkim pregledima ili ocjenama ažurnima, pri čemu se u evidenciji o osposobljavanju navode datumi i sadržaji završenog konverzijskog, razlikovnog i periodičnog osposobljavanja; i |
4. |
staviti evidenciju o cjelokupnom početnom, konverzijskom i periodičnom osposobljavanju na raspolaganje dotičnom članu kabinske posade, na njegov zahtjev. |
Dodatak 1. stavku OPS 1.1005
Početna obuka o sigurnosti
Tečaj početne obuke o sigurnosti iz stavka OPS 1.1005 mora obuhvaćati najmanje sljedeće elemente:
(a) |
Osposobljavanje za slučaj požara i dima:
|
(b) |
Osposobljavanje za preživljavanje u vodi. Stvarno oblačenje i upotreba osobne opreme za plutanje na vodi. Prije prvog rada u zrakoplovu koji je opremljen splavima za spašavanje ili drugom sličnom opremom, mora se obaviti osposobljavanje u vezi s upotrebom te opreme, kao i stvarna vježba u vodi. |
(c) |
Osposobljavanje za preživljavanje. Osposobljavanje za preživljavanje mora biti primjereno područjima leta (npr. polarno područje, pustinja, prašuma ili more). |
(d) |
Zdravstveni aspekti i prva pomoć:
|
(e) |
Postupanje s putnicima:
|
(f) |
Komunikacija. Tijekom osposobljavanja, naglasak se stavlja na važnost učinkovite komunikacije između kabinske posade i letačke posade, uključujući tehniku, zajednički jezik i terminologiju. |
(g) |
Disciplina i odgovornosti:
|
(h) |
Upravljanje posadom.
|
Dodatak 1. stavku OPS 1.1010
Konverzijsko i razlikovno osposobljavanje
(a) Općenito
Operator osigurava:
1. |
da konverzijsko i razlikovno osposobljavanje obavlja primjereno kvalificirano osoblje; i |
2. |
da se tijekom konverzijskog i razlikovnog osposobljavanja obavlja obuka o smještaju, uklanjanju i upotrebi sve sigurnosne opreme i opreme za preživljavanje koja se nalazi u zrakoplovu, kao i o svim uobičajenim i hitnim postupcima koji se odnose na tip, varijantu i konfiguraciju zrakoplova na kojem će raditi. |
(b) Osposobljavanje za slučaj požara i dima:
Operator osigurava:
1. |
da svaki član kabinske posade završi stvarno i praktično osposobljavanje za korištenje sve protupožarne opreme, uključujući zaštitnu odjeću jednaku onoj koja se nalazi u zrakoplovu. Ovo osposobljavanje mora uključivati:
|
(c) Rukovanje vratima i izlazima:
Operator osigurava:
1. |
da svaki član kabinske posade rukuje i doista otvori svaku vrstu ili varijantu uobičajenih izlaza i izlaza za nuždu na uobičajen i na hitan način, uključujući upotrebu sustava za pomoć u slučaju nestanka struje, ako je on ugrađen u zrakoplov. Moraju biti uključeni postupci i sile potrebni za stavljanje u upotrebu tobogana za evakuaciju. Ovo se osposobljavanje obavlja u zrakoplovu ili na odgovarajućem uređaju za osposobljavanje; i |
2. |
da se pokaže kako se rukuje svim drugim izlazima, kao što su prozori u pilotskoj kabini. |
(d) Osposobljavanje za upotrebu tobogana za evakuaciju:
Operator osigurava:
1. |
da se svaki član kabinske posade spusti niz tobogan za evakuaciju s visine koja odgovara visini praga glavne putničke kabine zrakoplova; |
2. |
da je taj tobogan pričvršćen za zrakoplov ili odgovarajući uređaj za osposobljavanje; i |
3. |
da se sljedeće spuštanje obavlja kada se član kabinske posade kvalificira za tip zrakoplova na kojem je visina praga glavne putničke kabine značajno različita od bilo kojeg tipa zrakoplova na kojem je ranije radio. |
(e) Postupci za evakuaciju i ostale hitne situacije:
Operator osigurava:
1. |
da osposobljavanje za hitnu evakuaciju uključuje prepoznavanje planirane ili neplanirane evakuacije na tlu ili u vodi. Ovo osposobljavanje mora uključivati prepoznavanje situacija kada su izlazi neupotrebljivi ili kada je oprema za evakuaciju neupotrebljiva; i |
2. |
da je svaki član kabinske posade osposobljen za poduzimanje mjera u vezi sa sljedećim:
|
(f) Kontrola gužve.
Operator osigurava osposobljavanje u vezi s praktičnim aspektima kontrole gužve u različitim situacijama nužde, koji se primjenjuju ovisno o tipu zrakoplova.
(g) Onesposobljenost pilota.
Operator osigurava, osim ako se minimalna letačka posada sastoji od više od dva člana, da je svaki član kabinske posade osposobljen za postupke u slučaju onesposobljenosti člana letačke posade i za rukovanje mehanizmima sjedala i pojaseva. Osposobljavanje za upotrebu sustava za kisik za članove letačke posade i za upotrebu kontrolnih lista članova letačke posade, ako se to zahtijeva SOP-om operatora, provodi se praktičnim pokazivanjem.
(h) Sigurnosna oprema.
Operator osigurava da svaki član kabinske posade završi praktičnu obuku o smještaju i upotrebi sigurnosne opreme te da mu se smještaj i upotreba sigurnosne opreme pokažu, uključujući sljedeće:
1. |
tobogane, i kada tobogani u zrakoplovu nisu samostojeći, upotrebu pripadajuće užadi; |
2. |
splavi za spašavanje i tobogan-splav (slide-raft), uključujući opremu koja je pričvršćena na splav i/ili koja se nosi na splavi i/ili se nalazi u splavi; |
3. |
prsluke za spašavanje, dječje prsluke za spašavanje i plutajuće dječje krevetiće; |
4. |
sustav za kisik koji se automatski izbacuje; |
5. |
kisik za prvu pomoć; |
6. |
aparate za gašenje požara; |
7. |
sjekiru ili polugu za slučaj požara; |
8. |
svjetla za slučaj nužde uključujući baterijske svjetiljke; |
9. |
komunikacijsku opremu, uključujući megafone; |
10. |
pakete za preživljavanje, uključujući njihov sadržaj; |
11. |
pirotehnička sredstva (stvarni ili odgovarajući uređaji); |
12. |
komplete za prvu pomoć, komplete za hitnu medicinsku pomoć, njihov sadržaj i opremu za hitnu medicinsku pomoć; i |
13. |
ostalu kabinsku sigurnosnu opremu ili sustave, prema potrebi. |
(i) Davanje uputa putnicima/pokazivanje sigurnosnih postupaka.
Operator osigurava osposobljavanje za pripremu putnika za uobičajene i hitne situacije u skladu sa stavkom OPS 1.285.
(j) Kada početno osposobljavanje o zdravstvenim aspektima i prvoj pomoći ne uključuje izbjegavanje zaraznih bolesti, posebno u tropskim i suptropskim klimatskim uvjetima, takvo se osposobljavanje osigurava ako se mreža ruta operatora proteže na takva područja ili se promijeni tako da uključuje takva područja.
(k) Upravljanje posadom. Operator osigurava sljedeće:
1. |
Svaki član kabinske posade mora završiti osposobljavanje za CRM koje provodi operator, a koje obuhvaća elemente osposobljavanja iz Dodatka 2. stavcima OPS 1.1005/1.1010/1.1015 Tablice 1. stupca (a), do razine koja se zahtijeva u stupcu (c), prije pohađanja daljnjeg osposobljavanja za CRM specifičnog za tip zrakoplova i/ili periodičnog osposobljavanja za CRM. |
2. |
Kada član kabinske posade pohađa konverzijsko osposobljavanje na drugom tipu zrakoplova, elementi osposobljavanja iz Dodatka 2. stavcima OPS 1.1005/1.1010/1.1015 Tablice 1. stupca (a), moraju biti obuhvaćeni do razine koja se zahtijeva u stupcu (d), CRM specifičan za tip zrakoplova. |
3. |
Osposobljavanje za CRM koje provodi operator i osposobljavanje za CRM specifičan za tip zrakoplova obavlja najmanje jedan instruktor za CRM za kabinsko osoblje. |
Dodatak 1. stavku OPS 1.1015
Periodično osposobljavanje
(a) |
Operator osigurava da periodično osposobljavanje obavljaju primjereno kvalificirane osobe. |
(b) |
Operator osigurava da program praktičnog osposobljavanja svakih 12 kalendarskih mjeseci uključuje sljedeće:
|
(c) |
Operator osigurava da u razdobljima koja nisu duža od tri godine, periodično osposobljavanje također uključuje sljedeće:
|
(d) |
Operator osigurava da su u osposobljavanje članova kabinske posade uključeni svi odgovarajući zahtjevi iz Dodatka III. OPS-u 1. |
Dodatak 1. stavku OPS 1.1020
Obuka za obnavljanje znanja
Operator osigurava da obuku za obnavljanje znanja obavljaju primjereno kvalificirane osobe i da ta obuka za svakog člana kabinske posade uključuje najmanje sljedeće:
1. |
postupke za slučaj nužde, uključujući onesposobljenost pilota; |
2. |
postupke za evakuaciju, uključujući tehnike kontrole gužve; |
3. |
rukovanje i stvarno otvaranje svake vrste ili varijante uobičajenih izlaza i izlaza za nuždu na uobičajen i na hitan način, uključujući upotrebu sustava za pomoć u slučaju nestanka struje, ako je on ugrađen u zrakoplov. Moraju biti uključeni postupci i sile potrebni za stavljanje u upotrebu tobogana za evakuaciju. Ovo se osposobljavanje obavlja u zrakoplovu ili na odgovarajućem uređaju za osposobljavanje; |
4. |
pokazivanje kako se rukuje svim ostalim izlazima, uključujući prozore u pilotskoj kabini; i |
5. |
smještaj i rukovanje opremom za slučaj nužde, uključujući sustave za kisik, te namještanje prsluka za spašavanje, prijenosnog kisika i zaštitne opreme za disanje. |
Dodatak 2. stavcima OPS 1.1005/1.1010/1.1015
Osposobljavanje
1. |
Nastavni program osposobljavanja za CRM, zajedno s metodologijom i terminologijom CRM-a moraju biti uključeni u operativni priručnik. |
2. |
Tablica 1. prikazuje koji elementi CRM-a moraju biti uključeni u pojedinačne vrste osposobljavanja. Tablica 1. Osposobljavanje za CRM
|
Dodatak 3. stavcima OPS 1.1005/1.1010/1.1015
Osposobljavanje o zdravstvenim aspektima i prvoj pomoći
(a) |
Osposobljavanje o zdravstvenim aspektima i prvoj pomoći uključuje sljedeće elemente:
|
PODODJELJAK P
PRIRUČNICI, DNEVNICI I EVIDENCIJE
OPS. 1.1040
Opća pravila za operativne priručnike
(a) |
Operator osigurava da operativni priručnik sadrži sve upute i informacije koje su operativnom osoblju potrebne za obavljanje njihovih dužnosti. |
(b) |
Operator osigurava da sadržaj operativnog priručnika, uključujući sve izmjene ili revizije, nije u suprotnosti s uvjetima sadržanim u svjedodžbi o sposobnosti zračnog prijevoza (AOC) ili u bilo kojim primjenjivim propisima, te da je prihvatljiv nadležnom tijelu ili da ga je nadležno tijelo, prema potrebi, odobrilo. |
(c) |
Ako nadležno tijelo ne odobri drukčije, ili ako nije drukčije propisano nacionalnim pravom, operator mora operativni priručnik izraditi na engleskom jeziku. Uz to, operator može taj priručnik ili njegove dijelove prevesti i upotrebljavati na drugom jeziku. |
(d) |
Ako operator mora izraditi novi operativni priručnik ili njegove veće dijelove/sveske, on pri tom mora ispuniti zahtjeve iz gornjeg podstavka (c). |
(e) |
Operator može izdati operativni priručnik u odvojenim svescima. |
(f) |
Operator osigurava da sve operativno osoblje može lako pristupiti primjerku svakog dijela operativnog priručnika, koji je relevantan za njihove dužnosti. Osim toga, operator mora svakom članu posade dati vlastiti primjerak odjeljaka A i B operativnog priručnika, ili dijelova tih odjeljaka koji su relevantni za njihovo osobno izučavanje. |
(g) |
Operator osigurava da se operativni priručnik izmjenjuje ili revidira tako da se upute i informacije koje su u njemu sadržane održavaju ažurnim. Operator osigurava da se sve operativno osoblje obavješćuje o takvim izmjenama, koje se odnose na njihove dužnosti. |
(h) |
Svaka osoba koja ima operativni priručnik ili njegove odgovarajuće dijelove, mora ih ažurirati izmjenama ili revizijama koje dobije od operatora. |
(i) |
Operator dostavlja nadležnom tijelu planirane izmjene i revizije prije datuma njihovog stupanja na snagu. Kada se izmjena odnosi na bilo koji dio operativnog priručnika koji se u skladu s OPS-om mora odobriti, to se odobrenje mora dobiti prije nego što ta izmjena stupi na snagu. Ako su radi sigurnosti potrebne hitne izmjene ili revizije, one se mogu objaviti i primijeniti bez odlaganja, pod uvjetom da je predan zahtjev za potrebno odobrenje. |
(j) |
Operator mora uključiti sve izmjene i revizije koje zahtijeva nadležno tijelo. |
(k) |
Operator mora osigurati da se sve informacije iz odobrene dokumentacije, kao i bilo kakva izmjena takve odobrene dokumentacije, ispravno odraze na operativni priručnik i da operativni priručnik ne sadrži nikakve informacije koje su u suprotnosti s bilo kojom odobrenom dokumentacijom. Međutim, ovaj zahtjev ne sprečava operatora da koristi starije podatke i postupke. |
(l) |
Operator mora osigurati da je sadržaj operativnog priručnika prikazan u obliku u kojem se može koristiti bez poteškoća. Pri oblikovanju operativnog priručnika uzimaju se u obzir načela ljudskih faktora. |
(m) |
Nadležno tijelo može dozvoliti operatoru da operativni priručnik ili njegove dijelove prikaže u drugačijem obliku od ispisa na papiru. U takvim se slučajevima mora osigurati prihvatljiva razina dostupnosti, upotrebljivosti i pouzdanosti. |
(n) |
Upotreba skraćenog oblika operativnog priručnika ne izuzima operatora od zahtjeva iz stavka OPS 1.130. |
OPS 1.1045
Operativni priručnik – struktura i sadržaj
(vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.1045)
(a) |
Operator osigurava da je glavna struktura operativnog priručnika sljedeća:
|
(b) |
Operator osigurava da je sadržaj operativnog priručnika u skladu s Dodatkom 1. stavku OPS 1.1045 i da je relevantan za područje i tip operacije. |
(c) |
Operator osigurava da je detaljna struktura operativnog priručnika prihvatljiva nadležnom tijelu. |
OPS 1.1050
Letački priručnik zrakoplova
Operator mora imati važeći i odobreni letački priručnik zrakoplova ili primjereni dokument za svaki zrakoplov kojim operira.
OPS 1.1055
Dnevnik putovanja
(a) |
Operator mora čuvati sljedeće informacije za svaki let u obliku dnevnika putovanja:
|
(b) |
Nadležno tijelo može dozvoliti operatoru da ne vodi dnevnik putovanja, ili njegove dijelove, ako su relevantne informacije dostupne u drugoj dokumentaciji. |
(c) |
Operator osigurava da se svi podaci unose istodobno i da su trajni. |
OPS 1.1060
Operativni plan leta
(a) |
Operator mora osigurati da operativni plan leta koji se koristi i zapisi koji se unose tijekom leta, sadrže sljedeće elemente:
|
(b) |
Podaci koji su lako dostupni u drugoj dokumentaciji ili iz drugog prihvatljivog izvora ili su nevažni za vrstu leta, mogu se izostaviti iz operativnog plana leta. |
(c) |
Operator mora osigurati da su operativni plan leta i njegova upotreba opisani u operativnom priručniku. |
(d) |
Operator osigurava da se svi podaci u operativni plan leta unose istodobno i da su trajni. |
OPS 1.1065
Razdoblja čuvanja dokumentacije
Operator osigurava da se sve evidencije i sve relevantne operativne i tehničke informacije za svaki pojedinačni let čuvaju tijekom razdoblja propisanih u Dodatku 1. stavku OPS 1.1065.
OPS 1.1070
Priručnik operatora za vođenje kontinuirane plovidbenosti
Operator mora imati važeći i odobreni priručnik za vođenje kontinuirane plovidbenosti, kako je propisano u dijelu M, stavku M.A.704 Priručnik za vođenje kontinuirane plovidbenosti.
OPS 1.1071
Tehnička knjiga zrakoplova
Operator mora voditi tehničku knjigu zrakoplova, kako je propisano u dijelu M, stavku M.A.306 Sustav tehničke knjige operatora.
Dodatak 1. stavku OPS 1.1045
Sadržaj operativnog priručnika
Operator osigurava da operativni priručnik sadrži sljedeće:
A. OPĆENITO/OSNOVE
0. VOĐENJE I KONTROLA OPERATIVNOG PRIRUČNIKA
0.1. Uvod
(a) |
Izjava da je priručnik u skladu sa svim primjenjivim propisima i sa svim odredbama i uvjetima primjenjive svjedodžbe o sposobnosti zračnog prijevoza. |
(b) |
Izjava da priručnik sadrži operativne upute kojih se osoblje, na koje se te upute odnose, mora pridržavati. |
(c) |
Popis i kratak opis različitih dijelova, njihovog sadržaja, namjene i upotrebe. |
(d) |
Objašnjenja i definicije termina i riječi potrebnih za upotrebu priručnika. |
0.2. Sustav izmjene i revizije
(a) |
Podaci o osobi/osobama odgovornoj/odgovornim za izdavanje i umetanje izmjena i revizija. |
(b) |
Evidencija o izmjeni i revizijama s datumima umetanja i stupanja na snagu. |
(c) |
Izjava da rukom pisane izmjene i revizije nisu dopuštene, osim u situacijama koje u interesu sigurnosti zahtijevaju trenutačnu izmjenu ili reviziju. |
(d) |
Opis sustava za označivanje stranica i datuma početka njihove valjanosti. |
(e) |
Popis stranica na snazi. |
(f) |
Označivanje promjena (na stranicama s tekstom i, koliko je izvedivo, na kartama i dijagramima). |
(g) |
Privremene revizije. |
(h) |
Opis sustava dostavljanja priručnika, izmjena i revizija. |
1. ORGANIZACIJA I ODGOVORNOSTI
1.1. Organizacijska struktura. Opis organizacijske strukture uključujući opći organigram poduzeća i organigram operativnog odjela. Organigram mora prikazivati odnos između operativnog odjela i ostalih odjela poduzeća. Posebno se moraju prikazati linije podređenosti i odgovornosti svih sektora, odjela itd., koji se bave sigurnošću letačkih operacija.
1.2. Imenovane odgovorne osobe. Ime svake imenovane osobe odgovorne za letačke operacije, sustav održavanja, osposobljavanje posade i zemaljske operacije, kako je propisano u stavku OPS 1.175 podstavku (i). Mora se uključiti opis njihovih funkcija i odgovornosti.
1.3. Odgovornosti i dužnosti osoblja za upravljanje operacijama. Opis dužnosti, odgovornosti i ovlaštenja osoblja za upravljanje operacijama, koje se odnose na sigurnost letačkih operacija i na usklađenost s primjenjivim propisima.
1.4. Ovlaštenja, dužnosti i odgovornosti zapovjednika zrakoplova. Izjava kojom se definiraju ovlaštenja, dužnosti i odgovornosti zapovjednika.
1.5. Dužnosti i odgovornosti drugih članova posade osim zapovjednika.
2. OPERATIVNA KONTROLA I NADZOR
2.1. Nadzor operacija koje obavlja operator. Opis sustava za nadzor operacija, koji obavlja operator (vidjeti stavak OPS 1.175. podstavak (g)). Mora se prikazati, kako se nadziru sigurnost letačkih operacija i kvalifikacije osoblja. Posebno se moraju opisati postupci koji se odnose na sljedeće:
(a) |
valjanost dozvola i kvalifikacija; |
(b) |
stručnost operativnog osoblja; i |
(c) |
kontrolu, analizu i pohranjivanje evidencija, dokumentacije o letovima, dodatnih informacija i podataka. |
2.2. Sustav objavljivanja dodatnih operativnih uputa i informacija. Opis svih sustava za objavljivanje informacija koje mogu biti operativne prirode i dopunjuju informacije iz operativnog priručnika. Mora se uključiti primjenjivost ovih informacija i odgovornosti za njihovo objavljivanje.
2.3. Program za sprečavanje nesreća i za sigurnost letenja. Opis glavnih aspekata programa za sigurnost letenja.
2.4. Operativna kontrola. Opis postupaka i odgovornosti potrebnih za provođenje operativne kontrole u vezi sa sigurnošću letenja.
2.5. Ovlasti nadležnog tijela. Opis ovlasti nadležnog tijela i upute osoblju u vezi s načinom na koji osoblju nadležnog tijela treba olakšati obavljanje inspekcija.
3. SUSTAV KVALITETE
Opis usvojenog sustava kvalitete, koji uključuje najmanje:
(a) |
politiku kvalitete; |
(b) |
opis organizacije sustava kvalitete; i |
(c) |
raspodjelu dužnosti i odgovornosti. |
4. SASTAV POSADE
4.1. Sastav posade. Objašnjenje metode za određivanje sastava posade, uzimajući u obzir sljedeće:
(a) |
tip zrakoplova koji se koristi; |
(b) |
područje i vrstu operacije koja se obavlja; |
(c) |
fazu leta; |
(d) |
minimalni broj članova posade i planirano trajanje letačke dužnosti; |
(e) |
iskustvo (ukupno i na tipu), nedavno iskustvu i kvalifikaciju članova posade; |
(f) |
imenovanje zapovjednika zrakoplova i, ako je potrebno radi dužine leta, postupke za zamjenu zapovjednika zrakoplova i ostalih članova letačke posade (vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.940); i |
(g) |
imenovanje voditelja kabinske posade i, ako je potrebno radi dužine leta, postupke za zamjenu voditelja kabinske posade i bilo kojeg drugog člana kabinske posade. |
4.2. Imenovanje zapovjednika zrakoplova. Pravila koja se primjenjuju na imenovanje zapovjednika zrakoplova.
4.3. Onesposobljenost letačke posade. Upute o preuzimanju zapovjedne dužnosti u slučaju onesposobljenosti letačke posade.
4.4. Operacije na većem broju tipova zrakoplova. Izjava kojom se navodi koji se zrakoplovi smatraju istim tipom za potrebe:
(a) |
izrade rasporeda letačke posade; i |
(b) |
izrade rasporeda kabinske posade. |
5. ZAHTJEVI U ODNOSU NA KVALIFIKACIJU
5.1. Opis dozvole, ovlaštenja za tip, kvalifikacije/stručnosti (npr. za rute i aerodrome), iskustva, osposobljavanja, provjera i nedavnog iskustva koje mora imati operativno osoblje za obavljanja svojih dužnosti. Mora se voditi računa o tipu zrakoplova, vrsti operacije i sastavu posade.
5.2. Letačka posada
(a) |
Zapovjednik zrakoplova. |
(b) |
Pilot koji zamjenjuje zapovjednika zrakoplova. |
(c) |
Kopilot. |
(d) |
Pilot pod nadzorom. |
(e) |
Operater sustava zrakoplova. |
(f) |
Operacije na više tipova ili varijanti zrakoplova. |
5.3. Kabinska posada.
(a) |
Voditelj kabinske posade. |
(b) |
Član kabinske posade.
|
(c) |
Operacije na više tipova ili varijanti zrakoplova. |
5.4. Osoblje za osposobljavanje, provjeravanje i nadzor.
(a) |
Za letačku posadu. |
(b) |
Za kabinsku posadu. |
5.5. Ostalo operativno osoblje.
6. MJERE OPREZA U VEZI SA ZDRAVLJEM POSADE
6.1. Mjere opreza u vezi sa zdravljem posade. Relevantni propisi i smjernice za članove posade u vezi s njihovim zdravljem, uključujući:
(a) |
alkohol i druga opojna pića; |
(b) |
narkotike; |
(c) |
lijekove; |
(d) |
tablete za spavanje; |
(e) |
farmaceutske pripravke; |
(f) |
cijepljenje; |
(g) |
ronjenje u velikim dubinama; |
(h) |
darivanje krvi; |
(i) |
mjere opreza u vezi s obrocima prije i tijekom leta; |
(j) |
spavanje i odmor; i |
(k) |
kirurške zahvate. |
7. OGRANIČENJA TRAJANJA LETA
7.1. Ograničenja trajanja letenja i radnog vremena na dužnosti i zahtjevi u vezi s odmorom. Shema koju je uspostavio operator u skladu s primjenjivim zahtjevima.
7.2. Prekoračenja ograničenja trajanja letenja i radnog vremena na dužnosti i/ili skraćenja razdoblja za odmor. Uvjeti pod kojima se vrijeme letenja i radno vrijeme na dužnosti mogu prekoračiti ili razdoblja za odmor skratiti i postupci za izvješćivanje o tim promjenama.
8. OPERATIVNI POSTUPCI
8.1. Upute za pripremu leta. Prema vrsti operacije:
8.1.1. Minimalne visine leta. Opis metode određivanja i primjene minimalnih visina leta, uključujući:
(a) |
postupak za utvrđivanje minimalnih visina/razina leta za VFR letove; i |
(b) |
postupak za utvrđivanje minimalnih visina/razina leta za IFR letove. |
8.1.2. Kriteriji i odgovornosti za odobrenje za upotrebu aerodroma, uzimajući u obzir primjenjive zahtjeve iz poddijelova D, E, F, G, H, I i J.
8.1.3. Metode za utvrđivanje operativnih minimuma aerodroma. Metoda za utvrđivanje operativnih minimuma aerodroma za IFR letove u skladu sa OPS-om 1. pododjeljkom E. Moraju se navesti postupci za određivanje vidljivosti i/ili vidnog dosega uzletno-sletne staze i za primjenjivost stvarne vidljivosti koju zamjećuje pilot, priopćene vidljivosti i priopćenog vidnog dosega uzletno-sletne staze.
8.1.4. Operativni minimumi na ruti za VFR letove ili dijelove leta koji se obavljaju prema VFR-u i, ako se koriste zrakoplovi s jednim motorom, upute za izbor rute s obzirom na postojanje površina koje omogućuju sigurno prisilno slijetanje.
8.1.5. Prikazivanje i primjena operativnih minimuma aerodromu i operativnih minimuma na ruti.
8.1.6. Tumačenje meteoroloških informacija. Gradivo koje pojašnjava dekodiranje meteoroloških prognoza i izvješća relevantnih za područje operacija, uključujući tumačenje uvjetnih izraza.
8.1.7. Određivanje količina goriva, ulja i metanol-vode u zrakoplovu. Metode kojima se određuju i prate tijekom leta količine goriva, ulja i metanol-vode koje se nose u zrakoplovu. U ovom odjeljku moraju također biti uključene upute o mjerenju i raspodjeli tekućina koje se prevoze u zrakoplovu. Pri izradi takvih uputa moraju se uzeti u obzir sve okolnosti na koje se može naići tijekom leta, uključujući mogućnost ponovnog planiranja tijekom leta i kvara jednog ili više pogonskih sustava zrakoplova. Mora se također opisati sustav za vođenje evidencije o gorivu i ulju.
8.1.8. Masa i težište. Opća načela o masi i težišta, uključujući:
(a) |
definicije; |
(b) |
metode, postupke i odgovornosti za pripremu i prihvaćanje izračuna mase i težišta; |
(c) |
politiku za upotrebu standardnih i/ili stvarnih masa; |
(d) |
metodu za određivanje primjenjive mase putnika, prtljage i tereta; |
(e) |
primjenjive mase putnika i prtljage za različite tipove operacija i za tip zrakoplova; |
(f) |
opće upute i informacije potrebne za provjeru različitih vrsta dokumentacije o masi i težištu koja se koristi; |
(g) |
postupke u vezi s promjenama u posljednjem trenutku; |
(h) |
specifičnu težinu goriva, ulja i metanol-vode; i |
(i) |
postupke/politiku u vezi s rasporedom sjedenja. |
8.1.9. Plan leta za ATS. Postupci i odgovornosti za pripremu i dostavu plana leta službama zračnog prometa. Čimbenici koje treba uzeti u obzir uključuju načine dostave planova pojedinačnih letova ili letova koji se ponavljaju.
8.1.10. Operativni plan leta. Postupci i odgovornosti za pripremu i prihvaćanje operativnog plana leta. Mora se opisati upotreba operativnog plana leta, uključujući primjere oblika operativnih planova leta koji se koriste.
8.1.11. Tehnička knjiga zrakoplova operatora. Moraju se opisati odgovornosti i upotreba tehničke knjige zrakoplova operatora, uključujući primjerke oblika koji se koriste.
8.1.12. Popis dokumenata, obrazaca i dodatnih informacija koji se nose u zrakoplovu.
8.2. Upute za postupke na zemlji
8.2.1. Postupci punjenja goriva. Opis postupaka punjenja goriva, uključujući:
(a) |
sigurnosne mjere opreza tijekom dopunjavanja ili pražnjenja goriva, uključujući slučajeve kada je uključen APU ili kada je turbinski motor u pogonu, a elise su zakočene; |
(b) |
dopunjavanje ili pražnjenje goriva dok se putnici ukrcavaju, nalaze u zrakoplovu ili se iskrcavaju; i |
(c) |
mjere opreza koje treba poduzeti kako bi se izbjeglo miješanja goriva. |
8.2.2. Postupci u vezi sa zrakoplovom, putnicima i teretom, koji se odnose na sigurnost. Opis postupaka koji se koriste prilikom dodjeljivanja sjedala, ukrcavanja i iskrcavanja putnika te ukrcavanja i iskrcavanja tereta. Moraju se navesti i daljnji postupci, koji su namijenjeni postizanju sigurnosti dok je zrakoplov na stajanci. Ovi postupci moraju uključivati:
(a) |
djecu/dojenčad, bolesne putnike i osobe smanjene pokretljivosti; |
(b) |
prijevoz neprihvatljivih putnika, deportiranih osoba ili pritvorenih osoba; |
(c) |
dopuštenu veličinu i težinu ručne prtljage; |
(d) |
ukrcavanje i osiguravanje stvari u zrakoplovu; |
(e) |
posebne terete i klasifikaciju odjeljaka za teret; |
(f) |
pozicioniranje zemaljske opreme; |
(g) |
rukovanje vratima zrakoplova; |
(h) |
sigurnost na stajanci, uključujući sprečavanje požara, područja praska i usisa; |
(i) |
postupke paljenja motora, odlaska sa stajanke i dolaska na stajanku, uključujući operacije guranja i vuče; |
(j) |
opsluživanje zrakoplova; |
(k) |
dokumente i obrasce za upravljanje zrakoplovom; i |
(l) |
sjedenje više osoba na istom sjedalu u zrakoplovu. |
8.2.3. Postupci za odbijanje ukrcaja. Postupci kojima se osigurava uskraćivanje ukrcaja osobama koje djeluju omamljeno ili koje ponašanjem ili fizičkim indikacijama pokazuju da su pod utjecajem lijekova, osim bolesnika pod odgovarajućom terapijom. Ovo se ne odnosi na bolesnike pod odgovarajućom terapijom.
8.2.4. Odleđivanje i sprečavanje zaleđivanja na tlu. Opis politike i postupaka za odleđivanje i sprečavanja zaleđivanja zrakoplova na tlu. Oni uključuju opise tipova i učinaka zaleđivanja i drugih onečišćivača na zrakoplovima dok su u mirovanju, tijekom kretanja po tlu i tijekom polijetanja. Osim toga mora se navesti opis vrsta tekućina koje se koriste, uključujući:
(a) |
zaštićeno ili trgovačko ime; |
(b) |
karakteristike; |
(c) |
učinke na performansu zrakoplova; |
(d) |
vrijeme djelovanja; i |
(e) |
mjere opreza tijekom upotrebe. |
8.3. Letački postupci
8.3.1. Politika u vezi s VFR-om/IFR-om. Opis politike za dopuštanje obavljanja letova prema VFR-u ili za zahtjev da se letovi obavljaju prema IFR-u ili za promjenu s jednog načina letenja na drugi.
8.3.2. Navigacijski postupci. Opis svih navigacijskih postupaka relevantnih za vrstu/vrste i područje/područja operacije. Potrebno je uzeti u obzir:
(a) |
standardne navigacijske postupke, uključujući politiku za obavljanje nezavisnih provjera unosa podataka putem tipkovnice, kada ti podaci utječu na putanju leta kojom će zrakoplov letjeti; |
(b) |
navigaciju MNPS i POLAR i navigaciju u drugim navedenim područjima; |
(c) |
RNAV; |
(d) |
ponovno planiranje tijekom leta; |
(e) |
postupke u slučaju degradacije sustava; i |
(f) |
RVSM. |
8.3.3. Postupci za podešavanje visinomjera, uključujući, prema potrebi, upotrebu:
— |
mjerenja visine u metrima i tablicu za pretvaranje, |
i
— |
operativne postupke QFE. |
8.3.4. Postupci u vezi sa sustavom za upozoravanje na visinu
8.3.5. Sustav za upozoravanje na blizinu zemlje/sustav za upozoravanje na pružanje terena ispod zrakoplova. Postupci i upute potrebni za izbjegavanje kontroliranog leta u teren, uključujući ograničenja spuštanja velikom brzinom do blizine tla (zahtjevi za osposobljavanje u vezi s ovom problematikom nalaze se u D.2.1.).
8.3.6. Politika i postupci za upotrebu TCAS-a/ACAS-a
8.3.7. Politika i postupci za upravljanje gorivom tijekom leta
8.3.8. Nepovoljni i potencijalno opasni atmosferski uvjeti. Postupci za operiranje u nepovoljnim i potencijalno opasnim atmosferskim uvjeta i/ili za izbjegavanje takvih uvjeta, uključujući:
(a) |
grmljavinske oluje; |
(b) |
uvjete za zaleđivanje; |
(c) |
turbulenciju; |
(d) |
udar vjetra; |
(e) |
zračnu struju; |
(f) |
oblake vulkanskog pepela; |
(g) |
jake padaline; |
(h) |
pješčane oluje; |
(i) |
planinske valove; i |
(j) |
značajne inverzije temperature. |
8.3.9. Vrtložna brazda. Kriteriji za razdvajanje radi vrtložne brazde, uzimajući u obzir tipove zrakoplova, uvjete što se tiče vjetra i smještaj uzletno-sletne staze.
8.3.10. Članovi posade na svojim mjestima. Zahtjevi da se članovi posade tijekom raznih faza leta ili kad god se to smatra potrebnim u interesu sigurnosti nalaze na svojim mjesta ili sjedalima na koja su raspoređeni, uključujući postupke za kontrolirani odmor u pilotskoj kabini.
8.3.11. Upotreba sigurnosnih pojaseva za posadu i putnike. Zahtjevi da članovi posade i putnici koriste sigurnosne pojaseve i/ili sigurnosne sustave vezivanja tijekom različitih faza leta ili kad god se to smatra potrebnim u interesu sigurnosti.
8.3.12. Dozvola pristupa u pilotsku kabinu. Uvjeti za dozvoljavanje pristupa u pilotsku kabinu osobama koje nisu članovi letačke posade. Potrebno je navesti politiku u vezi s dozvolom pristupa inspektorima nadležnog tijela.
8.3.13. Upotreba praznih sjedala posade. Uvjeti i postupci za upotrebu praznih sjedala posade.
8.3.14. Onesposobljenost članova posade. Postupci koji se koriste u slučaju onesposobljenosti članova posade tijekom leta. Potrebno je navesti primjere vrsta onesposobljenosti i načine njihovog prepoznavanja.
8.3.15. Zahtjevi u vezi sa sigurnošću u putničkoj kabini. Postupci uključuju:
(a) |
pripremu putničke kabine za let, zahtjeve tijekom leta i pripremu za slijetanje, uključujući postupke za osiguravanje putničke kabine i kuhinja; |
(b) |
postupke kojima se osigurava da su putnici smješteni na sjedalima gdje, u slučaju hitne evakuacije, mogu najbolje pomoći, a ne ometati evakuaciju iz zrakoplova; |
(c) |
postupke koji se koriste tijekom ukrcaja i iskrcaja putnika; |
(d) |
postupke prilikom dopunjavanja/pražnjenja goriva dok se putnici ukrcavaju, nalaze u zrakoplovu ili se iskrcavaju; i |
(e) |
pušenje u zrakoplovu. |
8.3.16. Postupci za davanje uputa putnicima. Sadržaj, načini i vrijeme za davanje uputa putnicima u skladu sa stavkom OPS 1.285.
8.3.17. Postupci za upravljanje zrakoplovima koji moraju imati opremu za otkrivanje kozmičkog ili solarnog zračenja. Postupci za upotrebu opreme za otkrivanje kozmičkog ili solarnog zračenja i za bilježenje njegovih vrijednosti, uključujući mjere koje je potrebno poduzeti u slučaju da su premašene granične vrijednosti navedene u operativnom priručniku. Osim toga, postupci, uključujući postupke ATS-a, koji se koriste u slučaju da se donese odluka o snižavanju ili promjeni rute.
8.3.18. Politika upotrebe automatskog pilota i automatskog podešavanja snage (auto throttle).
8.4. Operacije u svim vremenskim uvjetima. Opis operativnih postupaka u vezi s operacijama u svim vremenskim uvjetima (vidjeti također OPS, pododjeljke D i E).
8.5. ETOPS. Opis operativnih postupaka ETOPS-a.
8.6. Upotreba liste (lista) minimalne opreme i odstupanja od konfiguracije.
8.7. Nekomercijalni letovi. Postupci i ograničenja za:
(a) |
letove za osposobljavanje; |
(b) |
probne letove; |
(c) |
letove za dostavu; |
(d) |
prazne letove (ferry flights); |
(e) |
pokazne letove; i |
(f) |
letove pozicioniranja, uključujući vrstu osoba koje se smiju prevoziti takvim letovima. |
8.8. Zahtjevi u vezi s kisikom
8.8.1. Objašnjenje uvjeta pod kojima se kisik mora osigurati i upotrijebiti.
8.8.2. Zahtjevi u vezi s kisikom, navedeni za:
(a) |
letačku posadu; |
(b) |
kabinsku posadu; i |
(c) |
putnike. |
9. OPASNI TERET I ORUŽJE
9.1. informacije, upute i opće smjernice u vezi s prijevozom opasnog tereta, uključujući:
(a) |
politiku operatora u vezi s prijevozom opasnog tereta; |
(b) |
smjernice u vezi sa zahtjevima za prihvaćanje, označivanje, rukovanje, smještaj i odvajanje opasnog tereta; |
(c) |
posebne zahtjeve izvješćivanja u slučaju nesreće ili događaja, kada se prevozi opasni teret; |
(d) |
postupke za djelovanje u izvanrednim situacijama koje uključuju opasni teret; |
(e) |
dužnosti sveg uključenog osoblja u skladu sa stavkom OPS 1.1215; i |
(f) |
upute o prijevozu zaposlenika operatora. |
9.2. Uvjeti pod kojima se mogu prevoziti oružje, streljivo i sportsko oružje.
10. ZAŠTITA
10.1. Upute o zaštiti i smjernice koje nisu povjerljive prirode moraju sadržavati ovlasti i odgovornosti operativnog osoblja. Moraju biti uključene politike i postupci za postupanje i izvješćivanje u slučaju kriminalnih radnji u zrakoplovu, kao što su nezakonito ometanje, sabotaža, prijetnje bombom i otmica zrakoplova.
10.2. Opis preventivnih zaštitnih mjera i osposobljavanja.
Napomena |
: |
Dijelovi uputa i smjernica u vezi sa zaštitom mogu biti povjerljivi. |
11. POSTUPANJE U SLUČAJU DOGAĐAJA, OBAVJEŠĆIVANJE O DOGAĐAJIMA I PRIJAVLJIVANJE DOGAĐAJA
Postupci za postupanje u slučaju događaja, obavješćivanje o događajima i prijavljivanje događaja. Ovaj odjeljak mora uključivati:
(a) |
definicije događaja i odgovarajućih odgovornosti svih uključenih osoba; |
(b) |
ilustracije obrazaca koji se upotrebljavaju za prijavljivanje svih vrsta događaja (ili primjerke samih obrazaca), upute za njihovo popunjavanje, adrese na koje ih treba poslati i rok u kojem to treba obaviti; |
(c) |
u slučaju nesreće, opis odjela poduzeća, nadležnih tijela i drugih organizacija koje o tome treba obavijestiti, kako se to obavlja i kojim redoslijedom; |
(d) |
postupke za usmeno obavješćivanje jedinica službi zračnog prometa o nezgodama koje uključuju ACAS RA-ove, opasnosti od ptica i opasne uvjete; |
(e) |
postupke za dostavu pisanih izvješća o nezgodama u zračnom prometu, ACAS RA-ovima, udarima ptica, nezgodama ili nesrećama koje uključuju opasni teret i nezakonitom ometanju; |
(f) |
postupke izvješćivanja kako bi se osigurala sukladnost sa stavkom OPS 1.085 podstavkom (b) i stavkom OPS 1.420. Ovi postupci moraju uključivati postupke izvješćivanja u vezi s unutarnjom sigurnošću, kojih se moraju pridržavati članovi posade, a koji su osmišljeni tako da osiguraju da se zapovjednik zrakoplova bez odlaganja obavijesti o bilo kojoj nezgodi koja je ugrozila, ili bi mogla ugroziti, sigurnost tijekom leta te da mu/joj se pruže sve relevantne informacije. |
12. PRAVILA LETENJA
Pravila letenja, uključujući:
(a) |
pravila vizualnog i instrumentalnog letenja; |
(b) |
teritorijalnu primjenu pravila letenja; |
(c) |
komunikacijske postupke uključujući postupke pri prekidu komunikacije; |
(d) |
informacije i upute koje se odnose na presretanje civilnih zrakoplova; |
(e) |
okolnosti u kojima je potrebno stalno slušati radijsku vezu (radio listening watch); |
(f) |
signale; |
(g) |
vremenski sustav koji se koristi tijekom operacije; |
(h) |
odobrenja ATC-a, pridržavanje plana leta i izvješćivanje o položaju; |
(i) |
vizualne znakove koji se upotrebljavaju za upozoravanje zrakoplova koji bez odobrenja ulijeću ili će uskoro ući u ograničeno, zabranjeno ili opasno područje; |
(j) |
postupke za pilote koji primijete nesreću ili prime poziv u pomoć; |
(k) |
zemaljske/zračne vizualne znakove koje upotrebljavaju preživjeli, opis i upotrebu pomagala za davanje signala; i |
(l) |
signale za opasnost i izvanredne situacije. |
13. ZAKUP
Opis operativnih dogovora u vezi sa zakupom, povezani postupci i odgovornosti uprave.
B. PITANJA U VEZI S UPRAVLJANJEM ZRAKOPLOVOM – POVEZANA S TIPOM
Uvažavajući razlike između tipova i varijanti tipova, podijeljeno na sljedeće odjeljke:
0. OPĆE INFORMACIJE I MJERNE JEDINICE
0.1. Opće informacije (npr. dimenzije zrakoplova), uključujući opis mjernih jedinica koje se koriste za upravljanje dotičnim tipom zrakoplova i tablice za pretvorbu.
1. OGRANIČENJA
1.1. Opis odobrenih ograničenja i primjenjivih operativnih ograničenja uključujući:
(a) |
certifikacijski status (npr. CS-23, CS-25, ICAO Prilog 16. (CS-36 i CS-34) itd.); |
(b) |
raspored putničkih sjedala za svaki tip zrakoplova, uključujući slikovni prikaz; |
(c) |
tipove operacija koji su odobreni (npr. VFR/IFR, CAT II/III, RNP, let u poznatim uvjetima zaleđivanja itd.); |
(d) |
sastav posade; |
(e) |
masu i težište; |
(f) |
ograničenja brzine; |
(g) |
aerodinamički limit(e); |
(h) |
ograničenja radi vjetra, uključujući operacije na onečišćenim uzletno-sletnim stazama; |
(i) |
ograničenja performanse za primjenjive konfiguracije; |
(j) |
nagib uzletno-sletne staze; |
(k) |
ograničenja na mokrim ili onečišćenim uzletno-sletnim stazama; |
(l) |
onečišćenje konstrukcije zrakoplova; i |
(m) |
ograničenja sustava. |
2. UOBIČAJENI POSTUPCI
2.1. Uobičajeni postupci i dužnosti dodijeljene posadi, odgovarajuće kontrolne liste, sustav za korištenje kontrolnih lista i izjava koja obuhvaća potrebne postupke koordinacije između letačke i kabinske posade. Moraju biti uključeni sljedeći uobičajeni postupci i dužnosti:
(a) |
postupci i dužnosti prije leta; |
(b) |
postupci i dužnosti prije odlaska; |
(c) |
podešavanje i provjera visinomjera; |
(d) |
taksiranje, polijetanje i uspinjanje; |
(e) |
smanjivanje buke; |
(f) |
putovanje i spuštanje; |
(g) |
prilaženje, priprema za slijetanje i davanje uputa; |
(h) |
VFR prilaženje; |
(i) |
instrumentalno prilaženje; |
(j) |
vizualno prilaženje i kruženje; |
(k) |
neuspjelo prilaženje; |
(l) |
uobičajeno slijetanje; |
(m) |
postupci i dužnosti poslije slijetanja; i |
(n) |
operiranje zrakoplovom na mokrim i onečišćenim uzletno-sletnim stazama. |
3. NEUOBIČAJENI POSTUPCI I POSTUPCI U NUŽDI
3.1. Neuobičajeni postupci i postupci u nuždi i dužnosti dodijeljene posadi, odgovarajuće kontrolne liste, sustav za korištenje kontrolnih lista i izjava koja obuhvaća potrebne postupke za koordinaciju između letačke i kabinske posade. Moraju biti uključeni sljedeći neuobičajeni postupci i postupci u nuždi te dužnosti:
(a) |
onesposobljenost posade; |
(b) |
vježbe za slučaj požara i zadimljenosti; |
(c) |
let u kojem kabina nije pod tlakom ili je djelomično pod tlakom; |
(d) |
prekoračenja konstrukcijskih ograničenja, kao što je slijetanje s prekomjernom težinom; |
(e) |
prekoračenje ograničenja kozmičkog zračenja; |
(f) |
udari groma; |
(g) |
komunikacije u slučaju opasnosti i uzbunjivanje ATC-a o izvanrednim situacijama; |
(h) |
kvar motora; |
(i) |
kvar sustava; |
(j) |
smjernice za preusmjeravanje leta u slučaju ozbiljnog tehničkog kvara; |
(k) |
upozorenje na blizinu tla; |
(l) |
upozorenje TCAS-a; |
(m) |
udar vjetra; i |
(n) |
prisilno slijetanje/slijetanje na vodu; i |
(o) |
postupci za hitan odlazak. |
4. PERFORMANSA
4.0. Podaci o performansi moraju biti navedeni u obliku u kojem se mogu koristiti bez poteškoća.
4.1. Podaci o performansi. Mora se uključiti materijal u vezi s performansom koji pruža potrebne podatke za usklađivanje sa zahtjevima u vezi s performansom koji su propisani u OPS-u 1. pododjeljcima F, G, H i I, kako bi se moglo odrediti sljedeće:
(a) |
ograničenja uspinjanja pri polijetanju – masa, visina, temperatura; |
(b) |
dužina uzletnog područja (suho, mokro, onečišćeno); |
(c) |
neto podaci o putanji leta za izračun nadvisivanja prepreka ili, prema potrebi, o uzletnoj putanji leta; |
(d) |
smanjenja gradijenta za početno uspinjanje s nagibom; |
(e) |
ograničenja uspinjanja na ruti; |
(f) |
ograničenja nagiba pri prilaženju; |
(g) |
ograničenja nagiba pri slijetanju; |
(h) |
dužina sletnog područja (suho, mokro, onečišćeno) uključujući učinke kvara sustava ili uređaja tijekom leta, ako to utječe na dužinu sletnog područja; |
(i) |
ograničenja energije kočenja; i |
(j) |
primjenjive brzine za različite faze leta (također uzimajući u obzir mokre ili onečišćene uzletno-sletne staze). |
4.1.1. Dodatni podaci koji se odnose na letove u uvjetima zaleđivanja. Mora se uključiti bilo koja certificirana performansa povezana s dopustivom konfiguracijom ili odstupanjem od konfiguracije, kao što je neoperativan sustav za sprečavanje blokiranja kotača pri kočenju (anti-skid inoperative).
4.1.2. Ako podaci o performansi koji se zahtijevaju za odgovarajuću klasu performanse nisu dostupni u odobrenom AFM-u, tada se moraju uključiti drugi podaci koji su prihvatljivi nadležnom tijelu. Umjesto toga, operativni priručnik može upućivati na odobrene podatke koji se nalaze u AFM-u, ako je vjerojatno da se takvi podaci neće koristiti često ili u slučaju nužde.
4.2. Dodatni podaci o performansi. Dodatni podaci o performansi, prema potrebi, uključujući:
(a) |
gradijent uspinjanja sa svim motorima; |
(b) |
podatke o poniranju tijekom leta; |
(c) |
učinak tekućina za odleđivanje/sprečavanje zaleđivanja; |
(d) |
let sa spuštenim stajnim trapom; |
(e) |
za zrakoplove s tri ili više motora, prazne letove (ferry flights) s jednim motorom u kvaru; i |
(f) |
letove koji se obavljaju prema pravilima CDL-a. |
5. PLANIRANJE LETA
5.1. Podaci i upute potrebni za planiranje prije leta i tijekom leta, uključujući čimbenike kao što su raspored brzine i postavke snage. Prema potrebi, moraju se uključiti postupci za operacije s jednim ili više motora izvan pogona, operacije ETOPS (posebno putna brzina s jednim motorom izvan pogona i maksimalna udaljenost do odgovarajućeg aerodroma utvrđena u skladu sa stavkom OPS 1.245) i letovi do izoliranih aerodroma.
5.2. Metoda za izračun goriva potrebnog za različite faze leta, u skladu sa stavkom OPS 1.255.
5.3. Podaci o performansi u vezi s kritičnom rezervom goriva i područjem operacije ETOPS, uključujući dostatne podatke na temelju kojih se obavlja izračun kritične rezerve goriva i područja operacije na temelju odobrenih podataka o performansi zrakoplova. Zahtijevaju se sljedeći podaci:
(a) |
Detaljni podaci o performansi s jednim ili više motora izvan pogona uključujući potrošnju goriva u standardnim i nestandardnim atmosferskim uvjetima i u funkciji brzine i postavke snage, prema potrebi, koji obuhvaćaju:
|
(b) |
Detaljni podaci o performansi sa svim motorima u pogonu, uključujući podatke o uobičajenoj potrošnji goriva u standardnim i nestandardnim atmosferskim uvjetima i u funkciji brzine i postavke snage, prema potrebi, koji obuhvaćaju:
|
(c) |
Podaci o bilo kojim drugim uvjetima relevantnim za operacije ETOPS, koji mogu uzrokovati znatno narušavanje performanse, kao što su nakupljanje leda na nezaštićenim površinama zrakoplova, upotreba turbine prednabijenog zraka (RAT), upotreba sustava za skretanje mlaza (thrust-reverser) itd. |
Podaci o visinama, brzinama, podešavanju mlaza i potrošnji goriva koji se upotrebljavaju pri određivanju područja operacija ETOPS za svaku kombinaciju konstrukcije – motora, moraju se koristiti za pokazivanje odgovarajućeg terena i nadvisivanje prepreka u skladu s ovom Uredbom.
6. MASA I RAVNOTEŽA
Upute i podaci za izračun mase i ravnoteže, uključujući:
(a) |
sustav izračuna (npr. sustav indeksiranja); |
(b) |
informacije i upute za popunjavanje dokumentacije o masi i ravnoteži, uključujući ručno i računalno izrađenu dokumentaciju; |
(c) |
ograničenja mase i težišta za tipove, varijante ili pojedinačne zrakoplove koje upotrebljava operator; i |
(d) |
suhu operativnu masu i odgovarajuće težište ili indeks. |
7. UTOVAR
Postupci i odredbe za utovar i osiguravanju tereta u zrakoplovu.
8. LISTA ODSTUPANJA OD KONFIGURACIJE
Lista odstupanja od konfiguracije (CDL), ako ju je proizvođač predvidio, uzimajući u obzir tipove i varijante zrakoplova kojima se operira, uključujući postupke koji se primjenjuju kada se zrakoplov otprema u skladu s uvjetima njegovog CDL-a.
9. LISTA MINIMALNE OPREME
Lista minimalne opreme (MEL), uzimajući u obzir tipove i varijante zrakoplova kojima se operira i tip(ove) područja operacija. MEL mora uključivati navigacijsku opremu i uvažavati zahtijevanu performansu za rutu i područje operacije.
10. OPREMA ZA PREŽIVLJAVANJE I SPAŠAVANJE, UKLJUČUJUĆI KISIK
10.1. Popis opreme za preživljavanje koja se mora nositi na rutama kojima se leti i postupci za provjeru ispravnosti te opreme prije polijetanja. Moraju biti uključene upute u vezi sa smještajem, dostupnošću i upotrebom opreme za preživljavanje i spašavanje, te u vezi s pripadajućim kontrolnim listama.
10.2. Postupak za određivanje količine potrebnog kisika i količine koja je dostupna. Moraju se uzeti u obzir profil leta, broj osoba u zrakoplovu i moguća dekompresija kabine. Ove informacije moraju biti navedene u obliku u kojem se mogu koristiti bez poteškoća.
11. POSTUPCI ZA HITNU EVAKUACIJU
11.1. Upute za pripremu hitne evakuacije, uključujući koordinaciju posade i dodjelu pozicija za izvanredne situacije.
11.2. Postupci hitne evakuacije. Opis dužnosti svih članova posade za brzu evakuaciju zrakoplova i postupanje s putnicima u slučaju prisilnog slijetanja, slijetanja na vodu ili drugih izvanrednih situacija.
12. SUSTAVI ZRAKOPLOVA
Opis sustava zrakoplova, njihovih komandi i prikaza te upute za upotrebu.
C. UPUTE I INFORMACIJE O RUTI I AERODROMU
1. Upute i informacije koje se odnose na komunikaciju, navigaciju i aerodrome, uključujući minimalne razine i visine leta za svaku rutu kojom se leti i operativne minimume za svaki aerodrom koji se planira koristiti, uključujući:
(a) |
minimalnu razinu/visinu leta; |
(b) |
operativne minimume za aerodrom odlaska, odredišni aerodrom i alternativni aerodrom; |
(c) |
komunikacijske uređaje i navigacijska pomagala; |
(d) |
podatke o uzletno-sletnoj stazi i sadržaje na aerodromu; |
(e) |
postupke za prilaženje, neuspjelo prilaženje i odlazak, uključujući postupke za smanjenje buke; |
(f) |
postupke u slučaju kvara komunikacijskih uređaja; |
(g) |
mogućnosti za potragu i spašavanje na području iznad kojeg će zrakoplov letjeti; |
(h) |
opis aeronautičkih karata koje se moraju nositi u zrakoplovu, u vezi s vrstom leta i rutom kojom će se letjeti, uključujući metodu provjere njihove valjanosti; |
(i) |
dostupnost aeronautičkih podataka i meteoroloških usluga; |
(j) |
postupke za komunikaciju/navigaciju (COM/NAV) na ruti; |
(k) |
kategorizaciju aerodroma radi određivanja potrebne stručne kvalifikacije letačke posade; |
(l) |
posebna ograničenja aerodroma (ograničenja performanse i operativni postupci). |
D. OSPOSOBLJAVANJE
1. Nastavni planovi osposobljavanja i programi provjeravanja osposobljenosti za cjelokupno operativno osoblje koje je raspoređeno na operativne dužnosti u vezi s pripremom i/ili obavljanjem leta.
2. Nastavni plan osposobljavanja i programi provjeravanja osposobljenosti moraju sadržavati:
2.1. za letačku posadu. Sve relevantne elemente propisane u pododjeljcima E i N;
2.2. za kabinsku posadu. Sve relevantne elemente propisane u pododjeljku O;
2.3. za predmetno operativno osoblje, uključujući članove posade:
(a) |
sve relevantne elemente propisane u pododjeljku R (zračni prijevoz opasnog tereta); i |
(b) |
sve relevantne elemente propisane u pododjeljku S (zaštita); |
2.4. za operativno osoblje osim članova posade (npr. otpremnik, osoblje za prihvat i otpremu zrakoplova itd.). Sve ostale relevantne elemente propisane u OPS-u koji se odnosi na njihove dužnosti.
3. Postupci
3.1. Postupci za osposobljavanje i provjeravanje.
3.2. Postupci koji se primjenjuju u slučaju da osoblje ne postigne ili ne održava zahtijevane standarde.
3.3. Postupci kojima se osigurava da se neuobičajene situacije ili situacije u nuždi, koje zahtijevaju primjenu dijela ili svih postupaka za neuobičajene situacije ili situacije u nuždi te simulacija IMC-a umjetnim sredstvima, ne simuliraju tijekom letova u komercijalnom zračnom prijevozu.
4. Opis dokumentacije koja se pohranjuje i razdoblja čuvanja (vidjeti Dodatak 1. stavak OPS 1.1065.)
Dodatak 1. stavku OPS 1.1065
Razdoblja čuvanja dokumenata
Operator osigurava da se sljedeće informacije/dokumentacija pohranjuju u prihvatljivom obliku i da su dostupni nadležnom tijelu tijekom razdoblja navedenih u donjim tablicama.
Napomena |
: |
Dodatne informacije koje se odnose na evidencije o održavanju zrakoplova propisane su u dijelu M, stavku M.A.306 točki (c), Sustav tehničke knjige operatora. |
Tablica 1.
Informacije koje se upotrebljavaju za pripremu i obavljanje leta
Informacije koje se upotrebljavaju za pripremu i obavljanje leta, kako je opisano u stavku OPS 1.135 |
|
Operativni plan leta |
tri mjeseca |
Tehnička knjiga zrakoplova |
36 mjeseci nakon dana posljednjeg unosa, u skladu s dijelom M, stavkom M.A.306. točkom (c) |
Dokumentacija uputa NOTAM/AIS specifičnih za rutu, ako ju je operator izdao |
tri mjeseca |
Dokumentacija o masi i ravnoteži |
tri mjeseca |
Prijava posebnog tereta, uključujući pisanu obavijest zapovjedniku o opasnom teretu |
tri mjeseca |
Tablica 2.
Izvješća
Izvješća |
|
Dnevnik putovanja |
tri mjeseca |
Izvješće(a) o letu za evidentiranje podataka o svim događajima, kako je propisano u stavku OPS 1.420, ili o bilo kojem slučaju za koji zapovjednik zrakoplova smatra da ga je potrebno prijaviti/zabilježiti |
tri mjeseca |
Izvješća o prekoračenju razdoblja provedenog na dužnosti i/ili o skraćenju razdoblja odmora |
tri mjeseca |
Tablica 3.
Dokumentacija o letačkoj posadi
Dokumentacija o letačkoj posadi |
|
Vrijeme letenja, vrijeme provedeno na dužnosti i vrijeme odmora |
15 mjeseci |
Dozvola |
Sve dok član letačke posade ima pravo za operatora koristiti odgovarajuće ovlasti u skladu s dozvolom |
Konverzijsko osposobljavanje i provjera |
tri godine |
Tečaj za zapovjednika (uključujući provjeru) |
tri godine |
Periodično osposobljavanje i provjeravanje |
tri godine |
Osposobljavanje i provjeravanje osposobljenosti za operiranje s bilo kojeg pilotskog sjedala |
tri godine |
Nedavno iskustvo (vidjeti stavak OPS 1.970) |
15 mjeseci |
Stručna osposobljenost za rutu i aerodrom (vidjeti stavak OPS 1.975) |
tri godine |
Osposobljavanje i kvalificiranje za posebne operacije kada se to zahtijeva OPS-om (npr. operacije ETOPS CAT II/III) |
tri godine |
Osposobljavanje za rad s opasnim teretom, prema potrebi |
tri godine |
Tablica 4.
Dokumentacija o kabinskoj posadi
Dokumentacija o kabinskoj posadi |
|
Vrijeme letenja, vrijeme provedeno na dužnosti i vrijeme odmora |
15 mjeseci |
Početno, konverzijsko i razlikovno osposobljavanje (uključujući provjeravanje) |
Sve dok je član kabinske posade zaposlen kod operatora |
Periodično osposobljavanje i obnavljanje znanja (uključujući provjeravanje) |
12 mjeseci nakon što je član kabinske posade prestao raditi kod operatora |
Osposobljavanje za rad s opasnim teretom, prema potrebi |
tri godine |
Tablica 5.
Dokumentacija o ostalom operativnom osoblju
Dokumentacija o ostalom operativnom osoblju |
|
Dokumentacija o osposobljavanju/kvalifikaciji ostalog osoblja za koje se u skladu s OPS-om zahtijeva odobreni program osposobljavanja |
Dva posljednja izvješća o osposobljavanju |
Tablica 6.
Ostala dokumentacija
Ostala dokumentacija |
|
Dokumentacija o dozi kozmičkog i solarnog zračenja |
12 mjeseci nakon što je član posade prestao raditi kod operatora |
Dokumentacija o sustavu kvalitete |
pet godina |
Prijevozna isprava za opasnu robu |
tri mjeseca nakon završetka leta |
Kontrolna lista za prihvat opasnog tereta |
tri mjeseca nakon završetka leta |
PODODJELJAK Q
OGRANIČENJA VREMENA LETENJA I VREMENA PROVEDENOG NA DUŽNOSTI I ZAHTJEVI U VEZI S ODMOROM
OPS 1.1090
Cilj i područje
1. Operator uspostavlja ograničenja vremena letenja i vremena provedenog na dužnosti i shemu odmora (FTL) za članove posade.
2. Operator za sve svoje letove osigurava:
2.1. Ograničenja vremena letenja i vremena provedenog na dužnosti i shemu odmora u skladu sa:
(a) |
odredbama ovog pododjeljka; i |
(b) |
svim dodatnim odredbama koje primjenjuje nadležno tijelo u skladu s odredbama ovog pododjeljka u svrhu održavanja sigurnosti. |
2.2. Letovi se planiraju tako, da se završe unutar dozvoljenog trajanja letačke dužnosti, uzimajući u obzir vrijeme potrebno za obavljanje dužnosti prije leta, tijekom leta i vrijeme provedeno na zemlji između letova.
2.3. Raspored radnog vremena priprema se i objavljuje dovoljno unaprijed kako bi se članovima posade omogućilo planiranje odgovarajućeg odmora.
3. Odgovornosti operatora
3.1. Operator određuje matičnu bazu za svakog člana posade.
3.2. Od operatora se očekuje da sagledaju odnos između učestalosti i sheme razdoblja trajanja letačke dužnosti i razdoblja za odmor i da pridaju dužnu pažnju kumulativnim učincima dugih sati provedenih na dužnosti u kombinaciji s minimalnim odmorom.
3.3. Operatori utvrđuju sheme dužnosti tako da se izbjegnu neželjene prakse, kao što su izmjena dnevnih/noćnih dužnosti ili takvo raspoređivanje članova posade koje dovodi do ozbiljnog poremećaja uspostavljene sheme spavanja/rada.
3.4. Operatori planiraju lokalne slobodne dane i o tome unaprijed obavješćuju članove posade.
3.5. Operatori osiguravaju da razdoblja odmora pružaju dovoljno vremena, kako bi posada mogla prevladati učinke prethodnih dužnosti i kako bi se mogla dobro odmoriti do početka sljedećeg razdoblja letačke dužnosti.
3.6. Operator osigurava da se trajanja letačke dužnosti planiraju tako da omoguće posadi da ostane dovoljno odmorna kako bi u svim okolnostima mogla djelovati na zadovoljavajućoj razini sigurnosti.
4. Odgovornosti članova posade
4.1. Član posade ne smije upravljati zrakoplovom ako zna da je iscrpljen ili da će vjerojatno postati iscrpljen ili ako se osjeća nespremnim, do mjere da bi mogao ugroziti let.
4.2. Članovi posade moraju optimalno koristiti predviđene prilike i sadržaje za odmor te ispravno planirati i koristiti svoja razdoblja za odmor.
5. Odgovornosti nadležnog tijela za civilno zrakoplovstvo
5.1. Odstupanja
5.1.1. Sukladno odredbama članka 8., nadležno tijelo može odobriti odstupanja od zahtjeva iz ovog pododjeljka u skladu s primjenjivim zakonima i drugim propisima unutar dotičnih država članica i u dogovoru sa zainteresiranim stranama.
5.1.2. Svaki operator mora nadležnom tijelu dokazati, koristeći operativno iskustvo i uvažavajući ostale relevantne čimbenike kao što su najnovije znanstvene spoznaje, da njegov zahtjev za odstupanje pruža jednaku razinu sigurnosti.
Takva odstupanja moraju, prema potrebi, biti popraćena odgovarajućim mjerama za ublažavanje.
OPS 1.1095
Definicije
Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:
1.1. |
Povećana letačka posada: Letačka posada koja se sastoji od više od minimalnog broja koji se zahtijeva za operiranje zrakoplovom i u kojoj svaki član letačke posade može napustiti svoje mjesto te ga/ju može zamijeniti drugi primjereno kvalificirani član letačke posade. |
1.2. |
Vrijeme letenja: Vrijeme od prvog pokretanja zrakoplova s njegovog parkirnog mjesta radi polijetanja do njegovog zaustavljanja na određenom parkirnom položaj i zaustavljanja svih motora i propelera. |
1.3. |
Pauza: Razdoblje bez dužnosti, koje se uračunava kao dužnost, a kraće je od razdoblja za odmor. |
1.4. |
Dužnost: Svaka zadaća u vezi s poslovanjem vlasnika AOC-a koju član posade mora obaviti. Ako ovom Uredbom nisu predviđena posebna pravila, nadležno tijelo određuje hoće li se i do koje mjere dežurstvo uračunavati kao dužnost. |
1.5. |
Razdoblje dužnosti: Razdoblje koje počinje u trenutku kada operator od člana posade zahtijeva da započne obavljanje dužnosti i završava kada je član posade slobodan od svih dužnosti. |
1.6. |
Razdoblje letačke dužnosti: Razdoblje letačke dužnosti (FDP) je svako vrijeme tijekom kojeg osoba radi u zrakoplovu kao član njegove posade. FDP počinje u trenutku kada operator od člana posade zahtijeva da se prijavi za let ili seriju letova; završava na kraju posljednjeg leta na kojem je on/ona operativni član posade. |
1.7. |
Matična baza: Mjesto koje za člana posade određuje operator, iz kojeg član posade obično započinje i na kojem završava razdoblje dužnosti ili seriju razdoblja dužnosti i gdje u uobičajenim okolnostima operator nije odgovoran za smještaj dotičnog člana posade. |
1.8. |
Lokalni dan: Razdoblje od 24 sata, koje počinje u 00:00 po lokalnom vremenu. |
1.9. |
Lokalna noć: Razdoblje od osam sati, između 22:00 i 08:00 po lokalnom vremenu. |
1.10. |
Jedan slobodan dan: Jedan slobodan dan uključuje dvije lokalne noći. Razdoblje za odmor može činiti dio slobodnog dana. |
1.11. |
Operativni član posade: Član posade koji obavlja svoje dužnosti u zrakoplovu tijekom leta ili tijekom bilo kojeg dijela leta. |
1.12. |
Pozicioniranje: Prijevoz neoperativnog člana posade iz mjesta u mjesto, na zahtjev operatora, isključujući vrijeme putovanja. Vrijeme putovanja definira se kao:
|
1.13. |
Razdoblje odmora: Neprekinuto i definirano razdoblje, tijekom kojeg je član posade slobodan od svih dužnosti i dežurstava na aerodromu. |
1.14. |
Dežurstvo: Definirano razdoblje, tijekom kojeg operator zahtijeva od člana posade da bude na raspolaganju za preuzimanje dužnosti za let, pozicioniranje ili drugu dužnost, bez razdoblja za odmor u međuvremenu. |
1.15. |
Cirkadijsko razdoblje (WOCL): Cirkadijsko razdoblje (WOCL) je razdoblje između 02:00 i 05:59 sati. Unutar pojasa od tri vremenske zone, WOCL se odnosi na vrijeme matične baze. Izvan te tri vremenske zone, WOCL se tijekom prvih 48 sati nakon odlaska iz vremenske zone matične baze odnosi na vrijeme matične baze, a nakon toga na lokalno vrijeme. |
OPS 1.1100
Ograničenja trajanja letenja i dužnosti
1.1. |
Kumulativni sati na dužnosti Operator osigurava da ukupno vrijeme provedeno na dužnosti na koju je član posade raspodijeljen, ne prelazi:
|
1.2. |
Ograničenje ukupnih sati letenja Operator osigurava da ukupni sati letenja na letovima na koje se pojedinačni član posade raspoređuje u svojstvu operativnog člana posade, ne prelazi
|
OPS 1.1105
Maksimalno dnevno razdoblje letačke dužnosti (FDP)
1.1. Ovaj se OPS ne primjenjuje na letove s jednim pilotom i na letove u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći.
1.2. Operator određuje vrijeme javljanja na dužnost koje u skladu s odobrenjem nadležnog tijela uvažava vrijeme za zemaljske dužnosti u vezi sa sigurnošću.
1.3. Najduži osnovni dnevni FDP je 13 sati.
1.4. Ovih se 13 sati umanjuje za 30 minuta za svaki sektor od trećeg sektora na dalje, s tim da ukupno umanjenje može biti najviše dva sata.
1.5. Ako FDP započinje tijekom WOCL-a, maksimumi navedeni u točkama 1.3. i 1.4. smanjuju se za 100 % njihovog preklapanja do najviše 2 sata. Kada FDP završava tijekom WOCL-a ili ga u potpunosti obuhvaća, maksimalni FDP naveden u točkama 1.3. i 1.4. smanjuje se za 50 % njihovog preklapanja.
2. Produžeci:
2.1. Maksimalni dnevni FDP može se produžiti najviše za jedan sat.
2.2. Produžeci nisu dozvoljeni za osnovni FDP od šest sektora ili više.
2.3. Kada FDP zadire u WOCL u trajanju do dva sata, produžeci se ograničavaju na najviše četiri sektora.
2.4. Kada FDP zadire u WOCL u trajanju od više od dva sata, produžeci se ograničavaju na najviše dva sektora.
2.5. U bilo kojih sedam uzastopnih dana, dopuštena su najviše dva produžetka.
2.6. Kada se planira korištenje produžetka FDP-a, produžuju se minimalni odmori prije i poslije leta za dva sata ili se produžuje samo odmor poslije leta za četiri sata. Kada se produžeci koriste za uzastopne FDP-ove, odmor prije i poslije leta između dvije operacije koristi se uzastopno.
2.7. Kada FDP s produžetkom započinje u razdoblju između 22:00 i 4:59, operator ograničava FDP na 11 sati i 45 minuta.
3. Kabinska posada
3.1. Za kabinsku posadu koja je raspoređena na let ili seriju letova, FDP kabinske posade može se produžiti za razliku između vremena javljanja na dužnost kabinske i letačke posade, dok ta razlika ne prelazi jedan sat.
4. Operativna stabilnost
4.1. Planirani vozni red mora omogućavati da se letovi obavljaju unutar maksimalnog dopuštenog vremena na dužnosti. Kako bi pridonijeli dostizanju tog cilja, operatori poduzimaju mjere za promjenu voznog reda ili za promjenu rasporeda posade, najkasnije kada stvarne operacije prijeđu maksimalni FDP na više od 33 % letova u okviru tog voznog reda, tijekom predviđenog sezonskog razdoblja.
5. Pozicioniranje
5.1. Sve vrijeme utrošeno na pozicioniranje uračunava se u vrijeme na dužnosti.
5.2. Pozicioniranje nakon javljanja na dužnost, ali prije početka leta, uključuje se kao dio FDP-a, ali se ne računa kao sektor.
5.3. Sektor pozicioniranja koji slijedi neposredno nakon operativnog sektora uzima se u obzir za izračun minimalnog vremena odmora, kako je definirano u donjem stavku OPS 1.1110 točkama 1.1. i 1.2.
6. Produženi FDP (podijeljeno vrijeme na dužnosti)
6.1. Nadležno tijelo može dati odobrenje za operaciju koja se temelji na produženom FDP-u koji uključuje pauzu, u skladu s odredbama članka 8.
6.2. Svaki operator mora dokazati nadležnom tijelu, koristeći operativno iskustvo i uvažavajući druge relevantne čimbenike, kao što su najnovije znanstvene spoznaje, da njegov zahtjev za produženi FDP pruža jednaku razinu sigurnosti.
OPS 1.1110
Odmor
1. Minimalni odmor
1.1. Minimalni odmor koji se mora predvidjeti prije započinjanja razdoblja dužnosti u matičnoj bazi, mora trajati najmanje kao prethodno vrijeme na dužnosti ili 12 sati, ovisno što je duže;
1.2. Minimalni odmor koji se mora predvidjeti prije započinjanja razdoblja dužnosti izvan matične baze, mora trajati najmanje jednako kao prethodno vrijeme na dužnosti ili 10 sati, ovisno što je duže; kada se član posade nalazi na minimalnom odmoru izvan matične baze, operator mu/joj mora omogućiti priliku za osmosatni san, uzimajući u obzir putovanje i druge fiziološke potrebe;
1.3. Operator osigurava da se utjecaji razlika u vremenskim zonama na članove posade kompenziraju dodatnim odmorom, što uređuje nadležno tijelo u skladu s odredbama članka 8.
1.4.1. Bez obzira na točke 1.1. i 1.2. i u skladu s odredbama članka 8., nadležno tijelo može odobriti smanjene režime odmora.
1.4.2. Svaki operator mora dokazati nadležnom tijelu, koristeći operativno iskustvo i uvažavajući druge relevantne čimbenike, kao što su najnovije znanstvene spoznaje, da njegov zahtjev za skraćene režime odmora pruža jednaku razinu sigurnosti.
2. Vrijeme odmora
2.1. Operator osigurava da se minimalni odmor predviđen kako je gore navedeno, periodično povećava na tjedno razdoblje od 36 sati uključujući dvije lokalne noći, tako da nikad nema više od 168 sati između kraja jednog tjednog odmora i početka sljedećeg. Iznimno od stavka OPS 1.1095 točke 1.9., nadležno tijelo može odlučiti da druga od tih lokalnih noći može početi od 20:00 sati, ako tjedno vrijeme odmora traje najmanje 40 sati.
OPS 1.1115
Produženje razdoblja letačke dužnosti radi odmora tijekom leta
1. U skladu s odredbama članka 8. i pod uvjetom da svaki operator dokaže nadležnom tijelu, koristeći operativno iskustvo i uvažavajući druge relevantne čimbenike, kao što su najnovije znanstvene spoznaje, da njegov zahtjev pruža jednaku razinu sigurnosti:
1.1. Povećanje letačke posade
Nadležno tijelo postavlja zahtjeve u vezi s povećanjem osnovne letačke posade radi produženja razdoblja letačke dužnosti preko ograničenja iz gornjeg stavka OPS 1.1105.
1.2. Kabinska posada
Nadležno tijelo postavlja zahtjeve u vezi s minimalnim odmorom članova kabinske posade tijekom leta, kada FDP prelazi ograničenja iz gornjeg stavka OPS 1.1105.
OPS 1.1120
Nepredviđene okolnosti tijekom stvarnih letačkih operacija – slobodna odluka zapovjednika zrakoplova
1. Uzimajući u obzir potrebu za pažljivim nadgledanjem niže navedenih slučajeva, tijekom stvarne letačke operacije koja započinje javljanjem na dužnost, u slučaju nepredviđenih okolnosti, mogu se promijeniti ograničenja razdoblja provedenih na letačkoj dužnosti, dužnosti i odmoru, koja su propisana u ovome pododjeljku. Sve takve promjene moraju biti prihvatljive zapovjedniku zrakoplova nakon savjetovanja sa svim ostalim članovima posade i, u svakom slučaju, moraju ispunjavati sljedeće:
1.1. Maksimalni FDP iz gornjeg stavka OPS 1.1105 točke 1.3., ne može se produžiti za više od dva sata, ako broj članova letačke posade nije bio povećan, u kojem slučaju se maksimalno vrijeme na dužnosti može povećati za najviše tri sata;
1.1.1 ako u posljednjem sektoru unutar FDP-a dođe do nepredviđenih okolnosti nakon polijetanja, koje uzrokuju prekoračenje dozvoljenog povećanja, let se može nastaviti do planiranog ili alternativnog odredišta;
1.1.2. u slučaju takvih okolnosti, vrijeme za odmor nakon FDP-a može se smanjiti, ali nikad ispod minimalnog odmora određenog u stavku OPS 1.1110 točki 1.2. ovog pododjeljka;
1.2. Zapovjednik zrakoplova, u posebnim okolnostima koje mogu dovesti do ozbiljnog umora i nakon savjetovanja s članovima posade na koje se to odnosi, smanjuje stvarno vrijeme letačke dužnosti i/ili povećava vrijeme odmora, kako bi se otklonio bilo kakav štetan utjecaj na sigurnost leta;
1.3. Operator osigurava:
1.3.1. da zapovjednik zrakoplova preda izvješće operatoru uvijek kada svojom odlukom poveća FDP ili skratiti vrijeme odmora tijekom stvarne operacije i
1.3.2. da se u slučaju kada povećanje FDP-a ili skraćivanje vremena odmora prelaze jedan sat, preslika izvješća kojoj operator mora dodati svoje napomene, pošalje nadležnom tijelo najkasnije 28 dana nakon tog događaja.
OPS 1.1125
Dežurstvo
1. Dežurstvo na aerodromu
1.1. Član posade je na dežurstvu na aerodromu od javljanja na dužnost na uobičajenom mjestu do kraja najavljenog razdoblja dežurstva.
1.2. Dežurstvo na aerodromu uračunava se u potpunosti u izračun ukupnih sati na dužnosti.
1.3. Kada odmah nakon dežurstva na aerodromu slijedi letačka dužnost, odnos između takvog dežurstva na aerodromu i dodijeljene letačke dužnosti uređuje nadležno tijelo. U takvom se slučaju, za potrebe izračuna minimalnog odmora, dežurstvo na aerodromu pribraja vremenu provedenom na dužnosti iz stavka OPS 1.1110 točaka 1.1. i 1.2.
1.4. Ako nakon dežurstva na aerodromu ne slijedi raspored na letačku dužnost, tada nakon njega mora najmanje slijediti vrijeme za odmor, kako ga uređuje nadležno tijelo.
1.5. Za vrijeme dežurstva na aerodromu, operator za člana posade osigurava mirno i ugodno mjesto, koje nije dostupno za javnost.
2. Drugi oblici dežurstva (uključujući dežurstvo u hotelu)
2.1. U skladu s odredbama članka 8., sve ostale oblike dežurstva uređuje nadležno tijelo, uzimajući u obzir sljedeće:
2.1.1. Sve aktivnosti moraju biti unesene u raspored radnog vremena i unaprijed najavljene.
2.1.2. Početak i kraj vremena dežurstva određuje se i najavljuje unaprijed.
2.1.3. Utvrđuje se maksimalno trajanje bilo kojeg dežurstva na mjestu, koje nije specificirano mjesto javljanja na dužnost.
2.1.4. Uzimajući u obzir sadržaje koji su članu posade na raspolaganju za odmor i ostale relevantne čimbenike, određuje se odnos između dežurstva i bilo kojeg rasporeda na letačku dužnost koji proizlazi iz dežurstva.
2.1.5. Mora se utvrditi način na koji se vrijeme provedeno na dežurstvu uvažava pri izračunu kumulativnih sati na dužnosti.
OPS 1.1130
Prehrana
Potrebno je omogućiti priliku za jelo i piće kako bi se izbjeglo bilo kakvo smanjivanje radne sposobnosti člana posade, posebno kada je FDP duži od šest sati.
OPS 1.1135
Evidencije vremena letačke dužnosti, dužnosti i odmora
1. Operator osigurava da evidencija o članu posade sadrži:
(a) |
vrijeme letenja; |
(b) |
početak, trajanje i kraj svakog razdoblja provedenog na dužnosti ili na letačkoj dužnosti; |
(c) |
razdoblja odmora i slobodne dane; |
te da se vodi tako da se osigura sukladnost s ovim pododjeljkom; kopije ovih evidencija stavljaju se na raspolaganje članu posade na zahtjev.
2. Ako evidencija o članu posade, koju sukladno stavku 1. vodi operator, ne obuhvaća sva razdoblja njegove/njezine letačke dužnosti, dužnosti i odmora, dotični član posade mora voditi svoju vlastitu evidenciju o:
(a) |
vremenu letenja; |
(b) |
početku, trajanju i kraju svakog razdoblja provedenog na dužnosti ili na letačkoj dužnosti; i |
(c) |
razdobljima odmora i slobodnim danima. |
3. Član posade mora na zahtjev pokazati svoju evidenciju operatoru koji koristi njegove/njezine usluge, prije nego što započne razdoblje letačke dužnosti.
4. Ove se evidencije čuvaju najmanje 15 kalendarskih mjeseci od datuma posljednjeg relevantnog unosa ili duže, ako se tako zahtijeva u skladu s nacionalnim pravom.
5. Dodatno, operatori posebno čuvaju sva izvješća o slobodnim odlukama zapovjednika zrakoplova o produženim trajanjima letačkih dužnosti, produženim satima letenja i skraćenim trajanjima odmora, najmanje šest mjeseci nakon događaja.
PODODJELJAK R
ZRAČNI PRIJEVOZ OPASNOG TERETA
OPS 1.1145
Općenito
Operator mora ispunjavati primjenjive odredbe iz Tehničkih uputa, bez obzira:
(a) |
obavlja li se let u cijelosti ili djelomično unutar područja države, ili u cijelosti izvan područja države; ili |
(b) |
posjeduje li odobrenje za prijevoz opasnog tereta u skladu sa stavkom OPS 1.1155. |
OPS 1.1150
Terminologija
(a) |
Termini koji se upotrebljavaju u ovome pododjeljku imaju sljedeća značenja:
|
OPS 1.1155
Odobrenje za prijevoz opasnog tereta
(a) |
Operator ne smije prevoziti opasni teret bez odobrenja nadležnog tijela. |
(b) |
Prije izdavanja odobrenja za prijevoz opasnog tereta, operator mora nadležnom tijelu pružiti dokaze da je obavljeno odgovarajuće osposobljavanje, da svi relevantni dokumenti (npr. za rukovanje na zemlji, za prihvat i otpremu zrakoplova, za osposobljavanje) sadrže informacije i upute o opasnim robama te da su uspostavljeni postupci kojima se osigurava sigurno rukovanje opasnim teretom u svim fazama zračnog prijevoza. |
Napomena: |
Uz gore navedeno, primjenjuje se izuzeće ili odobrenje iz stavka OPS 1.1165 podstavka (b) točaka 1. i 2. a uvjeti iz podstavka (b) ne moraju se nužno primjenjivati. |
OPS 1.1160
Područje primjene
Predmeti i tvari koji bi inače bili razvrstani kao opasna roba, ali se na njih ne primjenjuju Tehničke upute u skladu s dijelovima 1. i 8. tih uputa, izuzimaju se od odredaba ovog pododjeljka, pod sljedećim uvjetima:
(a) |
ako se nalaze u zrakoplovu s odobrenjem operatora za pružanje medicinske pomoći pacijentu tijekom leta:
|
(b) |
ako je potrebno da se nalaze u zrakoplovu i u skladu su s relevantnim zahtjevima ili iz operativnih razloga, iako se predmeti i tvari koji su namijenjeni za njihovu zamjenu ili koji su odstranjeni kako bi ih se zamijenilo, moraju prevoziti u zrakoplovu u skladu s Tehničkim uputama; |
(c) |
ako se nalaze se u prtljazi:
|
OPS 1.1165
Ograničenja prijevoza opasnog tereta
(a) |
Operator osigurava da se niti jednim zrakoplovom ne prevoze predmeti i tvari ili druga roba, deklarirani kao opasna roba, koji su u tehničkim uputama, prema imenu ili općenitim opisom, posebno utvrđeni kao zabranjeni za prijevoz u bilo kojim uvjetima. |
(b) |
Operator ne smije prevoziti predmete i tvari ili drugu robu, deklarirane kao opasna roba, koji su u tehničkim uputama utvrđeni kao zabranjeni za prijevoz u uobičajenim okolnostima, ako nisu ispunjeni sljedeći zahtjevi iz tih uputa:
|
OPS 1.1190
Namjerno ostavljeno prazno
OPS 1.1195
Prihvaćanje opasnog tereta
(a) |
Operator ne smije prihvatiti opasni teret, osim ako:
|
(b) |
Operator upotrebljava kontrolnu listu za prihvaćanje koja omogućuje da se provjere svi relevantni detalji i koja je izrađena u takvom obliku koji omogućuje ručno, mehaničko ili računalom unošenje rezultata provjere pri prihvaćanju. |
OPS 1.1200
Pregled za otkrivanje oštećenja, curenja ili onečišćenja
(a) |
Operator osigurava:
|
OPS 1.1205
Uklanjanje onečišćenja
(a) |
Operator osigurava:
|
(b) |
U slučaju nesukladnosti s bilo kojim ograničenjem iz Tehničkih uputa koje se primjenjuje na razinu zračenja ili onečišćenja, |
1. |
operator mora:
|
2. |
operator također, u okviru svojih nadležnosti, mora:
|
OPS 1.1210
Ograničenja pri ukrcavanju
(a) |
Putnička i pilotska kabina. Operator osigurava da se opasan teret ne prevozi u kabini zrakoplova u kojoj se nalaze putnici ili u pilotskoj kabini, osim ako je u tehničkim uputama navedeno drukčije. |
(b) |
Prostori za teret. Operator osigurava da se opasan teret ukrcava, odvaja, sprema i pričvršćuje u zrakoplovu u skladu s tehničkim uputama. |
(c) |
Opasni teret određen za prijevoz isključivo teretnim zrakoplovima. Operator osigurava da se paketi opasnog tereta s etiketom ‚Samo za teretni zrakoplov’ prevoze teretnim zrakoplovima i ukrcavaju kako je navedeno u tehničkim uputama. |
OPS 1.1215
Osiguravanje informacija
(a) |
Informacije za osoblje. Operator mora u operativnom priručniku i/ili drugim odgovarajućim priručnicima osigurati takve informacije koje osoblju omogućuju obavljanje njihovih dužnosti u pogledu prijevoza opasnog tereta, kako je navedeno u Tehničkim uputama, uključujući mjere moje se poduzimaju u hitnim slučajevima povezanim s opasnim teretom. Prema potrebi, ove informacije također mora dati svom pružatelju usluga za prihvat i otpremu zrakoplova (Handling agent). |
(b) |
Informacije za putnike i druge osobe. |
1. |
Operator osigurava objavljivanje informacija u skladu s Tehničkim uputama, kako bi se putnici upozorili na vrste roba koje ne smiju prevoziti u zrakoplovu; i |
2. |
Operator osigurava da se na mjestima prihvaćanja tereta daju obavijesti, koje sadrže informacije o prijevozu opasnih roba. |
(c) |
Informacije za zapovjednika. Operator osigurava:
(Za razdoblje čuvanja dokumenata vidjeti Tablicu 1. Dodatka 1. stavak OPS 1.1065.) |
(d) |
Informacije u slučaju zrakoplovne nezgode ili nesreće. |
1. |
Operator zrakoplova uključenog u zrakoplovnu nezgodu mora na zahtjev dostaviti bilo koje informacije u skladu s u Tehničkim uputama. |
2. |
Operator zrakoplova uključenog u zrakoplovnu nesreću ili ozbiljnu nezgodu mora bez odgađanja dostaviti bilo koje informacije u skladu s Tehničkim uputama. |
3. |
Operator zrakoplova mora u odgovarajuće priručnike i planove za nepredviđene situacije uključiti postupke kojima se omogućuje osiguravanje ovih informacija. |
(e) |
Informiranje u slučaju hitne situacije tijekom leta.
|
OPS 1.1220
Programi osposobljavanja
(a) |
Operator u skladu s Tehničkim uputama uspostavlja i održava programe osposobljavanja osoblja, koje odobrava nadležno tijelo. |
(b) |
Operator mora osigurati da osoblje obavi osposobljavanje, koje je u skladu s njihovim odgovornostima. |
(c) |
Pri zapošljavanju osobe na radno mjesto povezano s prijevozom opasnog tereta, operator mora za nju osigurati provođenje osposobljavanja ili provjeriti da li je takvo osposobljavanje već obavila. |
(d) |
Operator osigurava da sve osoblje koje pohađa osposobljavanje polaže ispit kojim se provjerava razumijevanje njihovih odgovornosti. |
(e) |
Operator osigurava da sve osoblje za koje se zahtijeva osposobljavanje za rad s opasnom robom pohađa periodično osposobljavanje u vremenskim razmacima od najviše dvije godine. |
(f) |
Operator osigurava da se za sve osoblje vodi evidencija o osposobljavanju za rad s opasnom robom, kako se zahtijeva Tehničkim uputama. |
(g) |
Operator osigurava da je osoblje njegovog pružatelja usluga za prihvat i otpremu zrakoplova (Handling Agent) osposobljeno u skladu s Tehničkim uputama. |
OPS 1.1225
Izvješća o nezgodama i nesrećama povezanim s opasnom robom
(a) |
Operator mora o nezgodama i nesrećama povezanim s opasnom robom izvijestiti nadležno tijelo i odgovarajuće nadležno tijelo u državi u kojoj se nesreća ili nezgoda dogodila, kako je predviđeno u Dodatku 1. stavku OPS 1.1225. Prvo se izvješće mora poslati u roku od 72 sata od događaja, osim ako to onemoguće izuzetne okolnosti, i ono sadrži detalje koji su u tom trenutku poznati. Ako je potrebno, mora se čim prije poslati naknadno izvješće o bilo kakvim dodatno utvrđenim informacijama. |
(b) |
Operator mora također izvijestiti nadležno tijelo i odgovarajuće nadležno tijelo u državi u kojoj se nesreća ili nezgoda dogodila o pronalasku neprijavljene ili pogrešno prijavljene opasne robe otkrivene u teretu ili u putničkoj prtljazi, kako je predviđeno u Dodatku 1. stavku OPS 1.1225. Prvo se izvješće mora poslati u roku od 72 sata od otkrića, osim ako to onemoguće izuzetne okolnosti, i ono sadrži detalje koji su u tom trenutku poznati. Ako je potrebno, mora se čim prije poslati naknadno izvješće o bilo kakvim dodatno utvrđenim informacijama. |
Dodatak 1. stavku OPS 1.1225
Izvješća o nezgodama i nesrećama povezanim s opasnom robom
1. |
Operator osigurava izvješćivanje o svim nezgodama i nesrećama povezanim s opasnom robom, bez obzira nalazi li se opasna roba u teretu, pošti, putničkoj prtljazi ili prtljazi članova posade. Izvješćuje se također o pronalasku neprijavljene ili pogrešno prijavljene opasne robe u teretu, pošti ili prtljazi. |
2. |
Prvo se izvješće šalje u roku od 72 sata od događaja, osim ako to onemoguće izuzetne okolnosti. Ono se može poslati na bilo koji način uključujući elektronsku poštu, telefon ili telefaks. Izvješće uključuje podatke koji su u tom trenutku poznati u skladu s točkama iz stavka 3. Ako je potrebno, šalje se što je prije moguće naknadno izvješće sa svim podacima koji u vrijeme podnošenja prvog izvješća nisu bili poznati. Ako je izvješće bilo podneseno usmeno, mora se što je prije moguće dostaviti pisana potvrda. |
3. |
Prvo i bilo koje naknadno izvješće mora biti što preciznije i sadržavati one od sljedećih podataka koji su relevantni:
|
4. |
Izvješću treba priložiti kopije relevantnih dokumenata i bilo kakve snimljene fotografije. |
PODODJELJAK S
ZAŠTITA
OPS 1.1235
Zahtjevi u vezi sa zaštitom
Operator osigurava da je svo odgovarajuće osoblje upoznato s programom nacionalne sigurnosti države operatora i da ispunjava njegove zahtjeve.
OPS 1.1240
Programi osposobljavanja
Operator uspostavlja, održava i obavlja odobrene programe osposobljavanja, koji članovima posade operatora omogućuju poduzimanje odgovarajućih mjera za sprečavanje radnji nezakonitog ometanja, kao što su sabotaža ili otmica zrakoplova, te smanjivanje posljedica takvih događaja, ako do njih dođe, na najmanju moguću mjeru. Program osposobljavanja mora biti usklađen s Nacionalnim programom zaštite zračnog prometa. Svaki član posade mora imati znanje i stručnost u vezi sa svim relevantnim elementima programa osposobljavanja.
OPS 1.1245
Izvješćivanje o radnjama nezakonitog ometanja
Nakon radnje nezakonitog ometanja u zrakoplovu, zapovjednik zrakoplova, ili u njegovoj/njezinoj odsutnosti operator, šalje bez odlaganja izvješće o takvoj radnji lokalnom nadležnom tijelu i nadležnom tijelu države operatora.
OPS 1.1250
Kontrolna lista za postupak pretrage zrakoplova
Operator osigurava da se u zrakoplovu nalazi kontrolna lista postupaka koje treba slijediti pri traženju bombe ili improvizirane eksplozivne naprave (IED) u slučaju sumnje na sabotažu i pri pregledu zrakoplova radi pronalaženja skrivenog oružja, eksploziva i drugih opasnih naprava, kada postoji osnovana sumnja da zrakoplov može biti predmet radnje nezakonitog ometanja. Kontrolna lista mora biti popraćena smjernicama o primjerenim mjerama koje se poduzimaju ako se pronađe bomba ili sumnjivi predmet, kao i informacijama o najmanje opasnom mjestu za smještaj bombe koje je specifično za zrakoplov, ako su takve informacije dobivene od nositelja potvrde za tip.
OPS 1.1255
Zaštita pilotske kabine
(a) |
U svim zrakoplovima koji su opremljeni vratima pilotske kabine, ta se vrata moraju moći zaključati te moraju biti predviđeni ili uspostavljeni načini ili postupci, koji su prihvatljivi nadležnom tijelu, kojima kabinsko osoblje može obavijestiti letačku posadu u slučaju sumnjivih radnji ili kršenja zaštite u putničkoj kabini. |
(b) |
Svi zrakoplovi kojima se prevoze putnici, s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju većom od 45 500 kg ili s najvećim dopuštenim brojem putničkih sjedala većim od 60, moraju biti opremljeni odobrenim vratima na pilotskoj kabini, koja se mogu zaključati i otključati sa svakog pilotskog mjesta i koja su oblikovana tako da ispunjavaju primjenjive retroaktivne operativne zahtjeve plovidbenosti. Konstrukcija ovih vrata ne smije ometati operacije u slučaju nužde, kako se zahtijeva u primjenjivim retroaktivnim operativnim zahtjevima plovidbenosti. |
(c) |
U svim zrakoplovima koji su opremljeni vratima na pilotskoj kabini u skladu s točkom (b):
|
(1) SL L 315, 28.11.2003., str. 1.