11/Sv. 040

HR

Službeni list Europske unije

166

L 097/6

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.04.2007.

(1)

31. svibnja 2006., Komisija je zaprimila pritužbu koja se odnosi na peroksosulfate (persulfate) podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Narodne Republike Kine (NRK) i Tajvana koju je uputilo Europsko vijeće kemijske industrije (CEFIC) (podnositelj pritužbe) na temelju članka 5. Osnovne uredbe u ime proizvođača koji predstavljaju 100 % ukupne proizvodnje persulfata Zajednice.

(2)

Predmetna je pritužba sadržavala dokaze o dampingu i materijalnoj šteti koja iz njega proizlazi, što je smatrano dovoljnim kako bi se opravdalo otvaranje postupka.

(3)

13. srpnja 2006., pokrenut je postupak objavom obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije  (2).

(4)

Komisija je službeno obavijestila o pokretanju postupka proizvođače iz Zajednice koji su podnijeli pritužbu, proizvođače izvoznike u SAD-u, NRK-u i Tajvanu, uvoznike, trgovce, korisnike, dobavljače i udruženjima na koje se odnosi. Zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoja stajališta u pisanom obliku i zahtijevati saslušanje u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(5)

Kako bi se proizvođačima izvoznicima u NRK-u omogućilo podnošenje zahtjeva za primjenom tretmana tržišnog gospodarstva (MET) ili individualnim tretmanom (IT), ako su tako željeli, Komisija je poslala obrasce za pritužbu kineskim proizvođačima izvoznicima za koje se zna da se na njih odnosi i drugim kineskim proizvođačima izvoznicima koji su se prijavili u rokovima navedenima u obavijesti o pokretanju postupka. Šest proizvođača izvoznika zajedno sa svojim povezanim trgovačkim društvima za prodaju, prema potrebi, zatražili su MET na temelju članka 2. stavka 7. Osnovne uredbe, ili IT ako bi ispitni postupak ustanovio da ne zadovoljavaju uvjete za MET.

(6)

S obzirom na naočigled visoki broj proizvođača izvoznika u NRK-u, Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka navela da je moguće da će se tijekom ispitnog postupka provesti odabir uzoraka s ciljem utvrđivanja dampinga i štete u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(7)

Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome treba li provesti odabir uzoraka ili ne te, ako da, odabir uzoraka, svi proizvođači izvoznici u NRK-u zamoljeni su da se prijave Komisiji i dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktivnostima povezanima s predmetnim proizvodom tijekom kalendarske godine 2005.

(8)

Budući da je samo šest proizvođača izvoznika sudjelovalo u ispitnom postupku, odlučeno je da odabir uzoraka nije potreban.

(9)

Upitnici su poslani svim strankama za koje se zna da se to odnosi na njih i svim drugim trgovačkim društvima koja su se prijavila u rokovima navedenima u obavijesti o pokretanju postupka. Šest proizvođača izvoznika u NRK-u, dva u SAD-u i jedan u Tajvanu te jedan proizvođač u analognoj zemlji, Turskoj, dostavili su svoje odgovore. Dva proizvođača iz Zajednice također su dostavili potpuno ispunjene upitnike, a dva su uvoznika surađivala dostavljanjem ispunjenih upitnika. Štoviše, ni jedan korisnik nije odgovorio na upitnik, a ni jedan drugi korisnik nije se javio Komisiji ili joj dostavio bilo kakav podatak tijekom ispitnog postupka.

(10)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđenje dampinga, nanesene štete i interesa Zajednice i izvršila provjeru u poslovnim prostorima sljedećih trgovačkih društava:

(11)

S obzirom na potrebu za uspostavom uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike kojima nije moguće osigurati MET, provjera s ciljem uspostave uobičajene vrijednosti na temelju podataka iz analogne zemlje, u ovom slučaju Turske, održala se u poslovnim prostorijama sljedećeg trgovačkog društva:

Proizvođač u Turskoj

(12)

Ispitni postupak dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2005. do 30. lipnja 2006. (razdoblje ispitnog postupka ili RIP). Ispitivanje trendova koji su važni za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2003. do kraja ispitnog razdoblja (razmatrano razdoblje).

(13)

Predmetni proizvod jesu peroksosulfati (persulfati) podrijetlom iz SAD-a, NRK-a i Tajvana (predmetni proizvod). Predmetni se proizvod uobičajeno prijavljuje prema oznakama KN 2833 40 00 i ex 2842 90 80 (oznake KN od 1. siječnja 2007.)

(14)

Persulfati su bijele, kristalne soli bez mirisa koji se sastoje od četiri glavne vrste: amonij persulfat (NH4)2S2O8, natrij persulfat (Na2S2O8), kalij persulfat (K2S2O8) i kalij monopersulfat (2KHSO5 * KHSO4 * K2SO4).

(15)

Predmetni proizvod koristi se kao inicijator ili kao oksidirajuće sredstvo u brojnim primjenama. Neki primjeri uključuju njegovo korištenje kao inicijatora polimerizacije u proizvodnji polimera, kao sredstvo za jetkanje u proizvodnji tiskanih pločica, u kozmetičkim sredstvima za kosu, kao sredstvo za odstranjivanje štirke iz tekstilnih proizvoda, u proizvodnji papira, kao sredstvo za čišćenje zubi te kao dezinfekcijsko sredstvo.

(16)

Jedan je proizvođač izvoznik iz SAD-a tvrdio da se kalij monopersulfat (KMPS) ne bi trebao smatrati dijelom istog proizvoda budući da ima različit kemijski sastav i strukturu, različitu upotrebu i različite potrošače. Također se tvrdilo da će KMPS prodavati po različitim cjenovnim razinama u odnosu na ostale vrste proizvoda.

(17)

Međutim, ispitni je postupak utvrdio da, unatoč različitim kemijskim sastavima i djelomično različitim namjenama, sve različite vrste predmetnog proizvoda dijele osnovne kemijske i tehničke karakteristike i mogu se koristiti za iste osnovne namjene. Potvrđuje se da se sve vrste ne koriste za sve primjene, ali je utvrđeno da se sve mogu koristiti jedne umjesto drugih za bar neke značajne primjene. Što se tiče različitih cjenovnih razina, podsjeća se da ovo samo ne određuje čine li nekoliko vrsta proizvoda jedan proizvod. Budući da je utvrđeno da sve četiri vrste imaju slične karakteristike i zajedničke krajnje korisnike, ovaj je argument odbačen. Posljedično, smatra se da sve se četiri vrste čine jedan proizvod za potrebe ovog postupka.

(18)

Ispitni je postupak utvrdio da su osnovne fizičke i tehničke karakteristike persulfata koji se proizvodi i prodaje industrija Zajednice u Zajednici, persulfata koji se proizvode i prodaju na domaćim tržištima SAD-a, NRK-a i Tajvana te persulfata koji se uvoze u Zajednicu iz navedenih zemalja, kao i onih koji se proizvode u Turskoj, analognoj zemlji, jednake i da navedeni proizvodi imaju iste namjene.

(19)

Stoga se privremeno zaključuje da su navedeni proizvodi istovjetni u smislu značenja članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(20)

Opća je metodologija navedena u nastavku primijenjena na sve proizvođače izvoznike koji surađuju u SAD-u i Tajvanu, kao i na sve kineske proizvođače izvoznike koji surađuju kojima je odobren MET. Prikaz nalaza o dampingu za svaku od predmetnih zemalja stoga samo opisuje pitanja specifična za svaku zemlju izvoznicu.

(21)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, Komisija je prvo ispitala za svakog izvoznog proizvođača je li domaća prodaja predmetnog proizvoda nezavisnim kupcima reprezentativna, odnosno je li ukupna navedena prodaja jednaka ili veća od 5 % ukupne odgovarajuće izvozne prodaje u Zajednici.

(22)

Komisija je naknadno utvrdila navedene vrste proizvoda koji se prodaju na domaćem tržištu od strane trgovačkih društava s ukupnom reprezentativnom domaćom prodajom, koje su identične ili izravno usporedive s vrstama koje se prodaju kao izvoz u Zajednicu.

(23)

Prodaja na domaćem tržištu konkretne vrste proizvoda smatrala se dovoljno reprezentativnom kada je obujam prodaje navedene vrste proizvoda na domaćem tržištu nezavisnim kupcima tijekom ispitnog postupka iznosio 5 % ili više ukupnog obujma usporedive vrste proizvoda prodanog kao izvoz u Zajednicu.

(24)

Komisija je naknadno ispitala može li se prodaja na domaćem tržištu svih vrsta persulfata prodanih na domaćem tržištu u reprezentativnim količinama od strane svih trgovačkih društava u sve zemlje izvoznice smatrati ostvarenom u redovnom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno tako što je utvrđen udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu za svaku izvezenu vrstu proizvoda na domaćem tržištu tijekom ispitnog postupka, kako slijedi:

(25)

Kada je obujam prodaje vrste proizvoda, prodan po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunatog troška proizvodnje, iznosio više od 80 % ukupnog obujma prodaje navedene vrste, te kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila jednaka trošku proizvodnje ili viša od njega, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni. Navedena je cijena izračunana kao ponderirani prosjek cijena sve prodaje na domaćem tržištu iste vrste ostvarene tijekom RIP-a, bez obzira na to je li navedena prodaja bila profitabilna ili ne.

(26)

Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje navedene vrste, ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila ispod troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunanoj kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo navedene vrste, pod uvjetom da je navedena prodaja iznosila 10 % ili više ukupnog obujma prodaje navedene vrste.

(27)

Kada je obujam profitabilne prodaje bilo koje vrsta proizvoda iznosio manje od 10 % ukupnog obujma prodaje navedene vrste, smatralo se da je navedena određena vrsta prodana u nedostatnim količinama da bi cijena na domaćem tržištu osigurala odgovarajuću osnovu za određivanje uobičajene vrijednosti.

(28)

Kada se cijene na domaćem tržištu određene vrste proizvoda koju je prodao izvozni proizvođač nisu mogle koristiti kako bi se odredila uobičajena vrijednost, morala se primijeniti druga metoda. U skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, Komisija je umjesto toga izračunala izračunanu uobičajenu vrijednost kako slijedi:

(29)

Uobičajena je vrijednost izračunana dodavanjem troškovima proizvodnje izvezenih vrsta svih izvoznika, prilagođenog prema potrebi, razumnog iznosa za prodaju, opće i administrativne troškove (SG&A) i razumne profitne marže.

(30)

U svim slučajevima SG&A i profit utvrđeni su u skladu s metodama navedenima u članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe. Radi toga je Komisija ispitala jesu li nastali SG&A i ostvareni profit svih predmetnih izvoznih proizvođača na domaćem tržištu činili pouzdane podatke.

(31)

U svim slučajevima kada se predmetni proizvod izvozio nezavisnim kupcima u Zajednici, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, tj. na temelju izvoznih cijena koje su plaćene ili su trebale biti plaćene.

(32)

Kada se izvozna prodaja obavljala putem povezanih uvoznika s poslovnim nastanom u Zajednici, izvozna je cijena izračunana, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe, na temelju cijene po kojoj su uvezeni proizvodi prvo ponovno prodani nezavisnom kupcu, odgovarajuće prilagođenoj svim nastalim troškovima između uvoza i ponovne prodaje, kao i razumne marže za SG&A i profit. U tom pogledu korišteni su SG&A povezanih uvoznika. Profitna marža utvrđena je na temelju raspoloživih podataka dobivenih od nepovezanih uvoznika koji surađuju.

(33)

Kada se izvozna prodaja vršila putem povezanih trgovaca s poslovnim nastanom izvan Zajednice, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene prilikom prve ponovne prodaje nezavisnim kupcima u Zajednici.

(34)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijene fco tvornica.

(35)

Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijenu i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(36)

Sukladno članku 2. stavku 11. i članku 12. Osnovne uredbe dampinške marže utvrđene su na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti prema vrsti proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom prema vrsti proizvoda kako je ranije utvrđeno.

(37)

Kako bi se utvrdila dampinška marža za proizvođače izvoznike koji ne surađuju, prvo je utvrđena razina nesuradnje. Radi toga je izvršena usporedba obujma izvoza u Zajednicu koji su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju s ekvivalentnom uvoznom statistikom Eurostata.

(38)

Budući da je razina suradnje u SAD-u i Tajvanu bila visoka (učinkovitost od 100 %) te budući da nije bilo razloga vjerovati da bilo koji proizvođač izvoznik u navedenim državama namjerno nije surađivao, smatralo se primjerenim odrediti preostalu dampinšku maržu za sve proizvođače izvoznike koji ne surađuju u svim predmetnim državama na razini najviše marže koja je uvedena za izvoznike koji surađuju.

(39)

U pogledu NRK-a, razina suradnje ocijenjena na razini države također je bila vrlo visoka (iznad 85 %). Posebna metodologija koja je primijenjena kako bi se utvrdila dampinška marža na razini cijele države za NRK opisana je dolje u tekstu.

(40)

Za oba proizvođača izvoznika koji surađuju, ukupni obujam prodaje na domaćem tržištu istovjetnog proizvoda bio je reprezentativan kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21. Za sve vrste proizvoda uobičajena vrijednost temeljila se na cijenama, koje su nezavisni kupci u SAD-u platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 25. i 26., jer navedena prodaja predstavlja u svim slučajevima 10 % ili više ukupnog volumena prodaje navedene vrste.

(41)

Izvoz jednog od proizvođača izvoznika koji surađuje izvršen je izravno nezavisnim kupcima u Zajednici. Stoga se izvozna cijena za navedenog izvoznika temeljila na cijenama koje su plaćene ili se plaćaju za predmetni proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(42)

Drugi izvoznik svu prodaju u Zajednici obavlja putem povezanog trgovačkog društva u Švicarskoj. Stoga je izvozna cijena utvrđena kako je opisano u uvodnoj izjavi 33.

(43)

Štoviše, značajan dio izvozne prodaje ovog proizvođača izvoznika u SAD-u Zajednici putem njegovog povezanog trgovačkog društva u Švicarskoj ostvaren je s povezanim trgovačkim društvom koje je koristilo predmetni proizvod kao sirovinu u proizvodnji drugog proizvoda koji se ne smatra istovjetnim proizvodom u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(44)

Budući da je ustanovljeno da su cijene koje su utvrđene za poslove između proizvođača izvoznika i njegovog povezanog trgovačkog društva u Zajednici putem njihovog povezanog trgovačkog društva u Švicarskoj pod utjecajem odnosa između navedena tri trgovačka društva, navedene cijene nisu bile pouzdane za određivanje izvozne cijene za navedene poslove.

(45)

Budući da nadalje nije bilo moguće izračunati izvoznu cijenu na temelju cijene prilikom ponovne prodaje povezanog trgovačkog društva nezavisnim kupcima i, budući da predmetni proizvod prolazi značajnu preobrazbu kako bi se dobio konačan proizvod koji proizvodi povezano trgovačko društvo, svi navedeni poslovi koji se odnose na ograničeno korištenje nisu uzeti u obzir prilikom određivanja izvozne cijene.

(46)

Izvršena je usporedba uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena s obzirom na cijene fco tvornica, kako je opisano gore u tekstu, s prilagodbama, prema potrebi, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Prilagodbe su napravljene za popuste, rabate, prijevoz, osiguranje, manipuliranje, utovar i popratne troškove, pakiranje, kredit i uvozne carine.

(47)

Za prodaju koju jedan proizvođač izvoznik ostvari putem svog povezanog trgovca u Švicarskoj, napravljena je prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) Osnovne uredbe. Prilagodba je napravljena na temelju uvećanog iznosa koji je primio povezani trgovac u Švicarskoj, ali se u ovom izračunu stvarni profit povezanog trgovca nije mogao koristiti jer je odnos između proizvođača izvoznika i povezanog trgovca znatno utjecao na transferne cijene. Uvećani je iznos stoga izračunan kao zbroj troškova SG&A koje je imalo povezano trgovačko društvo tijekom RIP-a i razumne profitne marže, koja je utvrđena na 5 % u ovoj fazi, u nedostatku valjanih informacija od nepovezanih trgovačkih društava koja surađuju preuzimajući usporedive funkcije.

(48)

Jedan je proizvođač izvoznik u SAD-u osporio razinu prilagodbe trgovine na temelju članka 2. stavka 10. točke (d) Osnovne uredbe zbog što određena količina prodaje ostvarena na domaćem tržištu navodno nije bila usporediva s njegovom izvoznom prodajom zbog postojanja kategorija kupaca na domaćem tržištu za koje proizvođač izvoznik preuzima različite funkcije. Međutim, ispitni postupak utvrdio je da je navedeni zahtjev neopravdan, utoliko što trgovačko društvo nije dostavilo dokaze koji bi potvrdili navodnu razliku u funkcijama. Štoviše, za navodne razlike u cijenama između kategorija nije utvrđeno da su usklađene u svim vrstama proizvoda. Stoga je zahtjev odbačen.

(49)

Budući da je razina suradnje bila visoka te nije bilo razloga vjerovati da bilo koji proizvođač izvoznik namjerno nije sudjelovao u suradnji, preostala marža koja se primjenjuje na sve druge izvoznike u SAD-u određena je na istoj razini kao i marža određena za proizvođače izvoznike koji surađuju s najvišom dampinškom maržom.

(50)

Dampinške marže, izražene kao postotak uvozne cijene CIF na granici Zajednice, neplaćene carine, privremeno su kako slijedi:

(51)

Na temelju članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima koji se odnose na uvoz podrijetlom iz NRK-a, uobičajena vrijednost određuje se u skladu sa stavcima 1. do 6. spomenutog članka za proizvođače za koje se ustanovi da ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe.

(52)

Ukratko i isključivo za lakše upućivanje, kriteriji MET-a navedeni su u skraćenom obliku dalje u tekstu:

(53)

Šest proizvođača izvoznika zatražilo je MET na temelju članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe i ispunilo je obrazac za odobravanje MET-a za proizvođače izvoznike u zadanom roku. Komisija je tražila i potvrdila u poslovnim prostorijama navedenih trgovačkih društava sve informacije dostavljene u prijavama za MET koje je smatrala potrebnima. Ispitni postupak otkrio je da je MET moguće odobriti trima proizvođačima izvoznicima, dok je drugim trima proizvođačima izvoznicima zahtjev odbačen. Napominje se da za jednog od tri proizvođača izvoznika kojem je odobren MET, ova je odluka podliježe daljnjem ispitivanju kasnijih informacija koje nije bilo moguće u potpunosti ispitati u ovoj fazi, kako je opisano dolje u tekstu. Ako daljnji ispitni postupak potvrdi, navedene informacije mogu dovesti do značajne promjene u činjeničnom stanju na temelju kojeg je MET odobren trgovačkom društvu, utoliko što može utjecati na ispunjavanje kriterija 1. Tablica u nastavku sažima utvrđivanje za tri trgovačka društva kojima nije odobren MET ispunjavaju li pet gore navedenih kriterija:

(54)

Ispitni postupak pokazao je da trgovačka društva 1., 2. i 3. ne ispunjavaju zahtjeve gore navedenih kriterija 1., 2. i 3.

(55)

Naime, sva tri trgovačka društva nisu mogla pokazati da su njihove poslovne odluke donesene kao odgovor na tržišne signale bez značajnog uplitanja države.

(56)

Doista, kod trgovačkog društva 1. utvrđeno je da je većina direktora u upravi, uključujući predsjednika koji ima u vlasništvu značajan udio u trgovačkom društvu, ista kao i prije privatizacije i da je imenovana od strane države. Također je utvrđeno da su članovi Komunističke partije. Štoviše, trgovačko društvo nije moglo dokazati plaćanje udjela tijekom postupka privatizacije. Kod trgovačkog društva 2., koje je osnovano kao poduzeće u vlasništvu države i privatizirano 2000., ispitni postupak pokazao je da su tri člana upravljačkog osoblja, koji su bili na pozicijama prije postupka privatizacije, provodili privatizaciju i da još uvijek kontroliraju glavna tijela za donošenje odluka trgovačkog društva. Za navedene tri osobe utvrđeno je da su članovi Komunističke partije. Štoviše, kod trgovačkog društva 2. utvrđeno je da su dostavili lažne podatke i pogledu vlasništva nad udjelima i postupka privatizacije pri čemu su sakrili značajno uplitanje države. Što se tiče trgovačkog društva 3., postojale su snažne naznake da kapital koji se koristio za osnivanje trgovačkog društva potječe od poduzeća u vlasništvu općine i u kolektivnom vlasništvu kojima je upravljao sadašnji predsjednik Uprave trgovačkog društva, a trgovačko društvo mije moglo objasniti i dokazati porijeklo kapitala.

(57)

Štoviše, financijski izvještaji sva tri trgovačka društva nisu sastavljeni u skladu s IAS-om te su nađeni pokazatelji ozbiljnog nemara prilikom revizije navedenih izvještaja.

(59)

Konačno, utvrđeno je da su poremećaji iz prethodnog sustava bez tržišnoga gospodarstva utjecali na troškove obaju trgovačkih društava, posebno u pogledu troška stečenih prava korištenja zemljišta (trgovačka društva 1. i 3.) ili imovine prenesene tijekom privatizacije (trgovačko društvo 2.).

(59)

U pogledu druga tri izvoznika proizvođača koji surađuju u početku je zaključeno da trgovačka društva zadovoljavaju svih pet kriterija.

(60)

Međutim, nakon objave nalaza zainteresiranim strankama, koje su imale priliku komentirati gore navedene nalaze, industrija Zajednice tvrdila je da MET treba uskratiti dvojici od tri proizvođača izvoznika za koje je predloženo odobrenje MET-a (dalje u tekstu: trgovačko društvo 4. i trgovačko društvo 5.).

(61)

Tvrdili su da je kod trgovačkog društva 4. ustanovljeno uplitanje države u upravljanje i financiranje trgovačkog društva.

(62)

Za trgovačko društvo 5. industrija Zajednice navela je da su naveli manji broj zaposlenika i dovela u pitanje podrijetlo kapitala. Također su doveli u pitanje gubitke koje su ostvarila povezana trgovačka društva.

(63)

U pogledu trgovačkog društva 4., u ovoj fazi nije bilo moguće zaključiti jesu li navedene tvrdnje dovoljan razlog za odbijanje MET-a. Budući da se tvrdnje smatraju ozbiljnima, trenutačno postoji nesigurnost u vezi činjenica na kojima se temelje navedene tvrdnje. Daljnja analiza podataka koje je dostavilo trgovačko društvo, kao i dodatni ispitni postupci nužni su prije donošenja konačne odluke. U navedenim okolnostima, smatralo se primjerenim odobriti MET trgovačkom društvu 4. u ovoj fazi i nastaviti ispitni postupak u vezi s zahtjevom za MET kako ne bi došlo do ometanja prava na obranu zainteresiranih stranaka.

(64)

U pogledu navoda protiv trgovačkog društva 5., navedene su puke pretpostavke. Komisija je potvrdila podatke koje je dostavio ovaj proizvođač izvoznik i zaključila da navedeni navodi nisu argumentirani. Stoga se zadržavaju nalazi Komisije u pogledu ovog trgovačkog društva.

(65)

Po objavi nalaza Komisije, sva tri trgovačka društva kojima je odbijen MET izjavila su da je utvrđenje netočno te da zadovoljavaju svih pet kriterija i da im je, posljedično, trebao biti odobren MET.

(66)

Osobito, trgovačko društvo 1. tvrdilo je da je Komisiji dostavilo dokaz za uplatu u gotovom novcu za udjele i odbacilo bilo kakvo uplitanje države u svoj proces donošenja odluka. Također je tvrdilo da su njegovi financijski izvještaji sastavljeni u skladu s IAS-om te da je trošak prava korištenja zemljišta u skladu s tržišnim vrijednostima.

(67)

Trgovačko društvo 2. tvrdilo je da članstvo u Komunističkoj partiji najvišeg rukovodećeg kadra treba dovesti do zaključka da postoji uplitanje države u proces odlučivanja trgovačkog društva te izjavilo da je dostavilo dokaze o plaćanju udjela tijekom postupka privatizacije. Trgovačko je društvo nadalje tvrdilo da su, usprkos povredi nekoliko standarda IAS-a, njegovi financijski izvještaji u skladu s kineskim računovodstvenim standardima.

(69)

Trgovačko društvo 3. izjavilo je da je kapital za osnivanje trgovačkog društva prikupljen od ostalih trgovačkih društava istog dioničara, da su financijski izvještaji u skladu s IAS-om te da su cijene prava korištenja zemljišta slične cijenama trgovačkih društava na istom području i tržišnim cijenama.

(69)

Komisija je uzela u razmatranje komentare. Međutim, nisu promijenili nalaz da navedenim trima trgovačkim društvima treba odbiti primjenu MET-a.

(70)

Doista, trgovačko društvo 1. je samo tvrdilo da bankovni izvještaji nisu u širokoj upotrebi u Kini, ali nije moglo dostaviti nikakve dokaze da je izvršeno plaćanje dionica prilikom privatizacije. Trgovačko društvo nije osporavalo činjenicu da je rukovodeći kadar trgovačkog društva isti kao i prije privatizacije niti da je predsjednik član Komunističke partije. Činjenica da glavni dioničari nemaju predstavnika u Upravi također nije osporena. Stoga je utvrđeno da trgovačko društvo nije u dovoljnoj mjeri pokazalo da nije izloženo značajnom uplitanju države.

(71)

Štoviše, nisu dostavljeni novi elementi koji bi doveli do odbacivanja nalaza i poduprli tvrdnju da su financijski izvještaji sastavljeni u skladu s IAS-om te da su troškovi prava korištenja zemljišta u skladu s tržišnim uvjetima.

(72)

Trgovačko društvo 2. osporilo je zaključak koji je donijela Komisija, ali nije otklonilo činjenice na kojima se odluka temeljila. Što se tiče postupka privatizacije i plaćanja dionica, trgovačko je društvo tvrdilo da je dostavilo dokaze, ali nije komentiralo činjenicu da su navedeni dokumenti lažni, kao što je priznao glavni direktor tijekom posjete radi provjere. Trgovačko je društvo također potvrdilo da je ključni članovi rukovodećeg kadra članovi Komunističke partije.

(73)

Štoviše, nisu dostavljeni novi elementi koji bi poduprli tvrdnju da su financijski izvještaji sastavljeni u skladu s IAS-om, a trgovačko je društvo samo izjavilo da su u skladu s kineskim računovodstvenim standardima.

(74)

Za trgovačko društvo 3. Komisija i dalje ima dvojbi oko podrijetla kapitala trgovačkog društva. Doista, trgovačko je društvo samo izjavilo da je kapital prikupljen od povezanih trgovačkih društava u vlasništvu predsjednika uprave trgovačkog društva 3. putem zajmova koji su vraćeni u roku od nekoliko mjeseci. Utvrđeno je da novi podaci ne samo da proturječe izjavama koje su predstavnici trgovačkog društva 3. dali tijekom provjere u poslovnim prostorijama trgovačkog društva, pri čemu dokumentirani dokazi nisu stavljeni na raspolaganje za pregled, nego su očigledno manjkavi budući da nema pokazatelja o podrijetlu sredstava kojima su vraćeni navedeni zajmovi.

(75)

Trgovačko je društvo nadalje ponovo ustvrdilo da su njihovi financijski izvještaji sastavljeni u skladu s IAS-om i da se odstupanja utvrđena tijekom ispitnog postupka zapravo mogu uskladiti. Međutim, dostavilo je samo djelomične podatke kao dokaz navedenog usklađivanja koji su se odnosili na manji dio utvrđenih odstupanja. U svakom slučaju, navedeni novi podaci dostavljeni su tek nakon ispitnog postupka i u toliko kasnoj fazi da je provjera bila nepraktična. Štoviše, trgovačko društvo nije dokazalo da je njihova niska cijena prava korištenja zemljišta zapravo tržišna cijena.

(76)

Na navedenom temelju, primjena MET-a odobrena je trima proizvođačima izvoznicima:

(77)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, carina na cijelom području zemlje, ako ikakva, treba se uspostaviti za zemlje obuhvaćene navedenim člankom, osim u slučajevima kada trgovačka društva mogu dokazati da zadovoljavaju sve kriterije određene u člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe te im se, stoga, odobrava individualni tretman („IT”).

(78)

Proizvođači izvoznici kojima nije mogla biti odobrena primjena MET-a također su zatražili IT u slučaju da im primjena MET-a nije odobrena. Međutim, zahtjev trgovačkih društava za individualnim tretmanom također je odbačen budući da nisu ispunila kriterije određene člankom 9. stavkom 5. točkom (b), naime izvozne cijene i količine slobodno su određene i uplitanje države nije bilo toliko da bi dozvolilo izbjegavanje mjera ako bi se pojedinim izvoznicima odobrile različite stope carine.

(79)

Za tri proizvođača izvoznika koji surađuju kojima je odobrena primjena MET-a, ukupni obujam prodaje na domaćem tržištu istovjetnog proizvoda bio je reprezentativan kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21. Za neke vrste proizvoda uobičajena vrijednost temeljila se na cijenama, koje se nezavisni kupci u NRK-u platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 25. i 26., i za vrste proizvoda za koje domaća prodaja nije bila dostatna da bi se smatrala reprezentativnom ili koja nije ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine, uobičajena vrijednost izračunana je kako je opisano u uvodnim izjavama 27. do 30.

(80)

U slučajevima kada je trebalo izračunati uobičajenu vrijednost, marže za SG&A i dobit iz uvodnih izjava 29. i 30. temeljile su se na stvarnim SG&A i dobiti koju su proizvođači izvoznici ostvarili od prodaje na domaćem tržištu tijekom uobičajenog tijeka trgovine istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu, u skladu s člankom 2. stavkom 6. prvim podstavkom Osnovne uredbe.

(81)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, uobičajenu vrijednost za proizvođače izvoznike kojima nije odobrena primjena MET-a treba ustanoviti na temelju cijena na domaćem tržištu ili izračunane uobičajene vrijednosti u analognoj zemlji.

(82)

U obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da namjerava koristiti Japan kao primjerenu analognu zemlju za potrebe određivanja uobičajene vrijednosti, a zainteresirane stranke pozvane su da to komentiraju. Međutim, nije zaprimljen niti jedan komentar.

(83)

Kontaktiralo se sve poznate proizvođače persulfata u Japanu, ali ni jedan nije pristao na suradnju.

(84)

Komisija je nakon toga kontaktirala sve poznate proizvođače persulfata u ostalim zemljama u kojima je imala saznanja da postoje, naime Indiji i Turskoj, i poslala im upitnike. Od indijskih trgovačkih društava koje se kontaktiralo niti jedno nije dostavilo odgovor, dok je jedan proizvođač iz Turske odgovorio na upitnik.

(85)

Komisija je nakon toga ispitala je li Turska razuman izbor za analognu zemlju. Zaključeno je da je Turska, usprkos tome što ima samo jednog proizvođača predmetnog proizvoda, otvoreno tržište s niskom uvoznom carinom i značajnim uvozom iz trećih zemalja. Štoviše, ispitni postupak pokazao je da nema razloga, poput pretjerano visokog troška sirovina ili energije, smatrati da Turska nije primjerena za potrebe određivanja uobičajene vrijednosti.

(86)

Podaci dostavljeni u odgovoru turskog proizvođača koji surađuje provjereni su na licu mjesta i utvrđeno je da su pouzdani i da se na njima može temeljiti uobičajena vrijednost.

(87)

Stoga je privremeno donesen zaključak da je Turska primjerena i razumna analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe.

(88)

Sukladno članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike kojima nije odobrena primjena MET-a utvrđena je na temelju provjerenih podataka dobivenih od proizvođača u analognoj zemlji, odnosno na temelju cijena koje su plaćene ili se plaćaju na turskom tržištu za usporedive vrste proizvoda u skladu s metodologijom navedenom gore u tekstu.

(89)

Budući da je prodaja na domaćem tržištu bila reprezentativna i općenito donosila dobit, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju svih cijena koje su plaćene ili se plaćaju na turskom tržištu za usporedive vrste proizvoda, za prodaju u uobičajenom tijeku trgovine kako je opisano u uvodnim izjavama 25. i 26.

(90)

Svi proizvođači izvoznici koji surađuju ostvarili su izvoznu prodaju u Zajednicu izravno ili nezavisnim kupcima u Zajednici ili putem povezanih ili nepovezanih trgovačkih društava s poslovnim nastanom u NRK-u, u Hong Kongu ili u Zajednici.

(91)

Kada se predmetni proizvod izvozio izravno nezavisnim kupcima i Zajednici, izvozne cijene temeljile su se na cijenama koje su stvarno plaćene ili se plaćaju za predmetni proizvod, u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(92)

Kada je prodaja ostvarena putem povezanog trgovačkog društva u Zajednici, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. Kada je prodaja ostvarena putem povezanog trgovačkog društva izvan Zajednice, izvozna cijena utvrđena je na temelju metode određene uvodnom izjavom 33.

(93)

Prilagodbe su izvršene, prema potrebi, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe, u pogledu prijevoza, osiguranja, manipuliranja i popratnih troškova, pakiranja, kredita, bankovnih naknada i provizija odobrenih u svim slučajevima u kojima je utvrđeno da su opravdani, točni i popraćeni provjerenim dokazima.

(94)

Za prodaju ostvarenu putem povezanih trgovačkih društava, prilagodba je primijenjena u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) Osnovne uredbe, ako se ustanovilo da navedena trgovačka društva obavljaju slične funkcije koje obavlja zastupnik koji radi na proviziju. U tom pogledu, raspodjela SG&A koju je dostavilo povezano trgovačko društvo smatrana je pouzdanom i ta se promjena temeljila na navedenom iznosu SG&A plus profitna marža od 5 %, što je razumna profitna marža u nedostatku bilo kakvih značajnih podataka od nepovezanih uvoznika ili trgovaca koji ne surađuju u Zajednici.

(95)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene pokazala je da je za dva od tri predmetna izvoznika dampinška marža ispod 2 %, odnosno de minimis. Dampinške marže, izražene kao postotak CIF uvozne cijene na granici Zajednice, carina neplaćena, stoga su privremeno kako slijedi:

(96)

Kako bi se izračunala dampinška marža na cijelom području zemlje koja se primjenjuje na sve ostale izvoznike u NRK-u, budući da je suradnja bila na visokoj razini kako je navedeno gore u tekstu, načinjena je usporedba na temelju cijena fco tvornica između ponderirane prosječne izvozne cijene tri proizvođača koji surađuju kojima nije odobrena primjena MET-a,a uobičajena vrijednost izračunana je na temelju podataka u analognoj zemlji.

(97)

Na temelju razine dampinga na cijelom području zemlje privremeno je utvrđena na 102,7 % CIF cijene na granici Zajednice, carina neplaćena.

(98)

Za jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje, ukupni obujam prodaje na domaćem tržištu istovjetnog proizvoda bio je reprezentativan kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21. Za sve vrste proizvoda uobičajena vrijednost stoga se temeljila na cijenama, koje su nezavisni kupci u Tajvanu platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 25. i 26., budući da navedena prodaja predstavlja u svim slučajevima 10 % ili više ukupnog obujma prodaje navedene vrste.

(99)

Izvoz jedinog od proizvođača izvoznika koji surađuje izvršen je izravno nezavisnim kupcima u Zajednici. Stoga se izvozna cijena temeljila na cijenama koje su stvarno plaćene ili se plaćaju za predmetni proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(100)

Izvršena je usporedba uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena s obzirom na cijene fco tvornica, kako je opisano gore u tekstu, s prilagodbama, prema potrebi, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Prilagodbe su napravljene za rabate, prijevoz, osiguranje, manipuliranje, utovar i popratne troškove, pakiranje i troškove kredita.

(101)

Proizvođač izvoznik koji surađuje osporio je razinu trgovinske prilagodbe zbog toga što je određena količina prodaje na domaćem tržištu navodno ostvarena na trgovinskoj razini koja nije usporediva s njegovom izvoznom prodajom. Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da je prijavljena razina trgovine za jednog od glavnih domaćih kupaca pogrešna, što je izazvalo ozbiljne sumnje u pouzdanost klasifikacije kupaca koja je dostavljena kao dokaz navedene razine trgovinske prilagodbe. U svakom slučaju, za navodne razlike u cijenama između kategorija nije utvrđeno da su usklađene u svim vrstama proizvoda tijekom RIP-a i zahtjev je stoga odbačen.

(102)

Proizvođač izvoznik koji sudjeluje osporio je prilagodbu za odstupanja u isplaćenim provizijama, posebno provizijama isplaćenima zastupniku u Tajvanu za prodaju na tajvanskom tržištu. Međutim, tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da, na temelju informacija koje je dostavio proizvođač izvoznik, zastupnik obavlja slične funkcije kao i prodajni odjel proizvođača izvoznika za izvoznu prodaju. Iako je utvrđeno da je izvršeno plaćanje pristojba zastupniku, nije utvrđeno da su utjecale na usporedivost cijena na domaćem tržištu i izvoznih cijena. Stoga je zahtjev odbačen budući da nisu ispunjeni uvjeti određeni u prvom podstavku članka 2. stavka 10. Osnovne uredbe.

(103)

Štoviše, proizvođač izvoznik osporio je prilagodbu za troškove prijevoza nastale na domaćem tržištu. Međutim, trgovačko društvo nije bio u mogućnosti poduprijeti svoj zahtjev, a dostavljeni dokumenti bili su djelomično obmanjujući. Trgovačko je društvo naknadno obaviješteno da se, u svijetlu članka 18. Osnovne uredbe, primjenjuju odredbe o djelomičnoj suradnji. U nedostatku zadovoljavajućeg objašnjenja od trgovačkog društva u pogledu dostavljenih dokumenata, izvršen je regres izračuna dampinga prema raspoloživim činjenicama u pogledu troškova prijevoza na domaćem tržištu. Prilagodba se temeljila na iznosima koje je bilo moguće opravdati računima koji su dobiveni od otpremnika.

(104)

Budući da je razina suradnje bila visoka te nije bilo razloga vjerovati da bilo koji proizvođač izvoznik namjerno nije sudjelovao u suradnji, preostala marža koja se primjenjuje na sve druge izvoznike u Tajvanu određena je na istoj razini kao i marža određena za proizvođače izvoznike koji surađuju.

(105)

Dampinške marže, izražene kao postotak uvozne cijene CIF na granici Zajednice, carina neplaćena, privremeno su kako slijedi:

(106)

Unutar Zajednice istovjetni proizvod proizvode dva proizvođača u Njemačkoj, u čije je ime uložena pritužba i koji su sudjelovali u ispitnom postupku. Tijekom RIP-a njihova je proizvodnja, koja je bila u rasponu od 24 000 do 29 000 tona, predstavljala 100 % proizvodnje Zajednice. Štoviše, smatra se da oba proizvođača predstavljaju industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe. Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da je jedan proizvođač iz Zajednice uvezao predmetni proizvod iz Kine tijekom RIP-a i da ga, stoga, treba izostaviti iz definicije industrije Zajednice. Međutim, kako je također navedeno dolje u tekstu u uvodnoj izjavi 151., razina uvoza bila je niska i ostvarena samo kako bi se zadržalo globalne kupce. Nadalje, budući da su prosječne razine ponovne prodaje bile značajno više od kineskih uvoznih cijena, smatralo se da je uvoz navedenog proizvođača u Zajednici prije bio čin samoobrane od dampinškog uvoza nego šteta koju je prouzročila industrija Zajednice. Stoga se smatralo da navedena dva proizvođača iz Zajednice predstavljaju industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. točke (a) Osnovne uredbe.

(107)

Potrošnja u Zajednici utvrđena je na temelju obujma prodaje na tržištu Zajednice koju su ostvarila dva proizvođača iz Zajednice, uvoza iz predmetnih zemalja i iz ostalih trećih zemalja u okviru važnih oznaka KN u skladu s Eurostat-om te u slučaju Tajvana i SAD-a na temelju stvarnih provjerenih podataka. Što se tiče NRK-a, prijavljeni obujam uvoza koji su ostvarili kineski proizvođači izvoznici koji surađuju nije predstavljao ukupan uvoz iz NRK-a. Nadalje, u pogledu uvoza iz NRK-a, smatralo se da su podaci Eurostata najpouzdaniji izvor informacija za potrebe utvrđivanja ukupne potrošnje Zajednice.

(108)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., predmetni proizvod trenutačno je prijavljen prema oznakama KN 2833 40 00 i ex 2842 90 80. Podaci Eurostata podaci koji se odnose na oznaku KN ex 2842 90 80 obuhvaćaju posebnu vrstu persulfata (monopersulfata) koji se pretežno uvoze iz SAD-a i ostale proizvode poput soli anorganskih kiselina ili peroksokiselina, koji nisu predmetni proizvod. Kako iz navedene široke kategorije proizvoda nije bilo moguće izdvojiti podatke samo za persulfate, smatralo se da podaci o izvozu Eurostata koji se odnose na ovu oznaku KN ne daju pouzdan pregled situacije i stoga ih ne treba koristiti. U svakom slučaju, i kako je navedeno u uvodnoj izjavi 107., korišteni su stvarni provjereni podaci u pogledu SAD-a i Tajvana.

(109)

Na temelju navedenih podataka, utvrđeno je da se u razmatranom razdoblju potrošnja povećala za 7 %.

Tablica 1.

Potrošnja u EU-u (obujam)

(110)

Komisija je ispitivala treba li se uvoz persulfata podrijetlom iz NRK-a, Tajvana i SAD-a ocjenjivati kumulativno u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(111)

Dampinška marža utvrđena u odnosu na uvoz svih predmetnih zemalja bila je iznad praga de minimis kako je definirano u članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe, obujam uvoza iz svih navedenih zemalja nije bio zanemariv u smislu članka 5. stavka 7. Osnovne uredbe, odnosno njihovi tržišni udjeli dostigli su 14,9 %, 5,9 %, odnosno 9,3 % tijekom RIP-a. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 95., dampinška marža za dva proizvođača izvoznika u NRK-u utvrđena je ispod praga de minimis. Iz tog se razloga uvoz navedenih trgovačkih društava nije razmatrao.

(112)

U pogledu uvjeta tržišnog natjecanja, ispitni je postupak pokazao, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., da su persulfati uvezeni iz predmetnih zemalja i presulfati industrije Zajednicu istovjetni u svim svojim osnovnim fizičkim i tehničkim karakteristikama. Također, persulfati podrijetlom iz navedenih država i persulfati koji su proizvedeni i koji se prodaju u Zajednici prodavali su se putem usporedivih prodajnih kanala i pod sličnim komercijalnim uvjetima te su se, stoga, međusobno natjecali. Također je utvrđeno da su izvozne cijene iz NRK-a, Tajvana i SAD-a pokazivale sličan trend tijekom razmatranog razdoblja te značajno snižavale cijene Zajednice.

(113)

U svjetlu gore navedenog, privremeno se smatralo da su svi kriteriji određeni člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe ispunjeni i da uvoz iz predmetnih zemalja treba ispitivati kumulativno.

(114)

Uvoz iz predmetnih zemalja povećao se za 43 % između 2003. i RIP-a. U 2003. navedeni je uvoz iznosio 8 778 tona, dok je tijekom RIP-a dosegao razinu od 12 593 tona. Povećanje uvoza posebno je zabilježeno između 2003. i 2004. budući da je porastao za 31 %.

Tablica 2.

Uvoz iz predmetnih zemalja

(115)

Tržišni udio predmetnih zemalja povećao se između 2003. i RIP-a s 22,6 % na 30,2 %, odnosno za 7,6 postotnih bodova. Porast je posebno zabilježen između 2003. i 2004. kada je narastao za 4,8 postotna boda.

Tablica 3.

Tržišni udio predmetnih zemalja

(116)

Od 2003. do RIP-a, cijene uvoza iz predmetnih zemalja porasle su za 12 %. Tako su se smanjile s 946 EUR po toni u 2003. na 828 EUR po toni u RIP-u.

Tablica 4.

Cijene predmetnog uvoza

(117)

Za utvrđivanje sniženja cijena analizirani su podaci o cijenama koje se odnose na RIP. Relevantne prodajne cijene industrije Zajednice bile su neto cijene nakon odbitka popusta i rabata. Izvršene su prilagodbe navedenih cijena, prema potrebi, na temelju razine cijena fco tvornica, odnosno bez troška vozarina u Zajednici. Uvozne cijene predmetnih zemalja također su bile neto bez popusta i rabata te su prema potrebi prilagođene cijeni CIF granica Zajednice.

(118)

Prodajne cijene industrije Zajednice i uvozne cijene predmetnih zemalja uspoređene su na istoj razini trgovine, naime na razini nezavisnih kupaca na tržištu Zajednice.

(119)

Tijekom RIP-a, ponderirani prosjek marži sniženja cijena, izražen kao postotak prodajnih cijena industrije Zajednice, bio je 30,2 % za tajvanskog izvoznika, 30,3 % za NRK te 7,4 % za SAD. Ukupan ponderirani prosjek marže sniženja cijena za sve predmetne zemlje bio je 22,7 % tijekom RIP-a.

(120)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitivanje učinka dampinških carina na industriju Zajednice uključivalo je evaluaciju svih gospodarskih čimbenika koji imaju utjecaj na situaciju industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja. Iz razloga povjerljivosti, budući da se analiza odnosi samo na dva trgovačka društva, većina se pokazatelja navodi u obliku indeksa ili raspona.

(121)

Obujam proizvodnje industrije Zajednice pokazao je jasno negativno kretanje između 2003. i RIP-a. Dok je između 2003. i 2004. obujam proizvodnje bio stabilan, odjednom se smanjio za 10 % u 2005., a to se kretanje nastavilo i tijekom RIP-a. Iako je iskorištenost kapaciteta bila iznad 70 % tijekom RIP-a, proizvodnja industrije Zajednice ukupno se povećala za 14 % tijekom razmatranog razdoblja.

(122)

Kapacitet proizvodnje ostao je stabilan između 2003 i RIP-a.

(123)

Tablica u nastavku pokazuje rezultate industrije Zajednice u odnosu na njezinu prodaju nezavisnim kupcima u Zajednici.

Tablica 6.

Obujam prodaje, tržišni udjeli, rast i prosječna jedinična cijena u Zajednici

(124)

Obujam prodaje industrije Zajednice postupno se smanjio za 10 % tijekom razmatranog razdoblja. To treba sagledati u svijetlu povećane potrošnje u EZ-u.

(125)

Ukupno, tržišni udio industrije Zajednice kontinuirano se smanjivao za 11 postotnih bodova između 2003. i RIP-a. Smanjenje je posebno izraženo između 2003. i 2004. kada je izgubljeno 7,6 postotnih bodova. Smanjenje obujma prodaje i tržišnih udjela treba sagledati u svijetlu razvoja potrošnje Zajednice koja je narasla za 7 % i porasta uvoza iz predmetnih zemalja tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom istog razdoblja, jedinični troškovi industrije Zajednice porasli su za 5 %. Doista, smanjenje obujma proizvodnje kada su kapaciteti ostali stabilni doveo je do više raspodjele režijskih troškova po jedinici.

(126)

Jedinične prodajne cijene industrije Zajednice također su kontinuirano pale za 8 % tijekom razmatranog razdoblja. Navedeno smanjenje cijena pokazuje da industrija Zajednice nije bila u mogućnosti prenijeti ukupan porast troškova na svoje kupce. Suprotno tome, industrija Zajednice morala je sniziti cijene kako ne bi izgubila više kupaca ili narudžbi.

(127)

Brojke u nastavku predstavljaju obujam zaliha na kraju svakog razdoblja.

Tablica 7.

Zalihe

(128)

Ispitni postupak otkrio je da se zalihe ne mogu smatrati valjanim čimbenikom štete jer je većina proizvodnje izvršena kao odgovor na narudžbe. Iz tog razloga su kretanja zaliha navedena kao informacija. U svakom slučaju, razina zaliha ostala je ukupno prilično stabilna. Smanjila se za 17 % između 2003. i 2004. pa se povećala za 41 % do kraja 2005. te se opet smanjila za 21 % da bi dostigla skoro istu razinu kao u 2003.

(129)

Između 2003. i RIP-a, ulaganja u proizvodnju istovjetnih proizvoda smanjila su se za 45 %. Nakon oštrog pada od 79 % između 2003. i 2004., ostala su na niskoj razini u 2004. Tijekom RIP-a vrijednost investicija povećala se za 27 %, ali je u usporedbi s 2003. ostala na niskoj razini. Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da su ulaganja u zgrade, tvornice i strojeve pretežno ostvarena kako bi se zadržao kapacitet proizvodnje. S obzirom na ranije spomenutu nisku iskorištenost kapaciteta, ulaganja ni u jednom slučaju nisu ostvarena s ciljem povećanja ukupnog kapaciteta proizvodnje.

(130)

Ispitni postupak pokazao je da su se financijski rezultati industrije Zajednice pogoršali, ali nije otkrio da je njegova sposobnost prikupljanja kapitala ozbiljno ugrožena još tijekom razmatranog razdoblja.

(131)

Smanjenje obujma prodaje u kombinaciji s smanjenjem prodajnih cijena između 2003. i RIP-a značajno je utjecao na profitabilnost koju je ostvarila industrija Zajednice, odnosno koja se smanjila za 15,5 postotnih bodova između 2003. i RIP-a. Negativno kretanje posebno je bilo izraženo između 2004. i 2005. kada je profitabilnost pala za više od 10 % bodova. Povrat ukupnog ulaganja izračunan je izražavanjem neto dobiti prije oporezivanja istovjetnog proizvoda kao postotka neto knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine pripisane istovjetnom proizvodu. Ovaj je pokazatelj pratio slično kretanje kao i profitabilnost, značajno se smanjujući tijekom razmatranog razdoblja, što je bilo posebno izraženo između 2004. i 2005. kada je povrat ulaganja pao za 17 postotnih bodova. U pogledu novčanog toka koji je ostvarila industrija Zajednice, uočeno je slično negativno kretanje koje je dovelo do dramatičnog pogoršanja financijskog stanja industrije Zajednice u RIP-u.

(132)

Broj zaposlenih u industriji Zajednice ukupno se smanjio za 13 % djelomično zbog procesa restrukturiranja na početku razmatranog razdoblja. Stoga, iako se ukupan trošak zapošljavanja značajno smanjio, prosječne plaće ostale su stabilne. Smanjenje broja zaposlenih bilo je jednako smanjenju proizvodnje. Kao posljedica toga industrija Zajednice bila je u mogućnosti zadržati jednaku razinu produktivnosti kao u 2003.

(133)

S obzirom na obujam i cijenu dampinškog uvoza, učinak stvarnih marža dampinga ne može se smatrati zanemarivim.

(134)

U prosincu 1995. Vijeće je uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na peroksodisulfate (persulfate) podrijetlom iz NRK-a (3). Navedene su mjere ukinute u travnju 2002. (4) Podaci prikupljeni tijekom ovog ispitnog postupka pokazuju da, iako se popravilo od prethodnih dampinških praksi, stanje industrije Zajednice značajno se pogoršalo nakon 2002. kada su stavljene izvan snage antidampinške pristojbe i kada je dampinški uvoz ponovno ušao na tržište Zajednice.

(135)

Ispitni postupak pokazao je da je, unatoč povećanju potrošnje za 7 %, industrija Zajednice izgubila obujam prodaje (- 10 %) i tržišni udio (- 11 postotnih bodova) tijekom razmatranog razdoblja. Stoga nije imala koristi od rasta tijekom razmatranog razdoblja.

(136)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam dampinškog uvoza persulfata iz predmetnih zemalja značajno se povećao, odnosno za 43 %, i jednako tako, njihovi su tržišni udjeli porasli za 7,6 postotnih bodova i dosegli 30,2 % tržišta Zajednice u RIP-u. U isto vrijeme, cijene navedenih uvoza značajno su se smanjile, dovodeći do smanjenja prodajnih cijena industrije Zajednice u prosjeku za 22,7 %.

(137)

Analiza pokazatelja štete otkrila je da se stanje industrije Zajednice značajno pogoršalo tijekom razmatranog razdoblja. Svi pokazatelji štete slijede negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Osobito, kako ne bi izgubila veći tržišni udio i kako bi zadržala proizvodnju na razumnom razini, industrija Zajednice nije imala druge mogućnosti nego slijediti razine cijena određene dampinškim uvozom, odnosno sniziti svoje cijene za 8 % između 2003. i RIP-a. Ovo je uzrokovalo značajan pad profitabilnosti u razmatranom razdoblju. Štoviše, industrija Zajednice nije mogla prebaciti porast troškova svojim kupcima i njihovo se financijsko stanje značajno pogoršalo tijekom razmatranog perioda.

(138)

Smanjenje obujma prodaje također je ukazivalo na to da industrija Zajednice ne može imati koristi od povećane potražnje na tržištu persulfata.

(139)

S obzirom na gore navedeno, privremeno se zaključuje da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(140)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne uredbe, Komisija je ispitivala je li dampinški uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država, NRK-a i Tajvana uzrokovao štetu industriji Zajednice u mjeri koja se može smatrati materijalnom. Poznati čimbenici osim dampinškog uvoza, koji su u isto vrijeme mogli uzrokovati štetu industriji Zajednice, također su ispitivani kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su uzrokovali ti čimbenici ne pripiše dampinškom uvozu.

(141)

Uvoz iz predmetnih zemalja značajno se povećao za 43 % u pogledu obujma te za 7,6 postotnih bodova u pogledu tržišnog udjela. U isto vrijeme tržišni udio industrije Zajednice smanjio se za oko 11 postotnih bodova. Prosječna jedinična prodajna cijena uvoza iz predmetnih zemalja smanjila se za 12 %, što je uzrokovalo smanjenje prosječnih cijena industrije Zajednice za 22,7 % u prosjeku u RIP-u. Značajno povećanje obujma izvoza iz predmetnih zemalja i tržišnog udjela tijekom razmatranog razdoblja, po cijenama koje su bile značajno niže od cijena industrije Zajednice, odvijao se usporedno s očitim pogoršanjem ukupnog financijskog stanja industrije Zajednice tijekom istog razdoblja. To je pogoršanje vidljivo posebno u pogledu prodajnih cijena, profitabilnosti, povrata ulaganja, novčanog toka i zapošljavanja.

(142)

Analiza učinka dampinškog uvoza pokazala je da je cijena važan element tržišnog natjecanja budući da pitanje kvalitete nema značajnu ulogu. Treba napomenuti da su cijene dampinškog uvoza bile značajno niže od cijena industrije Zajednice te cijena izvoznika ostalih trećih zemalja.

(143)

Stoga se privremeno zaključuje da je pritisak koji je izvršio predmetni uvoz, koji je povećao njihov obujam i tržišni udio od 2003. i nadalje, i koji je ostvaren po vrlo niskim i dampinškim cijenama, imao odlučujuću ulogu u pogoršanju financijskog stanja industrije Zajednice.

(144)

Prema podacima Eurostata prikupljenima tijekom ispitnog postupka, glavna je treća zemlja iz koje se uvoze persulfati Turska s tržišnim udjelom od 3 % tijekom RIP-a. Druga je, manja zemlja izvoznica Japan s obujmom uvoza blizu 0 %.

(145)

Uvoz podrijetlom iz trećih zemalja osim NRK-a, SAD-a i Tajvana smanjio se za 8 %, s 2 466 tona u 2003. na 2 262 tone tijekom RIP-a. Slijedom toga, njihov je tržišni udio ukupno pao sa 6,3 % u 2003. na 5,4 % u RIP-u.

(146)

Izvoz iz Turske iznosio je 2 161 tona u 2003. i smanjio se u razmatranom razdoblju za 42 % na 1 247 tona u RIP-u i dosegao tržišni udio od 3 %. Iako je uvoz iz Turske ostvaren po nižim cijenama od prodajnih cijena industrije Zajednice, nije se smatralo da njihov ograničeni tržišni udio, koji se postupno smanjivao, ima negativan učinak na stanje industrije Zajednice.

(147)

Što se tiče uvoza iz ostalih trećih zemalja, Eurostatova statistika pokazuje vrlo niske razine uvoza, odnosno 304 tone u 2003. što je poraslo do 1 015 tona u RIP-u. Usprkos ovom rastu, razina navedenog uvoza ostaje blizu praga de minimis, predstavljajući samo 2,4 % potrošnje Zajednice u RIP-u. Nadalje, cijene navedenog uvoza bile su značajno više od cijena iz predmetnih zemalja i Turske. Stoga se zaključuje da navedeni uvoz nije imao značajnog učinka na stanje industrije Zajednice.

(148)

Stoga se može privremeno zaključiti da uvoz iz drugih zemalja osim NRK-a, SAD-a i Tajvana nije doprinio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(149)

Izvoz persulfata industrije Zajednice izvan Zajednice smanjivao se tijekom razmatranog razdoblja (za 13 %). Jednako tako, izvozne cijene industrije Zajednice smanjile su se tijekom razmatranog razdoblja za 9 %. Međutim, navedeni je izvoz predstavljao samo 6 % ukupne prodaje industrije Zajednice nepovezanim strankama u RIP-u i stoga je zaključeno da nije imao značajnog utjecaja na materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(159)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 95. za dva proizvođača izvoznika dampinška je marža određena ispod praga de minimis. Iz tog se razloga uvoz navedenih trgovačkih društava nije razmatrao prilikom analize štete navedene gore u tekstu. Umjesto toga ispitivalo se je li navedeni uvoz mogao uzrokovati materijalnu štetu koja je nanesena industriji Zajednice. Međutim, s obzirom na ograničeni obujam navedenog uvoza, koji je dosegao tržišni udio od 6,9 % tijekom RIP-a, smatralo se da nedampinški uvoz nije mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete uzrokovane industriji Zajednice.

(151)

Jedan je proizvođač iz Zajednice uvezao predmetni proizvod iz svog povezanog trgovačkog društva u NRK-u i ponovo ga prodao na tržištu Zajednice. Iako su cijene ponovne prodaje zaista smanjivale cijene industrije Zajednice, treba napomenuti da je obujam kineskog uvoza predstavljao samo manji dio ukupnog uvoza iz NRK-a (manje od 4 %) Nadalje, navedeni uvoz ostvaren je samo kako bi se zadržali globalni kupci koji bi u drugom slučaju kupili predmetni proizvod od kineskih dobavljača po dampinškim cijenama. Nadalje, cijena ponovne prodaje na tržištu Zajednice u prosjeku je bila značajno viša od uvoznih cijena ostalih kineskih proizvođača izvoznika. Stoga je zaključeno da uvoz industrije Zajednice predmetnog proizvoda iz NRK-a nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete uzrokovane industriji Zajednice.

(152)

Vremensko preklapanje porasta dampinškog uvoza iz NRK-a, SAD-a i Tajvana, porasta njihovog tržišnog udjela i utvrđenog snižavanja cijena s jedne strane, i očitog pogoršanja stanja industrije Zajednice s druge, dovelo je do zaključka da je dampinški uvoz uzrokovao materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe. Osobito, industrija Zajednice morala je sniziti svoje prodajne cijene na tržištu Zajednice zbog cjenovnog pritiska na dampinški uvoz. Stoga se ukupni porast troškova nije mogao prebaciti na kupce pa se profitna marža značajno smanjila s drastičnim učinkom na ukupno financijsko stanje industrije Zajednice. Mogući učinci ostalih čimbenika, pretežno uvoza iz ostalih trećih zemalja, nedampinškog uvoza podrijetlom iz NRK-a, izvoz industrije Zajednice i kretanje troškova, analizirani su, ali je ustanovljeno da nisu presudni razlozi za štetu prouzročenu industriji Zajednice.

(153)

Na temelju gore navedene analize, koja je ispravno prepoznala razliku i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Zajednice od štetnog utjecaja dampinškog uvoza, privremeno je zaključeno da je uvoz persulfata iz NRK-a, SAD-a i Tajvana uzrokovao materijalnu štetu industrije Zajednice u smislu člana 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(154)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitivalo se postoje li, usprkos zaključku o štetnom uvozu, utemeljeni razlozi za zaključak da u ovom slučaju usvajanje mjera nije u interesu Zajednice. U tom pogledu treba razmotriti vjerojatni utjecaj mogućih mjera na sve stranke uključene u postupak i posljedice nepoduzimanja mjera.

(155)

Kako bi se procijenio vjerojatni utjecaj uvođenja ili neuvođenja mjera, zatraženi su podaci od svih zainteresiranih stranaka za koje se znalo da bi se mjere na njih odnosile ili koje su se javile. Na toj je osnovi Komisija poslala upitnike industriji Zajednice, 12 nepovezanih uvoznika i 11 korisnika.

(156)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 9., dva proizvođača industrije Zajednice koji su uložili prigovor i dva nepovezana uvoznika odgovorili su na upitnik.

(157)

Štetno stanje industrije Zajednice uzrokovano je poteškoćama u nadmetanju s dampinškim uvozom niskih cijena.

(158)

Očekuje se da će uvođenje mjera spriječiti daljnje poremećaje na tržištu, suzbijanje cijena i vratiti pošteno tržišno natjecanje. Tada bi industrija Zajednice mogla povećati obujam prodaje i vratiti tržišni udio i, na taj način, ostvariti bolju ekonomiju razmjera, ostvarujući potrebnu razinu dobiti za poboljšanje financijskog stanja industrije, te omogućiti stalna ulaganja u svoje proizvodne kapacitete koja bi jamčila opstanak industrije Zajednice.

(159)

U suprotnom, ako antidampinške mjere ne bi bile uvedene, nastavilo bi se pogoršanje stanja industrije Zajednice. Industrija Zajednice posebno je obilježena gubitkom prihoda zbog niskih cijena, smanjenja tržišnog udjela i značajnog pada dobiti. Doista, s obzirom na smanjenje prihoda i značajno pogoršanog kretanja tijekom RIP-a, najvjerojatnije je da će se financijsko stanje industrije Zajednice dalje pogoršavati u odsustvu bilo kakvih mjera. To bi u konačnici dovelo do rezova u proizvodnji koji bi prijetili zapošljavanju i ulaganjima u Zajednici. To je posebno točno budući da je europsko tržište danas jedno od nekoliko tržišta koja su preostala predmetnim zemljama nakon uvođenja antidampinških pristojba na persulfate iz Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Zatvaranjem proizvodnje Zajednice korisnici persulfata postali bi ovisniji o dobavljačima izvan Zajednice.

(160)

Slijedom toga, privremeno se zaključuje da bi uvođenje antidampinških mjera omogućilo industriji Zajednice da se oporavi od pretrpljenog štetnog dampinga i da bi, stoga, bilo u interesu industrije Zajednice.

(161)

Komisija je poslala upitnike svim poznatim uvoznicima/trgovcima. Što se tiče uvoznika, samo su dva uvoznika dostavila odgovor na upitnik. Međutim, obujam predmetnog proizvoda koji uvoze navedena dva uvoznika predstavlja 18,9 % ukupnog uvoza u Zajednicu i 6,7 % potrošnje Zajednice.

(162)

Treba napomenuti da su navedenim uvoznicima jedini izvor opskrbe tijekom RIP-a bile predmetne zemlja (SAD i Tajvan) i oni su, stoga, tvrdili da bi uvođenje antidampinške pristojbe imalo značajan utjecaj na njihovo financijsko stanje.

(163)

Međutim, na temelju podataka koje su dostavili predmetni uvoznici, ustanovljeno je da je udio uvoza persulfata u ukupnom prometu društva predstavljao samo zanemariv dio, odnosno između 0,03 % i 1,3 % tijekom RIP-a. Stoga, iako nije zanijekano da uvođenje antidampinške pristojbe može imati određeni utjecaj na navedena trgovačka društva, taj je utjecaj općenito zanemariv.

(164)

Nadalje, razumno je očekivati da je bilo kakvo povećanje cijena moguće bar djelomično prenijeti na kupce zbog činjenice da, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 166., persulfati čine u većini slučajeva samo dio ukupnog troška navedenih kupaca. Konačno, treba napomenuti da su raspoloživi ostali izvori opskrbe poput Turske, Japana, kao i onih dijelova kineskog izvoza koji ne podliježu nikakvoj antidampinškoj pristojbi.

(165)

Komisija je poslala upitnike na svih jedanaest poznatih korisnika u Zajednici. Niti jedan od navedenih korisnika nije odgovorio na upitnik. Ni jedan drugi korisnik nije Komisiji dostavio bilo kakve podatke ili se javio tijekom ispitnog postupka.

(166)

Nije bilo nikakvog pokazatelja o znatnijem učinku na interese korisnika. Doista, na temelju raspoloživih podataka, persulfati, u većini slučajeva, čine samo manji dio ukupnog troška proizvodnje i učinak antidampinških pristojba bio bi zanemariv.

(167)

Uzimajući u obzir sve gore navedene čimbenike, zaključuje se da uvođenje mjera ne bi imalo značajan negativni učinak, ako ikakav, na stanje korisnika i uvoznika predmetnog proizvoda. Na toj se osnovi privremeno zaključuje da nema utemeljenih razloga za neuvođenje antidampinških mjera.

(168)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, uzrokovane štete, uzročnosti i interesa Zajednice, potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koju industriji Zajednice uzrokuje dampinški uvoz.

(169)

Mjere treba uvesti na razini dovoljnoj za uklanjanje štete koju je uzrokovao navedeni uvoz bez prekoračenja utvrđene dampinške marže. Kod izračuna iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, smatralo se da bi sve mjere trebale omogućiti industriji Zajednice da pokrije troškove proizvodnje i da općenito ostvari dobit prije oporezivanja koju industrija ove vrste u sektoru može razumno ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno u odsustvu dampinškog uvoza, od prodaje istovjetnog proizvoda u Zajednici. Profitna marža prije oporezivanja za proizvođače koja se koristila prilikom izračuna bila je 12 % na temelju pritužbe i potvrđena je tijekom ovog ispitnog postupka. Stvarna dobit koju je ostvarila industrija Zajednice u 2003. i 2004., kao i tijekom godina koje se prethodile razmatranom razdoblju, nikad nije bila ispod navedene referentne razine.

(170)

Potrebno povećanje cijene tada je utvrđeno na temelju usporedbe ponderiranog prosjeka uvozne cijene, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena (vidjeti uvodne izjave 117. i 119. gore u tekstu), s neštetnom cijenom proizvoda koje je prodala industrija Zajednice na tržištu Zajednice. Neštetna cijena izračunana je tako da se prodajna cijena industrije prilagodila stvarnom gubitku, odnosno stvarnoj dobiti ostvarenoj tijekom RIP-a i dodavala profitna marža navedena gore u tekstu. Sve razlike koje su posljedica navedene usporedbe izražene su kao postotak ukupne uvozne vrijednosti CIF.

(171)

Navedene su razlike bile za kineske proizvođače izvoznike koji surađuju kojima je odobren MET iznad utvrđenih dampinških marži. Kako bi se izračunala razina uklanjanja štete na cijelom području zemlje za sve ostale izvoznike u NRK-u, trebalo bi naglasiti da je razina suradnje bila visoka. Stoga je marža štete izračunana kao razlika ponderiranog prosjeka uvoznih cijena CIF trgovačkih društava kojima nije odobren MET i neštetne cijene kako je izračunano gore u tekstu. U slučaju SAD-a, razina uklanjanja štete bila je ispod dampinške marže utvrđene za proizvođače izvoznike, dok je za Tajvan razina uklanjanja štete bila iznad utvrđene dampinške marže.

(172)

U svijetlu gore navedenog smatra se da privremenu antidampinšku pristojbu treba uvesti na razini utvrđene antidampinške marže, ali ona ne treba biti viša od marže štete izračunane gore u tekstu u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(173)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva koje su navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te carinske stope (za razliku od preostalih carina koje se primjenjuju na razini „sva ostala trgovačka društva” u SAD-u i Tajvanu i carina na području cijele zemlje koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva” u NRK-u) primjenjuju se tako isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje i koje proizvode ta trgovačka društva, odnosno spomenuti specifični pravni subjekti. Uvezeni proizvodi koje proizvodi bilo koje drugo trgovačko društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ovog dokumenta sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koje se posebno spominju, ne mogu se okoristiti tim stopama i podliježu carinskoj stopi koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(174)

Svaki zahtjev kojim se traži primjena ovih stopa antidampinških pristojba za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog tijela) upućuje se bez odlaganja Komisiji (5) sa svim relevantnim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog tijela. U slučaju potrebe, a nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, Komisija će primjereno izmijeniti Uredbu tako što će se popuniti popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne carinske stope.

(175)

Na temelju gore navedenog, privremene su carinske stope:

(176)

Kako bi se rizik izbjegavanja mjera sveo na najmanju moguću razinu zbog velike razlike u carinskim stopama u pogledu proizvođača izvoznika iz NRK-a, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena antidampinških pristojba. Samo uvoz predmetnog proizvoda koji je proizveo odgovarajući proizvođač izvoznik u NRK-u može se okoristiti posebnom dampinškom maržom izračunanom za predmetnog proizvođača. Te posebne mjere, koje se odnose samo na trgovačka društva u NRK-u kojima je uvedena individualna carinska stopa, uključuju sljedeće:

(177)

Dostavljanje carinskim tijelima država članica valjane račune koja koji mora biti u skladu sa zahtjevima propisanima u Prilogu ovoj Uredbi. Uvoz koji ne prati takav račun mora podlijegati preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sva ostala trgovačka društva u NRK.

(178)

Dođe li do značajnog povećanja obujma uvoza koji ostvaruju trgovačka društva u NRK-u koja imaju koristi od niskih individualnih carinskih stopa nakon uvođenja antidampinških mjera, može se smatrati da sam porast obujma predstavlja promjenu strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. Osnovne uredbe. U takvim okolnostima, i pod uvjetom da su ispunjeni svi ostali uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera. Taj ispitni postupak može, inter alia, ispitivati potrebu za ukidanjem individualnih carinskih stopa te posljedično uvođenje carine na cijelom području zemlje ili preostale carine.

(179)

Radi dobrog upravljanja potrebno je odrediti razdoblje unutar kojeg zainteresirane stranke, koje su se javile u roku navedenom u obavijesti o pokretanju postupka, mogu u pisanom obliku izraziti svoja stajališta i zatražiti saslušanje. Nadalje, treba naglasiti da su nalazi u vezi s uvođenjem antidampinških pristojba za potrebe ove Uredbe privremeni i mogu se ponovo razmatrati za potrebe konačne pristojbe,

(1)

Ime i funkcija službene osobe trgovačkog društva koji izdaje račun.

(2)

Sljedeća izjava: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je [obujam] persulfata koji se prodaje kao izvoz u Europsku zajednicu obuhvaćen ovim računom proizvelo [naziv i adresa trgovačkog društva] [dodatna oznaka TARIC] u Narodnoj Republici Kini. Izjavljujem da su podaci u ovom računu potpuni i ispravni.”