Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32006R1899

Uredba (EZ) br. 1899/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 o usklađivanju tehničkih uvjeta i upravnih postupaka u području civilnog zrakoplovstva Tekst značajan za EGP

SL L 377, 27.12.2006, pp. 1–175 (ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, SK, SL, FI, SV)

⏵Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (BG, RO, HR)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2006/1899/oj

07/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

63


32006R1899


L 377/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

12.12.2006.


UREDBA (EZ) br. 1899/2006 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 12. prosinca 2006.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 o usklađivanju tehničkih uvjeta i upravnih postupaka u području civilnog zrakoplovstva

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 80. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Uredba (EEZ) br. 3922/91 (3) predviđa opće sigurnosne standarde navedene u Prilogu II. toj Uredbi osobito u odnosu na izgled, izradu, djelovanje i održavanje zrakoplova, kao i osoba i organizacija koje su uključene u te zadatke. Ti se usklađeni sigurnosni standardi primjenjuju na sve zrakoplove kojima upravljaju zračni prijevoznici u Zajednici, bez obzira je li takav zrakoplov registriran u državi članici ili u trećoj zemlji.

(2)

Članak 4. stavak 1. te Uredbe zahtijeva donošenje zajedničkih tehničkih uvjeta i upravnih postupaka, na temelju članka 80. stavka 2. Ugovora, za područja koja se ne navode u Prilogu II. toj Uredbi.

(3)

Članak 9. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2407/92 od 23. srpnja 1992. o izdavanju dozvola za zračne prijevoznike (4) predviđa da je izdavanje i valjanost radnih dozvola u svako vrijeme ovisno o tome posjeduje li zračni prijevoznik važeću svjedodžbu o sposobnosti zračnog prijevoza, u kojoj se navode djelatnosti koje pokriva radna dozvola i koja je u skladu s kriterijima koji će se utvrditi očekivanom uredbom. Potrebno je utvrditi navedene kriterije.

(4)

Zajedničke zrakoplovne vlasti (JAA) donijele su niz usklađenih pravila za komercijalni zračni prijevoz zrakoplovima, nazvanih Zajednički zrakoplovni propisi – Operacije u komercijalnom zračnom prijevozu (zrakoplovi) (JAR-OPS 1), s izmjenama. Ta pravila (Izmjene 8. od 1. siječnja 2005.) predviđaju najmanju razinu sigurnosnih uvjeta i stoga predstavljaju dobru osnovu za zakonodavstvo Zajednice koje pokriva područje djelovanja zrakoplova. Bilo je potrebno promijeniti JAR-OPS 1 radi usklađivanja sa zakonodavstvom i politikama Zajednice, vodeći računa o njegovim različitim primjenama u gospodarskom i socijalnom području. Taj se novi tekst ne može uvesti u pravo Europske zajednice jednostavnim pozivanjem na JAR-OPS 1. u Uredbi (EEZ) br. 3922/91. Stoga toj Uredbi treba dodati novi Prilog koji sadrži zajednička pravila.

(5)

Zračnim je prijevoznicima potrebno dati dovoljno mogućnosti za prilagodbu nepredviđenim hitnim operativnim okolnostima ili operativnim potrebama ograničenog trajanja ili da dokažu da mogu doseći jednaku razinu sigurnosti drugim sredstvima osim primjenom zajedničkih pravila navedenih u Prilogu (u daljnjem tekstu: „Prilog III.”). Države članice bi stoga trebale biti ovlaštene za dodjelu izuzeća ili uvođenje izmjena zajedničkih tehničkih uvjeta i upravnih postupaka. S obzirom na to da bi neka izuzeća i izmjene, u određenim slučajevima, mogli dovesti u pitanje zajedničke sigurnosne standarde ili stvoriti nesklad na tržištu, potrebno je njihovo područje strogo ograničiti, a njihovo dodjeljivanje treba podlijegati primjerenom nadzoru Zajednice. U vezi s tim, Komisija bi trebala biti ovlaštena za poduzimanje sigurnosnih mjera.

(6)

Postoje jasno određeni slučajevi u kojima bi državama članicama trebalo dozvoliti da donesu ili zadrže nacionalne odredbe u vezi s ograničenjima vremena letenja i radnog vremena i uvjetima za odmor, pod uvjetom da su ispunjeni zajednički utvrđeni postupci i dok se ne utvrde pravila Zajednice na temelju znanstvenih činjenica i najbolje prakse.

(7)

Svrha ove Uredbe jest utvrditi usklađene sigurnosne standarde visoke razine, uključujući u području ograničenja letenja i radnog vremena te vremena odmora. U nekim državama članicama postoje kolektivni ugovori o radu i/ili zakonodavstvo koje predviđa bolje uvjete u vezi s radim uvjetima za posadu. Ništa iz ove Uredbe ne smije se tumačiti kao ograničavanje mogućnosti za sklapanje ili održavanje tih ugovora. Državama članicama dozvoljeno je zadržati zakonodavstvo koje sadrži povoljnije odredbe od onih koje su utvrđene ovom Uredbom.

(8)

Odredbe Uredbe (EEZ) br. 3922/91, koje se odnose na postupke odbora, treba prilagoditi uzimajući u obzir Odluku Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (5).

(9)

Odredbe Uredbe (EEZ) br. 3922/91, koje se odnose na njezino područje primjene, treba prilagoditi uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1592/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2002. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (6), kao i njezina provedbena pravila koja su utvrđena Uredbom Komisije (EZ) br. 1702/2003 od 24. rujna 2003., o utvrđivanju provedbenih pravila za certifikaciju plovidbenosti i ekološku certifikaciju zrakoplova i s njima povezanih proizvoda, dijelova i uređaja te za certifikaciju projektnih i proizvodnih organizacija (7) te Uredbu Komisije (EZ) br. 2042/2003 od 20. studenoga 2003. o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, te o odobravanju organizacija i osoblja uključenih u te poslove (8).

(10)

Ova Uredba, posebno odredbe o ograničenju vremena letenja i radnom vremenu i uvjetima za odmor, kako su navedeni u pododjeljku Q Priloga III., uzima u obzir ograničenja i minimum standarda utvrđenih Direktivom 2000/79/EZ (9). Potrebno je uvijek poštovati ograničenja navedena tom Direktivom s obzirom na mobilne radnike u civilnom zrakoplovstvu. Odredbe pododjeljka Q Priloga III. i ostale odredbe koje su odobrene sukladno ovoj Uredbi ne bi ni u kojim okolnostima trebale biti šire i na taj način tim radnicima pružati slabiju zaštitu.

(11)

Države bi članice trebale moći nastaviti s primjenom nacionalnih odredaba o ograničenjima vremena letenja i radnog vremena i uvjeta za odmor za članove posade, pod uvjetom da su ograničenja koja se određuju takvim nacionalnim odredbama ispod najvećih ograničenja i iznad najmanjih ograničenja utvrđenih pododjeljkom Q Priloga III.

(12)

Države bi članice također trebale moći nastaviti s primjenom nacionalnih odredaba o ograničenjima vremena letenja i radnog vremena i uvjeta za odmor za članove posade u područjima koja trenutno nisu obuhvaćena pododjeljkom Q Priloga III., npr. najduže dnevno dozvoljeno razdoblje letenja za operacije s jednim pilotom i hitne medicinske operacije te odredbe koje se odnose na smanjenje trajanja letačke dužnosti ili povećavanje vremena za odmor kada se prelazi više vremenskih zona.

(13)

Potrebno je obaviti znanstvenu i medicinsku procjenu odredaba o ograničenjima vremena letenja i radnog vremena i uvjetima za odmor i, ako je bitno, odredaba o kabinskoj posadi, u roku od dvije godine nakon što ova Uredba stupi na snagu.

(14)

Ova Uredba ne bi trebala utjecati na primjenu odredaba o provjerama utvrđenih Čikaškom konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. i Direktivom 2004/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o sigurnosti zrakoplova trećih zemalja koji koriste zračne luke Zajednice (10).

(15)

Kraljevina Španjolska i Ujedinjena Kraljevina zajedničkom su deklaracijom ministara vanjskih poslova tih dviju zemalja, u Londonu 2. prosinca 1987., postigli dogovor radi jače suradnje u vezi s uporabom zračne luke Gibraltar. Ti dogovori tek trebaju stupiti na snagu.

(16)

Stoga je potrebno Uredbu (EEZ) br. 3922/91 izmijeniti s time u skladu,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EEZ) br. 3922/91 mijenja se kako slijedi:

1.

sljedeća se uvodna izjava umeće odmah nakon devete uvodne izjave:

„Primjena odredaba koje se odnose na ograničenja vremena letenja i radnog vremena može rezultirati značajnim poremećajem spiska poduzetnika čiji se operativni modeli isključivo temelje na noćnim letovima. Komisija bi trebala, na temelju dokaza koje podastiru dotične stranke, provesti procjenu i predložiti prilagodbu odredaba koje se odnose na ograničenja vremena letenja i radnog vremena, da bi se uvažili ovi specijalni operativni modeli.”;

2.

sljedeće se uvodne izjave umeću odmah nakon desete uvodne izjave:

„Europska bi agencija za sigurnost zračnog prometa do 16. siječnja 2009. trebala završiti potpunu znanstvenu i medicinsku procjenu pododjeljka Q i, po potrebi, pododjeljka O Priloga III. Na temelju rezultata te procjene, u skladu s postupcima iz članka 12. stavka 2., Komisija bi trebala, po potrebi, bez odlaganja izraditi i predati prijedloge radi izmjene bitnih tehničkih odredaba.

Tijekom pregleda određenih odredaba iz članka 8a., potrebno je nastaviti daljnje usklađivanje do sada usvojenih uvjeta za osposobljavanje kabinske posade radi olakšavanja slobodnog kretanja osoblja kabinske posade unutar Zajednice. U tom je kontekstu potrebno preispitati mogućnost daljnjeg usklađivanja kvalifikacija kabinskog osoblja.”;

3.

posljednja uvodna izjava zamjenjuje se sljedećim:

„Mjere koje su potrebne za provedbu ove Uredbe treba donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (11);

4.

Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ova se Uredba primjenjuje na usklađivanje tehničkih uvjeta i upravnih postupaka u području sigurnosti civilnog zrakoplovstva, koji se odnose na rad i održavanje zrakoplova te osobe i organizacije koje su uključene u takve zadatke.”;

(b)

dodaju se sljedeći stavci:

„3.   Podrazumijeva se da primjena ove Uredbe na zračnu luku Gibraltar ne dovodi u pitanje zakonsku poziciju Kraljevine Španjolske i Ujedinjene Kraljevine u vezi sa sporom oko suvereniteta nad teritorijem na kojem je zračna luka smještena.

4.   Primjena ove Uredbe na zračnu luku Gibraltar se odgađa dok dogovori koji su uključeni u Zajedničku deklaraciju i koje su postigli ministri vanjskih poslova Kraljevine Španjolske i Ujedinjene Kraljevine, 2. prosinca 1987., ne stupe na snagu. Vlade Španjolske i Ujedinjen Kraljevine priopćuju Vijeću datum stupanja na snagu.”;

5.

sljedeća se definicija dodaje članku 2.:

„(i)

‚Tijelo’ u Prilogu III. znači nadležno tijelo koje je izdalo svjedodžbu o sposobnosti zračnog prijevoza (AOC).”;

6.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 11., zajednički su tehnički uvjeti i upravni postupci, koji se primjenjuju u Zajednici u vezi s komercijalnim prijevozom zrakoplovima, oni koji se navode u Prilogu III.

2.   Pozivanje na pododjeljak M Priloga III., ili neku od njegovih odredaba, odnosi se na dio M Uredbe Komisije (EZ) br. 2042/2003 od 20. studenoga 2003. o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, te o odobravanju organizacija i osoblja uključenih u te poslove (12) ili njezine relevantne odredbe.

7.

Članak 4. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   U vezi s područjima koja nisu obuhvaćena Prilogom III., zajednički se tehnički uvjeti i upravni postupci usvajaju na temelju članka 80. stavka 2. Ugovora. Komisija, po potrebi i čim je prije moguće, dostavlja prijedloge u vezi s tim područjima.”;

8.

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Zrakoplovom kojim se upravlja prema ovlasti koju je dodijelila država članica, u skladu sa zajedničkim tehničkim uvjetima i upravnim postupcima, može se pod istim uvjetima upravljati u drugim državama članicama, bez dodatnih tehničkih uvjeta ili procjene tih drugih država članica.”;

9.

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

Države članice priznaju svjedodžbe koje su prema ovoj Uredbi druga država članica, ili tijelo koje u njeno ime djeluje, izdali tijelima ili osobama pod njihovom nadležnosti i vlasti, a na koje se odnosi održavanje proizvoda i rad zrakoplova.”;

10.

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

1.   Odredbe članaka 3. do 7. ne sprečavaju državu članicu da odmah reagira na sigurnosni problem koji uključuje proizvod, osobu ili organizaciju koji podliježu ovoj Uredbi.

Ako sigurnosni problem proizlazi iz neprikladne razine sigurnosti koja je predviđena zajedničkim tehničkim uvjetima i upravnim postupcima ili iz nedostatka tih uvjeta ili postupaka, država članica odmah obavješćuje Komisiju i druge države članice o poduzetim mjerama i razlozima za njihovo poduzimanje.

Komisija odlučuje, u skladu s postupkom iz članka 12. stavka 2., opravdava li neprikladna razina sigurnosti ili nedostaci zajedničkih tehničkih uvjeta i upravnih postupaka, daljnju primjenu mjera, koje su donesene u skladu s prvom točkom ovog stavka. U takvom slučaju, Komisija poduzima potrebne mjere kako bi izmijenila dotične zajedničke tehničke uvjete i upravne postupke, u skladu s člankom 4. ili člankom 11. Ako se ustanovi da mjere države članice nisu opravdane, ona te mjere ukida.

2.   Država članica može odobriti izuzeće od tehničkih uvjeta i upravnih postupaka, koji se navode ovom Uredbom, u slučaju nepredviđenih hitnih operativnih okolnosti ili operativnih potreba ograničenog trajanja.

Komisija i druge države članice obavješćuju se o svim izuzećima koja se dodjeljuju uzastopno ili na razdoblje duže od dva mjeseca.

Kada se Komisija i druge države članice obavijeste o izuzećima koje je jedna država članica dodijelila u skladu s drugom točkom, Komisija ispituje ispunjavaju li izuzeća sigurnosne ciljeve ove Uredbe ili druga relevantna pravila zakonodavstva Zajednice.

Ako Komisija ustanovi da dodijeljena izuzeća ne ispunjavaju sigurnosne ciljeve ove Uredbe ili neko drugo relevantno pravilo zakonodavstva Zajednice, ona odlučuje o zaštitnim mjerama u skladu s postupkom iz članka 12a.

U takvom slučaju, dotična država članica ukida izuzeće.

3.   U slučajevima kada se razina sigurnosti, jednaka onoj koja se postiže primjenom zajedničkih tehničkih uvjeta i upravnih postupaka navedenih u Prilogu III., može postići drugim sredstvima, države članice mogu, bez diskriminacije na temelju državljanstva podnositelja zahtjeva i uzimajući u obzir potrebu da se tržišno natjecanje ne naruši, izdati odobrenje koje odstupa od ovih odredaba.

U takvim slučajevima dotična država članica obavješćuje Komisiju o svojoj namjeri da izda takvo odobrenje, o razlozima za to i o uvjetima koji su utvrđeni da bi se osiguralo postizanje jednake razine sigurnosti.

Komisija, u roku od tri mjeseca nakon što ju je država članica obavijestila, započinje postupak iz članka 12. stavka 2. kako bi odlučila može li se odobriti predloženo odobrenje mjera.

U takvom slučaju, Komisija o svojoj odluci obavještava države članice koje imaju pravo na primjenu te mjere. Relevantne odredbe Priloga III. također se mogu izmijeniti kako bi sadržavale takvu mjeru.

Članci 6. i 7. primjenjuju se na dotičnu mjeru.

4.   Neovisno o odredbama iz stavaka 1., 2. i 3., država članica može donijeti ili zadržati odredbe koje se odnose na OPS 1. 1105., točku 6., OPS 1. 1110., točke 1.3. i 1.4.1., OPS 1. 1115. i OPS 1. 1125., točku 2.1. pododjeljka Q u Prilogu III., dok se ne utvrde pravila Zajednice utemeljena na znanstvenim činjenicama i najboljoj praksi.

Država članica obavješćuje Komisiju o odredbama koje odluči zadržati.

U vezi s nacionalnim odredbama koje odstupaju od odredaba OPS-a 1. na koje se odnosi prva točka, a koje države članice namjeravaju donijeti nakon dana početka primjene Priloga III., Komisija u roku od tri mjeseca nakon što ju je država članica o tome obavijestila, započinje postupak iz članka 12. stavka 2., kako bi odlučila ispunjavaju li te odredbe sigurnosne ciljeve ove Uredbe i ostale propise prava Zajednice i mogu li se primjenjivati.

Ako je tako, Komisija javlja svoju odluku o odobravanju mjera svim državama članicama koje imaju pravo primjenjivati tu mjeru. Relevantne odredbe Priloga III. također se mogu izmijeniti kako bi sadržavale takvu mjeru.

Članci 6. i 7. primjenjuju se na dotičnu mjeru.”;

11.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 8a.

1.   Europska agencija za sigurnost zračnog prometa završit će do 16. siječnja 2009. znanstvenu i medicinsku procjenu odredaba pododjeljka Q i, po potrebi, pododjeljka O Priloga III.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 7. Uredbe (EZ) br. 1592/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2002. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (13), Europska agencija za sigurnost zračnog prometa pomaže Komisiji oko pripremanja prijedloga za preinake tehničkih odredaba pododjeljka O i pododjeljka Q Priloga III. koje se primjenjuju.

12.

članak 11. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisija, nakon postupka iz članka 12. stavka 2., izmjenjuje zajedničke tehničke uvjete i upravne postupke navedene u Prilogu III. radi znanstvenog i tehničkog napretka.”;

13.

članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost zračnog prometa, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2.   Kada se navodi ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje koje je navedeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se na tri mjeseca.

3.   Odbor donosi Pravila postupka.”

14.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 12a.

Kada se navodi ovaj članak, primjenjuje se zaštitni postupak utvrđen člankom 6. Odluke 1999/468/EZ.

Prije donošenja odluke, Komisija se savjetuje s Odborom.

Razdoblje koje se navodi u članku 6. točki (b). Odluke 1999/468/EZ određuje se na tri mjeseca.

Kada država članica uputi odluku Komisije Vijeću, Vijeće može kvalificiranom većinom donijeti drugačiju odluku u roku od tri mjeseca.”;

15.

tekst koji se pojavljuje u Prilogu ovoj Uredbi dodaje se kao Prilog III.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 11. Uredbe (EEZ) br. 3922/91, Prilog III. primjenjuje se od 16. srpnja 2008.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 12. prosinca 2006.

Za Europski parlament

Predsjednik

Josep BORRELL FONTELLES

Za Vijeće

Predsjednik

Mauri PEKKARINEN


(1)  SL C 14, 16.1.2001., str. 33.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 3. rujna 2002. (SL C 272 E, 13.11.2003., str. 103.), Zajedničko stajalište Vijeća od 9. ožujka 2006. (SL C 179 E, 1.8.2006., str. 1.), Stajalište Europskog parlamenta od 5. srpnja 2006. (koji još nije objavljen u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 23. listopada 2006.

(3)  SL L 373, 31.12.1991., str. 4. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1592/2002 (SL L 240., 7.9.2002., str. 1.).

(4)  SL L 240, 24.8.1992., str. 1.

(5)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(6)  SL L 240, 7.9.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1701/2003 (SL L 243, 27.9.2003., str. 5.).

(7)  SL L 243, 27.9.2003., str. 6. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 706/2006 (SL L 122, 9.5.2006., str. 16.).

(8)  SL L 315, 28.11.2003., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 707/2006 (SL L 122, 9.5.2006., str. 17.).

(9)  Direktiva Vijeća 2000/79/EZ od 27. studenoga 2000. o Europskom sporazumu o organizaciji radnog vremena mobilnih radnika u civilnom zrakoplovstvu koji su sklopile Udruga europskih zračnih prijevoznika (AEA), Savez europskih transportnih radnika (ETF), Europska udruga pilota (ECA), Udruga zrakoplovnih kompanija europskih regija (ERA) i Međunarodna udruga zračnih prijevoznika (IACA) (SL L 302, 1.12.2000., str. 57.).

(10)  SL L 143, 30.4.2004., str. 76. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2111/2005 (SL L 344, 27.12.2005., str. 15.).

(11)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).”

(12)  SL L 315, 28.11.2003., str. 1.”;

(13)  SL L 240, 7.9.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1701/2003 (SL L 243, 27.9.2003., str. 5.).”;


PRILOG

„PRILOG III.

ZAJEDNIČKI TEHNIČKI UVJETI I UPRAVNI POSTUPCI KOJI SE PRIMJENJUJU NA KOMERCIJALNI PRIJEVOZ ZRAKOPLOVOM

OPS 1:   KOMERCIJALNI ZRAČNI PRIJEVOZ (ZRAKOPLOVI)

SADRŽAJ

PODODJELJAK A

—

Područje primjene i definicije

PODODJELJAK B

—

Općenito

PODODJELJAK C

—

Izdavanje svjedodžbi i nadzor zračnog prijevoznika

PODODJELJAK D

—

Operativni postupci

PODODJELJAK E

—

Operacije u uvjetima smanjene vidljivosti

PODODJELJAK F

—

Opća izvedba

PODODJELJAK G

—

Izvedba klase A

PODODJELJAK H

—

Izvedba klase B

PODODJELJAK I

—

Izvedba klase C

PODODJELJAK J

—

Masa i ravnoteža

PODODJELJAK K

—

Instrumenti i oprema

PODODJELJAK L

—

Oprema za komunikaciju i navigaciju

PODODJELJAK M

—

Održavanje zrakoplova

PODODJELJAK N

—

Letačka posada

PODODJELJAK O

—

Kabinska posada

PODODJELJAK P

—

Priručnici, dnevnici i dokumentacija

PODODJELJAK Q

—

Ograničenja vremena letenja, trajanja letačke dužnosti i uvjeti za odmor

PODODJELJAK R

—

Zračni prijevoz opasnog tereta

PODODJELJAK S

—

Sigurnost

PODODJELJAK A

PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

OPS 1.001.

Područje primjene

U 1. dijelu OPS-a propisuju se uvjeti koji se primjenjuju na rad svih civilnih zrakoplova u svrhu komercijalnog zračnog prijevoza koji obavlja zračni prijevoznik sa sjedištem i registriranim uredom, ako ga ima, u državi članici, u daljnjem tekstu: ‚prijevoznik’. OPS 1. ne primjenjuje se na:

1.

zrakoplove koje koriste vojska, carina i policija; ili

2.

zrakoplove za prijevoz padobranaca ili za gašenje požara, i na povezane letove za prijevoz i povrat, u kojima su osobe koje se prevoze one osobe koje bi se obično prevozile za skakanje padobranom ili gašenje požara; ili

3.

letove neposredno prije, tijekom ili neposredno poslije obavljanja posla u zraku, pod uvjetom da su ti letovi povezani s tim poslom u zraku i kojima se, osim članova posade, prevozi ne više od 6 ljudi nezamjenjivih za obavljanje tog posla.

OPS 1.003.

Definicije

(a)

U smislu ovog Priloga:

1.

‚prihvaćen/prihvatljiv’ znači da nadležno tijelo nema primjedbi u vezi s primjerenošću za namijenjenu svrhu.

2.

‚(Nadležno tijelo) odobrava’ znači da (nadležno tijelo) bilježi kao primjereno za namijenjenu svrhu.

3.

‚glavna lista minimalne opreme (MMEL)’ je glavna lista (uključujući preambulu) primjerena za tip zrakoplova, kojom se određuju oni instrumenti, predmeti opreme ili funkcije koji, uz održavanje razine sigurnosti koja se određuje prema specifikaciji svjedodžbe o sposobnosti koja se primjenjuje, mogu privremeno biti neoperativni, ili zbog svojstvenog viška konstrukcije, i/ili radi navedenih postupaka za operiranje i održavanje, uvjeta i ograničenja te u skladu s postupcima koji se primjenjuju za produžavanje plovidbenosti.

4.

‚lista minimalne opreme (MEL)’ je lista (uključujući preambulu) kojom se predviđa rad zrakoplova, prema navedenim uvjetima, pomoću određenih instrumenata, predmeta opreme ili funkcija, koje ne rade na početku leta. Ovu listu priprema prijevoznik za svoj određeni zrakoplov, uzimajući u obzir definiciju zrakoplova i relevantne uvjete za rad i održavanje, u skladu s postupcima koje je odobrilo nadležno tijelo.

(b)

Dio M i Dio 145., na koje se odnosi ovaj Prilog, dijelovi su Uredbe (EZ) br. 2042/2003 od 20. studenoga 2003.

PODODJELJAK B

OPĆENITO

OPS 1.005.

Općenito

(a)

Prijevoznik ne upravlja zrakoplovom u svrhu komercijalnog zračnog prijevoza drugačije nego u skladu s 1. dijelom OPS-a. Blaži uvjeti za upravljanje zrakoplovima izvedbe kategorije B, mogu se pronaći u Dodatku 1. OPS-u 1.005. točki (a).

(b)

Prijevoznik ispunjava uvjete za sposobnost za zračnu plovidbu koji se primjenjuju retroaktivno, za zrakoplove kojima se upravlja u svrhu komercijalnog zračnog prijevoza.

(c)

Svakim se zrakoplovom upravlja u skladu s uvjetima njegove svjedodžbe o sposobnosti za zračnu plovidbu i unutar odobrenih ograničenja koja se nalaze u priručniku za letenje zrakoplovom.

(d)

Svi uređaji za osposobljavanje (STD), kao što su simulatori letenja ili uređaji za osposobljavanje za letenje (FTD), koji zamjenjuju zrakoplov u svrhu osposobljavanja i/ili ispitivanja, moraju biti kvalificirani u skladu s uvjetima koji se primjenjuju na uređaje za osposobljavanje. Prijevoznik koji namjerava koristiti takav STD, mora ishoditi odobrenje od nadležnog tijela.

OPS 1.020.

Zakoni, pravila i postupci – obveze prijevoznika

Prijevoznik mora jamčiti da su:

1.

svi zaposlenici svjesni da moraju ispunjavati zakone, pravila i postupke onih država u kojima se posao obavlja i koji su u vezi s obavljanjem njihovih dužnosti; i

2.

svi članovi posade upoznati sa zakonima, pravilima i postupcima koji su u vezi s obavljanjem njihovih dužnosti.

OPS 1.025.

Zajednički jezik

(a)

Prijevoznik mora jamčiti da svi članovi posade mogu komunicirati na zajedničkom jeziku.

(b)

Prijevoznik mora jamčiti da je cjelokupno operativno osoblje sposobno razumjeti jezik na kojemu su napisani dijelovi operativnog priručnika, koji se odnose na njihove dužnosti i obveze.

OPS 1.030.

Liste minimalne opreme – obveze prijevoznika

(a)

Prijevoznik izrađuje listu minimalne opreme (MEL) za svaki zrakoplov, koju odobrava nadležno tijelo. Ona se temelji na relevantnoj glavnoj listi minimalne opreme (MMEL) (ako takva postoji), koju prihvaća nadležno tijelo i nije manje ograničavajuća u odnosu na nju.

(b)

Prijevoznik upravlja zrakoplovom isključivo u skladu s MEL-om, osim ako nadležno tijelo ne odobri drugačije. Takve dozvole ni u kojim okolnostima ne dopuštaju upravljanje pri kojemu se ne poštuju ograničenja MMEL-a.

OPS 1.035.

Sustav kvalitete

(a)

Prijevoznik uspostavlja sustav kvalitete i imenuje voditelja kvalitete kako bi nadzirao ispunjavanje i primjerenost postupaka koji se traže radi omogućavanja sigurne operativne prakse i sposobnosti za zračni promet zrakoplova. Nadzor nad ispunjavanjem postupaka mora uključivati sustav povratnih informacija odgovornom voditelju (vidjeti također OPS 1.175. točku (h)) radi omogućavanja korektivnih mjera kada su potrebne.

(b)

Sustav kvalitete mora uključivati program osiguranja kvalitete koji sadrži postupke osmišljene radi provjere provode li se sve radnje u skladu s relevatnim uvjetima, standardima i postupcima.

(c)

Sustav kvalitete i voditelj kvalitete moraju biti prihvatljivi nadležnom tijelu.

(d)

Sustav kvalitete mora biti opisan u relevantnoj dokumentaciji.

(e)

Neovisno o točki (a), nadležno tijelo može prihvatiti imenovanje dvaju voditelja kvalitete, jednog za rad i jednog za održavanje, pod uvjetom da je zračni prijevoznik imenovao jednu jedinicu upravljanja kvalitetom, kako bi se osiguralo da se sustav kvalitete primjenjuje ujednačeno kroz cjelokupno poslovanje.

OPS 1.037.

Program za sprečavanje nesreća i sigurnost leta

(a)

Prijevoznik donosi i održava program za sprečavanje nesreća i sigurnost leta, koji se može ugraditi u sustav kvalitete, uključujući:

1.

programe za postizanje i održavanje svijesti o riziku svih osoba koje su uključene u rad i poslovanje; i

2.

shemu za izvješćivanje o događajima, kako bi se omogućilo uspoređivanje i procjena relevantnih izvješća o ugrožavanju sigurnosti i nesrećama, kako bi se identificirala opasna kretanja ili riješile manjkavosti u interesu sigurnosti leta. Shema štiti identitet osobe koja izvješćuje i uključuje mogućnost da se izvješća predaju anonimno; i

3.

procjenu relevantnih podataka koji se odnose na nesreće i ugrožavanje sigurnosti i obznanjivanje povezanih podataka, ali bez pridavanja krivnje; i

4.

program za nadzor podataka o letu, za zrakoplove preko 27 000 kg MCTOM-a. Nadzor podataka o letu (FDM) je proaktivna uporaba digitalnih podataka o letu s rutinskih letova, radi poboljšanja sigurnosti zračne plovidbe. Program za nadzor podataka o letu nije kazneni i sadrži primjerene zaštitne mjere za zaštitu izvora podataka; i

5.

imenovanje osobe odgovorne za upravljanje programom.

(b)

Prijedlozi za korektivne mjere koje proizlaze iz programa za sprečavanje nesreća i sigurnost leta, obveza su osobe koja je odgovorna za upravljanje programom.

(c)

Voditelj kvalitete prati učinkovitost promjena koje proizlaze iz prijedloga za korektivne mjere, koje se utvrđuju na temelju programa za sprečavanje nesreća i sigurnost leta.

OPS 1.040.

Članovi posade

(a)

Prijevoznik jamči da su svi članovi operativne letačke i kabinske posade osposobljeni i stručni za obavljanje svojih dužnosti.

(b)

U slučajevima gdje postoje članovi posade, osim članova kabinske posade, koji obavljaju svoje dužnosti u putničkom dijelu zrakoplova, prijevoznik jamči da

1.

ih putnici ne zamjenjuju za članove kabinske posade;

2.

ne zauzimaju mjesta rada koja su potrebna i namijenjena kabinskoj posadi;

3.

ne ometaju kabinsko osoblje u obavljanju njihovih dužnosti.

OPS 1.050.

Podaci za potragu i spašavanje

Prijevoznik jamči da su osnovni podaci koji se odnose na predviđeni let, u vezi sa službama za potragu i spašavanje, lako dostupni u kabini zrakoplova.

OPS 1.055.

Podaci o opremi za hitne slučajeve i preživljavanje u zrakoplovu

Prijevoznik jamči da su liste s podacima o opremi za hitne slučajeve i preživljavanje, koja se nalazi u svim njegovim zrakoplovima, dostupne za neposredno obavješćivanje centara za koordinaciju spašavanja. Ti podaci uključuju, ako je primjereno, broj, boju i vrstu splavi za spašavanje i pirotehnike, pojedinosti o medicinskim zalihama za slučaj nužde, zalihama vode i vrsti i frekvencijama prijenosne radijske opreme za slučaj nužde.

OPS 1.060.

Slijetanje na vodu

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom s odobrenim brojem putničkih sjedala za više od 30 putnika, na letovima iznad vodenih površina na udaljenosti od kopna primjerenog za prisilno slijetanje, većoj od 120 minuta pri putnoj brzini, ili 400 nautičkih milja, koje god bilo manje, osim ako zrakoplov ne ispunjava uvjete za slijetanje na vodu propisane u oznaci o sposobnosti za let koja se primjenjuje.

OPS 1.065.

Nošenje ratnog oružja i ratne municije

(a)

Prijevoznik ne prevozi ratno oružje i ratnu municiju zrakom, osim ako za to nije dobio odobrenje od svih država članica u pitanju.

(b)

Prijevoznik jamči da su ratno oružje i municija:

1.

smješteni u zrakoplovu na mjestu koje je nedostupno putnicima tijekom leta; i

2.

u slučaju vatrenog oružja, da nisu napunjeni, osim ako su sve dotične države članice prije početka leta dale odobrenje da se takvo ratno oružje i ratna municija može prevoziti pod uvjetima koji se djelomično ili potpuno razlikuju od onih koji se navode u ovoj točki.

(c)

Prijevoznik jamči da se zapovjednik zrakoplova obavješćuje prije početka leta o pojedinostima i mjestu u zrakoplovu na kojoj se nalaze ratno oružje i municija, koji su predviđeni za prijevoz.

OPS 1.070.

Prijevoz sportskog oružja i streljiva

(a)

Prijevoznik poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao da mu se prijavi sve sportsko oružje koje se namjerava prevoziti zrakom.

(b)

Prijevoznik koji pristane prevoziti sportsko oružje jamči da je:

1.

oružje smješteno u zrakoplovu na mjestu koje je nedostupno putnicima tijekom leta, osim ako nadležno tijelo nije utvrdilo da je nemoguće ispuniti taj uvjet i pristalo da se primijene drugi postupci; i

2.

u slučaju vatrenog oružja ili oružja koje može sadržavati streljivo, da oružje nije napunjeno.

(c)

Streljivo za sportsko oružje može se prevoziti u putničkoj prtljazi koja je pregledana i podliježe određenim ograničenjima, u skladu s tehničkim uputama (vidjeti OPS 1.1160. točku (b) alineju 5., kako je definirano u OPS-u 1.1150. točki (a) alineji 15.

OPS 1.075.

Način prijevoza osoba

Prijevoznik poduzima sve mjere kako bi osigurao da se niti jedna osoba tijekom leta ne nađe u dijelu zrakoplova koji nije namijenjen smještaju osoba, osim ako zapovjednik zrakoplova nije dozvolio privremeni pristup tom dijelu zrakoplova:

1.

u svrhu poduzimanja neophodnih mjera za sigurnost zrakoplova ili osoba, životinja ili roba u njemu; ili

2.

u kojem se prevozi teret ili zalihe, a radi se o dijelu koji je projektiran tako da osobi omogućava pristup tome dijelu dok je zrakoplov u letu.

OPS 1.080.

Predavanje opasnog tereta za zračni prijevoz

Prijevoznik poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao da niti jedna osoba ne preda niti prihvati opasan teret za zračni prijevoz, osim ako osoba nije osposobljena, a teret primjereno klasificiran, upisan, ima sva potrebna odobrenja te je opisan, upakiran, označen, etiketiran i spreman za prijevoz kako se zahtijeva tehničkim uputama i relevantnim zakonodavstvom Zajednice.

OPS 1.085.

Dužnosti posade

(a)

Član posade je odgovoran za ispravno obavljanje svojih dužnosti koje su:

1.

u vezi sa sigurnošću zrakoplova i osoba u njemu; i

2.

navedene u uputama i postupcima utvrđenim operativnim priručnikom.

(b)

Član posade:

1.

prijavljuje zapovjedniku sve manjkavosti, zatajenja, kvarove ili oštećenja za koje vjeruje da mogu utjecati na sposobnost za zračnu plovidbu ili sigurno upravljanje zrakoplovom, uključujući sustave za slučaj nužde.

2.

prijavljuje zapovjedniku sve događaje koji su ugrozili ili su mogli ugroziti sigurnost leta;

3.

koristi sheme za izvješćivanje o događajima u skladu s OPS-om 1.037. točkom (a) alinejom 2. U svim takvim slučajevima, kopija izvješća se dostavlja dotičnom zapovjedniku.

(c)

Ništa iz stavka b. ne obvezuje jednog člana posade da izvijesti o događaju o kojem je već izvijestio neki drugi član posade.

(d)

Član posade ne smije obavljati dužnosti u zrakoplovu:

1.

kada je pod utjecajem lijeka koji može djelovati na njegovu/njezinu sposobnost na način da ugrozi sigurnost;

2.

nakon ronjenja na velikim dubinama, osim ako je proteklo razumno vrijeme;

3.

nakon davanja krvi, osim ako je proteklo razumno vrijeme;

4.

ako nisu ispunjeni zdravstveni uvjeti koji se primjenjuju ili ako on/ona na bilo koji način sumnja u svoju sposobnost za ispunjavanje dodijeljenih dužnosti; ili

5.

ako on/ona zna ili sumnja da pati od iscrpljenosti ili se ne osjeća dovoljno dobro zbog čega let može biti ugrožen.

(e)

Član posade podliježe odgovarajućim zahtjevima glede konzumiranja alkohola, koje utvrđuje zračni prijevoznik i koji su prihvatljivi nadležnom tijelu, a koji nisu manje ograničavajući od sljedećeg:

1.

ne smije konzumirati alkohol osam sati prije određenog vremena za prijavljivanje na letačku dužnost ili početka dežurstva;

2.

razina alkohola u krvi ne prelazi 0,2 promila na početku razdoblja letačke dužnosti;

3.

alkohol se ne smije konzumirati tijekom trajanja letačke dužnosti ili na dežurstvu.

(f)

Zapovjednik:

1.

odgovoran je za sigurnost svih članova posade, putnika i tereta u zrakoplovu, od trenutka ulaska u zrakoplov do izlaska iz zrakoplova na kraju leta;

2.

odgovoran je za rad i sigurnost zrakoplova od trenutka kada je zrakoplov prvi put spreman za pokretanje u svrhu taksiranja prije uzleta, do trenutka kada napokon dođe do odredišta na kraju leta te su motori, koji se koriste kao primarne pogonske jedinice, ugašeni;

3.

ima ovlast za izdavanje svih zapovjedi za koje on/ona smatra da su neophodne u svrhu osiguravanja sigurnosti zrakoplova te osoba i stvari koje se njime prevoze;

4.

ima ovlast iskrcati bilo koju osobu ili dio tereta, koji, prema njegovom/njezinom mišljenju, može predstavljati potencijalnu opasnost za sigurnost zrakoplova i osoba koje se u njemu nalaze;

5.

ne dozvoljava prijevoz zrakoplovom osobama koje su pod utjecajem alkohola ili droga do te mjere da mogu ugroziti sigurnost zrakoplova ili osoba u njemu;

6.

ima pravo odbiti prijevoz putnika kojima nije dozvoljen ulaz u državu odredišta, deportiraca ili uhićenih osoba, ako njihovo prevoženje povećava rizik za sigurnost zrakoplova i osoba u njemu;

7.

jamči da su svi putnici obaviješteni o tome gdje se nalaze izlazi za nuždu te o tome gdje se nalazi i kako se koristi relevantna sigurnosna oprema i oprema za slučaj nužde;

8.

jamči da su svi operativni postupci i kontrolne liste ispunjeni u skladu s operativnim priručnikom;

9.

ne dozvoljava članovima posade da obavljaju neku drugu aktivnost tijekom polijetanja, početnog penjanja, završnog prilaza i slijetanja, osim onih dužnosti koje su nužne za siguran let zrakoplova;

10.

ne dozvoljava:

i.

da se uređaj za snimanje podataka o letu onesposobi, ugasi ili da se s njega obrišu podaci tijekom leta, kao što ne dozvoljava niti da se snimljeni podaci obrišu nakon leta u slučaju nesreće ili nezgode koja je prema zakonu podložna prijavljivanju;

ii.

da se uređaj za snimanje zvukova u kabini onesposobi ili ugasi tijekom leta, osim ako on/ona vjeruje da je potrebno sačuvati snimljene podatke, koji bi se obično automatski izbrisali, radi istrage nezgode ili nesreće, kao što ne dozvoljava niti da se snimljeni podaci izbrišu ručno tijekom ili nakon leta u slučaju nesreće ili nezgode koja je prema zakonu podložna prijavljivanju;

11.

odlučuje da li da prihvati zrakoplov s kvarovima koji su dozvoljeni prema Popisu odstupanja osnovne konstrukcije (CDL) ili Listi minimalne opreme (MEL) ili ne; i

12.

jamči da je obavljen pregled prije leta.

(g)

Zapovjednik, u slučajevima nužde koji zahtijevaju donošenje odluke i djelovanje bez odlaganja, poduzima sve radnje koje on/ona smatra neophodnima u tim uvjetima. U takvim slučajevima on/ona mogu, radi sigurnosti, odstupiti od pravila, operativnih postupaka i metoda.

OPS 1.090.

Ovlast zapovjednika

Prijevoznik poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao da sve osobe koje se prevoze zrakoplovom, poštuju sve zakonite naredbe koje izdaje zapovjednik, u svrhu osiguravanja sigurnosti zrakoplova i osoba ili stvari koje se njime prevoze.

OPS 1.095.

Ovlast za vožnju zrakoplova po tlu (taksiranje)

Prijevoznik poduzima sve razumne korake kako bi osigurao da zrakoplov, za koji je on zadužen, na tlu zračne luke ne taksira neka druga osoba koja nije član letačke posade, osim ako ta osoba, koja sjedi za komandama:

1.

ima potpuno prijevoznikovo ovlaštenje ili ovlaštenje imenovanog zastupnika i sposobna je;

i.

taksirati zrakoplov po tlu;

ii.

upotrebljavati radijski telefon; i

2.

primila je upute u vezi s tlocrtom zračne luke, rutama, znakovima, oznakama, svjetlima, zatim znakovima, uputama, frazeologijom i postupcima kontrole zračnog prometa te je sposobna ispuniti operativne standarde koji su potrebni za sigurno kretanje zrakoplova u zračnoj luci.

OPS 1.100.

Pristup u pilotsku kabinu

(a)

Zapovjednik mora jamčiti da niti jednoj osobi, osim člana letačke posade koji je raspoređen na let, nije dopušten pristup niti se prevozi u pilotskoj kabini, osim ako je ta osoba:

1.

operativni član posade;

2.

predstavnik nadležnog tijela koje je odgovorno za izdavanje svjedodžbi, dozvola ili za pregled, ako je to potrebno za izvršavanje njegovih/njezinih službenih dužnosti; ili

3.

dopušten joj je pristup i prevozi se u skladu s uputama koje se nalaze u operativnom priručniku.

(b)

Zapovjednik jamči da:

1.

u interesu sigurnosti, pristup u pilotsku kabinu ne uzrokuje odvraćanje pažnje i/ili ometanje letačkih operacija; i

2.

su sve osobe koje se prevoze u pilotskoj kabini upoznate s relevantnim sigurnosnim postupcima.

(c)

Konačna odluka o pristupu u pilotsku kabinu odgovornost je zapovjednika zrakoplova.

OPS 1.105.

Neovlašteni prijevoz

Prijevoznik poduzima sve razumne mjere da osigura da se nitko ne krije ili da ne krije teret u zrakoplovu.

OPS 1.110.

Prijenosni elektronički uređaji

Prijevoznik nikomu ne dozvoljava u zrakoplovu koristiti, te poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao da nitko doista ne koristi, prijenosni elektronički uređaj koji može imati štetan utjecaj na rad zrakoplovnih sustava i opreme.

OPS 1.115.

Alkohol i droge

Prijevoznik nikomu ne dozvoljava da uđe i bude u zrakoplovu pod utjecajem alkohola ili droga do te mjere da bi sigurnost zrakoplova ili osoba, koje se njime prevoze, mogla biti ugrožena te poduzima sve razumne mjere da spriječi da takve osobe uđu ili budu u zrakoplovu.

OPS 1.120.

Ugrožavanje sigurnosti

Prijevoznik poduzima sve razumne mjere da osigura da se niti jedna osoba ne ponaša bezobzirno ili nemarno, ili propusti učiniti nešto:

1.

te time ugrozi zrakoplov ili osobe u njemu;

2.

te time uzrokuje ili dozvoli da zrakoplov ugrozi bilo koju osobu ili imovinu.

OPS 1.125.

Dokumenti u zrakoplovu

(a)

Prijevoznik mora jamčiti da se sljedeći dokumenti ili njihove kopije nose na svakom letu:

1.

potvrda o registraciji zrakoplova;

2.

uvjerenje o valjanosti za zračnu plovidbu;

3.

izvornik ili kopija atesta na buku (ako je potreban), uključujući engleski prijevod, ako ga je izdalo nadležno tijelo odgovorno za izdavanje potvrda o zaštiti od buke;

4.

izvornik ili kopija svjedodžbe o sposobnosti zračnog prijevoza;

5.

dozvola za radijsku stanicu u zrakoplovu; i

6.

izvornik ili kopija potvrde/potvrda o osiguranju protiv treće strane.

(b)

Svaki član posade, na svakom letu, nosi valjanu dozvolu za letačku posadu s primjerenim ovlaštenjima za tip zrakoplova za taj let.

OPS 1.130.

Priručnici u zrakoplovu

Prijevoznik jamči da:

1.

važeći dijelovi operativnog priručnika, koji se odnose na dužnosti posade, nose se na svakom letu;

2.

dijelovi operativnog priručnika koji su potrebni za izvođenje leta, lako su dostupni posadi u zrakoplovu; i

3.

važeći se priručnik za letenje avionom nalazi u zrakoplovu, osim ako nadležno tijelo prihvaća da operativni priručnik opisan u OPS-u 1.1045. Dodatku 1. Dijelu B, sadrži relevantne podatke za taj zrakoplov.

OPS 1.135.

Dodatni podaci i obrasci koji trebaju biti u zrakoplovu

(a)

Prijevoznik jamči da se, osim dokumenata i priručnika navedenih u OPS-u 1.125. i OPS-u 1.130., sljedeći podaci i obrasci, u vezi s tipom operacije i područjem operacije, nalaze u zrakoplovu na svakom letu:

1.

operativni plan leta, koji sadrži najmanje one podatke koji se traže u OPS-u 1.1060.;

2.

tehnička knjiga zrakoplova, koja sadrži najmanje podatke koji se traže u Dijelu M, stavku M.A. 306.;

3.

pojedinosti o planu leta, koji se predaje kontroli zračnog prometa;

4.

primjerena dokumentacija za izvješćivanje NOTAM/AIS;

5.

primjereni meteorološki podaci;

6.

dokumentacija o masi i ravnoteži, kako se navodi u Pododjeljku J;

7.

obavijest o posebnim kategorijama putnika kao što su zaštitari, ako se ne smatraju posadom, hendikepirane osobe, neprihvaćeni putnici, deportirane osobe i osobe u pritvoru;

8.

obavijest o posebnom teretu uključujući opasan teret, koji uključuje i pisane podatke zapovjedniku zrakoplova, kako se predviđa u OPS-u 1.1215. točki (d);

9.

važeći zemljovidi i grafikoni i prateća dokumentacija kako se predviđa u OPS-u 1.290 točki (b) alineji 7.;

10.

bilo kakva druga dokumentacija koju države na koje se let odnosi mogu zahtijevati, kao što su popis robe, popis putnika itd.; i

11.

potrebni obrasci za izvješćivanje nadležnog tijela i prijevoznika.

(b)

Nadležno tijelo može dozvoliti da se podaci koji su podrobno navedeni u točki (a) ili njezinim dijelovima, prikažu u drugačijem obliku, osim otisnutih na papiru. Potrebno je osigurati prihvatljivi standard dostupnosti, korisnosti i pouzdanosti.

OPS 1.140.

Podaci koji se čuvaju na zemlji

(a)

Prijevoznik jamči da:

barem tijekom svakog leta ili serije letova:

i.

podaci koji se odnose na let i primjereni su za tip operacije, čuvaju se na zemlji; i

ii.

podaci se zadržavaju dok se ne izda duplikat na mjestu na kojem će se pohraniti u skladu s OPS-om 1.1065; ili, ako je ovo neizvedivo,

iii.

isti se podaci čuvaju u spremniku otpornom na vatru u zrakoplovu.

(b)

podaci na koje se odnosi gornja točka (a) uključuju:

1.

kopiju operativnog plana leta ako je potrebno;

2.

kopije relevantnog/relevantnih dijela/dijelova tehničke knjige zrakoplova;

3.

dokumentaciju NOTAM koja se odnosi na zasebne rute, ako ju je prijevoznik posebno pripremio;

4.

dokumentaciju o masi i ravnoteži, ako je potrebno (vidjeti OPS 1.625); i

5.

obavijesti o posebnim teretima.

OPS 1.145.

Ovlast za provjeru

Prijevoznik jamči da je svim osobama, koje je nadležno tijelo ovlastilo, u svakom trenutku dozvoljeno ući i letjeti zrakoplovom kojim se upravlja u skladu sa svjedodžbom o sposobnosti zračnog prijevoza, koju izdaje nadležno tijelo te da uđe i ostane u pilotskoj kabini, pod uvjetom da zapovjednik može odbiti pristup u pilotsku kabinu, ako bi, prema njegovom/njezinom mišljenju, sigurnost zrakoplova time bila ugrožena.

OPS 1.150.

Izrada dokumentacije i evidencija

(a)

Prijevoznik:

1.

omogućava svim osobama koje je nadležno tijelo ovlastilo, pristup svim dokumentima i evidencijama koji se odnose na letačke operacije i održavanje; i

2.

izrađuje sve takve dokumente i evidencije, kada nadležno tijelo to zahtijeva, u razumnom vremenskom razdoblju.

(b)

Zapovjednik u razumnom vremenu, od kada ga je osoba koju je nadležno tijelo ovlastilo zatražila da to učini, predočava toj osobi dokumentaciju koja se mora držati u zrakoplovu.

OPS 1.155.

Čuvanje dokumentacije

Prijevoznik jamči da:

1.

svu originalnu dokumentaciju ili njezine kopije koje mora čuvati, čuva tijekom obveznog razdoblja za čuvanje dokumentacije, čak i ako on prestane biti prijevoznik tog zrakoplova; i

2.

kada član posade, za kojega je prijevoznik vodio evidencije o trajanju letačke dužnosti, radnom vremenu i vremenu za odmor, postane član posade nekog drugog prijevoznika, takva se evidencija stavlja na raspolaganje novom prijevozniku.

OPS 1.160.

Čuvanje, izrada i uporaba zapisa uređaja za snimanje podataka o letu

(a)

Čuvanje zapisa

1.

Nakon nesreće, prijevoznik zrakoplova u kojem se nalazi uređaj za snimanje podataka o letu, u najvećoj mogućoj mjeri čuva originalno zabilježene podatke koji se odnose na nesreću, kakvi se nalaze zabilježeni u uređaju tijekom 60 dana, osim ako istražno tijelo ne naloži drugačije.

2.

Osim ako nadležno tijelo nije ranije izdalo dozvolu, nakon nezgode koja se zakonski mora prijaviti, prijevoznik zrakoplova u kojemu se nalazi uređaj za snimanje podataka o letu, u najvećoj mogućoj mjeri čuva originalne snimljene podatke koji se odnose na nezgodu, kakvi su snimljeni uređajem, tijekom 60 dana, osim ako istražno tijelo ne naloži drugačije.

3.

Osim toga, kada nadležno tijelo tako naloži, prijevoznik zrakoplova u kojem se nalazi uređaj za snimanje podataka o letu, čuva sve originalne, zabilježene podatke u roku od 60 dana, osim ako istražno tijelo ne naloži drugačije.

4.

Kada se traži da se uređaj za snimanje podataka o letu nalazi u zrakoplovu, prijevoznik:

i.

čuva snimke u vezi s razdobljem operativnog vremena, kako se traži OPS-om 1.715., 1.720. i 1.725., a osim toga, u svrhu provjeravanja i održavanja uređaja za snimanje podataka o letu, u vrijeme testiranja smije se izbrisati do sat vremena najstarijeg snimljenog materijala; i

ii.

čuva dokument koji sadrže podatke neophodne za pronalaženje i pretvaranje pohranjenih podataka u tehničke jedinice.

(b)

Davanje snimaka

Prijevoznik zrakoplova u kojem se nalazi uređaj za snimanje podataka o letu u razumno vrijeme, nakon što ga nadležno tijelo to zatraži, daje sve snimke koje je uređaj za snimanje podataka o letu zabilježio te koje su dostupne ili sačuvane.

(c)

Uporaba snimaka

1.

Snimke uređaja za snimanje glasova u pilotskoj kabini ne smiju se koristiti u druge svrhe osim za istraživanje nesreće ili nezgode, koje se moraju obvezno prijaviti, osim uz dopuštenje svih članova posade na koje se snimka odnosi.

2.

Snimke uređaja za snimanje podataka o letu ne smiju se koristiti u druge svrhe osim za istraživanje nesreće ili nezgode, koje se moraju obvezno prijaviti, osim kad te snimke:

i.

koristi prijevoznik isključivo u svrhu plovidbenosti ili održavanja; ili

ii.

su podaci za prepoznavanje uklonjeni sa snimki; ili

iii.

otkrivene su po sigurnosnim postupcima.

OPS 1.165.

Zakup zrakoplova

(a)

Nazivlje

Nazivlje koje se koristi u ovom stavku ima sljedeće značenje:

1.

zakup zrakoplova bez osoblja – kada se zrakoplovom upravlja na temelju AOC-a zakupodavca.

2.

zakup zrakoplova s osobljem – kada se zrakoplovom upravlja na temelju AOC-a zakupodavca.

(b)

Zakup zrakoplova među prijevoznicima Zajednice

1.

Izdavanje u zakup s osobljem. Prijevoznik iz Zajednice koji oprema drugog prijevoznika iz Zajednice zrakoplovom i cjelokupnom posadom, u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2407/92 od 23. srpnja 1992. o izdavanju dozvola za zračne prijevoznike (1), i koji zadržava sve funkcije i obveze propisane Pododjeljkom C, ostaje prijevoznik zrakoplova.

2.

Svi zakupi osim izdavanja zrakoplova u zakup s osobljem

i.

Osim kako je propisano točkom (b), alinejom 1., prijevoznik Zajednice koji koristi zrakoplov od, ili koji oprema zrakoplovom, drugog prijevoznika Zajednice, mora prethodno ishoditi odobrenje za rad od odgovarajućeg nadležnog tijela. Svi uvjeti koji su dio ovog odobrenja moraju se uključiti u ugovor o zakupu.

ii.

Oni elementi ugovora o zakupu koje je nadležno tijelo odobrilo, osim ugovora o zakupu u koje su uključeni zrakoplov i cjelokupno osoblje i kojima se ne namjerava nikakav prijenos funkcija i obveza, moraju se u vezi sa zrakoplovom u zakupu smatrati varijacijom AOC-a prema kojemu se upravlja letom.

(c)

Zakup zrakoplova između prijevoznika Zajednice i bilo koje druge osobe, koja nije prijevoznik Zajednice:

1.

Uzimanje u zakup bez osoblja

i.

Prijevoznik Zajednice ne uzima u zakup bez osoblja zrakoplov od osobe koja nije prijevoznik Zajednice, osim ako nadležno tijelo to odobri. Svi uvjeti koji su dio tog odobrenja moraju se uključiti u ugovor o zakupu.

ii.

Prijevoznik Zajednice jamči da su sve različitosti od uvjeta propisanih pododjeljcima K, L i/ili OPS-om 1.005. točkom (b), u vezi sa zrakoplovima koji su u zakupu bez osoblja, priopćeni nadležnom tijelu koje ih prihvaća.

2.

Uzimanje u zakup s osobljem

i.

Prijevoznik Zajednice, bez odobrenja nadležnog tijela, ne uzima u zakup s osobljem zrakoplov od bilo koje druge osobe, osim od drugog prijevoznika Zajednice.

ii.

U vezi sa zrakoplovima koji su u zakupu s osobljem, prijevoznik Zajednice jamči da su:

(A)

sigurnosni standardi zakupodavca u vezi s održavanjem i radom jednaki onima koji su utvrđeni ovom Uredbom;

(B)

zakupodavac je prijevoznik koji posjeduje AOC, koji je izdala država potpisnica Čikaške konvencije;

(C)

zrakoplov ima standardnu potvrdu o sposobnosti za zračni prijevoz, koja je izdana u skladu s Prilogom 8. ICAO-a. Standardne potvrde o sposobnosti za zračni prijevoz, koje je izdala država članica umjesto dotične države koja je odgovorna za izdavanje AOC-a, prihvaćaju se bez daljnjeg dokazivanja, ako su izdane u skladu s Dijelom 21.; i

(D)

ispunjeni su svi uvjeti koje primjenjuje nadležno tijelo zakupodavca.

3.

Izdavanje u zakup bez osoblja

Prijevoznik Zajednice može dati zrakoplov u zakup bez osoblja radi komercijalnog zračnog prijevoza, bilo kojemu prijevozniku iz jedne od država potpisnica Čikaške konvencije, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(A)

nadležno je tijelo izuzelo prijevoznika od relevantnih odredaba OPS-a 1. dijela i izbrisalo zrakoplov iz svojega AOC-a, nakon što je strano regulatorno tijelo pisanim putem prihvatilo odgovornost za nadzor održavanja i rad zrakoplova, i

(B)

zrakoplov se održava u skladu s odobrenim programom održavanja.

4.

Izdavanje u zakup s osobljem

Prijevoznik Zajednice koji oprema zrakoplovom i cjelokupnom posadom drugu osobu, u skladu s Uredbom (EEZ) br. 2407/92 i koji zadržava sve funkcije i obveze propisane u pododjeljku C, ostaje prijevoznik zrakoplova.

Dodatak 1. OPS-u 1.005. točki (a)

Operacije zrakoplova izvedbe klase B

(a)

Nazivlje

1.

Operacije A do A – polijetanje i slijetanje obavljaju se na istom mjestu.

2.

Operacije A do B – polijetanje i slijetanje obavljaju se na različitim mjestima.

3.

Noć – sati između kraja večernjeg civilnog sumraka i početka jutarnjeg civilnog svitanja ili drugo takvo razdoblje između izlaska i zalaska sunca, kako ga propisuje primjereno nadležno tijelo.

(b)

Operacije na koje se primjenjuje ovaj Dodatak, smiju se izvoditi u skladu sa sljedećim olakšicama.

1.

OPS 1.035. sustav kvalitete: ako je prijevoznik jako mali, mjesto voditelja kvalitete može imati imenovana odgovorna osoba, ako se koriste vanjski revizori. Ovo se primjenjuje i kada odgovorni voditelj vodi jedno ili nekoliko imenovanih mjesta.

2.

Rezervirano

3.

OPS 1.075. Metode prijevoza osoba: nije uvjet za letove koji se obavljaju prema pravilima vizualnog letenja (VFR) zrakoplova s jednim motorom.

4.

OPS 1.100. Pristup u pilotsku kabinu

i.

prijevoznik mora utvrditi pravila za prijevoz putnika na pilotskom sjedalu.

ii.

Zapovjednik mora jamčiti da:

(A)

prijevoz putnika na pilotskom sjedalu ne uzrokuje ometanje i/ili smetnje u letu; i

(B)

putnik koji se nalazi na pilotskom sjedalu, upoznat je s relevantnim ograničenjima i sigurnosnim postupcima.

5.

OPS 1.105. Nedozvoljeni prijevoz: nije uvjet za VFR letove zrakoplova s jednim motorom.

6.

OPS 1.135. Dodatni podaci i obrasci koji se moraju nalaziti u zrakoplovu

i.

Za VFR letove od A do A zrakoplova s jednim motorom tijekom dana, sljedeće dokumente nije potrebno imati u zrakoplovu:

(A)

operativni plan leta;

(B)

tehničku knjigu zrakoplova;

(C)

dokumentaciju za izvješćivanje NOTAM/AIS;

(D)

meteorološke podatke;

(E)

obavijest o posebnim kategorijama putnika itd.; i

(F)

obavijest o posebnim teretima uključujući opasni teret itd.

ii.

Za VFR letove od A do B zrakoplova s jednim motorom tijekom dana, nije potrebno imati obavijest o posebnim kategorijama putnika kako je opisano u OPS-u 1.135 točki (a) alineji 7.

iii.

Za VFR letove od A do B tijekom dana, operativni plan letenja može biti u pojednostavljenom obliku i mora ispunjavati potrebe tipa operacije.

7.

OPS 1.215. Uporaba službi zračnog prometa: za VFR letove zrakoplova s jednim motorom, održava se kontakt sa službom zračnog prometa u mjeri koja je primjerena za prirodu leta. Usluge potrage i spašavanja moraju se osigurati u skladu s OPS-om 1.300.

8.

OPS 1.225. Operativni minimum aerodroma: za VFR letove, standard za operativni minimum VFR letova obično pokriva ovaj uvjet. Ako je potrebno, prijevoznik navodi dodatne uvjete uzimajući u obzir čimbenike, kao što su pokrivenost radijskom vezom, teren, prirodu mjesta za polijetanje i slijetanje, uvjete letenja i kapacitet službi zračnog prometa.

9.

OPS 1.235. Postupci za smanjivanje buke: ne primjenjuju se na VFR letove zrakoplova s jednim motorom.

10.

OPS 1.240. Rute i područje letenja

Točka (a) alineja 1. ne primjenjuje se na VFR letove od A do A, za zrakoplove s jednim motorom, tijekom danu.

11.

OPS 1.250. Utvrđivanje minimalnih visina letenja

Za VFR letove tijekom dana, ovaj se uvjet primjenjuje na sljedeći način. Prijevoznik jamči da se letovi obavljaju isključivo na rutama ili unutar područja za koja se može održati sigurna visina nadvisivanja terena i uzimaju se u obzir čimbenici poput temperature, terena, nepovoljnih meteoroloških uvjeta (npr. jaka turbulencija i snižavajuće zračne struje, popravci radi odstupanja temperature i tlaka od standardnih vrijednosti).

12.

OPS 1.255. Politika uzimanja goriva

i.

Za letove od A do A – prijevoznik naznačava minimalnu količinu goriva s kojom let mora završiti. Ovaj minimum, konačna rezerva goriva, ne smije biti manja od količine koja je potrebna za letenje u trajanju od 45 minuta.

ii.

Za letove od A do B – prijevoznik jamči da predletni proračun iskoristivog goriva, potrebnog za let, uključuje:

(A)

gorivo za taksiranje – gorivo koje se koristi prije polijetanja, ako je bitno; i

(B)

gorivo za put (gorivo do odredišta); i

(C)

rezervno gorivo –

1.

gorivo za nepredviđene slučajeve -

gorivo koje nije manje od 5 % od planiranog goriva za put ili, u slučaju promjene plana tijekom leta, 5 % od goriva za put za ostatak puta; i

2.

konačnu rezervu goriva –

gorivo za letenje u trajanju od dodatnih 45 minuta (klipni motor) ili 30 minuta (turbinski motor); i

(D)

gorivo za alternaciju –

gorivo do alternativnog odredišta, do kojeg se dolazi preko planiranog odredišta, ako je potrebno alternativno odredište; i

(E)

dodatno gorivo –

gorivo koje zapovjednik može tražiti osim onog koje se zahtijeva točkama A do D.

13.

OPS 1.265. Prijevoz neprihvaćenih putnika, deportiranih osoba ili uhićenih osoba: za VFR letove zrakoplova s jednim motorom i u slučajevima kada se ne namjeravaju prevoziti neprihvaćeni putnici, deportirane osobe ili uhićene osobe, prijevoznik ne mora utvrditi postupke za prijevoz takvih putnika.

14.

OPS 1.280. Raspored sjedenja putnika: ne primjenjuje se na VFR letove zrakoplova s jednim motorom.

15.

OPS 1.285. Davanje uputa putnicima: pokazivanje i davanje uputa obavlja se po potrebi ovisno o vrsti leta. Na letovima s jednim pilotom, pilotu se ne smiju davati zadaci koji bi ga/je ometali u njegovim/njezinim letačkim dužnostima.

16.

OPS 1.290. Priprema leta

i.

Operativni plan leta za letove od A do A – nije potreban.

ii.

letovi od A do B prema VFR-u danju – prijevoznik jamči da se pojednostavljeni oblik operativnog plana letenja, koji je relevantan za tu vrstu leta, ispunjava za svaki let.

17.

OPS 1.295. Izbor zračnih luka:

Ne primjenjuje se na VFR letove. Potrebne upute za uporabu zračnih luka i mjesta za polijetanje i slijetanje izdaju se u skladu s OPS-om 1.220.

18.

OPS 1.310. Članovi posade na svojim radnim mjestima:

Za VFR letove, upute o ovome pitanju potrebne su samo kada se izvode letovi s dva pilota.

19.

OPS 1.375. Upravljanje gorivom tijekom leta:

Dodatak 1 OPS-u 1.375. ne mora se primjenjivati na VFR letove zrakoplova s jednim motorom danju.

20.

OPS 1.405. Početak i nastavak prilaženja

Ne primjenjuje se na VFR letove.

21.

OPS 1.410. Operativni postupci – relativna visina prelaženja praga

Ne primjenjuje se na VFR letove.

22.

OPS 1.430. do 1.460., uključujući dodatke

Ne primjenjuju se na VFR letove.

23.

OPS 1.530. Polijetanje

i.

Točka (a) se primjenjuje uz sljedeći dodatak. Nadležno tijelo može, za pojedinačne slučajeve, prihvatiti druge podatke o izvođenju koje prijevoznik predoči, a koji se temelje na predočenom i/ili dokumentiranom iskustvu. Točke (b) i (c) primjenjuju se uz sljedeći dodatak. Kada se uvjeti ovog stavka ne mogu ispuniti zbog fizičkih ograničenja koja se odnose na produžetak uzletno sletne staze, a postoji jasan javni interes i potreba za letom, nadležno tijelo može prihvatiti, u pojedinačnim slučajevima, druge podatke o izvođenju, koji nisu u suprotnosti s priručnikom za letenje zrakoplova, koji se odnosi na posebne postupke, a koji je prijevoznik izradio na temelju prikaza i/ili zabilježenog iskustva.

ii.

Prijevoznik koji želi izvesti let prema točki i. mora imati prethodno odobrenje od nadležnog tijela koje izdaje AOC. U takvom će se odobrenju:

(A)

navesti tip zrakoplova;

(B)

navesti vrsta leta;

(C)

navesti dotična zračna luka (zračne luke) i uzletne staze;

(D)

ograničiti izvođenje polijetanja prema VMC-u (vizualni meteorološki uvjeti);

(E)

navesti kvalifikacije posade; i

(F)

ograničiti na zrakoplove kojima je prva potvrda za tip izdana prije 1. siječnja 2005.

iii.

Let mora prihvatiti država u kojoj je smještena zračna luka.

24.

OPS 1.535. Visina nadvisivanja prepreka pri polijetanju – višemotorni zrakoplovi

i.

Točka (a) alineja 3., točka (a) alineja 4., točka (a) alineja 5., točka (b) alineja 2., točka (c) alineja 1., točka (c) alineja 2. i Dodatak, ne primjenjuju se na VFR letove danju.

ii.

Za IFR (pravila instrumentalnog letenja) ili VFR letove danju, točke b. i c. primjenjuju se uz sljedeće varijacije.

(A)

Vizualno vođenje po putanji leta smatra se mogućim kad je vidljivost tijekom leta 1 500 m ili više

(B)

Potrebna je maksimalna širina koridora od 300 m kad je vidljivost tijekom leta 1 500 m ili više.

25.

OPS 1.545. Slijetanje – odredište i alternativne zračne luke:

i.

Stavak se primjenjuje uz sljedeće dodatke. Kada se uvjeti ovog stavka ne mogu ispuniti zbog fizičkih ograničenja koja se odnose na produžetak uzletno sletne staze te postoji jasan javni interes i operativna potreba za letom, nadležno tijelo može, u pojedinačnim slučajevima, prihvatiti druge podatke o izvođenju, koji nisu u suprotnosti s priručnikom o letenju zrakoplova koji se odnosi na posebne postupke, koji je izradio prijevoznik na temelju prikaza i/ili zabilježenog iskustva.

ii.

Prijevoznik koji želi obaviti letove u skladu s točkom i. mora imati prethodno odobrenje nadležnog tijela koje izdaje AOC. U takvom će se odobrenju:

(A)

navesti tip zrakoplova;

(B)

navesti vrsta leta;

(C)

navesti odnosna zračna luka (zračne luke) i uzletno sletne staze;

(D)

ograničiti izvođenje završnog prilaženja prema VMC-u;

(E)

navesti kvalifikacije posade; i

(F)

ograničiti na zrakoplove kojima je potvrda o tipu bila prvi put izdana prije 1. siječnja 2005.

iii.

Država u kojoj je smještena zračna luka mora prihvatiti let.

26.

OPS 1.550. Slijetanje – suhe uzletno sletne staze

i.

Stavak se primjenjuje uz sljedeće dodatke. Kada se uvjeti ovog stavka ne mogu ispuniti zbog fizičkih ograničenja koja se odnose na produžetak uzletno sletne staze te postoji jasan javni interes i operativna potreba za letom, nadležno tijelo može, u pojedinačnim slučajevima, prihvatiti druge podatke o izvođenju, koji nisu u suprotnosti s priručnikom o letenju zrakoplova koji se odnosi na posebne postupke, koji je izradio prijevoznik na temelju prikaza i/ili zabilježenog iskustva.

ii.

Prijevoznik koji želi obaviti letove u skladu s točkom i. mora imati prethodno odobrenje nadležnog tijela koje izdaje AOC. U takvom će se odobrenju:

(A)

navesti tip zrakoplova;

(B)

navesti vrsta leta;

(C)

navesti odnosna zračna luka (zračne luke) i uzletno sletne staze;

(D)

ograničiti izvođenje završnog prilaženja i slijetanja prema VMC-u;

(E)

navesti kvalifikacije posade; i

(F)

ograničiti na zrakoplove kojima je potvrda o tipu bila prvi put izdana prije 1. siječnja 2005.

iii.

Država u kojoj je smještena zračna luka mora prihvatiti let.

27.

Rezervirano

28.

OPS 1.650. Dnevni VFR letovi

Stavak 1.650. primjenjuje se uz sljedeći dodatak. Nadležno tijelo može zrakoplove s jednim motorom, za koje je prva potvrda o sposobnosti za zračni promet bila izdana individualno, prije 22. svibnja 1995., izuzeti iz uvjeta podstavaka (f), (g), (h) i (i), ako bi njihovo ispunjavanje zahtijevalo zamjenu opreme.

29.

Dio M., stavak M.A.704., Priručnik o organizaciji održavanja i postupcima za plovidbenost

Priručnik o organizaciji održavanja i postupcima za plovidbenost može se prilagoditi letu koji će se izvesti.

30.

Dio M., stavak M.A. 306., Tehnička knjiga zrakoplova

Nadležno tijelo može odobriti skraćeni oblik sustava tehničke knjige, koji se odnosi na vrstu leta koji se izvodi.

31.

OPS 1.940. Sastav letačke posade

Točka (a) stavak 2., točka (a) stavak 4. i točka (b) ne primjenjuju se na dnevne VFR letove, osim što se točka (a) stavak 4. mora u potpunosti primjenjivati u slučajevima gdje se prema OPS-u 1. traže dva pilota.

32.

OPS 1.945. Obuka i provjera

i.

Točka (a) alineja 7. – linijsko letenje pod nadzorom (LIFUS) može se provoditi na bilo kojem zrakoplovu u primjenjivoj klasi. Količina potrebnog LIFUS-a ovisi o složenosti letova koji se izvode.

ii.

Točka (a) alineja 8. nije potrebna.

33.

OPS 1.955. Imenovanje zapovjednika zrakoplova

Točka b. primjenjuje se na sljedeći način. Nadležno tijelo može prihvatiti skraćeni program osposobljavanja za zapovjednika, koji se odnosi na vrstu leta koja se izvodi.

34.

OPS 1.960. Zapovjednici koji imaju profesionalnu pilotsku dozvolu

Točka (a) alineja 1. podalineja i. ne primjenjuju se na dnevne VFR letove.

35.

OPS 1.965. Periodično osposobljavanje i provjera

i.

Točka (a) alineja 1., primjenjuje se za dnevne VFR letove na sljedeći način. Cjelokupno osposobljavanje i provjeravanje relevantno je za vrstu leta i klasu zrakoplova na kojoj član letačke posade leti, s tim da se o specijaliziranoj opremi koja se koristi, posebno vodi računa.

ii.

Točka (a) alineja 3. podalineja ii., primjenjuje se na sljedeći način. Osposobljavanje u zrakoplovu može obaviti ispitivač za osposobljavanje za klasu (CRE), ispitivač letenja (FE) ili ispitivač za osposobljavanje za tip (TRE).

iii.

Točka (a) alineja 4. podalineja i., primjenjuje se na sljedeći način. Provjeru stručnosti pilota pri prijevozniku može obaviti ispitivač za osposobljavanje za tip (TRE), ispitivač za osposobljavanje za klasu (CRE) ili zapovjednik zrakoplova koji ima primjerene kvalifikacije i kojeg je imenovao prijevoznik te je prihvatljiv nadležnom tijelu i osposobljen za uporabu načela CRM-a (upravljanje resursima posade) i procjenu vještina CRM-a.

iv.

Točka (b) alineja 2., primjenjuje se na dnevne VFR letove na sljedeći način. U slučajevima kada se letovi izvode tijekom sezona koje nisu duže od osam uzastopnih mjeseci, dovoljna je jedna provjera stručnosti pilota pri prijevozniku. Provjera stručnosti mora se obaviti prije početka letova javnog zračnog prijevoza.

36.

OPS 1.968. Pilotske kvalifikacije za bilo koje pilotsko sjedalo

Dodatak 1. ne primjenjuje se na dnevne VFR letove zrakoplova s jednim motorom.

37.

OPS 1.975. Ruta i osposobljenost zračne luke

i.

Za dnevne se VFR letove, točke (b), (c) i (d) ne primjenjuju, osim što prijevoznik jamči da se u slučajevima kada država zahtijeva posebno odobrenje za zračnu luku, poštuju dodatni uvjeti.

ii.

Za noćne IFR ili VFR letove, kao alternativa točkama (b) i (d), osposobljenost za rutu i zračnu luku može se produžiti na sljedeći način:

(A)

osim za letove na najzahtjevnije zračne luke, izvedbom najmanje 10 sektora unutar područja operacija tijelom prethodnih 12 mjeseci, kao dodatak svakom potrebnom samostalnom upoznavanju s rutom i zračnom lukom;

(B)

letovi na najzahtjevnije zračne luke mogu se izvoditi samo ako:

1.

zapovjednik je kvalificiran za zračnu luku s obzirom da je u toku prethodnih 36 mjeseci posjetio luku kao aktivni član letačke posade ili kao promatrač;

2.

prilaženje je izvedeno u uvjetima VMC s minimalne sektorske apsolutne visine; i

3.

prije leta je obavljeno samostalno upoznavanje s rutom i zračnom lukom.

38.

OPS 1.980. Veći broj tipova ili varijanti

i.

Ne primjenjuje se, ako su operacije ograničene na klasu zrakoplova s jednim pilotom na zrakoplovima s klipnim motorom prema VFR-u tijekom dana.

ii.

Za noćne IFR i VFR letove, zahtjev za 500 sati na relevantnoj poziciji posade prije ostvarivanja privilegije za dva ovlaštenja u dozvoli, iz Dodatka 1. točke (d) alineje 2. podalineje i.) OPS-a 1.980., smanjuje se na 100 sati ili sektore, ako se jedno od ovlaštenja odnosi na klasu. Prije nego što se pilota imenuje zapovjednikom, mora se obaviti probni let.

39.

OPS 1.981. Letovi helikoptera i zrakoplova

Točka (a) alineja 1. ne primjenjuje se ako su letovi ograničeni na klase s jednim pilotom na zrakoplovima s klipnim motorom.

40.

Rezervirano

41.

OPS 1.1060. Operativni plan letenja

Nije potreban za dnevne VFR letove od A do A. Za dnevne VFR letove od A do B, uvjet se primjenjuje, ali plan letenja može biti u pojednostavljenom obliku koji je relevantan za vrstu leta koji se izvodi. (vidjeti OPS 1.135.).

42.

OPS 1.1070. Priručnik o organizaciji održavanja i postupcima za plovidbenost

Priručnik o organizaciji održavanja i postupcima za plovidbenost može se prilagoditi letu koji se izvodi.

43.

OPS 1.1071. Tehnička knjiga zrakoplova

Primjenjuje se kako je navedeno za Dio M, stavak M. A. 306.

44.

Rezervirano

45.

Rezervirano

46.

OPS 1.1240. Programi za stručno osposobljavanje

Programi za stručno osposobljavanje prilagođavaju se vrstama operacija koje se izvode. Programi za samostalno stručno osposobljavanje mogu biti prihvatljivi za VFR letove.

47.

OPS 1.1250. Kontrolna lista za postupak pretraživanja zrakoplova

Ne primjenjuje se na dnevne VFR letove.

Dodatak 1. OPS-u 1.125.

Dokumenti koji se moraju nalaziti u zrakoplovu:

vidjeti OPS 1.125.

U slučaju gubitka ili krađe dokumenata koji su navedeni u OPS-u 1.125., dozvoljava se nastavak operacije dok zrakoplov ne stigne u bazu ili na mjesto gdje se može nabaviti zamjenski dokument.

PODODJELJAK C

IZDAVANJE SVJEDODŽBI I NAZDOR ZRAČNOG PRIJEVOZNIKA

OPS 1.175.

Opća pravila za izdavanje potvrda za zračnog prijevoznika

Napomena 1: Dodatak 1. ovom stavku navodi sadržaj i uvjete za AOC.

Napomena 2: Dodatak 2. ovom stavku navodi uvjete za upravljanje i organizaciju.

(a)

Zračni prijevoznik ne upravlja zrakoplovom u svrhu komercijalnog zračnog prijevoza na drugačiji način, osim prema i u skladu s uvjetima za izdavanje potvrde o sposobnosti za zračni promet (AOC).

(b)

Podnositelj zahtjeva za AOC ili za izmjenu AOC-a, dozvoljava da nadležno tijelo ispita sve sigurnosne aspekte predložene operacije.

(c)

Podnositelj zahtjeva za AOC:

1.

ne smije imati AOC koji je izdalo neko drugo nadležno tijelo, osim ako ga dotično nadležno tijelo izričito ne odobrava;

2.

mora imati sjedište i, ako ga ima, prijavljeni ured, u državi koja je odgovorna za izdavanje AOC-a;

3.

mora zadovoljiti uvjet nadležnog tijela kojim dokazuje da je sposoban izvoditi sigurne operacije.

(d)

Ako prijevoznik ima zrakoplove registrirane u različitim državama članicama, sklapaju se primjereni dogovori kako bi se osigurao primjeren nadzor sigurnosti.

(e)

Prijevoznik dozvoljava nadležnom tijelu pristup njegovim operacijama i zrakoplovima i, u vezi s održavanjem, osigurava pristup bilo kojoj pridruženoj organizaciji za održavanje prema Dijelu-145, radi utvrđivanja neprekidnog ispunjavanja uvjeta iz OPS-a 1.

(f)

AOC se mijenja, privremeno obustavlja ili ukida, ako nadležno tijelo više nije uvjereno da prijevoznik može obavljati sigurne operacije.

(g)

Prijevoznik mora nadležnom tijelu dokazati:

1.

da su njegova organizacija i uprava odgovarajuće i propisno prilagođene opsegu i području operacija; i

2.

da su utvrđeni postupci za nadzor operacija.

(h)

Prijevoznik mora imati imenovanog odgovornog voditelja koji je prihvatljiv nadležnom tijelu i koji ima ovlaštenje društva da osigura da se sve operacije i radnje održavanja mogu financirati i izvesti u skladu sa standardom koji zahtijeva nadležno tijelo.

(i)

Prijevoznik mora imati imenovane odgovorne osobe koje su prihvatljive nadležnom tijelu, koje su odgovorne za upravljanje i nadzor nad sljedećim područjima:

1.

letačke operacije;

2.

sustav održavanja;

3.

stručno osposobljavanje posade; i

4.

zemaljske operacije.

(j)

Jedna osoba može imati više od jedne dodijeljene pozicije, ako je to prihvatljivo nadležnom tijelu, ali se za prijevoznike koji zapošljavaju 21 ili više zaposlenika na neodređeno vrijeme, zahtijevaju najmanje dvije osobe da pokriju ova četiri područja odgovornosti.

(k)

Za prijevoznike koji zapošljavaju 20 ili manje zaposlenika na neodređeno vrijeme, odgovorni voditelj može imati jednu ili više dodijeljenih pozicija, ako je to prihvatljivo nadležnom tijelu.

(l)

Prijevoznik mora osigurati da se svaki let izvodi u skladu s odredbama operativnog priručnika.

(m)

Prijevoznik mora urediti primjerene sadržaje za opsluživanje na zemlji, da bi se osiguralo sigurno opsluživanje njegovih letova.

(n)

Prijevoznik mora jamčiti da su njegovi zrakoplovi opremljeni, a posade kvalificirane, u skladu s uvjetima za područje i tip operacije.

(o)

Prijevoznik mora ispunjavati uvjete za održavanje, u skladu s Dijelom M, za sve zrakoplove kojima se upravlja prema uvjetima njihovih AOC-a.

(p)

Prijevoznik mora dostaviti nadležnom tijelu kopiju operativnog priručnika, kako se navodi u Pododjeljku P, kao i sve njegove izmjene.

(q)

Prijevoznik mora održavati operativne pomoćne sadržaje u glavnoj operativnoj bazi, primjerene za područje i tip operacije.

OPS 1.180.

Izdavanje, promjene i produženje valjanosti AOC-a

(a)

Prijevozniku se neće izdati AOC ili promjena u AOC-u i takav AOC neće ostati valjan ako:

1.

zrakoplovi kojima se upravlja nemaju standardnu potvrdu o sposobnosti za zračni promet koju izdaje država članica u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1702/2003 od 24. rujna 2003., o utvrđivanju provedbenih pravila za certifikaciju plovidbenosti i ekološku certifikaciju zrakoplova i s njima povezanih proizvoda, dijelova i uređaja te za certifikaciju projektnih i proizvodnih organizacija (2). Standardne potvrde o sposobnosti za zračni promet koje je izdala država članica umjesto države koja je odgovorna za izdavanje AOC-a, prihvaćaju se bez daljnjeg dokazivanja, ako su izdane u skladu s Dijelom 21.;

2.

nadležno tijelo ne odobri sustav održavanja u skladu s Dijelom M pododjeljkom G; i

3.

prijevoznik ne uvjeri nadležno tijelo da je sposoban:

i.

uspostaviti i održati primjerenu organizaciju;

ii.

uspostaviti i održati sustav kvalitete u skladu s OPS-om 1.035.;

iii.

ispuniti uvjete u vezi s programima osposobljavanja;

iv.

ispuniti uvjete u vezi s održavanjem, u skladu s prirodom i opsegom navedene operacije, uključujući relevantne točke propisane u OPS-u 1.175., (g) do (o); i

v.

ispuniti zahtjeve OPS-a 1.175.

(b)

Ne dovodeći u pitanje odredbe OPS-a 1.185., točke (f), prijevoznik mora obavijestiti nadležno tijelo čim je to izvedivo, o svim promjenama podataka koji su dostavljeni u skladu s OPS-om 1.185. točkom (a).

(c)

Ako nadležno tijelo nije uvjereno da su uvjeti iz gornje točke (a) ispunjeni, nadležno tijelo može zahtijevati izvođenje jednog ili više probnih letova, koji se izvode kao da su javni letovi zračnog prijevoza.

OPS 1.185.

Upravni uvjeti

(a)

Prijevoznik se brine da su sljedeći podaci uključeni u početni zahtjev za izdavanjem AOC-a i, po potrebi, u zahtjev za promjenama ili produživanjem:

1.

službeno ime, naziv društva, adresa i poštanska adresa podnositelja zahtjeva;

2.

opis predložene operacije;

3.

opis upravne organizacije;

4.

ime odgovornog voditelja;

5.

imena odgovornih osoba, uključujući onih koje su odgovorne za letačke operacije, sustav održavanja, osposobljavanje posade i operacije na zemlji, s njihovim kvalifikacijama i iskustvom; i

6.

operativni priručnik.

(b)

Samo u pogledu prijevoznikovog sustava za održavanje, treba u prvi zahtjev za izdavanjem AOC-a i, po potrebi, zahtjev za njegovom promjenom ili produživanjem za svaki tip zrakoplova kojim će se upravljati, uključiti sljedeće podatke:

1.

priručnik o organizaciji održavanja i postupcima za plovidbenost prijevoznika;

2.

program(i) održavanja zrakoplova prijevoznika;

3.

tehničku knjigu zrakoplova;

4.

po potrebi, tehničku(e) specifikaciju(e) ugovora o održavanju između prijevoznika i organizacije za održavanje koja je odobrena u skladu s Dijelom-145;

5.

broj zrakoplova.

(c)

Zahtjev za prvo izdavanje AOC-a mora se predati najmanje 90 dana prije dana namjeravane operacije, a operativni priručnik se može predati kasnije, ali ne manje od 60 dana prije dana namjeravane operacije.

(d)

Zahtjev za promjene AOC-a mora se predati najmanje 30 dana prije dana namjeravane operacije, osim ako nije dogovoreno drugačije.

(e)

Zahtjev za produživanje AOC-a mora se predati najmanje 30 dana prije kraja važećeg razdoblja valjanosti, osim ako nije drugačije dogovoreno.

(f)

Osim u iznimnim okolnostima, nadležnom se tijelu mora uputiti obavijest o predloženoj promjeni imenovane odgovorne osobe najmanje 10 dana unaprijed.

Dodatak 1. OPS-u 1.175.

Sadržaj i uvjeti za potvrdu o sposobnosti za zračni promet

U AOC-u se navodi:

(a)

ime i sjedište zračnog prijevoznika;

(b)

datum izdavanja i razdoblje valjanosti;

(c)

opis vrste odobrenih operacija;

(d)

tip(ovi) zrakoplova odobrenih za uporabu;

(e)

registracijske oznake ovlaštenih zrakoplova, osim onih za koje je prijevoznik ishodio odobrenje da može nadležno tijelo obavijestiti o registracijskim oznakama zrakoplova kojima upravlja u skladu sa svojim AOC-om;

(f)

odobrena područja operacija;

(g)

posebna ograničenja; i

(h)

posebna ovlaštenja/odobrenja, npr.:

—

CAT II/CAT III (uključujući odobreni minimum)

—

(MNPS) Specifikacije za minimalne navigacijske mogućnosti

—

(ETOPS) Operacije povećanog doleta s dvomotornim zrakoplovima

—

(RNAV) Područje navigacije

—

(RVSM) Minimum smanjenog vertikalnog razdvajanja

—

Prijevoz opasnog tereta.

—

Ovlaštenje za izvođenje početne obuke o sigurnosti za kabinsko osoblje i, po potrebi, za izdavanje potvrda na koje se odnosi Pododjeljak O, za one prijevoznike koji takvo osposobljavanje izvode izravno ili neizravno.

Dodatak 2. OPS-u 1.175.

Uprava i organizacija nositelja AOC-a

(a)

Općenito

Prijevoznik mora imati zdravu i učinkovitu upravnu strukturu radi osiguravanja sigurnog izvođenja zračnih operacija. Imenovane odgovorne osobe moraju imati stručno znanje u upravljanju društvom, kao i primjerene tehničke/operativne kvalifikacije u zrakoplovstvu.

(b)

Imenovane odgovorne osobe

1.

Operativni priručnik mora sadržavati opis funkcija i odgovornosti imenovanih odgovornih osoba, uključujući njihova imena, a nadležno se tijelo mora obavijestiti pisanim putem o svakoj namjeravanoj ili stvarnoj promjeni imenovanja ili funkcija.

2.

Prijevoznik mora poduzeti mjere za osiguravanje kontinuiteta nadzora u slučaju odsutnosti imenovane odgovorne osobe.

3.

Osobu, koju je nositelj AOC-a imenovao kao odgovornu osobu, ne može imenovati niti jedan drugi nositelj AOC-a kao odgovornu osobu, osim ako je to prihvatljivo nadležnom tijelu.

4.

Osobe koje su imenovane kao odgovorne osobe moraju imati sklopljen ugovor o radu na dovoljno sati, da mogu ispunjavati rukovodeće funkcije povezane s opsegom i područjem operacije.

(c)

Primjerenost i nadzor osoblja

1.

Članovi posade. Prijevoznik mora zaposliti dovoljan broj članova letačke i kabinske posade za planiranu operaciju, osposobljene i provjerene u skladu s Pododjeljkom N i Pododjeljkom O, što je primjerenije.

2.

Zemaljsko osoblje

i.

Broj zemaljskog osoblja ovisi o prirodi i opsegu operacija. U odjelima za operacije i zemaljske usluge osobito, mora biti zaposleno osposobljeno osoblje koje podrobno poznaje svoje odgovornosti unutar organizacije.

ii.

Prijevoznik koji ima ugovore s drugim organizacijama radi pružanja određenih usluga, zadržava odgovornost za održavanje primjerenih standarda. U takvim uvjetima, imenovana odgovorna osoba mora osigurati da svaka ugovorna organizacija ispunjava potrebne standarde.

3.

Nadzor

i.

Broj nadzornika koji će se imenovati ovisi o strukturi prijevoznika i broju zaposlenog osoblja.

ii.

Dužnosti i obveze tih nadzornika moraju se definirati, a sve letačke obveze urediti na način da oni mogu lako obavljati svoje nadzorničke odgovornosti.

iii.

Nadzor članova posade i zemaljskog osoblja moraju obavljati pojedinci koji imaju iskustva i osobne kvalitete, koje su dovoljne da mogu jamčiti održavanje standarda koji su navedeni u operativnome priručniku.

(d)

Smještajne pogodnosti

1.

Prijevoznik mora jamčiti da je raspoloživi radni prostor u svakoj operativnoj bazi, dovoljan za osoblje koje radi na sigurnosti letačkih operacija. Treba posvetiti pažnju potrebama zemaljskog osoblja, osoblja koje je u vezi s operativnom kontrolom, pohranom i prikazivanjem osnovnih izvještaja te potrebama posada u vezi s planiranjem letova.

2.

Uredske službe moraju biti sposobne bez kašnjenja podijeliti operativne upute i druge podatke svima na koje se oni odnose.

(e)

Dokumentacija

Prijevoznik mora dogovoriti izradu priručnika, izmjena i druge dokumentacije.

PODODJELJAK D

OPERATIVNI POSTUPCI

OPS 1.195.

Operativni nadzor

Zračni prijevoznik:

(a)

određuje i održava metodu operativnog nadzora koju je nadležno tijelo odobrilo; i

(b)

obavlja operativni nadzor nad svim letovima kojima se upravlja prema uvjetima njegovog AOC-a.

OPS 1.200.

Operativni priručnik

Prijevoznik izrađuje operativni priručnik, u skladu s Pododjeljkom P, koji je namijenjen uporabi i usmjeravanju operativnog osoblja.

OPS 1.205.

Osposobljenost operativnog osoblja

Prijevoznik jamči da je svo osoblje kojem je povjereno obavljanje zemaljskih i letačkih operacija, ili je izravno uključeno u njih, dokazalo sposobnosti za obavljanje svojih dužnosti te je svjesno svojih odgovornosti i veze između takvih dužnosti i operacije u cijelosti.

OPS 1.210.

Utvrđivanje postupaka

(a)

Prijevoznik utvrđuje postupke i upute za svaki tip zrakoplova, koje sadrže dužnosti članova zemaljskog osoblja i članova posade, za sve vrste operacija na zemlji i tijekom leta.

(b)

Prijevoznik utvrđuje sustav kontrolne liste koji koriste članovi posade za sve faze operacije zrakoplova pod normalnim uvjetima, neuobičajenim uvjetima i u slučaju nužde, po potrebi, kako bi osigurao da se slijede operativni postupci iz operativnog priručnika.

(c)

Prijevoznik ne zahtijeva da bilo koji član posade obavlja bilo kakve druge aktivnosti tijekom kritičnih faza leta osim onih koje su potrebne za sigurnu operaciju zrakoplova.

OPS 1.215.

Uporaba službi zračnog prometa

Prijevoznik jamči da se službe zračnog prometa koriste za sve letove kad je to god moguće.

OPS 1.216.

Operativne upute tijekom leta

Prijevoznik jamči da se njegove operativne upute tijekom leta koje se odnose na promjenu plana letenja zračnog prometa, kada je moguće, koordiniraju s primjerenom jedinicom službe zračnog prometa prije nego što se emitiraju u zrakoplov.

OPS 1.220.

Zračne luke koje odobrava prijevoznik

Prijevoznik odobrava samo zračne luke koje su prikladne za dotični(e) tip(ove) zrakoplova i operaciju (operacije).

OPS 1.225.

Operativni minimum aerodroma

(a)

Prijevoznik navodi operativni minimum aerodroma, koji se utvrđuje u skladu s OPS-om 1.430. za svaki odlazak, odredište ili alternativnu zračnu luku, koji su odobreni za uporabu u skladu s OPS-om 1.220.

(b)

Svako povećanje koje propiše nadležno tijelo, mora se dodati navedenom minimumu u skladu s gornjom točkom (a).

(c)

Minimum se za posebnu vrstu postupka prilaženja i slijetanja smatra primjenjivim ako:

1.

zemaljska oprema koja je prikazana na odgovarajućoj karti, koja je potrebna za predviđeni postupak, djeluje;

2.

potrebni zrakoplovni sustavi za vrstu prilaženja djeluju;

3.

ispunjeni su potrebni uvjeti za izvedbu zrakoplova; i

4.

posada je primjereno osposobljena.

OPS 1.230.

Postupci za instrumentalni odlazak i prilaženje

(a)

Prijevoznik jamči da se koriste postupci za instrumentalni odlazak i prilaženje, koje je utvrdila država u kojoj je smještena zračna luka.

(b)

Neovisno o točki (a), zapovjednik može prihvatiti odobrenje službe zračnog prometa da odstupi od objavljene odlazne ili dolazne rute, pod uvjetom da su uzeti u obzir kriteriji za nadvisivanje prepreka i da se u cijelosti vodi računa o operativnim uvjetima. Završno prilaženje mora se obaviti vizualnim letom ili u skladu s utvrđenim postupkom za instrumentalno prilaženje.

(c)

Prijevoznik može primjenjivati drugačije postupke od onih koji se moraju koristiti u skladu s točkom (a), samo ako ih je odobrila država u kojoj je smještena zračna luka, ako je to potrebno, i ako ih je prihvatilo nadležno tijelo.

OPS 1.235.

Postupci za smanjenje buke

(a)

Prijevoznik utvrđuje operativne postupke za smanjenje buke tijekom instrumentalnih letačkih operacija u skladu s ICAO PANS OPS-om, Sveskom 1. (Dok. 8168-OPS/611..

(b)

Postupci za smanjenje buke tijekom polijetanja i penjanja, koje je naveo prijevoznik za sve tipove zrakoplova, trebaju biti isti za sve zračne luke.

OPS 1.240.

Rute i područja operacija

(a)

Prijevoznik jamči da se operacije izvode samo na takvim rutama i unutar takvih područja, za koja su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1.

osigurani su zemaljska oprema i usluge, uključujući meteorološke usluge, koje su primjerene za planiranu operaciju;

2.

performanse zrakoplova predviđenog za let omogućavaju ispunjavanje zahtjeva za minimalnu visinu leta;

3.

oprema zrakoplova predviđenog za let ispunjava minimalne zahtjeve za planiranu operaciju;

4.

raspoložive su prikladne karte i zemljovidi (vidjeti OPS 1.135., točku (a) alineju 9.);

5.

ako se koriste zrakoplovi s dva motora, dostupne su prikladne zračne luke unutar granica vremena/udaljenosti prema OPS-u 1.245.;

6.

ako se koriste zrakoplovi s jednim motorom, na raspolaganju su površine koje omogućavaju izvođenje sigurnog prisilnog spuštanja.

(b)

Prijevoznik jamči da se operacije izvode u skladu sa svim ograničenjima na rutama ili područjima operacija, koja propiše nadležno tijelo.

OPS 1.241.

Operacije u definiranom zračnom prostoru sa smanjenim vertikalnim razdvajanjem (RVSM)

Prijevoznik ne upravlja zrakoplovom u definiranim dijelovima zračnog prostora, na kojima se, na temelju regionalnog sporazuma o navigaciji zračnog prometa, primjenjuje minimum vertikalnog razdvajanja od 300 m (1 000 ft), osim ako to ne odobrava nadležno tijelo (odobrenje RVSM) (vidjeti i OPS 1.872.).

OPS 1.243.

Operacija u područjima s posebnim uvjetima u vezi s izvođenjem navigacije

Prijevoznik ne upravlja zrakoplovom u definiranim dijelovima zračnog prostora, za koje su propisani, na temelju regionalnog sporazuma o navigaciji zračnog prometa, minimalni uvjeti u vezi s izvođenjem navigacije, osim ako to ne odobrava nadležno tijelo (odobrenje MNPS/RNP/RNAV) (vidjeti također OPS 1.865. točku (c) alineju 2. i OPS 1.870.).

OPS 1.245.

Najveća udaljenost od odgovarajuće zračne luke za zrakoplove s dva motora, bez odobrenja ETOPS

(a)

Osim ako to nadležno tijelo izričito ne odobrava u skladu s OPS-om 1.246. točkom (a), (odobrenje ETOPS), prijevoznik neće upravljati zrakoplovom s dva motora na ruti koja uključuje točku koja je udaljena od odgovarajuće zračne luke više od, u slučaju:

1.

zrakoplova izvedbe klase C, s ili:

i.

najvećim odobrenim brojem putničkih sjedala od 20 ili više; ili

ii.

najvećom masom prilikom polijetanja od 45 360 kg ili više,

udaljenosti koja se preleti u 60 minuta putnom brzinom s jednim neispravnim motorom, koja je određena u skladu s točkom (b);

2.

zrakoplova izvedbe klase A, s:

i.

najvećim odobrenim brojem putničkih sjedala od 19 ili manje; i

ii.

najvećom masom prilikom polijetanja ne manjom od 45 360 kg, udaljenost koja se preleti u 120 minuta ili, ako nadležno tijelo odobrava, do 180 minuta za turbomlazne zrakoplove, putnom brzinom s jednim neispravnim motorom, koja je određena u skladu s točkom (b);

3.

zrakoplova izvedbe klase B ili C:

i.

udaljenosti koja se preleti u 120 minuta putnom brzinom s jednim neispravnim motorom, koja je određena u skladu s točkom (b); ili

ii.

300 nautičkih milja, ovisno što je manje.

(b)

Prijevoznik određuje brzinu za izračun najveće udaljenosti do odgovarajuće zračne luke za svaki tip ili varijantu zrakoplova s dva motora, kojima se upravlja, koja ne prelazi VMO, na temelju stvarne putne brzine zrakoplova, koju zrakoplov može održavati s jednim neispravnim motorom, pod sljedećim uvjetima:

1.

u međunarodnoj standardnoj atmosferi (ISA);

2.

u horizontalnom letu:

i.

za turbomlazne zrakoplove na:

(A)

FL 170; ili

(B)

na najvišoj visini leta, na koju se zrakoplov s jednim neispravnim motorom može popeti i održati, koristeći bruto brzinu penjanja koja je navedena u AFM-u, ovisno što je manje.

ii.

za zrakoplove s elisom na:

(A)

FL 80; ili

(B)

na najvišoj visini leta, na koju se zrakoplov s jednim neispravnim motorom može popeti i održati, koristeći bruto brzinu penjanja koja je navedena u AFM-u, ovisno što je manje.

3.

pri najvećem stalnom potisku ili snazi na preostalom motoru koji radi;

4.

pri masi zrakoplova koja nije manja od one koja proizlazi iz:

i.

polijetanja s razine mora pri najvećoj masi pri polijetanju; i

ii.

penjanja sa svim motorima do optimalne visine najvećeg doleta; i

iii.

putovanju sa svim motorima pri putnoj brzini najvećeg doleta na toj visini, dok vrijeme koje je proteklo od polijetanja ne bude jednako pragu koji se primjenjuje i koji je propisan točkom (a).

(c)

Prijevoznik mora jamčiti da su sljedeći podaci, posebni za svaki tip ili varijantu zrakoplova, uključeni u operativni priručnik:

1.

putna brzina s jednim neispranim motorom, koja se određuje u skladu s točkom (b); i

2.

najveća udaljenost od odgovarajuće zračne luke, koja se određuje u skladu s točkama (a) i (b).

Napomena: Gore navedene brzine i visine (razine leta), namijenjene su za uporabu pri određivanju najveće udaljenosti od odgovarajuće zračne luke.

OPS 1.246.

Operacije povećanog doleta sa zrakoplovima s dva motora (ETOPS)

(a)

Prijevoznik neće izvoditi operacije iznad praga udaljenosti, koji je utvrđen u skladu s OPS-om 1.245., osim ako nadležno tijelo to ne odobri (odobrenje ETOPS).

(b)

Prije izvođenja leta ETOPS, prijevoznik jamči da je raspoloživa odgovarajuća alternativna zračna luka ETOPS na ruti, unutar ili dozvoljenog vremena preusmjeravanja, ili vremena preusmjeravanja koje se temelji na statusu uporabnosti zrakoplova dobivenim na osnovi MEL-a, ovisno što je kraće (vidjeti i OPS 1.297., stavak d).

OPS 1.250.

Određivanje minimalnih visina leta

(a)

Prijevoznik određuje minimalne visine leta i metode za utvrđivanje tih visina za sve segmente rute na kojoj se leti, koje osiguravaju propisano nadvisivanje prepreka, uzimajući u obzir uvjete iz Pododjeljaka F do I.

(b)

Nadležno tijelo mora odobriti svaku metodu za određivanje minimalnih visina leta.

(c)

U slučajevima kada su visine leta, koje određuju države preko kojih se prelijeće, više od onih koje određuje prijevoznik, primjenjuju se više vrijednosti.

(d)

Prijevoznik uzima u obzir sljedeće čimbenike prilikom određivanja minimalnih visina leta:

1.

točnost kojom se može odrediti položaj zrakoplova;

2.

vjerojatne netočnosti u prikazu visinomjera koji se koriste;

3.

karakteristike terena (npr. iznenadne promjene u nadmorskoj visini) na rutama ili na područjima gdje će se izvoditi operacije;

4.

vjerojatnost nailaženja na nepovoljne meteorološke uvjete (npr. jaka turbulencija i spuštajuće zračne struje); i

5.

moguće netočnosti zrakoplovnih karata.

(e)

Pri ispunjavanju zahtjeva propisanih gornjom točkom (d), treba posvetiti dužnu pažnju:

1.

korekcijama odstupanja temperature i tlaka od standardnih vrijednosti;

2.

uvjetima ATC-a; i

3.

svim predvidivim izvanrednim događajima na planiranoj ruti.

OPS 1.255.

Politika planiranja goriva

(a)

Prijevoznik mora odrediti politiku planiranja goriva u svrhu planiranja i ponovnog planiranja tijekom leta, radi osiguravanja da se na svakom letu u zrakoplovu nalazi dovoljno goriva za planiranu operaciju i rezerve koje pokrivaju odstupanje od planirane operacije.

(b)

Prijevoznik jamči da se planiranje letova temelji barem na alinejama 1. i 2.:

1.

postupci koji se nalaze u operativnom priručniku i podaci koji proizlaze iz:

i.

podataka proizvođača zrakoplova; ili

ii.

važećih podataka za određeni zrakoplov, koji proizlaze iz sustava nadzora potrošnje goriva;

2.

operativni uvjeti prema kojima se let nastavlja, uključujući:

i.

stvarne podatke o potrošnji goriva zrakoplova;

ii.

predviđene mase;

iii.

očekivane meteorološke uvjete; i

iv.

postupke i ograničenja kontrole letenja.

(c)

Prijevoznik jamči da predpoletni izračun iskoristivog goriva, potrebnog za let, uključuje:

1.

gorivo za taksiranje;

2.

gorivo za put;

3.

rezervu goriva koja se sastoji od:

i.

goriva za nepredviđene situacije;

ii.

goriva do alternativnog odredišta, ako je potrebno. (Ovo ne isključuje mogućnost da se zračna luka polijetanja izabere kao zračna luka slijetanja);

iii.

završne rezerve goriva; i

iv.

dodatnog goriva, ako tip operacije to zahtijeva (npr. ETOPS); i

4.

dodatnog goriva, ako to zahtijeva zapovjednik.

(d)

Prijevoznik jamči da postupci za ponovno planiranje iskoristivog goriva tijekom leta, koje je potrebno kada se let mora nastaviti dalje rutom ili do odredišta koje nije izvorno planirano, uključuju:

1.

putno gorivo za ostatak leta;

2.

rezervno gorivo koje se sastoji od:

i.

goriva za nepredviđene situacije;

ii.

goriva do alternativnog odredišta, ako je potrebno. (Ovo ne isključuje mogućnost da se zračna luka polijetanja izabere kao zračna luka slijetanja);

iii.

završne rezerve goriva; i

iv.

dodatnog goriva, ako tip operacije to zahtijeva (npr. ETOPS); i

3.

dodatnog goriva, ako to zahtijeva zapovjednik.

OPS 1.260.

Prijevoz osoba sa smanjenom pokretljivošću

(a)

Prijevoznik utvrđuje postupke za prijevoz osoba sa smanjenom pokretljivošću (PRMs).

(b)

Prijevoznik jamči da osobama sa smanjenom pokretljivošću nisu dodijeljena, ili da one ne zauzimaju, mjesta na kojima bi njihova prisutnost mogla:

1.

sprečavati posadu u obavljanju njihovih dužnosti;

2.

ometati pristup opremi za spašavanje; ili

3.

sprečavati hitnu evakuaciju zrakoplova.

(c)

Zapovjednik mora biti obaviješten o tome da se zrakoplovom prevoze osobe sa smanjenom pokretljivošću.

OPS 1.265.

Prijevoz neprihvaćenih putnika, deportiranih osoba i uhićenih osoba

Prijevoznik utvrđuje postupke za prijevoz neprihvaćenih osoba, deportiranih osoba i uhićenih osoba radi osiguravanja sigurnosti zrakoplova i osoba u njemu. Potrebno je obavijestiti zapovjednika o tome da se gore navedene osobe prevoze zrakoplovom.

OPS 1.270.

Slaganje prtljage i tereta

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.270.)

(a)

Prijevoznik utvrđuje postupke kojima osigurava da se u putničku kabinu unosi samo ručna prtljaga koja se može složiti na odgovarajući i siguran način.

(b)

Prijevoznik utvrđuje postupke kojima osigurava da su sva prtljaga i teret u zrakoplovu, koji mogu uzrokovati povredu ili štetu, ili zakrčiti prolaze ili izlaze ako nisu na svojem mjestu, složeni u spremišta izrađena radi sprečavanja pomicanja.

OPS 1.275.

Namjerno ostavljeno prazno

OPS 1.280.

Raspored sjedenja putnika

Prijevoznik utvrđuje postupke kojima osigurava da putnici sjede na mjestima gdje, u slučaju da je potrebna hitna evakuacija, mogu najbolje pomoći, a ne sprečavati evakuaciju zrakoplova.

OPS 1.285.

Obavješćivanje putnika

Prijevoznik jamči sljedeće:

(a)

općenito

1.

putnici su usmeno obaviješteni o pitanjima sigurnosti. Dijelovi ili cijelo obavješćivanje mogu se obaviti putem audiovizualne prezentacije;

2.

putnici su dobili kartone sa sigurnosnim uputama na kojima slikovne upute prikazuju rukovanje opremom za slučaj nužde i izlaze koje će putnici vjerojatno upotrebljavati;

(b)

prije polijetanja

1.

putnici se, ako je potrebno, obavješćuju:

i.

o pravilima glede pušenja;

ii.

da naslon sjedala mora biti podignut i stolić zatvoren;

iii.

o smještaju izlaza za nuždu;

iv.

o smještaju i uporabi podnih oznaka za najbliži put za bijeg;

v.

o spremanju ručne prtljage;

vi.

o ograničenjima uporabe prijenosnih elektronskih uređaja; i

vii.

o mjestu i sadržaju kartona sa sigurnosnim uputama; i,

2.

putnicima se prikazuje sljedeće:

i.

uporaba sigurnosnih pojaseva i/ili sigurnosnih ramenih pojaseva, uključujući načine na koje se pričvršćuju i skidaju sigurnosni pojasevi i/ili sigurnosne orme;

ii.

smještaj i uporaba opreme s kisikom, ako je potrebno (vidjeti OPS 1.770. i OPS 1.775.). Putnici moraju biti obaviješteni da ugase sve vrste duhanskih proizvoda kada se koristi kisik; i

iii.

smještaj i uporaba pojaseva za spašavanje, ako je potrebno (vidjeti OPS 1.825.);

(c)

nakon polijetanja

1.

putnici se po potrebi podsjećaju na sljedeće:

i.

pravila za pušenje; i

ii.

uporaba sigurnosnih pojaseva i/ili sigurnosnih ormi, uključujući sigurnosne prednosti pričvršćivanja sigurnosnih pojaseva i/ili sigurnosnih ormi tijekom sjedenja, bez obzira na to da li znak za sigurnosno vezivanje svijetli ili ne;

(d)

prije slijetanja

1.

putnici se po potrebi podsjećaju na sljedeće:

i.

pravila za pušenje;

ii.

uporabu sigurnosnih pojaseva i/ili sigurnosnih ormi;

iii.

da naslon sjedala mora biti podignut i stolić zatvoren;

iv.

ponovno spremanje ručne prtljage; i

v.

ograničenja uporabe prijenosnih elektronskih uređaja;

(e)

nakon slijetanja

1.

putnici se podsjećaju na sljedeće:

i.

pravila za pušenje;

ii.

uporabu sigurnosnih pojaseva i/ili sigurnosnih ormi;

(f)

u slučaju nužde tijekom leta, putnicima se daju upute o mjerama koje mogu biti primjerene u danim okolnostima.

OPS 1.290.

Priprema za let

(a)

Prijevoznik jamči da se za svaki namjeravani let popunjava operativni plan letenja.

(b)

Zapovjednik ne započinje let ako on/ona nije uvjeren/a u sljedeće:

1.

zrakoplov je sposoban za zračni promet;

2.

zrakoplovom se ne upravlja u suprotnosti s odredbama Liste dozvoljenih odstupanja od konfiguracije (CDL);

3.

raspoloživi su instrumenti i oprema potrebni za izvođenje leta, u skladu s Pododjeljcima K i L;

4.

instrumenti i oprema su u operativnom stanju, osim kako se propisuje u MEL-u;

5.

dijelovi operativnog priručnika koji su potrebni za izvođenje leta su dostupni;

6.

dokumenti, dodatni podaci i obrasci koji prema OPS-u 1.125. i OPS-u 1.135. moraju biti dostupni, nalaze se u zrakoplovu;

7.

dostupne su važeće karte, zemljovidi i pridružena dokumentacija ili odgovarajući podaci, koji su potrebni za namjeravanu operaciju zrakoplova, uključujući preusmjeravanja koja se razumno mogu očekivati. To uključuje sve tablice za pretvaranje, potrebne da se podrži operacija u kojoj se moraju koristiti visine, nadmorske visine i razine leta u metrima;

8.

raspoložive su zemaljske pogodnosti i usluge koje su potrebne i odgovarajuće za planirani let;

9.

odredbe koje su navedene u operativnom priručniku u vezi s uvjetima glede goriva, ulja i kisika, minimalne sigurne visine, operativnog minimuma aerodroma i dostupnosti alternativne zračne luke, ako je potrebno, mogu se ispuniti za planirani let;

10.

teret je ispravno raspoređen i dobro osiguran;

11.

masa zrakoplova, na početku rulanja pred polijetanjem, bit će takva da se let može izvesti u skladu s Pododjeljcima F do I, kako je primjenjivo; i

12.

mogu se ispuniti sva dodatna operativna ograničenja uz ona navedena u točkama 9. i 11..

OPS 1.295.

Izbor zračnih luka

(a)

Pri planiranju leta prijevoznik utvrđuje postupke za izbor odredišta i/ili alternativnih zračnih luka u skladu s OPS-om 1.220.

(b)

Prijevoznik mora u operativnom planu leta izabrati i navesti alternativno polazište, ako ne bi bio moguć povratak u zračnu luku odlaska radi meteoroloških razlog ili nemogućnosti izvođenja leta. Alternativno polazište mora biti smješteno unutar:

1.

za zrakoplove s dva motora, ili:

i.

jednog sata letenja brzinom letenja s jednim motorom u kvaru, u skladu s AFM-om, u standardnim uvjetima bez vjetra i na temelju stvarne mase pri polijetanju; ili

ii.

vremena odstupanja odobrenog ETOPS-om, koje podliježe ograničenjima prema MEL-u, do najviše dva sata, brzinom letenja s jednim motorom u kvaru, u skladu s AFM-om, u standardnim uvjetima bez vjetra i na temelju stvarne mase pri polijetanju za zrakoplove i posade koje su ovlaštene za ETOPS; ili

2.

dva sata letenja brzinom letenja s jednim motorom u kvaru, u skladu s AFM-om, u standardnim uvjetima bez vjetra i na temelju stvarne mase pri polijetanju, za zrakoplove s tri i četiri motora; i

3.

ako AFM ne sadrži putnu brzinu letenja s jednim motorom u kvaru, brzina koja se koristi za izračun mora biti ona koja se postiže s preostalim motorom, pri najvećoj snazi.

(c)

Prijevoznik mora izabrati barem jedno alternativno odredište za svaki IFR let, osim:

1.

ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

i.

trajanje planiranog leta od polijetanja do slijetanja ne prelazi šest sati; i

ii.

raspoložive su dvije odvojene piste, koje su iskoristive na odredištu, a primjereni vremenski izvještaji ili prognoze za zračnu luku na odredištu, ili njihova kombinacija, naznačuju da će, u razdoblju od jedan sat prije do jedan sat nakon očekivanog vremena slijetanja na odredište, baza oblaka biti najmanje na 2 000 ft ili na visini kruženja + 500 ft, ovisno koja je vrijednost veća, a vidljivost će biti najmanje 5 km;

ili

2.

ako je odredište izolirano i ne postoji odgovarajuće alternativno odredište.

(d)

Prijevoznik mora izabrati dva alternativna odredišta kada:

1.

odgovarajući vremenski izvještaji ili prognoze za odredište, ili njihova kombinacija, pokazuju da će, tijekom razdoblja koje počinje jedan sat prije i završava jedan sat nakon predviđenog vremena slijetanja, vremenske prilike biti ispod planiranog minimuma koji se primjenjuje; ili

2.

meteorološki podaci nisu dostupni.

(e)

Prijevoznik naznačuje sve potrebne promjene u operativnom planu leta.

OPS 1.297.

Minimum za planiranje IFR letova

(a)

Minimum za planiranje za alternativna polazišta. Prijevoznik ne izabire aerodrom kao alternativni poletni aerodrom, osim ako odgovarajući vremenski izvještaji ili prognoze ili njihova kombinacija ne pokazuju da će, tijekom razdoblja koje počinje jedan sat prije i završava jedan sat nakon predviđenog vremena slijetanja na aerodrom, vremenski uvjeti biti na ili iznad minimuma za slijetanje koji se primjenjuje i koji je naveden u skladu s OPS-om 1.225. Baza oblaka se mora uzeti u obzir kada je jedino raspoloživo prilaženje neprecizno i/ili kružno. Moraju se uzeti u obzir sva ograničenja koja se odnose na operacije s jednim motorom u kvaru.

(b)

Minimum za planiranje aerodroma odredišta i alternativnih odredišta. Prijevoznik odabire odredišni aerodrom i/ili aerodrom(e) alternativnih odredišta, kada odgovarajući vremenski izvještaji ili prognoze, ili njihova kombinacija, pokazuju da će, tijekom razdoblja koje počinje jedan sat prije i završava jedan sat nakon predviđenog vremena slijetanja na aerodrom, vremenski uvjeti biti na ili iznad minimuma za planiranje, koji se primjenjuje na sljedeći način:

1.

minimum za planiranje za aerodrom odredišta osim izoliranih aerodroma odredišta:

i.

RVR/vidljivost navedena u skladu s OPS-om 1.225.; i

ii.

za neprecizno prilaženje ili kružno prilaženje, baza oblaka je na ili iznad MDH; i

2.

minimum za planiranje za alternativne aerodrome na odredištu i izolirane aerodrome na odredištu u skladu je s donjom tablicom 1.:

Tablica 1.

Minimum za planiranje – alternativne rute i odredišta – izolirani alternativni aerodromi

Vrsta prilaženja

Minimum za planiranje

Cat II. i III.

Cat I. (napomena 1.)

Cat I.

neprecizno (napomene 1. i 2.)

neprecizno

neprecizno (napomene 1. i 2.) plus 200 ft/1 000 m

kružno

kružno (napomene 2. i 3.)

Napomena 1.:

RVR

Napomena 2.:

Baza oblaka mora biti na ili iznad MDH.

Napomena 3.:

Vidljivost

(c)

Minimum za planiranje alternativnog aerodroma na ruti. Prijevoznik ne izabire aerodrom kao alternativni aerodrom na ruti osim ako odgovarajući vremenski izvještaji ili prognoze, ili njihova kombinacija, ne pokazuju da će, tijekom razdoblja koje počinje jedan sat prije i završava jedan sat nakon očekivanog vremena slijetanja na aerodrom, vremenski uvjeti biti na ili iznad minimuma za planiranje, u skladu s tablicom 1.

(d)

Minimum za planiranje alternativnog ETOPS-a na ruti. Prijevoznik ne izabire aerodrom kao alternativni ETOPS na ruti, osim ako odgovarajući vremenski izvještaji ili prognoze, ili njihova kombinacija, ne pokazuju da će, tijekom razdoblja koje počinje jedan sat prije i završava jedan sat nakon očekivanog vremena slijetanja na aerodrom, vremenski uvjeti biti na ili iznad minimuma za planiranje propisanih u tablici 2., u skladu s prijevoznikovim odobrenjem ETOPS.

Tablica 2.

Minimum za planiranje – ETOPS

Vrsta prilaženja

Minimum za planiranje

(RVR/potrebna vidljivost i baza oblaka ako se primjenjuje)

Aerodrom s

 

najmanje dva odvojena postupka za prilaženje koji se temelje na dva pomoćna sredstva koja se koriste za dvije odvojene staze.

najmanje dva odvojena postupka za prilaženje koji se temelje na dva različita pomoćna sredstva koja se koriste za jednu stazu

ili

najmanje jednim postupkom za prilaženje koji se temelji na jednom pomoćnom sredstvu koje se koristi za jednu stazu

precizno prilaženje Cat II., III. (ILS, MLS)

minimumom za precizno prilaženje Cat I.

minimumom za neprecizno prilaženje

precizno prilaženje Cat I. (ILS, MLS)

minimumom za neprecizno prilaženje

minimumom za kružno prilaženje ili, ako nije raspoloživo, minimumom za neprecizno prilaženje plus 200 ft/1 000 m

neprecizno prilaženje

nižim minimumom za neprecizno prilaženje plus 200 ft/ 1 000 m ili minimumom za kružno prilaženje

višim minimumom za kružno prilaženje ili minimumom za neprecizno prilaženje plus 200 ft/1 000 m

kružno prilaženje

minimumom za kružno prilaženje

OPS 1.300.

Predavanje ATS plana leta

Prijevoznik jamči da let neće započeti ako nije predan ATS plan leta ili odgovarajući podaci, kako bi se alarmnim službama omogućilo da se aktiviraju, ako je potrebno.

OPS 1.305.

Punjenje/pražnjenje rezervoara dok se putnici ukrcavaju, nalaze u zrakoplovu ili se iskrcavaju

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.305.)

Prijevoznik jamči da se niti jedan zrakoplov neće puniti/prazniti gorivom Avgas ili gorivom široke frakcije (npr. Jet-B ili slično) ili kada se pojavi mješavina tih vrsta goriva, dok se putnici ukrcavaju, iskrcavaju ili su u zrakoplovu. U svim drugim slučajevima moraju se poduzeti neophodne mjere opreza, a u zrakoplovu mora biti primjereno osposobljena posada koja je spremna za započinjanje i izvođenje evakuacije zrakoplova najpraktičnijim i najbržim raspoloživim sredstvima.

OPS 1.307.

Punjenje/pražnjenje rezervoara gorivom široke frakcije

Prijevoznik utvrđuje postupke za punjenje/pražnjenje rezervoara gorivom široke frakcije (npr. Jet-B ili slično) ako je to potrebno.

OPS 1.308.

Odguravanje i vuča

(a)

Prijevoznik jamči da su svi postupci za odguravanje i vuču u skladu s primjerenim zrakoplovnim standardima i postupcima.

(b)

Prijevoznik jamči da se namještanje zrakoplova prije i poslije taksiranja ne obavlja pomoću vuče bez kuke, osim u sljedećim slučajevima:

1.

zrakoplov je svojim oblikom zaštićen od štete za upravljački sustav prednjeg kotača, koja može nastati uslijed operacije vuče bez kuke, ili

2.

predviđen je sustav/postupak za alarmiranje letačke posade o tome da je takva šteta mogla ili jest nastala, ili

3.

vozilo za vuču bez kuke izrađeno je na takav način da se ne nanese šteta toj vrsti zrakoplova.

OPS 1.310.

Članovi posade na svojim mjestima

(a)

Članovi letačke posade

1.

Tijekom polijetanja i slijetanja su svi članovi letačke posade koji moraju biti u pilotskoj kabini dužni biti na svojim mjestima.

2.

Tijekom svih ostalih faza leta, svi članovi letačke posade koji moraju biti u pilotskoj kabini, ostaju na svojim mjestima, osim ako je njihovo napuštanje neophodno za obavljanje njihovih dužnosti u vezi s operacijom ili radi fizioloških potreba, pod uvjetom da barem jedan primjereno osposobljen pilot ostane za upravljačem zrakoplova cijelo vrijeme.

3.

Tijekom svih faza leta, svi članovi letačke posade koji moraju biti u pilotskoj kabini, ostaju na oprezu. Ako dođe do manjka opreza, upotrebljavaju se primjerene protumjere. Ako dođe do neočekivane iscrpljenosti člana letačke posade, može se primijeniti kontrolirani postupak za odmor, koji organizira zapovjednik i ako obim posla to dozvoli. Ovakav način odmora pod kontrolom ne može se ni na koji način smatrati dijelom vremena za odmor, u svrhu izračunavanja ograničenja vremena letenja niti se može upotrijebiti kao opravdanje za trajanje letačke dužnosti.

(b)

Članovi kabinske posade. Na svim palubama zrakoplova na kojima se nalaze putnici, potrebni članovi kabinske posade sjede tijekom kritičnih faza leta na dodijeljenim mjestima.

OPS 1.315.

Pomoćna sredstva za evakuaciju u hitnom slučaju

Prijevoznik utvrđuje postupke kojima jamči da su pomoćna sredstva za evakuaciju u hitnim slučajevima koja se sama aktiviraju, prije taksiranja, polijetanja i slijetanja te kada je to sigurno i izvodivo, pripremljena za uporabu.

OPS 1.320.

Sjedala, sigurnosni pojasevi i orme

(a)

Članovi posade

1.

Tijekom polijetanja i slijetanja i kada god to zapovjednik zrakoplova smatra potrebnim u interesu sigurnosti, svaki je član posade primjereno vezan svim predviđenim sigurnosnim pojasevima i ormama.

2.

Tijekom ostalih faza leta, svi članovi letačke posade u pilotskoj kabini imaju sigurnosne pojaseve vezane, dok su na svojim mjestima.

(b)

Putnici

1.

Prije polijetanja i slijetanja i tijekom taksiranja ili kad se god to smatra neophodnim u interesu sigurnosti, zapovjednik jamči da je svaki putnik u zrakoplovu na svojem sjedalu ili ležaju pravilno vezan sigurnosnim pojasom ili ramenim pojasem ako postoji.

2.

Prijevoznik predviđa, a zapovjednik osigurava da se višestruko zauzimanje sjedišta u zrakoplovu dozvoljava samo na određenim sjedištima i da na njima isključivo sjede jedna odrasla osoba i jedno dijete koje je pravilno vezano pomoćnim pojasom ili drugom napravom za ograničavanje kretanja.

OPS 1.325.

Osiguravanje putničke kabine i kuhinje/a u zrakoplovu

(a)

Prijevoznik utvrđuje postupke kojima osigurava su svi izlazi i putovi za izlaz u nuždi prije taksiranja, polijetanja i slijetanja slobodni od prepreka.

(b)

Zapovjednik jamči da je, prije polijetanja i slijetanja, i kad god se to smatra neophodnim u interesu sigurnosti, sva oprema i prtljaga ispravno osigurana.

OPS 1.330.

Dostupnost opreme za spašavanje

Zapovjednik jamči da je sva oprema za spašavanje lako dostupna za neposrednu uporabu.

OPS 1.335.

Pušenje u zrakoplovu

(a)

Zapovjednik jamči da se nikome u zrakoplovu ne dozvoljava pušiti:

1.

kad se god to smatra potrebnim u interesu sigurnosti;

2.

dok je zrakoplov na zemlji, osim ako pušenje nije posebno dozvoljeno u skladu s postupcima navedenima u operativnom priručniku;

3.

izvan označenih pušačkih zona, u prolazu (prolazima) ili u zahodu (zahodima);

4.

u odjeljcima za teret i/ili drugim prostorima u kojima se prevozi teret koji nije pohranjen u ambalaži otpornoj na vatru ili pokriven platnom otpornim na vatru; i

5.

u dijelovima kabine u koje se dovodi kisik.

OPS 1.340.

Meteorološki uvjeti

(a)

Zapovjednik na IFR letu neće:

1.

započeti polijetanje; niti

2.

nastaviti dalje od točke nakon koje se, u slučaju ponovnog planiranja tijekom leta, primjenjuje ispravljeni plan leta, osim ako su dostupni podaci koji pokazuju da su očekivani vremenski uvjeti na odredištu i/ili potrebnom alternativnom aerodromu (aerodromima), propisani u OPS-u 1.295., na ili iznad minimuma za planiranje, koji se navodi u OPS-u 1.297.

(b)

Na IFR letu, zapovjednik ne nastavlja s letom nakon:

1.

točke odluke, kada se koristi postupak za točku odluke; ili

2.

unaprijed određene točke kada se koristi postupak za unaprijed određenu točku, osim ako su dostupni podaci koji pokazuju da su očekivani vremenski uvjeti na odredištu i/ili potrebnom alternativnom aerodromu (aerodromima), propisani u OPS-u 1.295., na ili iznad minimuma za planiranje, koji se navodi u OPS-u 1.297.

(c)

Na IFR letu, zapovjednik ne nastavlja letjeti prema aerodromu planiranog odredišta, osim ako posljednji dostupni podaci ne pokazuju da su vremenski uvjeti na odredištu, u očekivano vrijeme dolaska, ili barem na jednome aerodromu alternativnog odredišta, na ili iznad planiranog operativnog minimuma aerodroma, koje se primjenjuje.

(d)

Zapovjednik na VFR letu ne započinje polijetanje, osim ako važeći meteorološki izvještaji ili kombinacija važećih izvještaja i prognoza, ne pokazuju da su meteorološki uvjeti na ruti ili na dijelu rute koji će se letjeti prema VFR-u, u primjereno vrijeme, takvi da zadovoljavaju uvjete ovih pravila.

OPS 1.345.

Led i drugi zagađivači – postupci na zemlji

(a)

Prijevoznik utvrđuje postupke koje treba slijediti kada je potrebno odlediti ili spriječiti zaleđivanje zrakoplova i obaviti preglede zrakoplova s time u vezi.

(b)

Zapovjednik ne započinje polijetanje ako vanjske površine nisu čiste od bilo kakvih naslaga koje mogu štetno djelovati na izvođenje i/ili mogućnost kontroliranja zrakoplova, osim u skladu s priručnikom za letenje zrakoplova.

OPS 1.346.

Led i drugi zagađivači – postupci tijekom leta

(a)

Prijevoznik utvrđuje postupke za letove u očekivanim ili stvarnim uvjetima smrzavanja.

(b)

Zapovjednik ne započinje let niti namjerno leti u očekivane ili stvarne uvjete smrzavanja, osim ako zrakoplov ima potvrdu i ako je opremljen je za takve uvjete.

OPS 1.350.

Opskrba gorivom i uljem

Zapovjednik ne započinje let, osim ako on/ona nije uvjeren/a da zrakoplov ima barem planiranu količinu goriva i ulja za sigurno obavljanje leta, uzimajući u obzir očekivane operativne uvjete.

OPS 1.355.

Uvjeti za polijetanje

Prije započinjanja polijetanja, zapovjednik mora biti uvjeren da, u skladu s podacima koje ima na raspolaganju, vrijeme na aerodromu i uvjeti uzletno-sletne staze koja se namjerava koristiti, neće spriječiti sigurno polijetanje i odlazak.

OPS 1.360.

Primjena minimuma za polijetanje

Prije započinjanja polijetanja, zapovjednik mora biti uvjeren da je RVR ili vidljivost u smjeru polijetanja zrakoplova, jednaka ili bolja od minimuma koji se primjenjuje.

OPS 1.365.

Minimalne visine letenja

Zapovjednik ili pilot kojemu je dodijeljena dužnost upravljanja letom, ne lete ispod navedenih minimalnih visina letenja, osim kada je to potrebno radi polijetanja ili slijetanja.

OPS 1.370.

Simulirane neuobičajene situacije tijekom leta

Prijevoznik utvrđuje postupke radi osiguravanja da se neuobičajene situacije ili situacije za slučaj nužde, koje zahtijevaju primjenu dijela ili cjelokupnih postupaka za neuobičajene situacije ili situacije za slučaj nužde, i simulacija IMC-a umjetnim sredstvima, ne simuliraju tijekom komercijalnih letova zračnog prijevoza.

OPS 1.375.

Upravljanje gorivom tijekom leta

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.375.)

(a)

Prijevoznik utvrđuje postupke kojima osigurava da se tijekom leta obavljaju provjere goriva i upravljanje gorivom.

(b)

Zapovjednik jamči da količina preostalog iskoristivog goriva tijekom leta nije manja od količine goriva koja je potrebna da se nastavi letjeti do aerodroma gdje je moguće sigurno sletjeti, s tim da konačna rezerva još ostaje.

(c)

Zapovjednik objavljuje slučaj nužde kada se izračuna da je količina iskoristivog goriva pri slijetanju manja od konačne rezerve goriva.

OPS 1.380.

Namjerno ostavljeno prazno

OPS 1.385.

Uporaba dodatnog kisika

Zapovjednik jamči da članovi letačke posade koji su uključeni u obavljanje dužnosti neophodnih za sigurnu operaciju zrakoplova, tijekom leta koriste dodatni kisik, svaki puta kada kabine pređe visinu 10 000 ft duže od 30 minuta i kada kabine premaši visinu 13 000 ft.

OPS 1.390.

Kozmička radijacija

(a)

Prijevoznik vodi računa o izlaganju svih članova posade kozmičkoj radijaciji tijekom leta dok su na dužnosti (uključujući raspoređivanje) i poduzima sljedeće mjere za one posade, za koje je vjerojatno da će biti izložene radijaciji od više od 1 mSv godišnje;

1.

procjenjuje njihovo izlaganje;

2.

uzima u obzir procijenjeno izlaganje pri izradi radnih rasporeda, u cilju smanjenja doza članova posade koji su izloženi jakoj radijaciji;

3.

obavještava članove posade u pitanju o riziku za zdravlje koji nosi njihov posao;

4.

jamči da radni raspored za članice posade, nakon što su obavijestile prijevoznika da su trudne, održava dozu za fetus najnižom koja se razumski može postići te u svakom slučaju jamči da doza ne premašuje 1 mSv tijekom ostatka trudnoće;

5.

jamči da se vode zasebne evidencije za one članove posade za koje je vjerojatno da su izloženi jakom zračenju. Ti se pojedinci godišnje obavještavaju o izloženosti radijaciji i nakon što napuste zračnog prijevoznika.

(b)

1.

Prijevoznik ne upravlja zrakoplovom iznad 15 000 m (49 000 ft), ako oprema navedena u OPS-u 1.680. nije upotrebljiva ili nije ispunjen postupak propisan u OPS-u 1.680.

2.

Zapovjednik ili pilot kojem je povjereno upravljanje letom, započinje spuštanje čim je to izvodivo, kada se premaše granične vrijednosti stope doze kozmičke radijacije navedene u operativnom priručniku.

OPS 1.395.

Otkrivanje blizine tla

Kada član letačke posade ili sustav za upozorenje blizine tla primijeti nepredviđenu blizinu tla, zapovjednik ili pilot kojem je povjereno upravljanje zrakoplovom, jamče da se odmah započinju obavljati korektivne radnje radi uspostavljanja sigurnih uvjeta za let.

OPS 1.398.

Uporaba Sustava za izbjegavanje sudara (ACAS)

Prijevoznik utvrđuje postupke kojima jamči da:

(a)

kada se ugradi ACAS koji je upotrebljiv, koristit će se na letovima na način koji omogućuje proizvodnju rezolucijskih informacija (RA), osim ako to ne bi bilo primjereno u postojećim uvjetima u tom trenutku.

(b)

kada ACAS otkrije nepredviđenu blizinu drugog zrakoplova (RA), zapovjednik ili pilot kojem je povjereno upravljanje letom, jamči da se istodobno započinje s korektivnim radnjama, radi postizanja sigurnog razdvajanja, osim ako se uljez primijeti vizualno te se utvrdi da ne predstavlja prijetnju.

OPS 1.400.

Uvjeti za prilaženje i slijetanje

Prije započinjanja prilaženja za slijetanje, zapovjednik mora biti uvjeren/a da, u skladu s podacima koje ima na raspolaganju, vrijeme na aerodromu i uvjeti na stazi koja se namjerava koristiti, ne bi smjeli spriječiti sigurno prilaženje, slijetanje ili neuspjelo prilaženje, uzimajući u obzir podatke o izvođenju koji se nalaze u operativnom priručniku.

OPS 1.405.

Započinjanje i nastavak prilaženja

(a)

Zapovjednik ili pilot kojemu je povjereno upravljanje letom, može započeti instrumentalno prilaženje bez obzira na javljenu RVR/vidljivost, ali se prilaženje ne smije nastaviti iza vanjskog markera ili odgovarajućeg položaja, ako je javljena RVR/vidljivost manja od minimuma koji se primjenjuje.

(b)

Ako RVR nije dostupan, vrijednosti za RVR mogu se izvesti preračunavanjem javljene vidljivosti u skladu s Dodatkom 1. OPS-u 1.430., točkom (h).

(c)

Ako, nakon prolaženja vanjskog markera ili odgovarajućeg položaja u skladu s gornjom točkom (a), javljena RVR/vidljivost pada ispod minimuma koji se primjenjuje, prilaženje se može nastaviti do DA/H ili MDA/H.

(d)

Ako ne postoji vanjski marker ili odgovarajući položaj, zapovjednik zrakoplova, ili pilot kome je povjereno upravljanje zrakoplovom, donosi odluku da li da nastave ili odustanu od prilaženja prije spuštanja na visinu ispod 1 000 ft iznad aerodroma u segmentu završnog prilaženja. Ako je MDA/H na ili iznad 1 000 ft iznad aerodroma, prijevoznik određuje visinu, za svaki postupak prilaženja, ispod koje se prilaženje ne smije nastaviti, ako je RVR/vidljivost manja od minimuma koji se primjenjuje.

(e)

Prilaženje se može nastaviti ispod DA/H ili MDA/H te se spuštanje može završiti pod uvjetom da su na DA/H ili MDA/H uspostavljene i održavane potrebne vizualne oznake.

(f)

Vidljivost/RVR u zoni slijetanja se uvijek nadzire. Ako je tako javljeno i ako je važno, vidljivost/RVR na srednjoj točki i na kraju staze također su kontrolne. Minimalna vrijednost za vidljivost/RVR za srednju točku iznosi 125 m ili RVR koja je potrebna za zonu slijetanja, ako je ta vrijednost manja i 75 m za kraj staze. Za zrakoplove koji su opremljeni sustavom upravljanja ili sustavom za nadzor, minimalna RVR vrijednost za središnju točku iznosi 75 m.

Napomena: ‚Važno’ u ovom kontekstu označava dio uzletno-sletne staze koji se koristi tijekom faze velike brzine slijetanja do brzine od otprilike 60 čvorova.

OPS 1.410.

Operativni postupci – visina preleta praga staze

Prijevoznik mora utvrditi operativne postupke namijenjene osiguravanju tog da zrakoplov, koji se koristi za izvođenje preciznih prilaženja, prijeđe prag staze na sigurnoj visini, pri čemu se zrakoplov nalazi u sletnoj konfiguraciji i položaju za slijetanje.

OPS 1.415.

Dnevnik letenja

Zapovjednik jamči da se dnevnik letenja popunjava.

OPS 1.420.

Izvještavanje o događajima

(a)

Nazivlje

1.

Nezgoda. Događaj, koji nije nesreća, a koji je u vezi s operacijom zrakoplova i koji utječe ili može utjecati na sigurnost operacije.

2.

Ozbiljna nezgoda. Nezgoda koja uključuje okolnosti koje pokazuju da se zamalo dogodila nesreća.

3.

Nesreća. Događaj u vezi s operacijom zrakoplova, koja se događa od vremena kada se osobe ukrcavaju u zrakoplov s namjerom da lete, do vremena kada su se sve osobe iskrcale, u kojem:

i.

neka osoba smrtno ili ozbiljno strada, kao rezultat:

(A)

činjenice da je bila u zrakoplovu;

(B)

izravnog kontakta s bilo kojim dijelom zrakoplova, uključujući dijelove koji su se odvojili od zrakoplova; ili

(C)

izravnog izlaganja struji mlaznog motora; osim u slučaju ako su ozljede posljedica prirodnih uzroka, ako ih je osoba sama sebi nanijela ili su ih nanijele druge osobe, ili ako se radi o ozljedama slijepih putnika koji se kriju izvan područja koja su normalno dostupna putnicima i posadi; ili

ii.

zrakoplov pretrpi oštećenje ili strukturalni kvar koji štetno utječe na strukturalnu čvrstoću, izvođenje ili karakteristike leta zrakoplova, i koji obično zahtijeva veći popravak ili zamjenu pokvarenog dijela, osim kvara ili oštećenja motora, kada je šteta ograničena na motor, njegovu oplatu ili dodatnu opremu; ili oštećenja ograničena na propelere, vrhove krila, antene, gume, kočnice, oplatu, manja udubljenja ili rupe u oplati zrakoplova; ili

iii.

zrakoplov je nestao ili je potpuno nedostupan.

(b)

Izvješćivanje o nezgodi. Prijevoznik utvrđuje postupke za izvješćivanje o nezgodama uzimajući u obzir niže navedene odgovornosti i okolnosti koje su opisane u točki (d).

1.

OPS 1.085. točka (b), navodi odgovornosti članova posade u vezi s izvješćivanjem o nezgodama koje ugrožavaju, ili mogu ugroziti, sigurnost operacije.

2.

Zapovjednik ili prijevoznik zrakoplova podnosi nadležnom tijelu izvještaj o svim nezgodama koje ugrožavaju ili mogu ugroziti sigurnost operacije.

3.

Izvješća se moraju poslati u razdoblju od 72 sata, od vremena kada je nezgoda prepoznata, osim ako iznimne okolnosti to ne sprečavaju.

4.

Zapovjednik jamči da su svi poznati ili očekivani tehnički kvarovi i prekoračenja tehničkih ograničenja, koji su nastali dok je on/ona bio/bila odgovoran/na za let, zabilježeni u tehničku knjigu zrakoplova. Ako nedostatak ili prekoračenje tehničkih ograničenja ugrožava ili može ugroziti sigurnost operacije, zapovjednik mora dodatno započeti postupak za predaju izvješća nadležnom tijelu u skladu s točkom (b) alinejom 2.

5.

U slučaju nezgoda o kojima se izvještava u skladu s točkom (b) alinejom 1., točkom (b) alinejom 2. i točkom (b) alinejom 3., koje proizlaze iz ili se odnose na kvar, nepravilan rad ili oštećenje zrakoplova, njegove opreme ili bilo kojeg dijela zemaljske pomoćne opreme, ili koje uzrokuju ili mogu uzrokovati štetne utjecaje na kontinuiranu plovidbenost, prijevoznik mora, istodobno s podnošenjem izvješća nadležnom tijelu, izvijestiti organizaciju koja je odgovorna za izradu ili dobavljača ili, ako je potrebno, organizaciju koja je odgovorna za kontinuiranu plovidbenost.

(c)

Izvješćivanje o nesrećama i ozbiljnim nezgodama

Prijevoznik utvrđuje postupke za izvješćivanje o nesrećama i ozbiljnim nezgodama, uzimajući u obzir dolje opisane odgovornosti te okolnosti, koje su opisane u točki (d).

1.

Zapovjednik obavješćuje prijevoznika o svim nesrećama ili ozbiljnim nezgodama koje su se dogodile za vrijeme dok je on/ona bio/bila odgovoran/na za let. U slučaju kada zapovjednik nije sposoban podnijeti takvo izvješće, drugi član posade koji je za to sposoban, mora obaviti taj zadatak, uzimajući u obzir zapovjedni red koji utvrđuje prijevoznik.

2.

Prijevoznik jamči da se nadležno tijelo u državi prijevoznika, najbliže odgovarajuće nadležno tijelo (ako to nije nadležno tijelo u državi prijevoznika), i bilo koja druga organizacija koju država prijevoznika treba obavijestiti, obavještavaju najbržim dostupnim sredstvima o svim nesrećama ili ozbiljnim nezgodama i, samo u slučaju nesreća, barem prije nego se zrakoplov pomakne, osim ako iznimne okolnosti to sprečavaju.

3.

Zapovjednik ili prijevoznik zrakoplova predaju izvješće nadležnom tijelu u državi prijevoznika u roku 72 sata od nesreće ili ozbiljne nezgode.

(d)

Posebna izvješća

Događanja za koja se moraju koristiti posebne obavijesti i metode izvješćivanja opisana su dolje.

1.

Nezgoda u zračnom prometu. Zapovjednik bez odlaganja obavješćuje nadležnu jedinicu službe zračnog prometa o nezgodi te o njegovoj/njezinoj namjeri da preda izvješće o nezgodi u zračnom prometu nakon završetka leta, kad god je zrakoplov tijekom leta bio ugrožen:

i.

bliskim susretom s nekom drugom letjelicom;

ii.

pogrešnim postupcima u zračnom prometu ili u slučajevima kada se služba zračnog prometa ili letačka posada nisu pridržavali postupaka koji se primjenjuju;

iii.

kvarom uređaja službe zračnog prometa.

Osim toga, zapovjednik izvješćuje nadležno tijelo o nezgodi.

2.

Rezolucijske informacije o sustavu u zrakoplovu za izbjegavanje sudara. Zapovjednik izvješćuje nadležnu službu zračnog prometa i predaje nadležnom tijelu izvješće ACAS, uvijek kada je zrakoplov u letu izvodio manevar kao odgovor na rezolucijske informacije ACAS.

3.

Opasnosti od ptica i udari ptica

i.

Čim se primijeti moguća opasnost od ptica, zapovjednik odmah o tome obavješćuje lokalnu službu zračnog prometa.

ii.

Ako je on/ona svjestan/na da je došlo do udara ptice, zapovjednik nakon slijetanja predaje nadležnom tijelu pisano izvješće o udaru ptice, uvijek kada zrakoplov za koji je on/ona odgovoran/na pretrpi udar ptice koji rezultira značajnom štetom zrakoplova ili gubitkom ili nepravilnim radom bilo koje osnovne funkcije. Ako se udar ptice otkrije kada zapovjednik nije dostupan, prijevoznik je odgovoran za predavanje izvješća.

4.

Opasne situacije tijekom leta pri prijevozu opasnog tereta. Ako se dogodi opasna situacija tijekom leta i situacija dozvoljava, zapovjednik izvješćuje nadležnu službu zračnog prometa o opasnom teretu u zrakoplovu. Nakon slijetanja, ako se događaj povezuje s i u vezi je s prijevozom opasnog tereta, zapovjednik također ispunjava uvjete o izvješćivanju navedene u OPS-u 1.1225.

5.

Nezakonito djelovanje. Nakon nezakonitog djelovanja u zrakoplovu, zapovjednik ili, u njegovoj/njezinoj odsutnosti, prijevoznik, što je prije moguće predaje izvješće lokalnom nadležnom tijelu i nadležnom tijelu u državi prijevoznika (vidjeti i OPS 1.1245.)

6.

Susretanje s mogućim štetnim uvjetima. Ako tijekom leta dođe do susreta s mogućim štetnim uvjetima, kao što su nepravilnosti zemaljskih ili navigacijskih uređaja, meteorološki fenomen ili oblak vulkanskog pepela, zapovjednik o tome čim je prije moguće obavješćuje odgovarajuću službu zračnog prometa.

OPS 1.425.

Rezervirano

Dodatak 1. OPS-u 1.270.

Slaganje prtljage i tereta

Pri postupcima koje prijevoznik utvrđuje radi osiguravanja da su ručna prtljaga i teret sigurno složeni, mora se voditi računa o sljedećem:

1.

svaka stvar koja se prevozi u putničkoj kabini mora biti smještena na mjesto koje onemogućava njezino pomicanje;

2.

ne smiju se prekoračiti oznake ograničenja mase navedene na ili uz spremišta prtljage;

3.

ne smije se dozvoliti smještanje prtljage ispod sjedala, osim ako je sjedalo opremljeno prečkom za zadržavanje i ako je prtljaga takvih dimenzija da je ova oprema može zadržati;

4.

prtljaga se ne smije spremati u WC-e ili uz pregrade koje nisu u stanju zadržati predmete da se ne miču prema naprijed, postrance ili prema gore i ako pregrade nemaju oznaku kojom se navodi najveća masa koja se smije tamo spremiti;

5.

prtljaga i teret koji su smješteni u ormarićima, ne smiju biti takve veličine koja ne dozvoljava da se vrata ormarića sigurno zatvore;

6.

prtljaga i teret se ne smiju smjestiti na mjesta na kojima mogu spriječiti pristup opremi za spašavanje; i

7.

prije polijetanja, slijetanja i kad god su upaljeni znakovi za zakopčavanje sigurnosnih pojasa, ili se to na drugi način naređuje, moraju se obaviti provjere kako bi se utvrdilo da je prtljaga smještena na mjesta na kojima ne može ometati evakuaciju iz zrakoplova ili uzrokovati ozljedu uslijed padanja (ili druge vrste micanja), ovisno o fazama leta.

Dodatak 1. OPS-u 1.305.

Punjenje/pražnjenje goriva dok se putnici ukrcavaju, nalaze u zrakoplovu ili se iskrcavaju

Zapovjednik mora utvrditi operativne postupke za punjenje/pražnjenje goriva za vrijeme ukrcaja ili iskrcaja putnika ili dok su putnicima u zrakoplovu, kako bi se osiguralo poduzimanje sljedećih mjera opreza:

1.

jedna osposobljena osoba mora ostati na određenom mjestu tijekom punjenja goriva dok su putnici u zrakoplovu. Ta osposobljena osoba mora biti sposobna za provođenje postupaka u slučaju opasnosti koji se odnose na zaštitu od požara i gašenje požara, komunikaciju te započinjanje i upravljanje evakuacijom;

2.

uspostavlja se i ostaje dostupna dvosmjerna komunikacija između zemaljskog osoblja koje nadzire punjenje goriva i osposobljenog osoblja u zrakoplovu, sustavom za internu komunikaciju u zrakoplovu ili drugim prikladnim sredstvima;

3.

posada, osoblje i putnici moraju biti upozoreni da se obavlja punjenje/pražnjenje goriva;

4.

znakovi ‚vežite sigurnosne pojaseve’ moraju biti isključeni;

5.

znakovi ‚zabranjeno pušenje’ moraju biti upaljeni, zajedno s unutarnjim svjetlom u putničkoj kabini, radi omogućavanja pronalaženja izlaza za nuždu;

6.

putnicima treba dati upute da odvežu sigurnosne pojaseve i suzdrže se od pušenja;

7.

u zrakoplovu mora biti dovoljan broj osposobljenog osoblja koje u slučaju opasnosti mora biti spremno odmah započeti evakuaciju;

8.

ako se otkrije prisutnost isparavanja goriva u unutrašnjosti zrakoplova, ili nastane bilo kakva opasnost tijekom punjenja/pražnjenja goriva, punjenje goriva se mora odmah prekinuti;

9.

površine na zemlji ispod izlaza namijenjenih za evakuaciju u slučaju opasnosti i prostori za napuhavanje tobogana moraju biti slobodni; i

10.

osigurani su uvjeti za sigurnu i brzu evakuaciju.

Dodatak 1. OPS-u 1.375.

Raspolaganje gorivom tijekom leta

(a)

Provjere goriva tijekom leta

1.

Zapovjednik mora jamčiti da se tijekom leta obavljaju provjere goriva u pravilnim vremenskim razmacima. Preostalo gorivo mora se zabilježiti i procijeniti radi:

i.

usporedbe stvarne potrošnje s planiranom potrošnjom goriva;

ii.

provjere je li preostalo gorivo dovoljno za završetak leta; i

iii.

određivanja količine očekivanog ostatka goriva po dolasku na odredište.

2.

Važni podaci o gorivu moraju se zabilježiti.

(b)

Planiranje goriva tijekom leta.

1.

Ako je, kao rezultat provjere goriva tijekom leta, količina očekivanog ostatka goriva po dolasku na odredište, manja nego potrebno gorivo za alternativno odredište plus konačna rezerva goriva, zapovjednik mora uzeti u obzir promet i operativne uvjete koji prevladavaju na odredišnom aerodromu, kako bi odlučio da li da nastavi let do odredišnog aerodroma ili skrene let, kako ne bi sletio s manjom količinom goriva od konačne rezerve goriva.

2.

Na letu na izolirani aerodrom:

Određuje se zadnja moguća točka skretanja na bilo koji dostupni alternativni aerodrom na ruti. Prije dolaska do te točke, zapovjednik procjenjuje količinu goriva za koju se očekuje da će preostati do izoliranog aerodroma, zatim vremenske uvjete, promet i operativne uvjete koji prevladavaju na izoliranom aerodromu i na svim aerodromima koji se nalaze na ruti, prije nego što odluči hoće li nastaviti letjeti do izoliranog aerodroma ili skrenuti let na neki aerodrom na ruti.

PODODJELJAK E

OPERACIJE U UVJETIMA SMANJENE VIDLJIVOSTI

OPS 1.430.

Operativni minimum aerodroma – općenito

(vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.430.)

(a)

Prijevoznik utvrđuje, za svaki aerodrom koji se planira koristiti, operativni minimum aerodroma koji nije manji od vrijednosti navedenih u Dodatku 1. Metoda određivanja takvog minimuma mora biti prihvatljiva nadležnom tijelu. Takav minimum nije manji od bilo kojeg drugog, koji država u kojoj se aerodrom nalazi, može odrediti za takve aerodrome, osim kada to ta država posebno ne odobrava.

Napomena: Gornja točka ne zabranjuje izračun minimuma tijekom leta za alternativni aerodrom koji nije bio planiran, ako se izvodi u skladu s prihvaćenom metodom.

(b)

Prilikom utvrđivanja operativnog minimuma aerodroma koji će se primjenjivati na svaku zasebnu operaciju, prijevoznik mora potpuno voditi računa o:

1.

tipu i performansama zrakoplova te karakteristikama upravljanja njime;

2.

sastavu letačke posade, njezinoj stručnosti i iskustvu;

3.

dimenzijama i karakteristikama uzletno-sletne staze koja se može izabrati za uporabu;

4.

primjerenosti i radnim karakteristikama raspoloživih vizualnih i nevizualnih zemaljskih sredstava;

5.

opremi koja je raspoloživa u zrakoplovu u svrhu navigacije i/ili kontrole putanje letenja, ako je primjereno, tijekom polijetanja, prilaženja, ispravljanja zrakoplova, slijetanja, rulanja i nepreciznog prilaženja;

6.

preprekama u području prilaženja, nepreciznog prilaženja i početnog penjanja, koje se zahtijevaju za izvršavanje postupaka u izvanrednim situacijama i potrebnom nadvisivanju prepreka;

7.

najmanjoj dopuštenoj nadmorskoj/relativnoj visini leta iznad prepreka za postupke instrumentalnog prilaženja; i

8.

sredstvima za određivanje i izvješćivanje o meteorološkim uvjetima.

(c)

Kategorije zrakoplova na koje se odnosi ovaj pododjeljak, moraju se odrediti u skladu s metodom iz Dodatka 2. OPS-u 1.430. točke (c).

OPS 1.435.

Nazivlje

Nazivlje koje se koristi u ovom pododjeljku ima sljedeće značenje:

1.

Kruženje. Vizualna faza instrumentalnog prilaženja radi dovođenja zrakoplova na položaj za slijetanje na sletnu stazu, koja nije smještena prikladno za neposredno prilaženje.

2.

Postupci pri smanjenoj vidljivosti (LVP). Postupci koji se primjenjuju na aerodromu u svrhu osiguravanja sigurnih operacija tijekom prilaženja kategorije II. i III. i polijetanja pri smanjenoj vidljivosti.

3.

Polijetanje pri smanjenoj vidljivosti. Polijetanje kada je vidljivost dužine uzletno-sletne staze (RVR) manja od 400 m.

4.

Sustav za upravljanje zrakoplovom. Sustav koji uključuje automatski sustav za slijetanje i/ili mješoviti sustav za slijetanje.

5.

Sustav za upravljanje zrakoplovom, koji je pasivan u slučaju kvara. Sustav za upravljanje zrakoplovom je u slučaju kvara pasivan ako, kada do kvara dođe, nema značajnijeg neuravnoteženja komandi ili skretanja s putanje ili visine, ali se slijetanje ne obavlja automatski. Pri sustavu za upravljanje zrakoplovom koji je pasivan u slučaju kvara, pilot preuzima kontrolu nad zrakoplovom nakon kvara.

6.

Sustav za upravljanje zrakoplovom, koji je operativan u slučaju kvara. Sustav za upravljanje zrakoplovom je u slučaju kvara operativan ako se, u slučaju kvara ispod visine upozorenja, prilaženje, ispravljanje zrakoplova i slijetanje može završiti automatski. U slučaju kvara, automatski sustav za slijetanje djeluje kao pasivni sustav u slučaju kvara.

7.

Operativni mješoviti sustav za slijetanje u slučaju kvara. Sustav koji se sastoji od primarnog automatskog sustava za slijetanje, pasivnog u slučaju kvara i sekundarnog nezavisnog sustava za vođenje, koji omogućuje pilotu da završi slijetanje ručno, nakon kvara primarnog sustava.

Napomena: Tipični sekundarni nezavisni sustav za vođenje sastoji se od nadgledanog zaslona koji obavlja vođenje, koje je obično u obliku zapovjedne informacije, ali može biti i situacijska informacija (ili informacija o odstupanju).

8.

Vizualno pristupanje. Pristupanje kada se jedan dio ili cijeli postupak instrumentalnog prilaženja ne dovrši te se prilaženje obavi pomoću vizualnih oznaka na terenu.

OPS 1.440.

Operacije pri smanjenoj vidljivosti – opća operativna pravila

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.440.)

(a)

Prijevoznik ne provodi operacije kategorije II ili III, ako:

1.

svaki predmetni zrakoplov nema odobrenje za operacije s visinom odluke iznad 200 ft, ili bez visine odluke, i nije opremljen, u skladu s CS-AWO-om, za uvjete smanjene vidljivosti ili na drugi odgovarajući način koji prihvaća nadležno tijelo;

2.

nije uspostavljen i ne održava se prikladan sustav za snimanje prilaženja i/ili automatskog uspješnog ili neuspješnog slijetanja, radi praćenja opće sigurnosti operacije;

3.

nadležno tijelo ne odobri operacije;

4.

letačka posada ne uključuje najmanje dva pilota; i

5.

visina odluke se ne određuje pomoću radio-visinomjera.

(b)

Prijevoznik ne izvodi polijetanja pri smanjenoj vidljivosti kada je RVR manji od 150 m (kategorija zrakoplova A, B i C) ili kada je RVR manji od 200 m (kategorija zrakoplova D), osim ako nadležno tijelo to ne odobri.

OPS 1.445.

Operacije pri smanjenoj vidljivosti – parametri aerodroma

(a)

Prijevoznik ne smije koristiti aerodrom za operacije kategorije II. ili III., osim ako je država u kojoj je aerodrom smješten odobrila aerodrom za takve operacije.

(b)

Prijevoznik provjerava da li su utvrđeni postupci za operacije pri smanjenoj vidljivosti (LVP) i da li se oni primjenjuju na onim aerodromima na kojima će se izvoditi operacije pri smanjenoj vidljivosti.

OPS 1.450.

Operacije pri smanjenoj vidljivosti – osposobljavanje i kvalifikacije

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.450.)

Prijevoznik jamči da, prije izvođenja polijetanja pri smanjenoj vidljivosti, operacije kategorija II. i III.:

1.

svaki član letačke posade:

i.

završi osposobljavanje i provjere propisane u Dodatku 1., uključujući osposobljavanje na simulatoru leta u operacijama do graničnih vrijednosti RVR-a i visine odluke koje su primjerene odobrenju prijevoznika za kategorije II/III; i

ii.

kvalificiran je u skladu s Dodatkom 1.;

2.

osposobljavanje i provjera provode se u skladu s detaljnim nastavnim planom koji je odobrilo nadležno tijelo i uključen je u operativni priručnik. Ovo je osposobljavanje dodatak osposobljavanju propisanom pododjeljkom N; i

3.

kvalifikacije letačke posade specifične su za operaciju i tip zrakoplova.

OPS 1.455.

Postupci pri smanjenoj vidljivosti – operativni postupci

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.455.)

(a)

Prijevoznik mora utvrditi postupke i upute koji se koriste za polijetanje pri smanjenoj vidljivosti i operacije kategorije II. i III. Ti postupci moraju biti uključeni u operativni priručnik i sadržavati dužnosti članova letačke posade tijekom taksiranja, polijetanja, prilaženja, izravnavanja zrakoplova, slijetanja, rulanja i neuspjelog prilaženja, prema potrebi.

(b)

Zapovjednik treba utvrditi:

1.

je li stanje vizualnih i nevizualnih naprava zadovoljavajuće prije započinjanja polijetanja pri smanjenoj vidljivosti ili prilaženja kategorije II. ili III.;

2.

jesu li na snazi primjereni LVP-i, u skladu s podacima dobivenima od službi zračnog prometa, prije započinjanja polijetanja pri smanjenoj vidljivosti ili prilaženja kategorije II. ili III.; i

3.

članovi letačke posade su primjereno osposobljeni prije započinjanja polijetanja pri smanjenoj vidljivosti kada je RVR manji od 150 m (za kategorije zrakoplova A, B i C) ili 200 m (kategorija zrakoplova D) ili prilaženje kategorije II. ili III.

OPS 1.460.

Operacije pri smanjenoj vidljivosti – minimum opreme

(a)

Prijevoznik mora uključiti u operativni priručnik minimum opreme koja mora biti upotrebljiva na početku polijetanja pri smanjenoj vidljivosti ili prilaženju kategorije II. ili III., u skladu s AFM-om ili drugim odobrenim dokumentom.

(b)

Zapovjednik je uvjeren/a da je stanje zrakoplova i važnih zrakoplovnih sustava odgovarajuće za specifičnu operaciju koja će se izvesti.

OPS 1.465.

Operativni minimum za VFR letove

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.465.)

Prijevoznik jamči da:

1.

VFR letovi se izvode u skladu s pravilima vizualnog letenja i u skladu s tablicom u Dodatku 1. OPS-u 1.465.

2.

Posebni VFR letovi se ne započinju kada je vidljivost manja od 3 km i nikako se ne izvode kada je vidljivost manja od 1,5 km.

Dodatak 1. OPS-u 1.430.

Operativni minimum aerodroma

(a)

Minimumi za polijetanje

1.

Općenito

i.

Minimumi za polijetanje koje utvrđuje prijevoznik moraju biti izraženi kao vidljivost ili ograničenja RVR-a, uzimajući u obzir sve važne čimbenike za svaki aerodrom koji se namjerava koristiti i karakteristike zrakoplova. Ako postoji posebna potreba da se primijete i izbjegnu prepreke na odlasku i/ili za prisilno slijetanje, moraju se specificirati dodatni uvjeti (npr. baza oblaka).

ii.

Zapovjednik ne započinje polijetanje osim ako vremenski uvjeti na aerodromu odlaska nisu jednaki ili bolji od minimuma koji se primjenjuje za slijetanje na tome aerodromu, osim ako je dostupan alternativni aerodrom s kojeg je moguće polijetanje.

iii.

Kada je javljena meteorološka vidljivost manja od potrebne za polijetanje, a RVR nije javljen, polijetanje se može započeti samo ako zapovjednik može odrediti da je RVR/vidljivost na uzletnoj stazi jednaka ili bolja od potrebnog minimuma.

iv.

Kada nije dostupna javljena meteorološka vidljivost ili RVR, polijetanje se može započeti samo ako zapovjednik može odrediti da je RVR/vidljivost na uzletnoj stazi jednaka ili bolja od potrebnog minimuma.

2.

Vizualne oznake. Potrebno je odabrati minimum za polijetanje, kako bi se osigurala dovoljna vidljivost za vođenje i nadgledanje zrakoplova u slučaju prekinutog polijetanja u nepovoljnim uvjetima i nastavljenog polijetanja nakon kvara kritične pogonske jedinice.

3.

Potrebna RVR/vidljivost

i.

Za zrakoplove s više motora, čije su performanse takve da u slučaju kvara kritične pogonske jedinice na bilo kojem dijelu polijetanja, zrakoplov može ili stati ili nastaviti polijetanje do visine od 1 500 ft iznad aerodroma, pri čemu se leti iznad prepreka prema uvjetovanim vrijednostima, minimum za polijetanje koji utvrđuje prijevoznik mora biti izražen kao vrijednost RVR/vidljivosti koja nije manja od one navedene u donjoj tablici 1., osim kako je predviđeno stavkom 4.:

Tablica 1.

RVR/vidljivost za polijetanje

RVR/vidljivost za polijetanje

Oprema

RVR/vidljivost

(Napomena 3.)

Ništa (samo dan)

500 m

Osvjetljenje ruba staze i/ili oznake središnje crte staze

250/300 m

(Napomene 1. i 2.)

Osvjetljenje ruba staze i središnje crte staze

200/250 m (Napomena1.)

Osvjetljenje ruba staze i središnje crte staze i višestruke informacije o RVR-u

150/200 m

(Napomene1. i 4.)

Napomena 1.:

Više vrijednosti vrijede za zrakoplove kategorije D.

Napomena 2.:

Za noćne su operacije potrebna barem svjetla za rub i kraj staze.

Napomena 3.:

Javljene vrijednosti RVR/vidljivosti koje se odnose na početni dio polijetanja, mogu se po procjeni pilota zamijeniti.

Napomena 4.:

Potrebna vrijednost RVR mora se postići za sve važne točke javljanja RVR-a, s iznimkom navedenom u Napomeni 3.

ii.

Za zrakoplove s više motora čije su performanse takve da ne mogu ispuniti uvjete o izvođenju iz točke (a) alineje 3. podalineje i., u slučaju kvara kritične pogonske jedinice, može se pojaviti potreba da se odmah sleti i da se uoče i izbjegnu prepreke na području za polijetanje. Takvim se zrakoplovima može upravljati do sljedećih minimuma za polijetanje, pod uvjetom da mogu ispuniti kriterije za nadvisivanje prepreka koji se primjenjuju, pretpostavljajući da je došlo do kvara motora na navedenoj visini. Minimum za polijetanje koji utvrđuje prijevoznik mora se temeljiti na visini s koje se može izvesti neto putanja polijetanja s jednim motorom u kvaru. Minimum za RVR koji se koristi, ne može biti manji od bilo koje vrijednosti navedene u tablici 1. ili tablici 2.

Tablica 2.

Pretpostavljena visina nad uzletno-sletnom stazom u slučaju kvara motora u odnosu na RVR/vidljivost

RVR/vidljivost za polijetanje – putanja leta

Pretpostavljena visina nad uzletno-sletnom stazom u slučaju kvara motora

RVR/vidljivost

(Napomena 2.)

< 50 ft

200 m

51 – 100 ft

300 m

101 – 150 ft

400 m

151 – 200 ft

500 m

201 – 300 ft

1 000 m

> 300 ft

1 500 m

(Napomena1.)

Napomena 1.:

1 500 m se također primjenjuje ako se ne može izvesti pozitivna putanja polijetanja.

Napomena 2.:

Javljena vrijednost RVR/vidljivosti koja se odnosi na početni dio polijetanja, može se zamijeniti procjenom pilota.

iii.

Kada javljena RVR ili meteorološka vidljivost nisu dostupne, zapovjednik ne smije započeti polijetanje ako on/ona ne može odrediti da stvarni uvjeti zadovoljavaju minimum za polijetanje koji se primjenjuje.

4.

Iznimke od točke (a) alineje 3. podalineje i.:

i.

prijevoznik može smanjiti minimum za polijetanje na 125 m RVR-a (za kategorije zrakoplova A, B i C) ili na 150 m RVR-a (za kategorije zrakoplova D), ako nadležno tijelo to odobri i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz stavaka A do E, kada:

(A)

na snazi su postupci pri smanjenoj vidljivosti;

(B)

upaljena su intenzivna svjetla srednje crte na uzletno-sletnoj stazi, koja su razmaknuta 15 m ili manje i intenzivna rubna svjetla koja su razmaknuta 60 m ili manje;

(C)

članovi letačke posade uspješno su završili osposobljavanje na simulatoru letenja;

(D)

vizualni segment od 90 m je na početku polijetanja dostupan iz pilotske kabine; i

(E)

postignuta je potrebna vrijednost RVR za sve važne točke javljanja RVR-a.

ii.

prijevoznik zrakoplova koji koristi odobreni sustav za horizontalno vođenje za polijetanje, može smanjiti minimum za polijetanje na 125 m RVR-a (za kategorije zrakoplova A, B i C) ili na 150 m RVR-a (za kategorije zrakoplova D), ali ne na manje od 75 m, pod uvjetom da su dostupni zaštita uzletno-sletne staze i uređaji koji odgovaraju operacijama za slijetanje kategorije III., i ako nadležno tijelo to odobri.

(b)

Neprecizno prilaženje

1.

Minimumi sustava

i.

Prijevoznik mora jamčiti da minimumi sustava za postupke nepreciznog prilaženja, koji se temelje na uporabi ILS-a bez putanje leta (samo LLZ-a), VOR-a, NDB-a, SRA-a i VDF-a, nisu niži od vrijednosti MDH-a navedenih u tablici 3.

Tablica 3.

Minimum sustava za pomoćna sredstva za neprecizno prilaženje

Minimum sustava pomoćnih sredstava

Najniža MDH

ILS (bez putanje leta – LLZ)

250 ft

SRA (završetak na ½ NM)

250 ft

SRA (završetak na 1 NM)

300 ft

SRA (završetak na 2 NM)

350 ft

VOR

300 ft

VOR/DME

250 ft

NDB

300 ft

VDF (QDM i QGH)

300 ft

2.

Minimalna visina spuštanja. Prijevoznik mora jamčiti da minimalna visina spuštanja za neprecizno prilaženje nije manja od:

i.

OCH-a/OCL-a za kategoriju zrakoplova; ili

ii.

minimuma sustava.

3.

Vizualne oznake. Pilot ne smije nastaviti prilaženje ispod vrijednosti MDA/MDH, osim ako može jasno vidjeti i prepoznati barem jednu od sljedećih vizualnih oznaka uzletno-sletne piste, koju namjerava koristiti:

i.

elementi sustava prilaznih svjetala;

ii.

prag piste;

iii.

oznake praga piste;

iv.

svjetla praga piste;

v.

svjetlosne oznake praga piste;

vi.

vizualni pokazatelj puta kliznog leta;

vii.

zonu dodira ili oznake zone dodira;

viii.

svjetla zone dodira;

ix.

rubna svjetla piste; ili

x.

druge vizualne oznake koje prihvaća nadležno tijelo.

4.

Zahtijevani RVR. Najniži minimumi koje zračni prijevoznik smije koristiti za neprecizna prilaženja su:

Tablica 4a.

RVR za neprecizno prilaženje – puna opremljenost uređajima

Minimum za neprecizno prilaženje – puna opremljenost uređajima (Napomene 1., 5., 6. i 7.)

MDH

RVR/Kategorija zrakoplova

A

B

C

D

250 – 299 ft

800 m

800 m

800 m

1 200 m

300 – 449 ft

900 m

1 000 m

1 000 m

1 400 m

450 – 649 ft

1 000 m

1 200 m

1 200 m

1 600 m

650 ft i više

1 200 m

1 400 m

1 400 m

1 800 m

Tablica 4b.

RVR za neprecizno prilaženje – srednja opremljenost uređajima

Minimum za neprecizno prilaženje – srednja opremljenost uređajima (Napomene 2., 5., 6. i 7.)

MDH

RVR/Kategorija zrakoplova

A

B

C

D

250 – 299 ft

1 000 m

1 100 m

1 200 m

1 400 m

300 – 449 ft

1 200 m

1 300 m

1 400 m

1 600 m

450 – 649 ft

1 400 m

1 500 m

1 600 m

1 800 m

650 ft i više

1 500 m

1 500 m

1 800 m

2 000 m

Tablica 4c.

RVR za neprecizno prilaženje – osnovna opremljenost uređajima

Minimum za neprecizno prilaženje – osnovni uređaji (Napomene 3., 5., 6. i 7.)

MDH

RVR/Kategorija zrakoplova

A

B

C

D

250 – 299 ft

1 200 m

1 300 m

1 400 m

1 600 m

300 – 449 ft

1 300 m

1 400 m

1 600 m

1 800 m

450 – 649 ft

1 500 m

1 500 m

1 800 m

2 000 m

650 ft i više

1 500 m

1 500 m

2 000 m

2 000 m

Tablica 4d.

RVR za neprecizno prilaženje – bez prilaznih svjetala

Minimum za neprecizno prilaženje - bez prilaznih svjetala (Napomene 4., 5., 6. i 7.)

RVR/Kategorija zrakoplova

MDH

A

B

C

D

250 – 299 ft

1 000 m

1 500 m

1 600 m

1 800 m

300 – 449 ft

1 500 m

1 500 m

1 800 m

2 000 m

450 – 649 ft

1 500 m

1 500 m

2 000 m

2 000 m

650 ft i više

1 500 m

1 500 m

2 000 m

2 000 m

Napomena 1.:

Puna opremljenost piste uključuje oznake uzletno-sletne staze, 720 m ili više prilaznih svjetala HI/MI, rubna svjetla piste, svjetla praga piste i svjetla na kraju piste. Svjetla moraju biti upaljena.

Napomena 2.:

Srednja opremljenost znači uključuje uzletno-sletne staze, 420 – 719 m prilaznih svjetala HI/MI, rubna svjetla piste, svjetla praga piste i svjetla na kraju piste. Svjetla moraju biti upaljena.

Napomena 3.:

Osnovna opremljenost uključuje oznake uzletno-sletne staze, < 420 m svjetala HI/MI, bilo koja dužina prilaznih svjetala LI, rubna svjetla piste, svjetla praga piste i svjetla na kraju piste. Svjetla moraju biti upaljena.

Napomena 4.:

Bez prilaznih svjetala znači da su uključene oznake uzletno-sletne staze, rubna svjetla piste, svjetla praga piste, svjetla na kraju piste ili da uopće nema svjetala.

Napomena 5.:

Tablice se primjenjuju samo na konvencionalna prilaženja s nominalnim nagibom spuštanja ne većim od 4°. Veći nagibi spuštanja obično zahtijevaju da se na najmanjoj visini spuštanja vidjeti vizualni pokazatelj puta kliznog leta (npr. PAPI)

Napomena 6.:

Gornje brojke su ili javljene vrijednosti RVR-a ili meteorološka vidljivost pretvorena u RVR, kao u gornjoj točki (h).

Napomena 7.:

MDH koji se navodi u tablici 4a., 4b., 4c. i 4d. odnosi se na početni izračun MDH-a. Kada se izabire pripadajući RVR, nema potrebe voditi računa o zaokruživanju na najbližih deset stopa, što se pak može učiniti u operativne svrhe, npr. pretvaranje u MDA.

5.

Noćne operacije. Za noćne operacije moraju biti upaljena barem rubna svjetla uzletno-sletne piste, svjetla praga i svjetla na kraju piste.

(c)

Precizno prilaženje – operacije kategorije I.

1.

Općenito. Operacija kategorije I. je precizno instrumentalno prilaženje i slijetanje pomoću ILS-a, MLS-a ili PAR-a uz visinu odluke, koja nije niža od 200 ft i uz vidljivost uzduž piste, koja nije manja od 550 m.

2.

Visina odluke. Prijevoznik mora jamčiti da visina odluke koja će se koristiti za precizno prilaženje kategorije I., nije niža od:

i.

minimalne visine odluke koja je navedena u priručniku za letenje zrakoplovom (AFM), ako je navedena;

ii.

minimalne visine do koje se mogu koristiti sredstva za precizno prilaženje, bez potrebnih vizualnih oznaka;

iii.

OCH-a/OCL-a za kategoriju zrakoplova; ili

iv.

200 ft.

3.

Vizualne oznake. Pilot ne smije nastaviti prilaženje ispod visine odluke kategorije I., koja se određuje u skladu s točkom (c) alinejom 2., osim ako pilot jasno ne vidjeti i razlikuje barem jednu od sljedećih vizualnih oznaka za pistu koju namjerava koristiti:

i.

elemente sustava prilaznih svjetala;

ii.

prag piste;

iii.

oznake praga piste;

iv.

svjetla praga piste;

v.

svjetlosne oznake praga piste;

vi.

vizualni pokazatelj puta kliznog leta;

vii.

zonu dodira ili oznake zone dodira;

viii.

svjetla zone dodira; ili

ix.

rubna svjetla piste.

4.

Potrebni RVR. Najniži minimumi koje prijevoznik kategorije I. koristi su:

Tablica 5.

RVR za prilaženje kategorije I. u odnosu na opremljenost i DH

Minimumi kategorije I.

Visina odluke (Napomena 7.)

Oprema/RVR (Napomena 5.)

Puna (Napomene 1. i 6.)

Srednja (Napomene 2. i 6.)

Osnovna (Napomene 3. i 6.)

Nikakva (Napomene 4. i 6.)

200 ft

550 m

700 m

800 m

1 000 m

201 – 250 ft

600 m

700 m

800 m

1 000 m

251 – 300 ft

650 m

800 m

900 m

1 200 m

301 ft i više

800 m

900 m

1 000 m

1 200 m

Napomena 1.:

Puna opremljenost piste uključuje oznake uzletno-sletne staze, 720 m ili više prilaznih svjetala HI/MI, rubna svjetla piste, svjetla praga piste i svjetla na kraju piste. Svjetla moraju biti upaljena.

Napomena 2.:

Srednja opremljenost uključuje oznake uzletno-sletne staze, 420 – 719 m prilaznih svjetala HI/MI, rubna svjetla piste, svjetla praga piste i svjetla na kraju piste. Svjetla moraju biti upaljena.

Napomena 3.:

Osnovna opremljenost uključuje oznake uzletno-sletne staze, < 420 m svjetala HI/MI, bilo koja dužina prilaznih svjetala LI, rubna svjetla piste, svjetla praga piste i svjetla na kraju piste. Svjetla moraju biti upaljena.

Napomena 4.:

Bez prilaznih svjetala znači da su uključene oznake uzletno-sletne staze, rubna svjetla piste, svjetla praga piste, svjetla na kraju piste ili da uopće nema svjetala.

Napomena 5.:

Gornje brojke su ili javljene vrijednosti RVR-a ili meteorološka vidljivost pretvorena u RVR, u skladu s točkom (h).

Napomena 6.:

Tablica se primjenjuje samo na konvencionalna prilaženja s kutom nagiba spuštanja do, i uključujući 4° (stupnja).

Napomena 7.:

DH koji se navodi u tablici 5., odnosi se na početni izračun DH-a. Kada se izabire pripadajući RVR, nema potrebe voditi računa o zaokruživanju na najbližih deset stopa, što se pak može učiniti u operativne svrhe (npr. pretvaranje u DA).

5.

Operacije s jednim pilotom. Za operacije s jednim pilotom, prijevoznik mora izračunati minimum vrijednosti RVR-a za sva prilaženja u skladu s OPS-om 1.430. i ovime Dodatkom. Nije dozvoljena vrijednost RVR-a od manje od 800 m, osim kada se koristi odgovarajući autopilot, koji je uključen na ILS ili MLS, u kojem se slučaju primjenjuju normalni minimumi. Visina odluke koja se primjenjuje ne smije biti manja od 1,25 puta minimalna visina koju autopilot smije koristiti.

6.

Noćne operacije. Za noćne operacije moraju biti uključena rubna svjetla piste, svjetla praga piste i svjetla na kraju piste.

(d)

Precizno prilaženje – operacije kategorije II.

1.

Općenito. Operacija kategorije II. je precizno instrumentalno prilaženje i slijetanje pomoću ILS-a ili MLS-a uz:

i.

visinu odluke ispod 200 ft, ali ne nižu od 100 ft; i

ii.

vizualnu vidljivost duž piste, koja nije manja od 300 m.

2.

Visina odluke. Prijevoznik mora jamčiti da visina odluke za operaciju kategorije II. nije niža od:

i.

minimalne visine odluke navedene u AFM-u, ako je navedena;

ii.

minimalne visine do koje se sredstva za precizno prilaženje mogu koristiti bez potrebnih vizualnih oznaka;

iii.

OCH-a/OCL-a za kategoriju zrakoplova;

iv.

visine odluke do koje je letačka posada ovlaštena upravljati zrakoplovom; ili

v.

100 ft.

3.

Vizualna sredstva. Pilot ne smije nastaviti prilaženje ispod visine odluke kategorije II., koja je utvrđena u skladu s točkom (d) alinejom 2., ako se ne mogu uspostaviti i održati vizualne oznake koje sadrže segment od najmanje tri uzastopna svjetla, koja su središnja linija prilaznih svjetala, ili svjetla zone dodira ili svjetla središnje linije piste ili rubna svjetla piste ili kombinacije ovih svjetala. Ova vizualna oznaka mora uključivati bočni element svjetala na tlu, tj. svjetleću prečku prilaznih svjetala ili svjetla praga staze za slijetanje ili pojas svjetla zone dodira.

4.

Zahtijevani RVR. Najniži minimumi koje prijevoznik koristi za operacije kategorije II. su:

Tablica 6.

RVR za prilaženje kategorije II. u odnosu na DH

Minimumi kategorije II.

Visina odluke

Uključivanje automatskog pilota ispod DH-a (vidjeti Napomenu 1.)

RVR/zrakoplov kategorije A, B i C

RVR/zrakoplov kategorije D

100 ft – 120 ft

300 m

300 m

(Napomena 2.)/350 m

121 ft – 140 ft

400 m

400 m

141 ft i više

450 m

450 m

Napomena 1:

Pozivanje na ‚uključivanje automatskog pilota ispod DH-a’ u ovoj tablici znači neprekidnu uporabu sustava za automatsko upravljanje zrakoplovom do visine koja nije veća od 80 % od DH-a koji se primjenjuje. Stoga uvjeti za plovidbenost mogu, kroz najmanju visinu uključivanja sustava za automatsko upravljanje zrakoplovom, utjecati na DH koji će se primijeniti.

Napomena 2.:

Za zrakoplove kategorije D koji izvode automatsko slijetanje, može se koristiti 300 m.

(e)

Precizno prilaženje – operacije kategorije III.

1.

Općenito. Operacije kategorije III. dijele se na sljedeći način:

i.

operacije kategorije III. A. Precizno instrumentalno prilaženje i slijetanje pomoću ILS-a ili MLS-a uz:

(A)

visinu odluke nižu od 100 ft; i

(B)

vizualni domet uzduž piste, ne manji od 200 m.

ii.

operacije kategorije III. B. Precizno instrumentalno prilaženje i slijetanje pomoću ILS-a ili MLS-a uz:

(A)

visinu odluke ne nižu od 50 ft ili bez visine odluke; i

(B)

vizualni domet duž piste manji od 200 m, ali ne manji od 75 m.

Napomena: Kada visina odluke (DH) i vidljivost uzduž uzletno-sletne staze (RVR) ne spadaju u istu kategoriju, kategorija operacije se određuje na temelju RVR-a.

2.

Visina odluke. Za operacije za koje se koristi visina odluke, prijevoznik mora jamčiti da visina odluke nije niža od:

i.

minimalne visine odluke navedene u AFM-u, ako je navedena;

ii.

minimalne visine do koje se sredstva za precizno prilaženje mogu koristiti bez potrebnih vizualnih oznaka; ili

iii.

visine odluke do koje je letačka posada ovlaštena upravljati zrakoplovom.

3.

Operacije bez visine odluke. Operacije bez visine odluke mogu se izvoditi samo ako:

i.

u AFM-u je dozvoljena operacija bez visine odluke;

ii.

sredstva za prilaženje i aerodromski sadržaji mogu poduprijeti operacije bez visine odluke; i

iii.

prijevoznik ima odobrenje za operacije kategorije III. bez visine odluke.

Napomena: U slučaju uzletno-sletne piste za kategoriju III., može se pretpostaviti da se operacije bez visine odluke mogu podržati, osim ako su izričito ograničene objavom u AIP-u ili NOTAM-u.

4.

Vizualne oznake

i.

Za operacije kategorije III. A i za operacije kategorije III. B, s pasivnim sustavima kontrole u slučaju kvara, pilot ne smije nastaviti prilaženje ispod visine odluke koja je određena u skladu s točkom (e) alinejom 2., ako se ne može uspostaviti i održati vizualni kontakt koji sadrži segment od najmanje tri uzastopna svjetla koja su ili središnja linija prilaznih svjetala ili svjetla zone dodira ili svjetla središnje linije uzletno-sletne staze ili rubna svjetla staze ili kombinacija ovih svjetala.

ii.

Za operacije kategorije III B s operativnim sustavima kontrole u slučaju kvara, koji koriste visinu odluke, pilot ne smije nastaviti prilaženje ispod visine odluke, utvrđene u skladu s točkom (e) alinejom 2., ako se ne može uspostaviti i održati vizualni kontakt koji sadrži najmanje jedno svjetlo središnje linije staze.

iii.

Za operacije kategorije III. bez visine odluke, nema uvjeta za vizualnim kontaktom s uzletno-sletnom stazom prije dodira.

5.

Zahtijevani RVR. Najniži minimumi koje prijevoznici mogu koristiti za operacije kategorije III. su:

Tablica 7.

RVR za prilaženje kategorije III. u odnosu na DH i sustav za nadzor/vođenje izravnavanja zrakoplova po središnjoj liniji

Minimumi kategorije III.

Kategorija prilaženja

Visina odluke (ft) (Napomena 2.)

Sustav za nadzor/vođenje izravnavanja zrakoplova po središnjoj liniji

RVR (m)

III. A

Manje od 100 ft

Nije potreban

200 m

III. B

Manje od 100 ft

Pasivan u slučaju kvara

150 m (Napomena 1.)

III. B

Manje od 50 ft

Pasivan u slučaju kvara

125 m

III. B

Manje od 50 ft ili bez visine odluke

Operativan u slučaju kvara

75 m

Napomena 1.:

Za zrakoplove sa svjedodžbom o sposobnosti za zračni promet u skladu s CS-AWO-m o operacijama u uvjetima smanjene vidljivosti, točkom 321. stavkom (b) alinejom 3.

Napomena 2.:

Višak sustava upravljanja zrakoplovom određuje se prema CS-AWO-u, uvjetima smanjene vidljivosti, pomoću minimuma odobrene visine odluke.

(f)

Kruženje

1.

Najniži minimumi koje prijevoznik koristi za kruženje su:

Tablica 8.

Vidljivost i MDH za kruženje u odnosu na kategoriju zrakoplova

 

Kategorija zrakoplova

A

B

C

D

MDH

400 ft

500 ft

600 ft

700 ft

Minimalna meteorološka vidljivost

1 500 m

1 600 m

2 400 m

3 600 m

2.

Kruženje po propisanoj putanji leta je u smislu ovog stavka prihvaćeni postupak

(g)

Vizualno prilaženje. Prijevoznik ne koristi RVR manji od 800 m za vizualno prilaženje.

(h)

Pretvaranje javljene meteorološke vidljivosti u RVR

1.

Prijevoznik mora jamčiti da se pretvaranje meteorološke vidljivosti u RVR ne koristi za izračunavanje minimuma za polijetanje, minimuma za kategorije II. ili III. ili kada je dostupna vrijednost prijavljene RVR.

Napomena: Ako je RVR prijavljena iznad najviše vrijednosti koju procjenjuje operater aerodroma, npr. ‚RVR je viša od 1 500 m’, tada se ne smatra javljenom RVR vrijednošću u tom kontekstu i mogu se koristiti tablice za pretvaranje.

2.

Kada se meteorološka vidljivost pretvara u RVR u bilo kakvim drugim okolnostima osim onih iz točke (h) alineje 1., prijevoznik mora jamčiti da se koristi sljedeća tablica:

Tablica 9.

Pretvaranje vrijednosti vidljivosti u RVR

Upaljeni svjetlosni elementi

RVR = javljena meteorološka vidljivost x

Dan

Noć

HI prilazna svjetla i svjetla uzletno-sletne staze

1,5

2,0

Bilo koja vrsta postavljenih svjetala osim gore navedenih

1,0

1,5

Bez svjetala

1,0

Ne primjenjuje se

Dodatak 2. OPS-u 1.430. točki (c)

Kategorije zrakoplova – uvjeti smanjene vidljivosti

(a)

Klasifikacija zrakoplova

Kriterij koji se uzima u obzir za klasifikaciju zrakoplova po kategorijama je označena brzina na pragu staze (VAT), koja je jednaka brzini sloma uzgona (VSO) pomnoženoj s 1,3 ili VSIG-u pomnoženim s 1,23 u konfiguraciji za slijetanje pri najvećoj dozvoljenoj masi za slijetanje. Ako su dostupni i VSO i VSIG, koristi se viša vrijednost VAT-a. Kategorije zrakoplova koje odgovaraju vrijednostima VAT-a navedene su u donjoj tablici:

Kategorija zrakoplova

VAT

A

Manja od 91 kt (čvorova)

B

Od 91 do 120 kt (čvorova)

C

Od 121 do 140 kt (čvorova)

D

Od 141 do 165 kt (čvorova)

E

Od 166 do 210 kt (čvorova)

Konfiguraciju za slijetanje koju je potrebno uzeti u obzir, određuje zračni prijevoznik ili proizvođač zrakoplova.

(b)

Trajna promjena kategorije (najveća masa pri slijetanju)

1.

Prijevoznik može odrediti stalnu manju, masu pri slijetanju i koristiti tu masu za određivanje vrijednosti VAT-a, ako to odobri nadležno tijelo.

2.

Kategorija koja se navodi za određeni zrakoplov je trajna vrijednost te je stoga neovisna o promjeni uvjeta svakodnevnih operacija.

Dodatak 1. OPS-u 1.440.

Operacije u uvjetima smanjene vidljivosti – opća operativna pravila

(a)

Općenito. Za uvođenje i odobravanje operacija u uvjetima smanjene vidljivosti primjenjuju se sljedeći postupci.

(b)

Prikaz operacija. Svrha prikaza operacija je određivanje ili potvrđivanje uporabe i učinkovitosti sustava za upravljanje zrakoplovom u letu koji se primjenjuju, osposobljavanja, postupaka letačke posade, programa za održavanje i priručnika koji se primjenjuju za program kategorije II./III., koji je u postupku odobravanja.

1.

U operacijama koje koriste sustave kategorije II/III koji su ugrađeni u svaki tip zrakoplova mora se izvesti najmanje 30 prilaženja i slijetanja ako je potrebna vrijednost DH 50 ft ili viša. Ako je vrijednost DH manja od 50 ft, treba izvesti najmanje 100 prilaženja i slijetanja, osim ako nadležno tijelo odobri drugačije.

2.

Ako zračni prijevoznik ima različite varijante istog tipa zrakoplova, koje koriste iste osnovne sustave za upravljanje zrakoplovom i prikaz podataka ili različite osnovne sustave za upravljanje zrakoplovom i prikaz podataka na istom tipu zrakoplova, prijevoznik mora pokazati da različite varijante imaju zadovoljavajuću izvedbu, ali prijevoznik ne mora izvoditi puni operativni prikaz za svaku varijantu. Nadležno tijelo može prihvatiti i smanjenje broja prilaženja i slijetanja na temelju povjerenja koje je prijevoznik stekao na osnovi iskustva drugog zračnog prijevoznika koji ima AOC izdan u skladu s OPS-om 1. i koristi isti tip zrakoplova ili varijantu, kao i postupke.

3.

Ako broj neuspjelih prilaženja premaši 5 % od ukupnog broja (npr. nezadovoljavajuće slijetanje, prekid veze na sustavu), program procjene se mora postupno proširiti za najmanje 10 prilaženja i slijetanja dok opća stopa neuspjelih pokušaja ne padne ispod 5 %.

(c)

Skupljanje podataka za prikaz operacija. Svaki podnositelj zahtjeva mora razviti metodu skupljanja podataka (npr. obrazac koji koristi letačka posada) radi bilježenja izvedbi prilaženja i slijetanja. Konačni podaci i sažetak podataka prikaza dostupni su nadležnom tijelu radi procjene.

(d)

Analiza podataka. Nezadovoljavajuća prilaženja i/ili automatska slijetanja bilježe se i analiziraju.

(e)

Neprekidni nadzor

1.

Nakon ishođenja prvog odobrenja, prijevoznik mora neprekidno nadzirati operacije radi otkrivanja bilo kakvih neželjenih trendova, prije nego što oni postanu opasni. Za postizanja ovog cilja mogu se koristiti izvješća letačke posade.

2.

Sljedeći se podaci moraju čuvati 12 mjeseci:

i.

ukupni broj prilaženja, po tipu zrakoplova, pri kojima se koristila oprema na zrakoplovu za kategoriju II. ili III. za izvođenje zadovoljavajućih prilaženja, stvarnih ili za vježbu, koji se primjenjuju u skladu s minimumom za kategoriju II. ili III.; i

ii.

izvješća o nezadovoljavajućim prilaženjima i/ili automatskim slijetanjima, po aerodromima i registraciji zrakoplova, u sljedećim kategorijama:

(A)

kvarovi opreme na zrakoplovu;

(B)

problemi s opremom na zemlji;

(C)

neuspjelo prilaženje zbog uputa službe zračnog prometa; ili

(D)

ostali razlozi.

3.

Prijevoznik mora utvrditi postupke za nadzor izvedbe automatskog sustava za slijetanje svakog zrakoplova.

(f)

Prijelazna razdoblja

1.

Prijevoznici bez prethodnog iskustva u kategoriji II. ili III.

i.

Prijevoznik bez prethodnog operativnog iskustva u kategoriji II. ili III. može dobiti odobrenje za operacije kategorije II. ili III. A, nakon što je stekao iskustvo od najmanje šest mjeseci u operacijama kategorije I na određenom tipu zrakoplova.

ii.

Nakon što je izvodio operacije kategorije II. ili III. A tijekom šest mjeseci na određenom tipu zrakoplova, prijevoznik može dobiti odobrenje za operacije kategorije III. B. Kada nadležno tijelo izdaje takvo odobrenje, ono može odrediti viši minimum od onog najnižega, koji se primjenjuje u dodatnom razdoblju. Povećanje minimuma se obično odnosi samo na vrijednost RVR-a i/ili na ograničenje operacija bez visine odluke, te se mora odabrati tako da ne zahtijeva promjenu operativnih postupaka.

2.

Prijevoznici s prethodnim iskustvom u kategorijama II. ili III. Prijevoznik s prethodnim iskustvom u kategoriji II. ili III., može podnošenjem zahtjeva nadležnom tijelu ishoditi ovlaštenje za skraćeno prijelazno razdoblje.

(g)

Održavanje opreme kategorije II, kategorije III i opreme LVTO. Upute za održavanje sustava vođenja u zrakoplovu utvrđuje prijevoznik, u suradnji s proizvođačem, te su one uključene u prijevoznikov program održavanja zrakoplova, koji je propisan OPS-om 1.910. i koji nadležno tijelo mora odobriti.

(h)

Prikladni aerodromi i uzletno-sletne staze

1.

Svaka se kombinacija tipa zrakoplova/opreme u zrakoplovu/uzletno-sletne staze mora provjeriti uspješnim izvođenjem najmanje jednog prilaženja i slijetanja u kategoriji II. ili u boljim uvjetima, prije započinjanja operacija kategorije III.

2.

Za uzletno-sletne staze s nepravilnim terenom ispred praga staze ili drugim predvidivim ili poznatim nedostacima, svaka se kombinacija tipa zrakoplova/opreme u zrakoplovu/uzletno-sletne staze mora provjeriti pomoću operacija kategorije I. ili u boljim uvjetima, prije početka operacija kategorije II. ili III.

3.

Ako prijevoznik ima različite varijante istog tipa zrakoplova, koje koriste iste osnovne sustave za upravljanje letom i prikaz podataka, ili različite osnovne sustave za upravljanje letom i prikaz podataka na istom tipu zrakoplova, prijevoznik mora pokazati da razne varijante imaju zadovoljavajuću izvedbu, ali prijevoznik ne mora izvesti punu operativnu demonstraciju za svaku kombinaciju varijante/uzletno-sletne staza.

4.

Prijevoznici koji koriste kombinaciju istog tipa/varijante zrakoplova i opreme u zrakoplovu i jednake postupke, mogu se pri ispunjavanju zahtjeva ovog stavka koristiti međusobnim iskustvom i izvješćima.

Dodatak 1. OPS-u 1.450.

Operacije pri smanjenoj vidljivosti – osposobljavanje i kvalifikacije

(a)

Općenito: prijevoznik mora jamčiti da programi za osposobljavanje članova letačke posade za operacije pri smanjenoj vidljivosti uključuju strukturirano teorijsko osposobljavanje, osposobljavanje na simulatoru i/ili letenje. Prijevoznik može skratiti sadržaj osposobljavanja kako je predviđeno točkama 2. i 3., pod uvjetom da je takav skraćeni sadržaj osposobljavanja prihvatljiv nadležnom tijelu.

1.

Članovi letačke posade bez iskustva u kategoriji II. ili kategoriji III. moraju završiti cijeli program osposobljavanja propisan točkama (b), (c) i (d).

2.

Članovi letačke posade koji imaju iskustva u kategoriji II. ili kategoriji III. pri nekom drugom prijevozniku, mogu pohađati skraćeni tečaj teorijskog osposobljavanja.

3.

Članovi letačke posade koji imaju iskustva u kategoriji II. ili kategoriji III. pri istom prijevozniku, mogu pohađati skraćeni tečaj teorijskog osposobljavanja, simulatora i/ili letenja. Skraćeni tečaj mora uključivati najmanje zahtjeve iz točke (d) alineje 1, ili točke (d) alineje 2. podalineje ii. po potrebi, i točke (d) alineje 3. podalineje i.

(b)

Teorijsko osposobljavanje. Prijevoznik mora jamčiti da početno teorijsko osposobljavanje za operacije pri smanjenoj vidljivosti obuhvaća najmanje:

1.

karakteristike i ograničenja ILS-a i/ili MLS-a;

2.

karakteristike vizualnih sredstava;

3.

karakteristike magle;

4.

operativne mogućnosti i ograničenja pojedinih sustava zrakoplova;

5.

djelovanje padalina, nakupljanja leda, udara vjetra na malim visinama i turbulencije;

6.

djelovanje otkazivanja određenih funkcija zrakoplova;

7.

korištenje i ograničenja sustava procjene vrijednosti RVR-a;

8.

načela uvjeta za nadvisivanje prepreka;

9.

prepoznavanje kvara i mjere koje se poduzimaju u slučaju kvara opreme na zemlji;

10.

postupke i mjere opreza koji se moraju slijediti u vezi s kretanjem po površini tijekom operacija kada je RVR 400 m ili manja i sve dodatne postupke koji su potrebni za polijetanje u uvjetima ispod 150 m (200 m za zrakoplove kategorije D);

11.

značaj visina odluke na temelju radio-visinomjera i učinak profila zemljišta u području prilaženja na vrijednosti radio-visinomjera i na automatske sustave za prilaženje/slijetanje;

12.

važnost i značenje visine upozorenja, ako se primjenjuje, i mjera u slučaju kvara iznad i ispod visine upozorenja;

13.

zahtjeve za osposobljavanje pilota za dobivanje i zadržavanje odobrenja za izvođenje polijetanja pri smanjenoj vidljivosti i operacija kategorije II. ili III.; i

14.

važnost pravilnog sjedenja i položaja očiju.

(c)

Osposobljavanje na simulatoru letenja i/ili tijekom letenja

1.

Prijevoznik mora jamčiti da osposobljavanje na simulatoru letenja i/ili tijekom letenje za operacije pri smanjenoj vidljivosti uključuje:

i.

provjere zadovoljavajućeg funkcioniranja opreme na zemlji i u letu;

ii.

učinak na minimum do kojega dolazi radi promjena stanja zemaljske opreme;

iii.

nadzor automatskih sustava upravljanja zrakoplovom i pokazivača stanja sustava za automatsko slijetanje, s naglaskom na mjere koje se poduzimaju u slučaju kvara tih sustava;

iv.

mjere koje se poduzimaju u slučaju kvarova motora, električnih sustava, hidraulike ili sustava za upravljanje zrakoplovom;

v.

djelovanje poznatih neispravnih dijelova i uporabu liste minimalne opreme;

vi.

operativna ograničenja koja proizlaze iz svjedodžbe o sposobnosti za zračni promet;

vii.

vođenje pomoću vizualnih oznaka koje su potrebne na visini odluke, zajedno s podacima o najvećem dozvoljenom odstupanju od putanje leta ili lokalizatora; i

viii.

važnost i značaj visine upozorenja, ako je potrebno, te mjere koje se poduzimaju u slučaju kvara iznad i ispod visine upozorenja.

2.

Prijevoznik mora jamčiti da je svaki član letačke posade osposobljen za obavljanje svojih dužnosti i upućen u potrebno usklađivanje s drugim članovima posade. Simulatori leta treba koristiti u najvećoj mogućoj mjeri.

3.

Osposobljavanje mora biti podijeljeno u faze koje obuhvaćaju normalnu operaciju bez kvarova zrakoplova ili opreme, ali uključuju sve vremenske uvjete na koje se može naići te detaljne scenarije kvarova zrakoplova i opreme koji mogu utjecati na operacije kategorije II. ili III. Ako sustav zrakoplova uključuje uporabu mješovitih ili drugih posebnih sustava (kao što su hologramski prikaz instrumenata ili oprema za poboljšavanje vidljivosti), tada članovi letačke posade moraju vježbati korištenje tih sustava u normalnim i neuobičajenim načinima rada, tijekom faze osposobljavanja na simulatoru leta.

4.

Vježbaju se postupci pri onesposobljenosti jednog pilota, primjereni za polijetanje pri smanjenoj vidljivosti i operacije kategorije II. i III.

5.

Za zrakoplove za koje nema simulatora, prijevoznici moraju jamčiti da se faza osposobljavanja za letenje koja se odnosi na vizualne operacije kategorije II., provodi na posebno odobrenom simulatoru letenja. Takvo osposobljavanje mora uključivati minimum od četiri prilaženja. Osposobljavanje i postupci koji su specifični za pojedini tip zrakoplova, vježbaju se u zrakoplovu.

6.

Početno osposobljavanje za kategoriju II. i III. uključuju najmanje sljedeće zadatke:

i.

prilaženje koristeći primjerene sustave za vođenje letova, automatske pilote i sustave upravljanja koji su ugrađeni u zrakoplov, do primjerene visine odluke i uključuju prijelaz na vizualno letenje i slijetanje;

ii.

prilaženje sa svim motorima u funkciji, koristeći primjerene sustave za vođenje letova, automatske pilote i sustave upravljanja koji su ugrađeni u zrakoplov do primjerene visine odluke nakon čega slijedi neuspjelo prilaženje; sve bez vanjskih vizualnih oznaka;

iii.

po potrebi, prilaženje pomoću automatskih sustava upravljanja zrakoplovom radi automatskog izravnavanja zrakoplova, slijetanja i izvlačenja kotača; i

iv.

normalne operacije sustava koji se primjenjuju uz i bez vizualnih oznaka na visini odluke.

7.

Sljedeće faze osposobljavanja moraju uključivati najmanje:

i.

prilaženja s kvarom motora u raznim stadijima prilaženja;

ii.

prilaženja s kvarovima kritične opreme (npr. električnih sustava, sustava za automatsko upravljanje zrakoplovom, sustava ILS/MLS na zemlji i/ili u zrakoplovu i sustava za nadzor stanja);

iii.

prilaženja pri kojima kvarovi automatskog sustava za upravljanje zrakoplovom na maloj visini zahtijevaju ili;

(A)

prijelaz na ručno upravljanje zrakoplovom radi izravnavanja, slijetanja i izvlačenja kotača ili neuspjelo prilaženje; ili

(B)

prijelaz na ručno upravljanje zrakoplovom ili niži automatski način za izvođenje neuspjelih prilaženja s, na ili ispod visine odluke, uključujući one koji mogu rezultirati dodirom na uzletno-sletnoj stazi;

iv.

kvarove sustava koji rezultiraju pretjeranim odstupanjem lokalizatora i/ili stupnja nagiba, i iznad i ispod visine odluke, u uvjetima minimalne vidljivosti koji su dozvoljeni za operaciju. Osim toga, mora se vježbati nastavljanje ručnim slijetanjem, ako hologramski prikaz instrumenata čini dio degradiranog načina automatskog sustava ili jedini način za izravnavanje zrakoplova; i

v.

kvarove i postupke koji su specifični za tip zrakoplova ili varijantu.

8.

Program osposobljavanja mora pružiti praksu u rukovanju prilikom kvarova koji zahtijevaju prijelaz na viši minimum.

9.

Program osposobljavanja mora uključivati upravljanje zrakoplovom u situaciji kada, tijekom prilaženja kategorije III. s pasivnim sustavom u slučaju kvara, kvar dovede do isključivanja automatskog pilota na ili ispod visine odluke, ako je zadnja javljena RVR 300 m ili manje.

10.

Kada se izvode polijetanja s RVR-om od 400 m i ispod, osposobljavanje mora uključivati kvarove sustava i motora koji za posljedicu mogu imati kako nastavljeno, tako i prekinuto polijetanje.

(d)

Uvjeti za prenošenje osposobljavanja za izvođenje polijetanja pri smanjenoj vidljivosti u operacijama kategorije II. i III. Prijevoznik jamči da svaki član letačke posade završava sljedeće osposobljavanje za postupke pri smanjenoj vidljivosti ako prelazi na novi tip ili varijantu zrakoplova na kojem će se obavljati operacije polijetanja pri smanjenoj vidljivosti i operacije kategorije II. i III. Uvjeti, koji se odnose na iskustvo člana letačke posade, da bi mogao pohađati skraćeni tečaj, propisani su točkom (a) alinejom 2. i točkom (a) alinejom 3.

1.

Teorijsko osposobljavanje. Primjereni su zahtjevi iz točke (b), uzimajući u obzir osposobljenost i iskustvo člana letačke posade za kategoriju II. i III.

2.

Osposobljavanje na simulatoru letenja i/ili osposobljavanje za letenje.

i.

Najmanje osam prilaženja i/ili slijetanja na simulatoru.

ii.

Ako nije dostupan simulator za određeni zrakoplov, potrebna su najmanje tri prilaženja na zrakoplovu, uključujući barem jedno neuspjelo prilaženje.

iii.

Primjereno dodatno osposobljavanje ako je potrebna bilo kakva posebna oprema, kao što je hologramski prikaz instrumenata ili oprema za poboljšavanje vidljivosti.

3.

Kvalifikacije letačke posade. Uvjeti za kvalifikacije letačke posade specifični su za svakog prijevoznika i tip zrakoplova kojim se upravlja.

i.

Prijevoznik mora jamčiti da svaki član letačke posade obavlja provjeru prije izvođenja operacija kategorije II. ili III.

ii.

Provjera koja je propisana gornjom podalinejom i., može se zamijeniti uspješnim završetkom osposobljavanja na simulatoru i/ili osposobljavanja za letenje, kako je predviđeno točkom (d) alinejom 2.

4.

Linijsko letenje pod nadzorom. Prijevoznik mora jamčiti da svaki član letačke posade prolazi sljedeće linijsko letenje pod nadzorom:

i.

za kategoriju II. kada je potrebno ručno slijetanje, najmanje tri slijetanja nakon isključenja automatskog pilota;

ii.

za kategoriju III., najmanje tri automatska slijetanja, osim ako se osposobljavanje koje je potrebno prema točki (d) alineji 2., obavlja na simulatoru koji se koristi za prijenos dozvole bez naleta, te je tada potrebno samo jedno automatsko slijetanje.

(e)

Iskustvo na tipu zrakoplova i iskustvo zapovjednika. Prije započinjanja operacija kategorija II./III., sljedeći se dodatni uvjeti primjenjuju za zapovjednike ili pilote kojima je povjereno upravljanje zrakoplovom, a koji su novi na tom tipu zrakoplova:

1.

50 sati ili 20 sektora na tipu, uključujući linijsko letenje pod nadzorom; i

2.

na minimalnu vrijednost RVR-a koji se primjenjuje za kategoriju II. ili kategoriju III. treba dodati 100 m, osim ako su ranije već bili kvalificirani za operacije kategorije II. ili III. kod nekog drugog prijevoznika, dok se ne dosegne ukupno 100 sati ili 40 sektora na tom tipu, uključujući linijsko letenje pod nadzorom.

3.

Nadležno tijelo može odobriti smanjenje gornjih uvjeta u vezi s iskustvom zapovjednika, za članove letačke posade koji imaju iskustvo kao zapovjednici kategorije II. ili kategorije III.

(f)

Polijetanje pri smanjenoj vidljivosti s RVR-om manjim od 150/200 m

1.

Prijevoznik mora jamčiti da je, prije ovlaštenja za izvođenje polijetanja u uvjetima kada su vrijednosti RVR-a ispod 150 m (ispod 200 m za zrakoplove kategorije D), završeno sljedeće osposobljavanje:

i.

normalno polijetanje u minimalnim dozvoljenim uvjetima RVR-a;

ii.

normalno polijetanje u minimalnim dozvoljenim uvjetima RVR-a, s kvarom motora između V1 i V2, ili čim to sigurnosni razlozi dopuste; i

iii.

normalno polijetanje u minimalnim dozvoljenim uvjetima RVR-a, s kvarom motora prije V1, koje ima za posljedicu prekid polijetanja.

2.

Prijevoznik mora jamčiti da se osposobljavanje koje je potrebno prema alineji 1. obavlja na simulatoru. Ovo osposobljavanje mora uključivati uporabu svih posebnih postupaka i opreme. Ako simulator za određeni zrakoplov nije dostupan, nadležno tijelo može odobriti takvo osposobljavanje na zrakoplovu, pri čemu nije potrebno ispuniti zahtjev u vezi s minimalnim uvjetima RVR-a (vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.965.).

3.

Prijevoznik mora jamčiti da je član letačke posade prošao provjeru prije izvođenja polijetanja pri smanjenoj vidljivosti uz RVR od manje od 150 m (manje od 200 m za zrakoplove kategorije D), po potrebi. Provjera se može zamijeniti uspješnim završetkom osposobljavanja na simulatoru i/ili letenjem iz točke (f) alineje 1., jedino za prijelaz na drugi tip zrakoplova.

(g)

Periodično osposobljavanje i provjeravanje – operacije pri smanjenoj vidljivosti

1.

Prijevoznik mora jamčiti da se, osim redovitog periodičnog osposobljavanja i provjera stručnosti pilota pri prijevozniku, provjeravaju znanje i sposobnost pilota u vezi s obavljanjem dužnosti glede određene kategorije operacije za koju je on/ona ovlašten/a. Potreban je broj prilaženja tijekom valjanosti provjere stručnosti pri prijevozniku (kao što je opisano u OPS-u 1.965. točki (b)) najmanje 3, od kojih se jedan može zamijeniti prilaženjem i slijetanjem u zrakoplovu, koristeći dozvoljene postupke kategorije II. i III. Tijekom obavljanja provjere stručnosti prijevoznika, leti se jedno neuspjelo prilaženje. Ako je prijevoznik ovlašten za izvođenje polijetanja s RVR-om manjim od 150/200 m, tijekom obavljanja provjere stručnosti pilota prijevoznika, leti se najmanje jedan LVTO uz najniži minimum koji se primjenjuje.

2.

Za operacije kategorije III., prijevoznik mora upotrebljavati simulator letenja.

3.

Prijevoznik mora jamčiti da se za operacije kategorije III. na zrakoplovima s pasivnim sustavom upravljanja zrakoplovom u slučaju kvara neuspjelo prilaženje izvodi najmanje jednom u razdoblju od tri uzastopne provjere stručnosti pilota prijevoznika, kao rezultat kvara automatskog pilota na ili ispod visine odluke, kada je zadnja javljena vrijednost RVR-a bila 300 m ili niža.

4.

Nadležno tijelo može odobriti periodično osposobljavanje i provjere za operacije kategorije II. i operacije LVTO na tipu zrakoplova, u slučaju kada nije dostupan simulator letenja za taj tip zrakoplova ili prihvatljiva alternativa.

Napomena: Obnavljanje za LTVO i kategoriju II./III. na temelju automatskih prilaženja i/ili automatskih slijetanja, održava se periodičnim osposobljavanjem i provjerama, kako je propisano ovim stavkom.

Dodatak 1. OPS-u 1.455.

Operacije pri smanjenoj vidljivosti – operativni postupci

(a)

Općenito. Operacije pri smanjenoj vidljivosti uključuju:

1.

ručno polijetanje (sa ili bez elektroničkog sustava navođenja);

2.

prilaženje s uključenim automatskim pilotom do ispod DH, uz ručno izravnavanje, slijetanje i izravnavanje zrakoplova po središnjoj liniji;

3.

prilaženje s uključenim automatskim pilotom, nakon čega slijedi automatsko izravnavanje, automatsko slijetanje i ručno izravnavanje zrakoplova po središnjoj liniji; i

4.

prilaženje s uključenim automatskim pilotom, nakon čega slijedi automatsko izravnavanje, automatsko slijetanje i automatsko izravnavanje zrakoplova po središnjoj liniji, kada je RVR koja se primjenjuje manja od 400 m.

Napomena 1.: U bilo kojem od ovih načina izvođenja operacija, može se koristiti mješoviti sustav.

Napomena 2.: Mogu se izdati potvrde i odobriti drugi oblici sustava za navođenje ili zaslona.

(b)

Postupci i operativne upute

1.

Precizna vrsta i opseg danih postupaka i uputa, ovise o opremi koja se koristi u zrakoplovu i postupcima u pilotskoj kabini koji se slijede. Prijevoznik u operativnom priručniku mora jasno definirati dužnosti članova letačke posade tijekom polijetanja, prilaženja, izravnavanja, izvlačenja kotača i neuspjelog prilaženja. Osobita se pažnja mora posvetiti odgovornostima letačke posade tijekom prelaženja s uvjeta nevizualnog letenja na uvjete vizualnog letenja i na postupke koji se koriste u slučaju smanjivanja vidljivosti ili kada se dogodi kvar. Posebna se pažnja mora posvetiti raspodjeli dužnosti u pilotskoj kabini, kako bi se osiguralo da količina obveza pilota koji donosi odluku o tome da sleti ili izvede neuspjelo prilaženje, omogućava pilotu da se posveti nadzoru i donošenju odluka.

2.

Prijevoznik mora navesti detaljne operativne postupke i upute u operativnom priručniku. Upute moraju biti sukladne ograničenjima i obveznim postupcima koji su sadržani u Priručniku za letenje zrakoplovom i obuhvaćaju posebno sljedeće točke:

i.

provjere za zadovoljavajuće funkcioniranje opreme zrakoplova, kako prije polaska, tako i tijekom leta;

ii.

utjecaj na minimume koji uzrokuju promjene stanja zemaljske opreme i opreme zrakoplova;

iii.

postupke za polijetanje, prilaženje, izravnavanje, slijetanje, izravnavanje zrakoplova po središnjoj liniji i neuspjelo prilaženje;

iv.

postupke koje treba slijediti u slučaju kvarova, upozorenja i drugih neuobičajenih situacija;

v.

potrebni minimum za vizualne oznake;

vi.

važnost pravilnog sjedenja i položaja očiju;

vii.

mjere koje mogu biti nužne, a proizlaze iz pogoršavanja uvjeta vizualne vidljivosti;

viii.

dodjeljivanje dužnosti posadi u izvršavanju postupaka u skladu s podalinejama i. do iv. i vi., kako bi se omogućilo da se zapovjednik posveti uglavnom nadzoru i donošenju odluka;

ix.

uvjet da sve odluke o visini ispod 200 ft moraju biti utemeljene na radio-visinomjeru i da jedan pilot nastavlja nadzirati instrumente zrakoplova sve dok slijetanje nije završeno;

x.

uvjet da se zaštiti područje osjetljivosti lokalizatora;

xi.

uporaba podataka koji se odnose na brzinu vjetra, bočne udare vjetra, turbulenciju, zagađenost uzletno-sletne staze i uporabu višestrukih procjena vrijednosti RVR-a;

xii.

postupci koji se koriste za praksu prilaženja i slijetanja na uzletno-sletne staze na kojima aerodromski postupci za punu kategoriju II. ili kategoriju III. nisu na snazi;

xiii.

operativna ograničenja koja proizlaze iz potvrde o sposobnosti za zračni promet; i

xiv.

podatke o najvećem dozvoljenom odstupanju od putanje leta ILS-a i/ili lokalizatora.

Dodatak 1. OPS-u 1.465.

Minimalna vidljivost za VFR operacije

Dodatak 1. OPS-u 1.465.

Minimalna vidljivost za VFR operacije

Klasa zračnog prostora

 

A B C D E (Napomena 1.)

FG

 

 

 

Iznad 900 m (3 000 ft) AMSL-a ili iznad 300 m (1 000 ft) iznad zemlje, ovisno što je više

Na i ispod 900 m (3 000 ft) AMSL-a ili 300 m (1 000 ft) iznad zemlje, ovisno što je više

Udaljenost od oblaka

 

1 500 m horizontalno 300 m (1 000 ft) vertikalno

Izvan oblaka i u vidokrugu površine tla

Vidljivost tijekom leta

8 km na i iznad 3 050 m (10 000 ft) AMSL-a (Napomena 2.) 5 km ispod 3 050 m (10 000 ft) AMSL-a

5 km (Napomena 3.)

Napomena 1.:

Minimum VMC-a za klasu A zračnog prostora uključen je kao smjernica, ali ne pretpostavlja prihvaćanje VFR letova u zračnom prostoru klase A.

Napomena 2.:

Kada je nadmorska visina prelaženja niža od 3 050 m (10 000 ft) AMSL-a, koristi se FL 100 umjesto 10 000 ft.

Napomena 3.:

Kategorijama zrakoplova A i B može se upravljati u uvjetima vidljivosti u letu do 3 000 m, pod uvjetom da odgovarajuća služba zračnog prometa dozvoli korištenje vidljivosti u letu koja je manja od 5 km te su okolnosti takve da je vjerojatnost sretanja s drugim zrakoplovima mala, a IAS je 140 kt ili manje.

PODODJELJAK F

OPĆA IZVEDBA

OPS 1.470.

Područje primjene

(a)

Prijevoznik jamči da se svim zrakoplovima s više motora s turboelisnim pogonom, s najvećim dozvoljenim brojem sjedala od više od devet ili s najvećom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg i svim zrakoplovima s više motora, s turbomlazim pogonom, upravlja u skladu s Pododjeljkom G (izvedba klase A).

(b)

Prijevoznik jamči da se zrakoplovima pokretanima elisom, s najvećim dozvoljenim brojem sjedala od 9 ili manje i najvećom masom pri polijetanju od 5 700 kg ili manjom, upravlja u skladu s Pododjeljkom H (izvedba klase B).

(c)

Prijevoznik jamči da se zrakoplovima pokretanima klipnim motorima s najvećim dozvoljenim brojem sjedala više od devet ili najvećom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg, upravlja u skladu s Pododjeljkom I (izvedba klase C).

(d)

Ako se uslijed posebnih karakteristika konstrukcije (npr. nadzvučni zrakoplovi ili zrakoplovi za slijetanje na vodu) ne može dokazati da su zahtjevi odgovarajućega pododjeljka ispunjeni, prijevoznik primjenjuje odobrene standarde izvođenja koji jamče razinu sigurnosti koja je jednaka onoj iz odgovarajućeg pododjeljka.

OPS 1.475.

Općenito

(a)

Prijevoznik jamči da masa zrakoplova:

1.

na početku polijetanja; ili u slučaju promjene plana u tijeku leta,

2.

u trenutku od kada se primjenjuje promijenjeni plan leta, nije veća od mase pri kojoj se mogu ispuniti zahtjevi odgovarajućeg pododjeljka da bi se let izveo, dozvoljavajući očekivana smanjenja mase s odmicanjem leta i takvo ispuštanje goriva u zraku, kakvo se predviđa određenim uvjetom.

(b)

Prijevoznik jamči da se odobreni podaci o izvedbi, koji se nalaze u priručniku za letenje zrakoplovom, koriste za utvrđivanje usklađenosti sa zahtjevima odgovarajućeg pododjeljka, koji se po potrebi zamjenjuju drugim podacima koje prihvaća nadležno tijelo, kako je navedeno u odgovarajućem pododjeljku. Kada se primjenjuju čimbenici propisani odgovarajućim pododjeljkom, potrebno je voditi računa o operativnim čimbenicima koji su već uklopljeni u podatke o izvedbi u priručniku za letenje zrakoplovom, radi izbjegavanja dvostruke primjene čimbenika.

(c)

Kada se dokazuje usklađenost s uvjetima odgovarajućeg pododjeljka, posebno se vodi računa o konfiguraciji zrakoplova, uvjetima okoliša i djelovanju sustava koji imaju štetni utjecaj na izvedbu.

(d)

U smislu izvedbe, vlažna uzletno-sletna staza, osim travnate staze, može se smatrati suhom.

(e)

Prijevoznik vodi računa o točnosti karata kada procjenjuje usklađenost uvjeta za polijetanje s odgovarajućim pododjeljkom.

OPS 1.480.

Nazivlje

(a)

Sljedeće nazivlje, koje se upotrebljava u pododjeljcima F, G, H, I i J ima sljedeće značenje:

1.

Raspoloživa udaljenost za ubrzavanje i zaustavljanje (ASDA). Dužina raspoložive uzletne staze plus dužina zaustavnog puta, ako je odgovarajuće nadležno tijelo proglasilo takav zaustavni put dostupnim te ako može podnijeti masu zrakoplova u prevladavajućim operativnim uvjetima.

2.

Onečišćena uzletno-sletna staza. Uzletno-sletna staza smatra se onečišćenom kada je više od 25 % površine uzletno-sletne staze (na izoliranim područjima ili ne) u okviru zahtijevane dužine i širine koje se koriste, pokriveno sljedećim:

i.

vodom dubljom od 3 mm (0,125 in), ili bljuzgavicom ili rahlim snijegom koji odgovaraju količini od više od 3 mm (0,125 in) vode;

ii.

snijegom koji je zbijen u čvrstu masu koja je otporna na daljnje zbijanje i ostaje cijela ili se raspada u komade ako se podigne; ili

iii.

ledom, uključujući mokri led.

3.

Vlažna uzletno-sletna staza. Uzletno-sletna staza smatra se vlažnom kada njena površina nije suha, ali kada joj vlaga na njoj ne daje sjajni izgled.

4.

Suha uzletno-sletna staza. Suha uzletno-sletna staza je ona koja nije niti mokra, niti onečišćena i uključuje posebno pripremljene staze sa žljebovima ili poroznom podlogom koje se održavaju na način da ostaju ‚djelotvorno suhe’ za kočenje čak i kada je prisutna vlaga.

5.

Raspoloživa dužina sletne staze (LDA). Dužina staze koju je odgovarajuće nadležno tijelo proglasilo raspoloživom i prikladnom za vožnju po tlu zrakoplova koji slijeće.

6.

Najveći dozvoljeni raspored putničkih sjedala. Najveći kapacitet putničkih sjedala pojedinačnog zrakoplova, isključujući pilotska sjedala ili sjedala u pilotskoj kabini i sjedala kabinske posade po potrebi, koje koristi prijevoznik, koji odobrava nadležno tijelo i koji je naveden je u operativnom priručniku.

7.

Raspoloživa daljina uzletne staze (TODA). Raspoloživa dužina staze za polijetanje plus dužina raspoložive čistine.

8.

Masa pri polijetanju. Za vrijednost mase pri polijetanju zrakoplova uzima se njegova masa, uključujući sve stvari i osobe koje se prevoze na početku zaleta prije polijetanja.

9.

Raspoloživa udaljenost za zalet pri polijetanju (TORA). Dužina staze koju je odgovarajuće nadležno tijelo proglasilo raspoloživom i primjerenom za vožnju po tlu zrakoplova koji polijeće.

10.

Mokra uzletno-sletna staza. Uzletno-sletna staza smatra se mokrom kada je površina staze pokrivena vodom ili nečim sličnim, osim kako je navedeno u točki (a) alineji 2. ili kada ima dovoljno vlage na površini staze da uzrokuje odsjaj, ali bez značajnih područja stojeće vode.

(b)

Pojmovi ‚dužina ubrzavanja i zaustavljanja’, ‚dužina za polijetanje’, ‚zalet za polijetanje’, ‚neto putanja leta pri polijetanju’, ‚neto putanja leta na ruti s jednim motorom u kvaru’, ‚neto putanja leta na ruti s dva motora u kvaru’, kada se odnose na zrakoplov, imaju svoja značenja definirana u uvjetima za plovidbenost prema kojima je izdana potvrda o sposobnosti za zračni promet zrakoplova ili kako ih određuje nadležno tijelo, ako mu se definicije učine neprimjerenima za dokazivanje usklađenosti s operativnim ograničenjima izvedbe.

PODODJELJAK G

IZVEDBA KLASE A

OPS 1.485.

Općenito

(a)

Prijevoznik jamči da se, za utvrđivanje usklađenosti sa zahtjevima ovog pododjeljka, odobreni podaci o izvedbi u priručniku za letenje zrakoplovom, dopunjuju po potrebi ostalim podacima koji su prihvatljivi nadležnom tijelu, ako su odobreni podaci o izvedbi u priručniku za letenje zrakoplovom nedovoljni u vezi s točkama, kao što su:

1.

uzimanje u obzir razumno očekivanih nepovoljnih operativnih uvjeta, kao što su polijetanje i slijetanje na zagađenu uzletno-sletnu stazu; i

2.

uzimanje u obzir kvar motora u svim fazama leta.

(b)

Prijevoznik jamči da se u slučaju mokre i zagađene uzletno-sletne staze, koriste podaci o izvedbi koji su određeni u skladu sa zahtjevima za izdavanje potvrda o sposobnosti za zračni promet velikih zrakoplova ili u skladu s jednakovrijednim zahtjevima koji se primjenjuju i koji su prihvatljivi nadležnom tijelu.

OPS 1.490.

Polijetanje

(a)

Prijevoznik jamči da masa pri polijetanju ne prelazi najveću dopuštenu masu pri polijetanju koja je navedena u priručniku za letenje zrakoplovom za visinu tlaka i temperaturu okoline na aerodromu s kojeg se izvodi polijetanje.

(b)

Prijevoznik mora ispuniti sljedeće zahtjeve kada određuje najveću dopuštenu masu pri polijetanju:

1.

dužina za ubrzavanje i zaustavljanje ne smije biti veća od raspoložive dužine za ubrzavanje i zaustavljanje;

2.

dužina za polijetanje ne smije biti veća od raspoložive dužine za polijetanje, pri čemu dužina čistine ne prelazi polovicu raspoložive dužine za zalet pri polijetanju;

3.

dužina za zalet pri polijetanju ne smije biti veća od raspoložive dužine za zalet pri polijetanju;

4.

usklađenost s ovim stavkom mora se dokazati koristeći jednu vrijednost V1 za prekinuto i neprekinuto polijetanje; i

5.

na mokroj ili zagađenoj uzletno-sletnoj stazi, masa pri polijetanju ne smije biti veća od dozvoljene mase pri polijetanju na suhoj stazi, pod istim uvjetima.

(c)

Kada dokazuje usklađenost s točkom (b), prijevoznik mora uzeti u obzir sljedeće:

1.

visinu tlaka na aerodromu;

2.

temperaturu okoline na aerodromu;

3.

stanje površine uzletno-sletne staze i vrstu površine uzletno-sletne staze;

4.

nagib uzletno-sletne staze u smjeru polijetanja;

5.

ne više od 50 % od javljene komponente vjetra u čelo ili ne manje od 150 % javljene komponente vjetra u leđa; i

6.

gubitak, ako do njega dođe, dužine uzletno-sletne staze radi poravnanja zrakoplova prije polijetanja.

OPS 1.495.

Nadvisivanje prepreka pri polijetanju

(a)

Prijevoznik jamči da neto putanja leta pri polijetanju nadvisuje sve prepreke vertikalnom dužinom od najmanje 35 ft ili horizontalnom dužinom od najmanje 90 m plus 0,125 × D, pri čemu je D horizontalna dužina koju je zrakoplov prešao od kraja raspoložive dužine za polijetanje ili dužine za polijetanje, ako je predviđen okret prije kraja raspoložive dužine za polijetanje. Za zrakoplove s rasponom krila manjim od 60 m, može se koristiti nadvisivanje horizontalnih prepreka od polovice raspona krila zrakoplova plus 60 m, plus 0,125 × D.

(b)

Kada dokazuje usklađenost s točkom (a), prijevoznik mora voditi računa o sljedećem:

1.

masi zrakoplova na početku zaleta za polijetanje;

2.

visini tlaka na aerodromu;

3.

temperaturi okoline na aerodromu; i

4.

ne više od 50 % od javljene komponente čeonog vjetra ili ne manje od 150 % od javljene komponente vjetra u leđa.

(c)

Kada se dokazuje usklađenost s gornjom točkom (a):

1.

ne dozvoljavaju se promjene rute do točke na kojoj je neto putanja leta pri polijetanju dosegla visinu koja je jednaka polovici raspona krila i nije manja od 50 ft iznad visine kraja raspoložive dužine za zalet pri polijetanju. Nakon toga, pretpostavlja se da je zrakoplov nagnut za ne više od 15 °, do visine od 400 ft. Iznad 400 ft visine može se predvidjeti kut nagiba veći od 15 °, ali ne veći od 25 °;

2.

svaki dio neto putanje leta pri polijetanju u kojem je zrakoplov nagnut više od 15 °, mora nadvisivati sve prepreke unutar horizontalnih udaljenosti navedenih u točkama (a), (d) i (e) ovog stavka i vertikalnu udaljenost od najmanje 50 ft; i

3.

prijevoznik mora koristiti posebne postupke koji podliježu odobrenju nadležnog tijela, za primjenu povećanih kutova nagiba od ne više od 20 °, između 200 ft i 400 ft ili ne više od 30 °, iznad 400 ft (vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.495. točku (c) alineju 3.).

4.

mora se uzeti u obzir dozvoljeno odstupanje učinka kuta nagiba na operativne brzine i putanju leta, uključujući povećanje udaljenosti koja proizlazi iz povećanih operativnih brzina.

(d)

Kada prijevoznik dokazuje usklađenost s gornjom točkom (a), za one slučajeve u kojima namjeravana putanja leta ne zahtijeva promjenu putanje za više od 15 °, prijevoznik ne mora uzeti u obzir prepreke koje imaju bočnu dužinu veću od:

1.

300 m, ako pilot može zadržati potrebnu preciznost navigacije kroz područje s preprekama; ili

2.

600 m, za letove u ostalim uvjetima.

(e)

Kada prijevoznik dokazuje usklađenost s gornjom točkom (a) za one slučajeve u kojima namjeravana putanja leta ne zahtijeva promjenu putanje za više od 15 °, prijevoznik ne mora uzeti u obzir prepreke koje imaju bočnu dužinu veću od:

1.

600 m, ako pilot može zadržati potrebnu preciznost navigacije kroz područje s preprekama; ili

2.

900 m za letove u ostalim uvjetima.

(f)

Prijevoznik utvrđuje postupke za izvanredne situacije da zadovolji uvjete OPS-a 1.495. i da predvidi sigurnu rutu izbjegavajući prepreke, kako bi zrakoplov mogao ili ispuniti uvjete na ruti prema OPS-u 1.500., ili sletjeti ili na aerodrom odlaska ili na alternativni aerodrom za polijetanje.

OPS 1.500.

Na ruti – jedan motor u kvaru

(a)

Prijevoznik jamči da podaci koji se iznose u priručniku za letenje zrakoplovom za neto putanju leta na ruti s jednim motorom u kvaru koji odgovaraju meteorološkim uvjetima koji se očekuju za let, ispunjavaju uvjete ili točke (b) ili točke (c), na svim točkama uzduž rute. Neto putanja leta mora imati pozitivni nagib (gradijent) na 1 500 ft iznad aerodroma gdje se očekuje slijetanje nakon otkazivanja motora. U meteorološkim uvjetima koji zahtijevaju djelovanje sustava za zaštitu od leda mora se uzeti u obzir njihov utjecaj na neto putanju leta.

(b)

Nagib (gradijent) neto putanje leta mora biti pozitivan najmanje 1 000 ft iznad svih terena i prepreka uzduž rute unutar 9,3 km (5 nm) na obje strane planirane putanje.

(c)

Neto putanja leta mora omogućiti zrakoplovu da nastavi let s njegove visine leta do aerodroma na koji se može sletjeti u skladu s OPS-om 1.515. ili 1.520, po potrebi, s time da neto putanja leta vertikalno nadvisuje za najmanje 2 000 ft, sve prepreke na terenu uzduž rute unutar 9,3 km (5 nm) na obje strane planirane putanje, u skladu s točkama 1. do 4.:

1.

pretpostavlja se kvar motora na najkritičnijoj točki rute;

2.

vodi se računa o utjecajima vjetra na putanju leta;

3.

ispuštanje goriva u letu je dozvoljeno do mjere koja je u skladu sa zahtjevom da se stigne do aerodroma s propisanim rezervama goriva, ako se upotrebljavaju sigurnosni postupci; i

4.

aerodrom, na kojem se predviđa da će zrakoplov sletjeti nakon kvara motora, mora ispunjavati sljedeće kriterije:

i.

zahtjevi u vezi s izvedbom za masu pri očekivanom slijetanju su ispunjeni; i

ii.

vremenska izvješća ili prognoze ili bilo koja njihova kombinacija, i izvješća o uvjetima na aerodromu, pokazuju da se može obaviti sigurno slijetanje u predviđeno vrijeme slijetanja.

(d)

Kada dokazuje ispunjavanje uvjeta OPS-a 1.500., prijevoznik mora povećati širinu granica iz točaka (b) i (c) na 18,5 km (10 nm) ako preciznost navigacije ne ispunjava 95 % razine ograničavanja.

OPS 1.505.

Na ruti – zrakoplovi s tri ili više motora, dva motora u kvaru

(a)

Prijevoznik jamči da zrakoplov s tri ili više motora neće niti u jednom trenutku na namjeravanoj putanji biti više od 90 minuta udaljen od aerodroma koji ispunjava uvjete za izvedbu koji se primjenjuju pri očekivanoj masi pri slijetanju, pri putnoj brzini za velike udaljenosti, sa svim motorima pri standardnoj temperaturi i bez vjetra, osim ako prijevoznik ne ispunjava zahtjeve iz točaka (b) do (f).

(b)

Podaci o neto putanji leta na ruti s dva motora u kvaru moraju dozvoljavati da zrakoplov nastavi letjeti u očekivanim meteorološkim uvjetima, od točke na kojoj se pretpostavlja da će dva motora istodobno otkazati do aerodroma na koji je moguće sletjeti i potpuno se zaustaviti, koristeći propisane postupke za slijetanje s dva motora u kvaru. Neto putanja leta mora vertikalno biti čista od prepreka najmanje 2 000 ft iznad zemlje i od prepreka uzduž rute unutar 9,3 km (5 nm) na obje strane planirane putanje. Na visinama i u meteorološkim uvjetima koji zahtijevaju da sustavi zaštite protiv zaleđivanja budu operativni, mora se uzeti u obzir utjecaj njihove uporabe na podatke o neto putanji leta. Ako navigacijska preciznost ne ispuni 95 % razine ograničavanja, prijevoznik mora povećati gornju granicu širine na 18,5 km (10 nm).

(c)

Smatra se da su dva motora otkazala na najkritičnijoj točki dijela rute kada se zrakoplov nalazi na više od 90 minuta leta, putnom brzinom sa svim motorima za velike udaljenosti, pri standardnoj temperaturi i bez vjetra, udaljen od aerodroma koji ispunjava uvjete za izvedbu koji se primjenjuju pri očekivanoj masi pri slijetanju.

(d)

Neto putanja leta mora imati pozitivni gradijent na 1 500 ft iznad aerodroma na koji se pretpostavlja da će se sletjeti nakon otkazivanja dvaju motora.

(e)

Ispuštanje goriva u letu dozvoljeno je do mjere koja je u skladu sa zahtjevom da se aerodrom mora doseći s potrebnim rezervama goriva, ako se koriste sigurnosni postupci.

(f)

Očekivana masa zrakoplova na točki gdje se pretpostavlja da će dva motora otkazati, ne smije biti manja od one koja bi uključivala dovoljno goriva da se nastavi let do aerodroma gdje se planira sletjeti, i da se tamo stigne barem 1 500 ft izravno iznad područja za slijetanje te da se nakon tog leti na toj visini još 15 minuta.

OPS 1.510.

Slijetanje – odredište i alternativni aerodromi

(a)

Prijevoznik jamči da masa pri slijetanju zrakoplova određena u skladu s OPS-om 1.475. točkom (a) ne prelazi najveću masu pri slijetanju navedenu za visinu i temperaturu okoline koja se očekuje u predviđeno vrijeme za slijetanje na odredišnom i alternativnom aerodromu.

(b)

Za instrumentalna prilaženja s gradijentom neuspjelog prilaženja većim od 2,5 %, prijevoznik utvrđuje da očekivana masa pri slijetanju zrakoplova dozvoljava neuspjelo prilaženje, s penjućim gradijentom jednakim ili većim od gradijenta neuspjelog prilaženja koji se primjenjuje u položaju za slijetanje i brzini za neuspjelo prilaženje, s jednim motorom u kvaru (vidjeti uvjete za izdavanje potvrde za velike zrakoplove, koji se primjenjuju). Nadležno tijelo mora odobriti uporabu alternativne metode.

(c)

Za instrumentalna prilaženja s visinama odluke ispod 200 ft, prijevoznik mora provjeriti dozvoljava li očekivana masa pri slijetanju zrakoplova uzlazni gradijent neuspjelog prilaženja, s otkazivanjem kritičnog motora pri brzini i položaju koji se koriste za ponovljeno prilaženje, od najmanje 2,5 % ili objavljeni gradijent, ovisno koja je vrijednost veća (vidjeti CS AWO 243). Nadležno tijelo mora odobriti uporabu alternativne metode.

OPS 1.515.

Slijetanje – suhe uzletno-sletne staze

(a)

Prijevoznik jamči da masa zrakoplova pri slijetanju, određena u skladu s OPS-om 1.475. točkom (a), za predviđeno vrijeme slijetanja na odredišni aerodrom i na bilo koji alternativni aerodrom, omogućava slijetanje s punim zaustavljanjem na visini manjoj od 50 ft iznad praga:

1.

za zrakoplove na turbomlazni pogon, unutar 60 % raspoložive dužine za slijetanje; ili

2.

za zrakoplove na turboelisni pogon, unutar 70 % raspoložive dužine za slijetanje;

3.

za postupke strmog prilaženja, nadležno tijelo može odobriti uporabu podataka o udaljenosti za slijetanje, izrađenih u skladu s točkom (a) alinejom 1. i točkom (a) alinejom 2. po potrebi, na temelju visine na zaslonu od manje od 50 ft, ali ne manje od 35 ft (vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.515. točku (a) alineju 3.);

4.

pri dokazivanju ispunjavanja točke (a) alineje 1. i točke (a) alineje 2., nadležno tijelo može iznimno odobriti, kada je uvjereno da za to postoji potreba (vidjeti Dodatak 1.), uporabu operacija kratkog slijetanja, u skladu s Dodacima 1. i 2., zajedno s ostalim dodatnim uvjetima koje nadležno tijelo smatra potrebnima za osiguravanje prihvatljive razine sigurnosti u određenom slučaju.

(b)

Pri dokazivanju usklađenosti s točkom (a), prijevoznik mora voditi računa o sljedećem:

1.

visini na aerodromu;

2.

ne više od 50 % komponente čeonog vjetra ili ne manje od 150 % komponente vjetra u leđa; i

3.

nagibu uzletno-sletne staze u smjeru slijetanja, ako je veći od +/-2 %.

(c)

Kada se dokazuje usklađenost s točkom (a), mora se pretpostaviti da:

1.

zrakoplov će sletjeti na najpovoljniju uzletno-sletnu stazu, bez vjetra; i

2.

zrakoplov će sletjeti na uzletno-sletnu stazu koja će se najvjerojatnije izabrati za slijetanje, s obzirom na očekivanu brzinu vjetra i smjer i značajke zrakoplova u vezi s njegovim upravljanjem po tlu i uzimajući u obzir druge uvjete, kao što su sredstva za slijetanje i teren.

(d)

Ako prijevoznik ne može ispuniti zahtjeve iz točke (c) alineje 1. za aerodrom odredišta koji ima jednu uzletno-sletnu stazu na kojoj slijetanje ovisi o specifičnoj komponenti vjetra, zrakoplov se može otpremiti ako su određena dva alternativna aerodroma koja u potpunosti omogućavaju ispunjavanje zahtjeva iz točaka (a), (b) i (c). Prije početka prilaženja za slijetanje na odredišni aerodrom, zapovjednik mora biti siguran da se slijetanje u potpunosti može obaviti u skladu s OPS-om 1.510. i točkama (a) i (b).

(e)

Ako prijevoznik ne može ispuniti zahtjeve iz točke (c), alineje 2. za aerodrom na odredištu, zrakoplov se može otpremiti ako je određen alternativni aerodrom koji omogućuje potpuno ispunjavanje zahtjeva iz točaka (a), (b) i (c).

OPS 1.520.

Slijetanje – mokre i zagađene uzletno-sletne staze

(a)

Prijevoznik jamči da kada odgovarajuća vremenska izvješća ili prognoze, ili njihova kombinacija, pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme slijetanja može biti mokra, raspoloživa dužina za slijetanje odgovara najmanje 115 % potrebne dužine za slijetanje, koja se određuje u skladu s OPS-om 1.515.

(b)

Prijevoznik jamči da kada odgovarajuća vremenska izvješća ili prognoze, ili njihova kombinacija, pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme slijetanja može biti kontaminirana, raspoloživa dužina za slijetanje mora biti najmanje dužina za slijetanje koja se određuje u skladu s točkom (a), ili najmanje 115 % dužine za slijetanje koja se određuje u skladu s odobrenim podacima o dužini za slijetanje na zagađenu stazu ili slično, koju prihvaća nadležno tijelo, ovisno koja je vrijednost veća.

(c)

Dužina za slijetanje na mokroj uzletno-sletnoj stazi kraćoj od one koja se traži u točki (a), ali ne manjoj od one koja se traži u OPS-u 1.515. točki (a), može se koristiti ako priručnik za letenje zrakoplovom uključuje posebne dodatne podatke o dužinama za slijetanje na mokre uzletno-sletne staze.

(d)

Dužina za slijetanje na posebno pripremljenu zagađenu uzletno-sletnu stazu, kraću od one koja se traži u točki (b), ali ne manju od one koja se traži u OPS-u 1.515. točki (a), može se koristiti ako priručnik za letenje zrakoplovom uključuje posebne dodatne podatke o dužinama za slijetanje na zagađene uzletno-sletne staze.

(e)

Kada prijevoznik dokazuje usklađenost s točkama (b), (c) i (d)., primjenjuju se kriteriji iz OPS-a 1.515., osim što se OPS 1.515. točka (a) alineje 1. i 2. ne primjenjuju na točku (b).

Dodatak 1. OPS-u 1.495. točki (c) alineji 3.

Dozvole za povećane kutove nagiba

(a)

Za korištenje povećanih kutova nagiba za koje je potrebno posebno odobrenje, moraju biti ispunjeni sljedeći kriteriji:

1.

priručnik za letenje zrakoplova mora sadržavati odobrene podatke za potrebno povećanje operativne brzine i podatke koji omogućavaju izradu putanje leta uzimajući u obzir povećane kutove nagiba i brzine.

2.

za preciznost navigacije mora biti raspoloživo vizualno navođenje.

3.

vremenski minimumi i ograničenja vjetra moraju biti navedeni za svaku uzletno-sletnu stazu i nadležno ih tijelo mora odobriti.

4.

osposobljavanje u skladu s OPS-om 1.975.

Dodatak 1. OPS-u 1.515. točki (a) alineji 3.

Postupci za strmo prilaženje

(a)

Nadležno tijelo može odobriti primjenu postupaka za strmo prilaženje pri kojima se koriste kutovi nagiba poniranja od 4,5 ° ili više, i s vertikalnom udaljenošću vjetrobranskog stakla od tla manjom od 50 ft, ali ne manjom od 35 ft, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći kriteriji:

1.

priručnik o letenju zrakoplova mora navesti najveći kut nagiba spuštanja, sva ostala ograničenja, normalne, neuobičajene ili postupke u slučaju nužde za strmo prilaženje, kao i izmjene podataka o dužini staze, kada se koriste kriteriji za strmo prilaženje;

2.

primjereni referentni sustav pokazivanja putanje leta koji uključuje barem vizualni sustav pokazivanja putanje leta, mora biti dostupan na svakom aerodromu na kojemu se izvode postupci za strmo prilaženje; i

3.

za svaku uzletno-sletnu stazu na kojoj se koristi strmo prilaženje, mora se navesti i odobriti minimum vremenskih uvjeta. Potrebno je obratiti pažnju na sljedeće:

i.

situaciju u vezi s preprekama;

ii.

vrstu oznake putanje leta i vođenje po uzletno-sletnoj stazi, kao što su vizualna pomagala, MLS, 3D-NAV, ILS, LLZ, VOR, NDB;

iii.

minimum vizualnih oznaka koje su potrebne na DH i MDA;

iv.

raspoloživu opremu u zrakoplovu;

v.

kvalifikacije pilota i posebno poznavanje određenog aerodroma;

vi.

ograničenja i postupke iz priručnika o letenju zrakoplova; i

vii.

kriterije za neuspjelo prilaženje.

Dodatak 1. OPS-u 1.515. točki (a) alineji 4.

Operacije slijetanja na kraću površinu

(a)

U smislu OPS-a 1.515. točke (a) alineje 4., dužina koja se koristi za izračun dozvoljene mase pri slijetanju, može se sastojati od korisne dužine navedenog sigurnog područja plus objavljene raspoložive dužine za slijetanje. Nadležno tijelo može odobriti takve operacije u skladu sa sljedećim kriterijima:

1.

Prikaz potrebe za operacijama slijetanja na kraću površinu. Mora postojati jasan javni interes i operativna potreba za operacijom, bilo radi udaljenosti aerodroma ili radi fizičke ograničenosti, koje se odnose na produžetak uzletno-sletne staze.

2.

Zrakoplov i operativni kriteriji.

i.

Operacije za slijetanje na kraću površinu dozvoljavaju se samo za zrakoplove na kojima vertikalna udaljenost između putanje očiju pilota i putanje najnižeg dijela kotača, sa zrakoplovom na normalnoj putanji leta, ne prelazi 3 metra.

ii.

Kada se utvrđuje operativni minimum za aerodrom, vidljivost/RVR ne smije biti manja od 1,5 km. Osim toga, u operativnom se priručniku moraju navesti ograničenja u vezi s vjetrom.

iii.

U operativnom je priručniku potrebno za takve operacije navesti minimalno iskustvo pilota, uvjete za osposobljavanje i upoznatost s određenim aerodromom.

3.

Pretpostavlja se da je visina prelaženja iznad početka korisne dužine navedenog sigurnog područja 50 ft.

4.

Dodatni kriteriji. Nadležno tijelo može propisati dodatne uvjete koji se smatraju potrebnima za sigurno djelovanje, uzimajući u obzir karakteristike tipa zrakoplova, orografske karakteristike u području prilaženja, raspoloživa sredstva za prilaženje i osnove za neuspjelo/prekinuto prilaženje. Takvi dodatni uvjeti mogu biti, na primjer, uvjet za vrstu vizualnog sustava za pokazivanje nagiba VASI/PAPI.

Dodatak 2. OPS-u 1.515. točki (a) alineji 4.

Kriteriji za uzletište za operacije za slijetanje na kraću površinu

(a)

Korištenje sigurnog područja mora odobriti nadležno tijelo aerodroma.

(b)

Korisna dužina naznačenog sigurnog područja prema odredbama iz 1.515. točke (a) alineje 4. i ovog Dodatka, ne smije prelaziti 90 metara.

(c)

Širina naznačenog sigurnog područja ne smije biti manja od dvostruke širine uzletno-sletne staze ili dvostrukog raspona krila, ovisno što je veće, smještene na središnju liniju produžene uzletno-sletne staze.

(d)

Naznačeno sigurno područje mora biti bez prepreka ili ulegnuća koja bi ugrozila zrakoplov koji izvodi slijetanje na kraću stazu i na naznačenom sigurnom području nije dozvoljena prisutnost pokretnih predmeta u vrijeme kada se uzletno-sletna staza koristi za operacije slijetanja na kraću stazu.

(e)

Nagib naznačenog sigurnog područja ne smije premašivati 5 % nagiba prema gore niti 2 % nagiba prema dolje u smjeru slijetanja.

(f)

U smislu ove operacije, uvjet za nosivost prema OPS-u 1.480. točki (a) alineji 5. ne treba primjenjivati na naznačeno sigurno područje.

PODODJELJAK H

IZVEDBA KLASE B

OPS 1.525.

Općenito

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom s jednim motorom:

1.

noću; ili

2.

u meteorološkim uvjetima instrumentalnog letenja, osim prema posebnim pravilima vizualnog letenja.

Napomena: Ograničenja operacija zrakoplova s jednim motorom sadržana su u OPS-u 1.240. točki (a) alineji 6.

(b)

Prijevoznik smatra zrakoplove s dva motora koji ne ispunjavaju uvjete za uspinjanje iz Dodatka 1. OPS-u 1.525. točke (b), zrakoplovima s jednim motorom.

OPS 1.530.

Polijetanje

(a)

Prijevoznik jamči da masa pri polijetanju ne prelazi najveću masu pri polijetanju koja je navedena u priručniku za letenje zrakoplova za visinu tlaka i temperaturu okoliša na aerodromu na kojem se obavlja polijetanje.

(b)

Prijevoznik jamči da neproračunata dužina za polijetanje, kako se navodi u priručniku za letenje zrakoplova, ne prelazi:

1.

raspoloživu dužinu staze za uzletni zalet, kada se pomnoži s koeficijentom 1,25; ili

2.

kada su raspoloživi produžetak staze za zaustavljanje i/ili čistina, sljedeće:

i.

raspoloživu dužinu staze za uzletni zalet;

ii.

raspoloživu dužinu uzletne staze, kada se pomnoži s koeficijentom 1,15; i

iii.

raspoloživu dužinu za ubrzanje i zaustavljanje, kada se pomnoži s koeficijentom 1,3.

(c)

Kada dokazuje usklađenost s točkom (b), prijevoznik uzima u obzir sljedeće:

1.

masu zrakoplova na početku uzletnog zaleta;

2.

visinu tlaka na aerodromu;

3.

temperaturu okoliša na aerodromu;

4.

stanje površine uzletno-sletne staze i vrstu površine uzletno-sletne staze

5.

nagib uzletno-sletne staze u smjeru polijetanja i

6.

ne više od 50 % od javljene komponente čeonog vjetra ili ne manje od 150 % od javljene komponente vjetra u leđa.

OPS 1.535.

Nadvisivanje prepreka pri polijetanju – zrakoplovi s više motora

(a)

Prijevoznik jamči da je uzletna putanja leta zrakoplova s dva ili više motora, određena u skladu s ovom točkom, na vertikalnoj udaljenosti od svih prepreka od najmanje 50 ft ili na horizontalnoj udaljenosti na najmanje 90 m plus 0,125 × D, pri čemu je D horizontalna udaljenost koju zrakoplov prijeđe od kraja raspoložive dužine za polijetanje ili kraja dužine za polijetanje, ako je predviđeno okretanje prije kraja raspoložive dužine za polijetanje, osim kako se navodi u točkama (b) i (c). Za zrakoplove s rasponom krila manjim od 60 m, može se koristiti horizontalno nadvisivanje prepreka od polovice raspona krila plus 60 m, plus 0,125 × D. Kod dokazivanja usklađenosti s ovom točkom, pretpostavlja se da:

1.

uzletna putanja leta počinje na visini od 50 ft iznad površine na kraju dužine za polijetanje koja se traži prema OPS-u 1.530. točki (b) i završava na visini od 1 500 ft iznad površine;

2.

zrakoplov se ne naginje prije nego dosegne visinu od 50 ft iznad površine, a nakon tog kut nagiba ne prelazi 15 °;

3.

kvar kritičnog motora događa se na točki uzletne putanje leta sa svim motorima, kada se očekuje da će se izgubiti vizualna oznaka koja se koristi u svrhu izbjegavanja prepreka;

4.

gradijent uzlazne putanje leta od 50 ft do visine pretpostavljenog kvara motora, jednak je prosječnom gradijentu sa svim motorima tijekom uspinjanja i prelaženja na konfiguraciju na ruti, pomnoženim s koeficijentom 0,77; i

5.

gradijent uzlazne putanje leta od visine, koja se dostiže u skladu s alinejom 4., do kraja uzlazne putanje leta, jednak je gradijentu uspinjanja na ruti s jednim motorom u kvaru, iz priručnika za letenje zrakoplovom.

(b)

Kada dokazuje usklađenost s točkom (a), za one slučajeve u kojima planirana putanja leta ne zahtijeva promjene na ruti za više od 15 °, prijevoznik ne mora uzeti u obzir one prepreke čija je bočna udaljenost veća od:

1.

300 m, ako se let izvodi u uvjetima koji dozvoljavaju vizualno vođenje navigacije ili ako su raspoloživa navigacijska pomagala koja omogućavaju pilotu da zadrži planiranu putanju s jednakom preciznošću (vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.535. točku (b) alineju 1. i točku (c) alineju 1.); ili

2.

600 m, za letove u svim ostalim uvjetima.

(c)

Kada dokazuje usklađenost s točkom a., za one slučajeve kada planirana putanja zahtijeva promjene rute za više od 15 °, prijevoznik ne mora uzeti u obzir one prepreke koje su na većoj bočnoj udaljenosti od:

1.

600 m za letove u uvjetima koji dozvoljavaju vizualno vođenje navigacije (vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.535. točku (b) alineju 1. i točku (c) alineju 1.);

2.

900 m za letove u svim ostalim uvjetima.

(d)

Kada dokazuje usklađenost s točkama (a), (b) i (c), prijevoznik mora uzeti u obzir sljedeće:

1.

masu zrakoplova na početku uzletnog zaleta;

2.

visinu tlaka na aerodromu;

3.

temperaturu okoliša na aerodromu; i

4.

ne više od 50 % javljene komponente čeonog vjetra ili ne manje od 150 % komponente javljenog vjetra u leđa.

OPS 1.540.

Na ruti – zrakoplovi s više motora

(a)

Prijevoznik jamči da zrakoplov, u meteorološkim uvjetima koji se očekuju za let i u slučaju kvara jednog motora, uz preostale motore koji rade najvećom navedenom neprekinutom snagom, može nastaviti let na ili iznad relevantnih najmanjih visina za siguran let koje su navedene u operativnom priručniku do točke 1 000 ft iznad aerodroma na kojoj se mogu ispuniti uvjeti o izvedbi.

(b)

Kod dokazivanja usklađenost s točkom (a):

1.

ne smije se pretpostaviti da zrakoplov leti na visini koja prelazi onu na kojoj je stopa uspona jednaka 300 ft u minuti sa svim motorima koji rade punom navedenom neprekinutom snagom; i

2.

pretpostavljeni gradijent na ruti s jednim motorom u kvaru je bruto gradijent spuštanja ili uspinjanja, po potrebi, uvećan za gradijent od 0,5 % ili umanjen za gradijent od 0,5 %.

OPS 1.542.

Na ruti – zrakoplovi s jednim motorom

(a)

Prijevoznik jamči da zrakoplov, u meteorološkim uvjetima koji se očekuju za let, i u slučaju kvara motora, može doseći mjesto na kojem se može obaviti sigurno prisilno slijetanje. Za kopnene zrakoplove, potrebno je mjesto na zemlji, osim ako nadležno tijelo ne odobri drugačije.

(b)

Kod dokazivanja usklađenost s točkom (a):

1.

ne smije se pretpostaviti da zrakoplov leti na visini koja prelazi onu na kojoj je stopa uspona jednaka 300 ft u minuti sa svim motorima koji rade punom navedenom neprekinutom snagom; i

2.

pretpostavljeni gradijent na ruti je bruto gradijent spuštanja uvećan za gradijent od 0,5 %.

OPS 1.545.

Slijetanje – odredišni i alternativni aerodromi

Prijevoznik jamči da masa zrakoplova pri slijetanju, određena u skladu s OPS-om 1.475. točkom (a), ne prelazi najveću navedenu masu pri slijetanju za visinu i temperaturu okoliša, koje se očekuju u procijenjeno vrijeme slijetanja na odredišnom i alternativnom aerodromu.

OPS 1.550.

Slijetanje – suha staza

(a)

Prijevoznik jamči da masa pri slijetanju zrakoplova, koja je određena u skladu s OPS-om 1.475. točkom (a), za procijenjeno vrijeme slijetanja omogućava slijetanje s potpunim zaustavljanjem od 50 ft iznad praga unutar 70 % raspoložive dužine za slijetanje na odredišnom aerodromu i na bilo kojem alternativnom aerodromu.

1.

Nadležno tijelo može odobriti uporabu podataka o dužini za slijetanje, koji su izrađeni u skladu s ovim stavkom, na temelju visine pilotske kabine od manje od 50 ft, ali ne manje od 35 ft (vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.550., točku (a));

2.

Nadležno tijelo može odobriti operacije za slijetanje na kraću površinu, u skladu s kriterijima iz Dodatka 2. OPS-u 1.550. točkom (a).

(b)

Kada dokazuje usklađenost s točkom (b), prijevoznik uzima u obzir sljedeće:

1.

nadmorsku visinu aerodroma;

2.

ne više od 50 % komponente čeonog vjetra i ne manje od 150 % komponente vjetra u leđa;

3.

stanje površine uzletno-sletne staze i vrstu površine uzletno-sletne staze; i

4.

nagib uzletno-sletne staze u smjeru slijetanja;

(c)

za otpremanje zrakoplova u skladu s točkom (a), mora se pretpostaviti da:

1.

zrakoplov će sletjeti na najpovoljniju uzletno-sletnu stazu, bez vjetra; i

2.

zrakoplov će sletjeti na uzletno-sletnu stazu koja će mu najvjerojatnije biti dodijeljena uzimajući u obzir vjerojatnu brzinu vjetra i smjer i karakteristike u vezi s upravljanjem zrakoplova na tlu te uzimajući u obzir druge uvjete, kao što su sredstva za slijetanje i teren.

(d)

Ako prijevoznik ne može ispuniti točku (c) alineju 2., u vezi s odredišnim aerodromom, zrakoplov se može otpremiti ako je naznačen alternativni aerodrom koji omogućuje potpuno ispunjavanje točaka (a), (b) i (c).

OPS 1.555.

Slijetanje – mokre i kontaminirane uzletno-sletne staze

(a)

Kada odgovarajuća vremenska izvješća ili prognoze, ili njihova kombinacija, pokazuju da će uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme dolaska biti mokra, prijevoznik jamči da je raspoloživa dužina za slijetanje jednaka ili veća od potrebne dužine za slijetanje, koja je određena u skladu s OPS-om 1.550. i pomnožena s faktorom 1,15.

(b)

Kada odgovarajuća vremenska izvješća ili prognoze, ili njihova kombinacija, pokazuju da će uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme dolaska biti kontaminirana, prijevoznik jamči da, dužina za slijetanje, koja je određena korištenjem podataka koji su prihvatljivi nadležnom tijelu za ove uvjete, ne prelazi raspoloživu dužinu za slijetanje.

(c)

Dužina za slijetanje na mokroj stazi koja je kraća od one koja se traži u točki a., ali nije kraća od one koja se traži OPS-om 1.550. točkom (a), može se koristiti ako priručnik za letenje zrakoplova uključuje posebne dodatne podatke o dužinama za slijetanje na mokre uzletno-sletne staze.

Dodatak 1. OPS-u 1.525. točki (b)

Općenito – uspinjanje pri uzletu i slijetanju

(Zahtjevi ovog Dodatka temelje se na pravilima JAR - 23.63 točki (c) alineji 1. i JAR – 23.63, točki (c) alineji 2., koja su na snazi od 11. ožujka 1994.).

(a)

Uspinjanje pri polijetanju

1.

Svi motori u pogonu

i.

Stalni gradijent uspinjanja nakon polijetanja mora biti najmanje 4 % uz:

(A)

snagu za polijetanje svakog motora;

(B)

izvučeni stajni trap, osim ako se stajni trap može uvući za manje od sedam sekundi, kada se može smatrati da je uvučen;

(C)

zakrilca u položaju za polijetanje; i

(D)

brzinu uspinjanja ne manju od 1,1 VMC i 1,2 VS 1, ovisno što je veće.

2.

Jedan motor u kvaru

i.

Stabilan gradijent uspinjanja na visinu od 400 ft iznad površine polijetanja mora biti mjerljivo pozitivan s:

(A)

kritičnim motorom u kvaru i njegovim propelerom u poziciji minimalnog otpora;

(B)

drugim motorom s uzletnom snagom;

(C)

uvučenim stajnim trapom;

(D)

zakrilcima u položaju za polijetanje; i

(E)

brzinom uspinjanja jednakom onoj koja se postiže na 50 ft.

ii.

Stabilni gradijent uspinjanja ne smije biti manji od 0,75 % na visini od 1 500 ft iznad površine za polijetanje s:

(A)

kritičnim motorom u kvaru i njegovim propelerom u poziciji minimalnog otpora;

(B)

preostalim motorom koji ne prelazi najveću stalnu snagu;

(C)

uvučenim stajnim trapom;

(D)

uvučenim zakrilcima; i

(E)

brzinom uspinjanja ne manjom od 1,2 VS1.

(b)

Uspinjanje pri slijetanju

1.

Svi motori u pogonu

i.

Stabilni gradijent uspinjanja mora biti najmanje 2,5 % s:

(A)

ne većom snagom ili potiskom od one/onog koji je raspoloživ osam sekundi nakon početka pomicanja kontrolnih ručica iz položaja u stanju mirovanja;

(B)

izvučenim stajnim trapom;

(C)

zakrilcima u položaju za slijetanje; i

(D)

brzinom uspinjanja jednakom VREF-u.

2.

Jedan motor u kvaru

i.

Stabilni gradijent uspinjanja ne smije biti manji 0,75 % na visini od 1 500 ft iznad površine za slijetanje s:

(A)

kritičnim motorom u kvaru i njegovim propelerom u poziciji minimalnog otpora;

(B)

preostalim motorom koji ne prelazi najveću stalnu snagu;

(C)

uvučenim stajnim trapom;

(D)

uvučenim zakrilcima; i

(E)

brzinom uspinjanja ne manjom od 1,2 VS1.

Dodatak 1. OPS-u 1.535. točki (b) alineji 1. i točki (c) alineji 1.

Uzletna putanja leta – vizualno vođenje navigacije

Kako bi omogućio vizualno vođenje navigacije, prijevoznik mora jamčiti da su vremenski uvjeti koji prevladavaju u vrijeme operacije, uključujući bazu oblaka i vidljivost, takvi da se prepreke i/ili točke zemaljskih oznaka mogu vidjeti i prepoznati. Operativni priručnici moraju navesti, za dotični(e) aerodrom(e), minimum vremenskih uvjeta koji omogućuju letačkoj posadi da neprekidno određuju i održavaju ispravnu putanju leta u odnosu na zemaljske oznake, kako bi osigurali sigurno nadvisivanje u odnosu na prepreke i teren, kako slijedi:

(a)

postupci moraju biti ispravno određeni u vezi sa zemaljskim oznakama tako da se može analizirati putanja kojom će se letjeti radi zahtjeva za nadvisivanje prepreka;

(b)

postupak mora biti utvrđen unutar sposobnosti zrakoplova u odnosu na progresivnu brzinu, kut nagiba i utjecaj vjetra;

(c)

pisani i/ili crtani opis postupaka mora biti na raspolaganju posadi; i

(d)

moraju se navesti ograničavajući uvjeti okoliša (npr. vjetar, oblaci, vidljivost, dan/noć, osvjetljenje okoline, osvjetljenje prepreka).

Dodatak 1. OPS-u 1.550. točki (a)

Postupci za strmo prilaženje

(a)

Nadležno tijelo može odobriti primjenu postupaka za strmo prilaženje koristeći kut nagiba putanje leta od 4,5 ° ili veći te s visinom kabine od manje od 50 stopa, ali ne manje od 35 stopa, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeće kriteriji:

1.

priručnik o letenju zrakoplova mora navesti najveći dozvoljeni kut nagiba putanje leta i sva ostala ograničenja, normalne, neuobičajene postupke i postupke u slučaju nužde za strmo prilaženje, kao i izmjene podataka o dužini staze, kada se koriste kriteriji za strmo prilaženje;

2.

primjereni referentni sustav za prikaz putanje leta, koji sadrži barem vizualni sustav za prikaz putanje leta, mora biti raspoloživ na svakom aerodromu na kojemu će se izvoditi postupci za strmo prilaženje; i

3.

minimalni vremenski uvjeti moraju biti navedeni i odobreni za svaku uzletno-sletnu stazu na kojoj se koriste postupci za strmo prilaženje. Potrebno je obratiti pažnju na sljedeće:

i.

položaj prepreka;

ii.

vrstu oznaka putanje leta i vođenja po uzletno-sletnoj stazi, kao što su vizualna pomagala, MLS, 3D-NAV, ILS, LLZ, VOR, NDB;

iii.

najmanje vizualne oznake koje se traže na DH i MDA;

iv.

raspoloživu opremu u zrakoplovu;

v.

kvalifikacije pilota i upoznatost s pojedinim aerodromom;

vi.

ograničenja u priručniku za letenje zrakoplova i postupke; i

vii.

kriterije za neuspjelo prilaženje.

Dodatak 2. OPS-u 1.550. točki (a)

Operacije za slijetanje na kraću površinu

(a)

U smislu OPS-a 1.550. točke (a) alineje 2., dužina koja se koristi za izračun dozvoljene mase pri slijetanju, može se sastojati od korisne dužine navedenog sigurnog područja plus navedena raspoloživa dužina za slijetanje. Nadležno tijelo može odobriti takve operacije u skladu sa sljedećim kriterijima:

1.

uporabu navedenog sigurnog područja mora odobriti nadležno tijelo na aerodromu;

2.

navedeno sigurno područje mora biti bez prepreka ili ulegnuća koja bi mogla ugroziti zrakoplov koji slijeće prije početka sletne piste te nisu dozvoljeni nikakvi pokretni predmeti na navedenom sigurnom području dok se uzletno-sletna staza koristi za operacije za slijetanje na kraću površinu;

3.

nagib navedenog sigurnog područja ne smije prelaziti 5 % nagiba prema gore niti 2 % nagiba prema dolje u smjeru slijetanja;

4.

korisna dužina navedenog sigurnog područja prema odredbama ovog Dodatka ne prelazi 90 metara;

5.

širina navedenog sigurnog područja nije manja od dvostruke širine uzletno-sletne staze te je postavljeno u sredini produžene središnje linije uzletno-sletne staze;

6.

pretpostavlja se da visina prelaženja iznad početka korisne dužine navedenog sigurnog područja nije manje od 50 stopa;

7.

u smislu ove operacije, uvjet za nosivost iz OPS-a 1.480. točke 1. alineje 5., nije potrebno primjenjivati na navedeno sigurno područje;

8.

minimum vremenskih uvjeta mora se navesti i odobriti za svaku uzletno-sletnu stazu koja će se koristiti i ne smije biti manja od veće vrijednosti VFR-a ili minimuma za neprecizno prilaženje;

9.

moraju se navesti uvjeti za pilota (vidjeti OPS 1.975. točku (a));

10.

nadležno tijelo može propisati dodatne uvjete koji su neophodni za sigurnu operaciju, uzimajući u obzir karakteristike vrste zrakoplova, pomagala za prilaženje i razmatranje u vezi s neuspjelim prilaženjem/prekinutim slijetanjem.

PODODJELJAK I

IZVEDBA KLASE C

OPS 1.560.

Općenito

Prijevoznik jamči da se, radi određivanja usklađenosti s ovim pododjeljkom, odobreni podaci o izvedbi iz priručnika za letenje zrakoplovom, upotpunjuju, po potrebi, ostalim podacima koji su prihvatljivi nadležnom tijelu, ako su odobreni podaci o izvedbi u priručniku o letenju zrakoplova nedovoljni.

OPS 1.565.

Polijetanje

(a)

Prijevoznik jamči da masa pri polijetanju ne prelazi najveću masu pri polijetanju koja je navedena u priručniku za letenje zrakoplova za visinu tlaka i temperaturu okoliša na aerodromu na kojem se obavlja polijetanje.

(b)

Prijevoznik jamči da za zrakoplove, koji u svojim priručnicima za letenje zrakoplova sadrže podatke o dužini staze za polijetanje koji ne uključuju kvar motora, dužina staze od početka uzletnog zaleta, koja je potrebna da zrakoplov dosegne visinu od 50 stopa iznad površine sa svim motorima u pogonu unutar navedenog minimuma za snagu pri polijetanju, kada se pomnoži s faktorom:

1.

1,33 za zrakoplove s dva motora; ili

2.

1,25 za zrakoplove s tri motora; ili

3.

1,18 za zrakoplove s četiri motora;

ne prelazi raspoloživu stazu za polijetanje na aerodromu na kojemu će se izvesti polijetanje.

(c)

Prijevoznik jamči da su za zrakoplove, koji u svojim priručnicima za letenje zrakoplova sadrže podatke o dužini staze za polijetanje koji uključuju kvar motora, ispunjeni sljedeći uvjeti, u skladu sa specifikacijama u priručniku za letenje zrakoplova:

1.

dužina ubrzavanja i zaustavljanja ne smije prelaziti raspoloživu dužinu za ubrzavanje i zaustavljanje;

2.

dužina za polijetanje ne smije prelaziti raspoloživu dužinu za polijetanje, pri čemu dužina čistine ne smije prelaziti polovicu raspoložive staze za polijetanje;

3.

uzletni zalet ne smije prelaziti raspoloživi uzletni zalet;

4.

usklađenost s ovim stavkom mora se dokazati koristeći jednu vrijednost V1 za prekinuto i neprekinuto polijetanje; i

5.

na mokroj ili kontaminiranoj stazi, masa pri polijetanju ne smije prelaziti onu koja je dozvoljena za polijetanje na suhoj stazi pod istim uvjetima.

(d)

Kada dokazuje usklađenost s gornjim točkama (b) i (c), prijevoznik mora voditi računa o sljedećem:

1.

visini tlaka na aerodromu;

2.

temperaturi okoliša na aerodromu;

3.

stanju površine uzletno-sletne staze i vrstu površine uzletno-sletne staze;

4.

nagibu uzletno-sletne staze u smjeru polijetanja; i

5.

ne više od 50 % od javljene komponente čeonog vjetra ili ne manje od 150 % od javljene komponente vjetra u leđa; i

6.

gubitku, ako je do njega došlo, dužine uzletne staze uslijed poravnavanja zrakoplova prije polijetanja.

OPS 1.570.

Nadvisivanje prepreka pri polijetanju

(a)

Prijevoznik jamči da putanja leta pri polijetanju s jednim motorom u kvaru, nadvisuje sve prepreke dužinom od barem 50 ft vertikalno ili dužinom od barem 90 m plus 0,125 × D horizontalno, gdje je D horizontalna dužina koju je zrakoplov prešao od kraja raspoložive dužine za polijetanje. Za zrakoplove s rasponom krila manjim od 60 m, može se koristiti nadvisivanje horizontalnih prepreka od polovice raspona krila zrakoplova plus 60 m, plus 0,125 × D.

(b)

Putanja leta pri polijetanju mora početi na visini od 50 ft iznad površine na kraju dužine za polijetanje, koja je potrebna prema OPS-u 1.565., točki b. ili c., po potrebi, i završiti na visini od 1 500 ft iznad površine.

(c)

Kada se dokazuje usklađenost sa stavkom (a), prijevoznik mora voditi računa o sljedećem:

1.

masi zrakoplova na početku zaleta za polijetanje;

2.

visini tlaka na aerodromu;

3.

temperaturi okoline na aerodromu; i

4.

ne više od 50 % od javljene komponente čeonog vjetra ili ne manje od 150 % od javljene komponente zatiljnog vjetra.

(d)

Kada se dokazuje usklađenost sa stavkom (a), promjene se rute ne dozvoljavaju do točke na kojoj je putanja leta pri polijetanju dosegla visinu od 50 ft iznad površine. Nakon toga, pretpostavlja se da je zrakoplov nagnut za ne više od 15 ° do visine od 400 ft. Iznad 400 ft visine može se predvidjeti kut nagiba veći od 15 °, ali ne veći od 25°. Potrebno je dozvoliti određeno odstupanje radi utjecaja kuta nagiba na operativnu brzinu i putanju leta, uključujući povećanje udaljenosti koje proizlazi iz povećanih operativnih brzina.

(e)

Kada prijevoznik dokazuje usklađenost sa točkom (a) za one slučajeve koji ne zahtijevaju promjenu putanje za više od 15 °, prijevoznik ne mora uzeti u obzir prepreke koje imaju bočnu dužinu veću od:

1.

300 m, ako pilot može zadržati potrebnu preciznost navigacije kroz područje s preprekama; ili

2.

600 m, za letove u ostalim uvjetima.

(f)

Kada prijevoznik dokazuje usklađenost s točkom (a) za one slučajeve koji zahtijevaju promjenu putanje za više od 15 °, prijevoznik ne mora uzeti u obzir prepreke koje imaju bočnu dužinu veću od:

1.

600 m, ako pilot može zadržati potrebnu preciznost navigacije kroz područje s preprekama; ili

2.

900 m za letove u ostalim uvjetima.

(g)

Prijevoznik utvrđuje postupke za izvanredne situacije za ispunjavanje uvjeta iz OPS-a 1.570. i za predviđanje sigurne rute, izbjegavajući prepreke radi omogućavanja da zrakoplov ili ispuni uvjete na ruti iz OPS-a 1.580., ili sleti ili na aerodrom polaska ili na alternativni aerodrom za polijetanje.

OPS 1.575.

Na ruti – svi motori rade

(a)

Prijevoznik jamči da zrakoplov, u očekivanim meteorološkim uvjetima za let, na bilo kojoj točki svoje rute ili planiranom skretanju s rute, može postići brzinu penjanja od najmanje 300 ft u minuti, sa svim motorima koji rade najvećom neprekinutom snagom navedenom za:

1.

minimalne visine za siguran let na svakom dijelu rute kojom će se letjeti ili na planiranom skretanju s rute, koje se navodi ili izračunava prema podacima koji se nalaze u operativnom priručniku koji se odnosi na zrakoplov; i

2.

minimalne visine koje su potrebne za ispunjavanja uvjeta propisanih OPS-om 1.580. i 1.585., po potrebi.

OPS 1.580.

Na ruti – jedan motor u kvaru

(a)

Prijevoznik jamči da zrakoplov, u očekivanim meteorološkim uvjetima za let, u slučaju kvara bilo kojeg motora na bilo kojoj točki rute ili planiranom skretanju s rute i s drugim motorom ili motorima koji rade najvećom neprekidnom snagom koja je navedena, može nastaviti let s visine putovanja na aerodrom gdje se može izvesti slijetanje u skladu s OPS-om 1.595. ili OPS-om 1.600., po potrebi, nadvisujući prepreke unutar 9,3 km (5 nm) na obje strane planirane putanje s vertikalnim razmakom od najmanje:

1.

1 000 ft, kada je brzina uspinjanja nula ili veća; ili

2.

2 000 ft, kada je brzina uspinjanja manja od nule.

(b)

Nagib putanje leta mora biti pozitivan na visini od 450 m (1 500 ft) iznad aerodroma na koji se pretpostavlja da će se sletjeti nakon kvara jednog motora.

(c)

U smislu ovog stavka, uzima se da je raspoloživa brzina uspona zrakoplova 150 ft u minuti manja od navedene bruto brzine uspinjanja.

(d)

Kada dokazuje usklađenost s ovim stavkom, prijevoznik mora povećati širinu granica iz točke (a) na 18,5 km (10 nm), ako preciznost navigacije ne ispunjava 95 % razine ograničavanja.

(e)

Ispuštanje goriva u letu dozvoljeno je do mjere koja je u skladu sa zahtjevom da se stigne do aerodroma s propisanim rezervama goriva, ako se upotrebljavaju sigurnosni postupci.

OPS 1.585.

Na ruti – zrakoplovi s tri ili više motora, dva motora u kvaru

(a)

Prijevoznik jamči da zrakoplov s tri ili više motora neće niti u jednom trenutku na namjeravanoj putanji, biti više od 90 minuta udaljen od aerodroma koji ispunjava uvjete za izvedbu koji se primjenjuju pri očekivanoj masi pri slijetanju, pri putnoj brzini za velike udaljenosti, sa svim motorima pri standardnoj temperaturi i bez vjetra, osim ako prijevoznik ne ispunjava točke (b) do (e).

(b)

Podaci o putanji leta na ruti s dva motora u kvaru moraju omogućiti da zrakoplov nastavi letjeti, u očekivanim meteorološkim uvjetima, nadvisujući sve prepreke unutar 9,3 km (5 nm) na obje strane planirane putanje i s vertikalnim razmakom od najmanje 2 000 ft, do aerodroma koji ispunjava uvjete za izvedbu koji se primjenjuju za očekivanu masu pri slijetanju.

(c)

Smatra se da su dva motora otkazala na najkritičnijoj točki dijela rute, kada se zrakoplov nalazi više od 90 minuta leta, putnom brzinom sa svim motorima za velike udaljenosti pri standardnoj temperaturi i bez vjetra, udaljen od aerodroma koji ispunjava uvjete za izvedbu koji se primjenjuju pri očekivanoj masi pri slijetanju.

(d)

Očekivana masa zrakoplova na točki gdje se pretpostavlja da će dva motora otkazati, ne smije biti manja od one koja bi uključivala dovoljno goriva da se nastavi let do aerodroma na koji se planira sletjeti, i da se tamo stigne najmanje na visini od 450 m (1 500 ft) izravno iznad područja za slijetanje te da se nakon tog leti na toj visini još 15 minuta.

(e)

U smislu ovog stavka, uzima se da je raspoloživa brzina uspona zrakoplova 150 ft u minuti manja od navedene brzine uspinjanja.

(f)

Kada dokazuje usklađenost s ovim stavkom, prijevoznik mora povećati širinu granica iz točke (a) na 18,5 km (10 nm), ako preciznost navigacije ne ispunjava 95 % razine ograničavanja.

(g)

Ispuštanje goriva u letu dozvoljeno je do mjere koja je u skladu s uvjetom da se aerodrom mora doseći s potrebnim rezervama goriva, ako se koriste sigurnosni postupci.

OPS 1.590.

Slijetanje – odredišni i alternativni aerodromi

Prijevoznik jamči da masa zrakoplova pri slijetanju, određena u skladu s OPS-om 1.475. točkom (a), ne prelazi najveću masu pri slijetanju navedenu u priručniku za letenje zrakoplova, za visinu i, ako se navodi u priručniku za letenje zrakoplova, za temperaturu okoliša, koji se očekuju u procijenjeno vrijeme slijetanja na odredišnom i alternativnom aerodromu.

OPS 1.595.

Slijetanje – suhe uzletno-sletne staze

(a)

Prijevoznik jamči da masa zrakoplova pri slijetanju, koja se određuje u skladu s OPS-om 1.475. točkom (a), za predviđeno vrijeme slijetanja na odredišni aerodrom i na bilo koji alternativni aerodrom, omogućava slijetanje s punim zaustavljanjem s 50 stopa iznad praga unutar 70 % raspoložive dužine za slijetanje.

(b)

Pri dokazivanju usklađenosti s točkom (a), prijevoznik mora voditi računa o sljedećem:

1.

visini aerodroma;

2.

ne više od 50 % komponente čeonog vjetra ili ne manje od 150 % komponente vjetra u leđa;

3.

vrsti površine uzletno-sletne staze; i

4.

nagibu uzletno-sletne staze u smjeru slijetanja.

(c)

Kada se zrakoplov otprema u skladu s gornjom točkom (a), mora se pretpostaviti sljedeće:

1.

zrakoplov će sletjeti na najpovoljniju uzletno-sletnu stazu, bez vjetra; i

2.

zrakoplov će sletjeti na uzletno-sletnu stazu koja će najvjerojatnije biti određena za slijetanje s obzirom na očekivanu brzinu i smjer vjetra i značajke zrakoplova u vezi s njegovim upravljanjem po tlu, te uzimajući u obzir druge uvjete kao što su sredstva za slijetanje i teren.

(d)

Ako prijevoznik ne može ispuniti točku (c) alineju 2. za odredišni aerodrom, zrakoplov se može otpremiti ako je određen alternativni aerodrom koji omogućuje potpuno ispunjavanje točaka (a), (b) i (c).

OPS 1.600.

Slijetanje – mokre i kontaminirane uzletno-sletne staze

(a)

Kada odgovarajuća vremenska izvješća ili prognoze, ili njihova kombinacija, pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme za slijetanje može biti mokra, prijevoznik jamči da je raspoloživa dužina za slijetanje jednaka ili veća od potrebne dužine za slijetanje, koja je određena u skladu s OPS-om 1.595. i pomnožena s faktorom 1,15.

(b)

Kada odgovarajuća vremenska izvješća ili prognoze, ili njihova kombinacija, pokazuju da uzletno-sletna staza u procijenjeno vrijeme za slijetanje može biti kontaminirana, prijevoznik jamči da dužina za slijetanje koja je određena koristeći podatke koje nadležno tijelo prihvaća za ovakve uvjete, ne prelazi raspoloživu dužinu za slijetanje.

PODODJELJAK J

MASA I RAVNOTEŽA

OPS 1.605.

Općenito

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.605.)

(a)

Prijevoznik jamči da tijekom svih faza operacije, opterećenje, masa i centar gravitacije zrakoplova, ispunjavaju sva ograničenja navedena u odobrenom priručniku za letenje zrakoplova ili u operativnom priručniku, ako je on više ograničavajući.

(b)

Prijevoznik mora utvrditi masu i centar gravitacije za svaki zrakoplov stvarnim vaganjem prije nego što ga pusti u pogon, a nakon tog u razmacima od četiri godine ako se koriste mase pojedinačnih zrakoplova, te devet godina, ako se koriste mase flota. Moraju se uzeti u obzir skupni učinci izmjena i popravaka na masu i ravnotežu i primjereno dokumentirati. Osim toga, zrakoplovi se moraju ponovo izvagati, ako učinak izmjena na masu i ravnotežu nije točno poznat.

(c)

Prijevoznik mora vaganjem ili korištenjem standardnih masa, utvrditi masu svih operativnih dijelova i članova posade, koja je uključena u suhu operativnu masu zrakoplova. Mora se odrediti utjecaj njihovog smještaja na centar gravitacije u zrakoplovu.

(d)

Prijevoznik mora vaganjem utvrditi masu tereta koji se prevozi, uključujući balast, ili mora odrediti masu tereta koji se prevozi u skladu sa standardnim masama putnika i prtljage, kako je navedeno u OPS-u 1.620.

(e)

Prijevoznik mora utvrditi masu utočenog goriva koristeći stvarnu gustoću, ili ako ona nije poznata, gustoću izračunatu u skladu s metodom koja je navedena u operativnom priručniku.

OPS 1.607.

Nazivlje

(a)

Suha operativna masa. Ukupna masa zrakoplova koji je spreman za određenu vrstu operacije, isključujući svo korisno gorivo i teret koji se prevozi. Ova masa uključuje sljedeće:

1.

posadu i prtljagu posade;

2.

opskrbu putnika hranom i pićem i odstranjivu opremu za opsluživanje putnika; i

3.

pitku vodu i kemikalije za zahode.

(b)

Najveća masa bez goriva. Najveća dozvoljena masa zrakoplova bez upotrebljivog goriva. Masa goriva koja se nalazi u određenim rezervoarima mora se uključiti u najveću masu bez goriva, kada je to izričito navedeno u ograničenjima u priručniku za letenje zrakoplova.

(c)

Najveća konstrukcijska masa pri slijetanju. Najveća dozvoljena ukupna masa zrakoplova pri slijetanju u normalnim uvjetima.

(d)

Najveća konstrukcijska masa pri polijetanju. Najveća dozvoljena ukupna masa zrakoplova na početku zaleta za polijetanje.

(e)

Klasifikacija putnika.

1.

Odrasli, muškarci i žene, definiraju se kao osobe u dobi od 12 godina i više.

2.

Djeca se definiraju kao osobe u dobi od dvije godine i više, ali koje su mlađe od 12 godina.

3.

Dojenčad se definira kao osobe mlađe od dvije godine.

(f)

Teret koji se prevozi. Ukupna masa putnika, prtljage i tereta, uključujući neplaćeni teret.

OPS 1.610.

Opterećenje, masa i ravnoteža

Prijevoznik u operativnom priručniku navodi načela i metode koji se odnose na opterećenje i na sustav mase i ravnoteže, koji ispunjavaju uvjete iz OPS-a 1.605. Ovaj sustav mora obuhvaćati sve vrste planiranih operacija.

OPS 1.615.

Vrijednosti mase za posadu

(a)

Prijevoznik koristi sljedeće vrijednosti mase za određivanje suhe operativne mase:

1.

stvarne mase uključujući svu prtljagu posade; ili

2.

standardne mase, uključujući ručnu prtljagu, od 85 kg za članove letačke posade i 75 kg za članove kabinske posade; ili

3.

druge standardne mase koje prihvaća nadležno tijelo.

(b)

Prijevoznik mora ispraviti suhu operativnu masu uračunavajući svu dodatnu prtljagu. Smještaj te dodatne prtljage mora se uzeti u obzir pri određivanju centra gravitacije zrakoplova.

OPS 1.620.

Vrijednosti mase za putnike i prtljagu

(a)

Prijevoznik računa masu putnika i prijavljene prtljage koristeći ili stvarnu izvaganu masu svake osobe i stvarnu izvaganu masu prtljage ili standardne vrijednosti mase koje su navedene u tablicama 1. do 3., osim kada je broj raspoloživih putničkih sjedala manji od 10. U takvim se slučajevima masa putnika može utvrditi koristeći usmenu izjavu svakog putnika ili u ime svakog putnika, dodajući toj vrijednosti unaprijed određenu konstantu za ručnu prtljagu i odjeću. (Postupak kojim se određuje kada izabrati stvarne ili standardne mase i postupak koji se slijedi kada se koriste usmene izjave, moraju biti uključeni u operativni priručnik).

(b)

Ako se stvarna masa određuje vaganjem, prijevoznik mora osigurati da su uključene osobne stvari putnika i ručna prtljaga. Takvo se vaganje mora obaviti izravno prije ukrcaja na najbližem mjestu.

(c)

Ako se masa putnika određuje koristeći standardne vrijednosti za masu, moraju se koristiti standardne vrijednosti za masu iz donjih tablica 1. i 2. Standardne mase uključuju ručnu prtljagu i masu sve dojenčadi u dobi ispod dvije godine, koji putuju s odraslom osobom na jednom sjedalu. Dojenčad koja putuje na posebnom putničkom sjedalu mora se u smislu ove točke smatrati djecom.

(d)

Vrijednosti mase za putnike – 20 sjedala ili više

1.

Kada je ukupan broj raspoloživih putničkih sjedala u zrakoplovu 20 ili više, primjenjuju se standardne mase za muškarce i žene iz tablice 1. Alternativno, u slučajevima gdje je ukupan broj raspoloživih putničkih sjedala 30 ili više, primjenjuju se vrijednosti mase za ‚Sve odrasle’ iz tablice 1.

2.

U smislu tablice 1., turistički čarter znači čarter let koji je namijenjen isključivo kao element turističkog paket-putovanja. Primjenjuju se vrijednosti mase za turistički čarter, pod uvjetom da se manje od 5 % putničkih sjedala u zrakoplovu koristi za neplaćeni prijevoz određenih kategorija putnika.

Tablica 1.

Putnička sjedala:

20 i više

30 i više Svi odrasli

Muškarci

Žene

Svi letovi osim turističkih čartera

88 kg

70 kg

84 kg

Turistički čarter

83 kg

69 kg

76 kg

Djeca

35 kg

35 kg

35 kg

(e)

Vrijednosti mase za putnike – 19 sjedala ili manje.

1.

Kada je ukupni broj raspoloživih putničkih sjedala u zrakoplovu 19 ili manje, primjenjuju se standardne mase iz tablice 2.

2.

Na letovima na kojima se ne nosi ručna prtljaga u kabinu i gdje se ručna prtljaga posebno računa, može se oduzeti 6 kg od gornjih masa za muškarce i žene. Predmeti kao ogrtač, kišobran, mala ručna torba ili torbica, štivo za čitanje ili mali fotoaparat, ne smatraju se ručnom prtljagom u smislu ove točke.

Tablica 2.

Putnička sjedala

1– 5

6 – 9

10 – 19

Muškarci

104 kg

96 kg

92 kg

Žene

86 kg

78 kg

74 kg

Djeca

35 kg

35 kg

35 kg

(f)

Vrijednosti mase za prtljagu

1.

Standardne vrijednosti za masu koje su navedene u tablici 3. primjenjuju se na svaki komad prijavljene prtljage, kada je ukupni broj raspoloživih putničkih sjedala u zrakoplovu 20 ili više. Za zrakoplove s 19 putničkih sjedala ili manje, mora se koristiti stvarna masa prijavljene prtljage, određena vaganjem.

2.

U smislu tablice 3.:

i.

domaći let je let s polazištem i odredištem unutar granica jedne države;

ii.

letovi unutar europske regije su letovi, osim domaćih letova, čije se polazište i odredište nalaze unutar područja koje je navedeno u Dodatku 1. OPS-u 1.620. točki (f); i

iii.

međukontinentalni letovi, osim letova unutar europske regije, su letovi s polazištem i odredištem na različitim kontinentima.

Tablica 3.

20 ili više sjedala

Vrsta leta

Standardna masa prtljage

Domaći

11 kg

Unutar europske regije

13 kg

Međukontinentalni

15 kg

Svi ostali

13 kg

(g)

Ako prijevoznik želi koristiti standardne vrijednosti za masu osim onih koje su navedene u tablicama 1. do 3., tada mora izvijestiti nadležno tijelo o svojim razlozima i unaprijed ishoditi njegovo odobrenje. Za odobrenje mora također podnijeti detaljan plan sistematičnog vaganja i primijeniti metodu statističke analize koja je navedena u Dodatku 1. OPS-u 1.620. točki (g). Nakon što nadležno tijelo provjeri i odobri rezultate sistematičnog vaganja, revidirane vrijednosti za masu primjenjuju se isključivo na tog prijevoznika. Revidirane standardne vrijednosti za masu mogu se koristiti samo u uvjetima koji su jednaki onima pod kojima se sistematično vaganje provelo. Ako su revidirane standardne mase veće od onih iz tablica 1. do 3., tada se moraju koristiti takve više vrijednosti.

(h)

Na svim letovima za koje se utvrdi da se prevozi značajan broj putnika za čije se mase, uključujući ručnu prtljagu, predviđa da premašuju standardnu masu putnika, prijevoznik mora vaganjem odrediti stvarnu masu tih putnika ili dodati odgovarajuće povećanje mase.

(i)

Ako se koriste standardne vrijednosti za masu za prijavljenu prtljagu, a značajan broj putnika prijavi prtljagu za koju se očekuje da će premašiti standardnu masu za prtljagu, prijevoznik mora odrediti stvarnu masu takve prtljage ili vaganjem ili dodavanjem odgovarajućeg povećanja mase.

(j)

Prijevoznik jamči da je zapovjednik obaviješten kada se koristi nestandardna metoda za utvrđivanje mase tereta i da je ta metoda navedena u dokumentaciji za masu i ravnotežu.

OPS 1.625.

Dokumentacija za masu i ravnotežu

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.625.)

(a)

Prijevoznik utvrđuje dokumentaciju za masu i ravnotežu prije svakog leta, u kojoj se navodi teret i njegov raspored. Dokumentacija za masu i ravnotežu mora omogućiti zapovjedniku da utvrdi da su teret i njegov raspored takvi da ne prelaze ograničenja za masu i ravnotežu zrakoplova. Osoba koja priprema dokumentaciju za masu i ravnotežu mora biti imenovana u dokumentu. Osoba koja nadgleda ukrcavanje zrakoplova mora potpisom potvrditi da su teret i raspored tereta u skladu s dokumentacijom za masu i ravnotežu. Taj dokument mora biti prihvatljiv zapovjedniku te se njegovo prihvaćanje označava supotpisom ili sličnim. (Vidjeti također OPS 1.1055. točku (a) alineju 12.).

(b)

Prijevoznik mora navesti postupke za promjene tereta u zadnji tren.

(c)

Prijevoznik može koristiti alternativne postupke onima koji su obvezni prema stavcima (a) i (b), što podliježe odobrenju nadležnog tijela.

Dodatak 1. OPS-u 1.605.

Masa i ravnoteža – općenito

(Vidjeti OPS 1.605.)

(a)

Određivanje suhe operativne mase zrakoplova

1.

Vaganje zrakoplova

i.

Novi se zrakoplovi obično važu u tvornici i pogodni su za puštanje u promet bez ponovnog vaganja, ako su zapisi o masi i ravnoteži prilagođeni promjenama ili izmjenama zrakoplova. Zrakoplovi koji se prenose od jednog prijevoznika s odobrenim programom za nadzor mase, drugome prijevozniku s odobrenim programom, ne moraju se vagati prije uporabe pri prijevozniku koji prima zrakoplov, osim ako je prošlo više od četiri godine od zadnjega vaganja.

ii.

Individualna masa i položaj centra gravitacije (CG) svakog zrakoplova periodično se ponovno utvrđuje. Prijevoznik mora odrediti najveći razmak između dva vaganja te mora ispuniti uvjete iz OPS-a 1.605. točke (b). Osim toga, masa i CG svakog zrakoplova ponovno se utvrđuju:

(A)

vaganjem; ili

(B)

izračunom, ako prijevoznik može pružiti potrebno objašnjenje kojim dokazuje valjanost izabrane metode izračuna, uvijek kada skupne promjene suhe operativne mase prelaze +/– 0,5 % najveće mase pri slijetanju ili kada skupne promjene u položaju CG-a prelaze 0,5 % srednje aerodinamične tetive.

2.

Masa flote i položaj CG-a

i.

Za flotu ili grupu zrakoplova istog modela i konfiguracije, prosječna suha operativna masa i položaj CG-a mogu se koristiti kao masa flote i položaj CG-a, pod uvjetom da suhe operativne mase i položaji CG-a pojedinačnih zrakoplova ispunjavaju odstupanja navedena u donjoj točki ii. Nadalje, primjenjuju se kriteriji navedeni u donjim točkama iii., iv. i točki (a) alineji 3.

ii.

Odstupanja

(A)

Ako suha operativna masa zrakoplova koji se važe ili izračunata suha operativna masa nekog zrakoplova u floti varira za više od +/– 0,5 % od najveće strukturalne mase pri slijetanju od utvrđene suhe operativne mase flote ili položaj CG-a varira za više od +/– 0,5 % srednje aerodinamične tetive od CG-a flote, zrakoplov se izuzima iz flote. Mogu se odrediti zasebne flote, svaka s različitim prosječnim masama flote.

(B)

U slučajevima kada se masa zrakoplova nalazi unutar odstupanja suhe operativne mase flote, ali mu položaj CG-a pada izvan dozvoljenog odstupanja flote, zrakoplovom se i dalje može upravljati prema suhoj operativnoj masi flote koja se primjenjuje, ali s posebnim položajem CG-a.

(C)

Ako pojedinačni zrakoplov ima, u usporedbi s drugim zrakoplovima flote, fizičku, točno određenu razliku (npr. kuhinju ili raspored sjedala), koja premašuje dozvoljeno odstupanje od flote, taj se zrakoplov može zadržati u floti pod uvjetom da se na masu i/ili položaj CG-a za taj zrakoplov primjenjuju odgovarajući ispravci.

(D)

Zrakoplovima za koje srednja aerodinamična tetiva nije objavljena, mora se upravljati prema njihovim pojedinačnim vrijednostima za masu i položaj CG-a ili se moraju podvrgnuti posebnom pregledu i odobrenju.

iii.

Uporaba vrijednosti za flotu

(A)

Nakon vaganja zrakoplova, ili ako nastupi bilo kakva promjena u opremi ili konfiguraciji zrakoplova, prijevoznik mora provjeriti potpada li taj zrakoplov pod odstupanja navedena u točki 2. alineji ii.

(B)

Zrakoplovi koji nisu izvagani od zadnje procjene mase flote, mogu se i dalje zadržati u floti i njima se može upravljati na temelju vrijednosti za flotu, pod uvjetom da se pojedinačne vrijednosti provjere računanjem i da ostanu u granicama odstupanja navedenim u točki 2. alineji ii. Ako te pojedinačne vrijednosti više nisu unutar dozvoljenog odstupanja, prijevoznik mora ili odrediti nove vrijednosti za flotu, koje ispunjavaju uvjete točke 2. alineje i. i točke 2. alineje ii. ili upravljati zrakoplovima koji nisu unutar ograničenja sa svojim pojedinačnim vrijednostima.

(C)

Da bi se zrakoplov dodao floti kojom se upravlja na temelju vrijednosti za flotu, prijevoznik mora vaganjem ili izračunom provjeriti da li njegove stvarne vrijednosti ulaze unutar odstupanja navedenih u točki 2. alineji ii.

iv.

Vrijednosti za flotu moraju se ažurirati barem na kraju svake procjene mase za flotu, radi ispunjavanja točke 2. alineje i.

3.

Broj zrakoplova koje je potrebno vagati radi dobivanja vrijednosti za flotu

i.

Ako je ‚n’ broj zrakoplova u floti koji koristi vrijednosti za flotu, prijevoznik mora, u razdoblju između dvije procjene mase flote, izvagati barem određeni broj zrakoplova koji se određuje u tablici:

Broj zrakoplova u floti

Najmanji broj vaganja

2 ili 3

N

4 do 9

(n + 3./2

10 ili više

(n + 51./10

ii.

Pri odabiru zrakoplova za vaganje, treba odabrati zrakoplove u floti koji se najduže nisu vagali.

iii.

Razmak između dvije procjene mase flote ne smije biti veći od 48 mjeseci.

4.

Postupak vaganja

i.

Vaganje mora obaviti ili proizvođač ili odobrena organizacija za održavanje.

ii.

Potrebno je poduzeti uobičajene mjere opreza, u skladu s dobrom praksom, kao što su:

(A)

provjera potpunosti zrakoplova i opreme;

(B)

određivanje jesu li količine tekućina ispravno obračunate;

(C)

osiguravanje čistoće zrakoplova; i

(D)

osiguravanje da se vaganje obavlja u zatvorenoj zgradi.

iii.

Sva oprema koja se koristi za vaganje mora se primjereno kalibrirati, podesiti na nulu i koristiti u skladu s uputama proizvođača. Proizvođač, ili državni odjel za utege i mjere, ili primjereno ovlaštena organizacija mora kalibrirati svaku ljestvicu ili unutar dvije godine ili unutar vremenskog razdoblja koje određuje proizvođač opreme za vaganje, ovisno što je manje. Oprema mora omogućiti da se masa zrakoplova precizno odredi.

(b)

Posebne standardne mase za prijevoz tereta. Osim standardnih masa za putnike i prijavljenu prtljagu, prijevoznik može tražiti odobrenje od nadležnog tijela za standardne mase za ostale utovarene stvari.

(c)

Utovar zrakoplova

1.

Prijevoznik mora jamčiti da se utovar njegovih zrakoplova obavlja pod nadzorom kvalificiranog osoblja.

2.

Prijevoznik mora jamčiti da je utovar tereta u skladu s podacima koji se koriste za izračun mase i ravnoteže zrakoplova.

3.

Prijevoznik mora ispunjavati dodatna konstrukcijska ograničenja, kao što su ograničenje u vezi s jačinom poda, najvećim opterećenjem po dužnom metru, najvećom masom za odjeljak za teret, i/ili ograničenja u vezi s najvećim brojem sjedala.

(d)

Ograničenja centra gravitacije

1.

Područje djelovanja CG-a. Ako se ne primjenjuje raspored sjedala i u izračunu ravnoteže se precizno ne uzme u obzir utjecaj broja putnika u redu sjedala, tereta u pojedinačnim odjeljcima za teret i goriva u pojedinačnim rezervoarima, na odobreno područje djelovanja CG-a moraju se primijeniti gornje operativne granice. Prilikom određivanja granica CG-a, moraju se uzeti u obzir moguća odstupanja od predviđenog rasporeda tereta. Ako se primjenjuje slobodan raspored sjedenja, prijevoznik mora uvesti postupke radi osiguravanja radnji koje letačka ili kabinska posada poduzima za ispravljanje rasporeda sjedenja, ako dođe do zauzimanja sjedala u izvanredno dugom uzdužnom redu. Granice CG-a i pridruženi operativni postupci, uključujući pretpostavke u vezi s rasporedom sjedenja, moraju biti prihvatljivi za nadležno tijelo.

2.

Centar gravitacije tijekom leta. Osim ispunjavanja točke (d) alineje 1., prijevoznik mora dokazati da se potpuno uzimaju u obzir postupci za ekstremne varijacije premještanja CG-a tijekom leta, uslijed micanja putnika/posade i potrošnje/prijenosa goriva.

Dodatak 1. OPS-u 1.620. točki (f)

Definicija područja za letove unutar europske regije

U smislu OPS-a 1.620. točke (f), letovi unutar europske regije su, osim domaćih letova, letovi koji se izvode unutar područja koja su omeđena loksodromama između sljedećih točaka:

—

N7200

E04500

—

N4000

E04500

—

N3500

E03700

—

N3000

E03700

—

N3000

W00600

—

N2700

W00900

—

N2700

W03000

—

N6700

W03000

—

N7200

W01000

—

N7200

E04500

kao što je prikazano na donjoj slici 1.:

Slika 1.

Europska regija

Image

Dodatak 1. OPS-u 1.620. točki (g)

Postupci za uspostavljanje ispravljenih standardnih vrijednosti mase za putnike i prtljagu

(a)

Putnici

1.

Metoda vaganja uzoraka. Prosječna masa putnika i njihove ručne prtljage mora se odrediti vaganjem, uzimajući nasumične uzorke. Izbor nasumičnih uzoraka mora po naravi i opsegu biti reprezentativan glede broja putnika, uzimajući u obzir vrstu operacije, učestalost letova na raznim rutama, dolazne/odlazne letove, trenutnu sezonu i broj sjedala u zrakoplovu.

2.

Veličina uzoraka. Plan sistematičnog vaganja mora pokrivati vaganje barem najvećeg od:

i.

broja putnika izračunatog iz probnog uzorka, korištenjem uobičajenih statističkih postupaka i na temelju relativnog stupnja preciznosti (točnosti) od 1 % za sve odrasle i 2 % posebno za prosječnu masu za muškarce i posebno za žene; i

ii.

za zrakoplove:

(A)

s kapacitetom putničkih sjedala od 40 ili više, ukupno 2 000 putnika; ili

(B)

s kapacitetom putničkih sjedala od manje od 40, ukupan broj od 50 × (kapacitet putničkih sjedala).

3.

Mase za putnike. Mase za putnike moraju uključivati mase osobnih stvari putnika, koje se nose na ulasku u zrakoplov. Kada se uzimaju nasumični uzorci masa za putnike, dojenčad se važe zajedno s odraslom osobom koja mu je u pratnji. (Vidjeti također OPS 1 620. točku (c), (d) i (e)).

4.

Mjesto vaganja. Mjesto za vaganje putnika izabire se tako da bude što je bliže moguće zrakoplovu, na mjestu gdje nije vjerojatno da će se masa za putnike mijenjati uslijed odbacivanja ili uzimanja više osobnih stvari, prije ukrcaja putnika u zrakoplov.

5.

Vaga. Vaga koja se koristi za vaganje putnika mora imati kapacitet od najmanje 150 kg. Masa ee prikazuje s podjelom od najmanje 500 g. Vaga mora biti točna u okviru 0,5 % ili 200 g, ovisno što je veće.

6.

Bilježenje vrijednosti mase. Za svaki let koji je uključen u sistematično vaganje, mora se zabilježiti masa putnika, odgovarajuća kategorija putnika (npr. muškarac/žena/djeca) i broj leta.

(b)

Prijavljena prtljaga. Statistički postupak za određivanje ispravljenih standardnih vrijednosti za masu prtljage na temelju prosječne mase prtljage najmanjeg zahtijevanog uzorka, u osnovi je isti kao i za putnike i kao što je navedeno u točki (a) alineji 1. Za prtljagu relativni stupanj preciznosti (točnosti) iznosi 1 %. Mora se izvagati najmanje 2 000 komada prijavljene prtljage.

(c)

Određivanje ispravljenih standardnih vrijednosti za masu za putnike i prijavljenu prtljagu

1.

Kako bi se jamčilo da, u davanju prednosti uporabi stvarnih masa određenih vaganjem, korištenje ispravljenih standardnih vrijednosti za masu za putnike i prijavljenu prtljagu ne utječe štetno na operativnu sigurnost, mora se provesti statistička analiza. Takva analiza daje prosječne vrijednosti mase za putnike i prtljagu, kao i ostale podatke.

2.

Ove se prosječne vrijednosti primjenjuju na zrakoplove s 20 ili više putničkih sjedala, kao ispravljene standardne vrijednosti za masu muškaraca i žena.

3.

Na manjim se zrakoplovima na prosječnu masu putnika moraju dodati sljedeća povećanja, da bi se dobile ispravljene standardne vrijednosti za masu:

Broj putničkih sjedala

Potrebno povećanje mase

1 – 5 uklj.

16 kg

6 – 9 uklj.

8 kg

10 – 19 uklj.

4 kg

Ispravljene se standardne vrijednosti (prosječne) mase za sve odrasle mogu alternativno primjenjivati na zrakoplove s 30 ili više putničkih sjedala. Ispravljene standardne (prosječne) vrijednosti za masu prijavljene prtljage, primjenjuju se na zrakoplove s 20 ili više putničkih sjedala.

4.

Prijevoznici imaju mogućnost predati detaljan plan za sistematično vaganje nadležnom tijelu na odobrenje, nakon čega se određuje odstupanje od ispravljenih standardnih vrijednosti za masu, pod uvjetom da se vrijednost koja odstupa, određuje uporabom postupka objašnjenog u ovom Dodatku. Takva se odstupanja moraju provjeravati u vremenskim razmacima koji nisu veći od pet godina.

5.

Ispravljene standardne vrijednosti za masu za sve odrasle, moraju se temeljiti na omjeru muškarci/žene od 80/20 za sve letove, osim prazničnih čartera koji imaju omjer 50/50. Ako prijevoznik želi ishoditi odobrenje za korištenje drugačijeg omjera na određenim rutama ili letovima, mora nadležnom tijelu predati podatke koji pokazuju da je prethodni omjer muškarci/žene zastario i koji pokrivaju najmanje 84 % stvarnih omjera muškarci/žene na uzorku od najmanje 100 reprezentativnih letova.

6.

Dobivene prosječne vrijednosti za masu zaokružuju se na najbliži cijeli broj u kg. Vrijednosti mase za prijavljenu prtljagu se prema potrebi zaokružuju se na najbližih 0,5 kg.

Dodatak 1. OPS-u 1.625.

Dokumentacija za masu i ravnotežu

(a)

Dokumentacija za masu i ravnotežu

1.

Sadržaj

i.

Dokumentacija za masu i ravnotežu mora sadržavati sljedeće podatke:

(A)

registraciju zrakoplova i vrstu;

(B)

identifikacijski broj leta i datum;

(C)

podatke o zapovjedniku;

(D)

podatke o osobi koja je pripremila dokument;

(E)

suhu operativnu masu i odgovarajući CG zrakoplova;

(F)

masu goriva pri polijetanju i masu goriva za putovanje;

(G)

masu drugih potrošnih materijala osim goriva;

(H)

komponente tereta uključujući putnike, prtljagu, teret i balast;

(I)

masu pri polijetanju, masu pri slijetanju i masu bez goriva;

(J)

raspored tereta;

(K)

položaje CG-a u zrakoplovu koji se primjenjuju; i

(L)

ograničavajuće vrijednosti mase i CG-a.

ii.

Prijevoznik može ispustiti neke od ovih podataka iz dokumentacije za masu i ravnotežu, što je podložno odobrenju nadležnog tijela.

2.

Promjena u zadnji tren. Ako dođe do promjene u zadnji tren, nakon što je dokumentacija za masu i ravnotežu već popunjena, potrebno je skrenuti pažnju zapovjednika na tu promjenu, i to se mora zabilježiti u dokumentaciji za masu i ravnotežu. U operativnom se priručniku mora navesti najveća dozvoljena promjena broja putnika ili tereta, koja se prihvaća kao promjena u zadnji tren. Ako se taj broj premaši, mora se pripremiti nova dokumentacija za masu i ravnotežu.

(b)

Računalni sustavi. Kada se dokumentacija za masu i ravnotežu izrađuje pomoću računalnog sustava za masu i ravnotežu, prijevoznik mora provjeriti cjelovitost izlaznih podataka. On mora uspostaviti sustav radi provjeravanja da li su izmjene njegovih ulaznih podataka primjereno uključene u sustav i da li sustav djeluje ispravno i neprekidno, provjeravajući izlazne podatke u vremenskim razmacima koji nisu duži od šest mjeseci.

(c)

Sustavi za masu i ravnotežu u zrakoplovu. Prijevoznik mora ishoditi odobrenje nadležnog tijela, ako želi u zrakoplovu koristiti računalni sustav za masu i ravnotežu kao primarni izvor za otpremu zrakoplova.

(d)

Računalna veza za prijenos. Kada se dokumentacija za masu i ravnotežu pošalje u zrakoplov računalnom vezom za prijenos podataka, kopija završne dokumentacije za masu i ravnotežu, kakvu prihvaća zapovjednik, mora biti raspoloživa na zemlji.

PODODJELJAK K

INSTRUMENTI I OPREMA

OPS 1.630.

Opći uvod

(a)

Prijevoznik jamči da ne započinje let ako instrumenti i oprema potrebni prema ovome pododjeljku nisu:

1.

odobreni, osim kako se opisuje u točki (c), i ugrađeni u skladu s uvjetima koji se na njih primjenjuju, uključujući uvjete za minimalni standard izvedbe te operativne uvjete i uvjete plovne sposobnosti; i

2.

u operativnim uvjetima za vrstu operacije koja se izvodi, osim kako je predviđeno u MEL-u (vidjeti OPS 1.030.).

(b)

Standardi za minimalnu izvedbu instrumenata i opreme su oni koji su propisani u pravilima o europskim tehničkim standardima (ETSO) koja se primjenjuju i koja su navedena u specifikacijama za pravila o europskim tehničkim standardima (CS-TSO) koja se primjenjuju, osim ako su propisani različiti standardi za izvedbu u operativnim propisima ili propisima glede plovidbenosti. Instrumenti i oprema koji ispunjavaju druge specifikacije u vezi s oblikom i izvedbom, a ne ETSO, na dan početka primjene OPS-a mogu se i dalje upotrebljavati ili ugrađivati, osim ako u ovom pododjeljku nisu propisani dodatni uvjeti. Instrumenti i oprema koji su već bili odobreni, ne moraju ispunjavati ispravljene ETSO-e ili ispravljene specifikacije osim ETSO-a, osim ako se zahtjev ne propiše retroaktivno.

(c)

Sljedeće predmete nije potrebno odobriti kao opremu:

1.

osigurače iz OPS-a 1.635.;

2.

električne svjećice iz OPS-a 1.640. točke (a) alineja 4.;

3.

točni mjerač vremena iz OPS-a 1.650. točke (b) i 1.625. točke (b);

4.

držač karte iz OPS-a 1.652. točke (n);

5.

pribor za prvu pomoć iz OPS-a 1.745.;

6.

pribor za hitnu medicinsku pomoć iz OPS-a 1.755.;

7.

megafone iz OPS-a 1.810.;

8.

opremu za preživljavanje i pirotehničku opremu za signaliziranje iz OPS-a 1.835 točaka (a) i (c); i

9.

sidra i opremu za vezanje, sidrenje ili manevriranje vodenih zrakoplova ili amfibija na vodi iz OPS-a 1.840.

(d)

Ako opremu koristi jedan član letačke posade na svom mjestu tijekom leta, ona mora biti spremna za uporabu s njegovog/njezinog mjesta. Kada se zahtijeva da jednim komadom opreme upravlja jedan ili više članova letačke posade, dotični komad opreme mora biti postavljen tako da je oprema spremna za uporabu s bilo kojeg mjesta na kojemu se zahtijeva njezina uporaba.

(e)

Oni instrumenti koje koriste svi članovi letačke posade moraju biti raspoređeni tako da dozvoljavaju članu letačke posade da jasno vidjeti oznake sa svog mjesta, s najmanjim mogućim odmakom s položaja i linije vida, koju on/ona obično zauzima kada gleda naprijed u smjeru putanje leta. Kada je potreban jedan instrument u zrakoplovu kojim upravlja više od jednog člana letačke posade, instrument mora biti postavljen tako da je vidljiv sa svakog mjesta letačke posade s kojega se koristi.

OPS 1.635.

Zaštitne naprave za strujni krug

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom u kojemu se koriste osigurači, ako za uporabu tijekom leta nisu raspoloživi rezervni osigurači, čiji broj iznosi 10 % od broja osigurača svih jačina ili tri od svake jačine, ovisno što je veće.

OPS 1.640.

Operativna svjetla zrakoplova

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom ako zrakoplov nije opremljen:

(a)

Za dnevni let:

1.

sustavom svjetala za izbjegavanje sudara;

2.

osvjetljenjem koje se napaja iz električnog sustava zrakoplova, radi primjerenog osvjetljenja svih instrumenata i opreme, potrebnih za sigurnu operaciju zrakoplova;

3.

osvjetljenjem koje se napaja iz električnog sustava zrakoplova radi osvjetljenja u svim putničkim odjeljcima; i

4.

električnom baterijom za svakog člana posade kojemu je potrebna, lako dostupnom članovima posade kad sjede na svojim mjestima.

(b)

Za noćni let, osim opreme navedene u gornjem stavku (a):

1.

navigacijskim/pozicionim svjetlima; i

2.

dvama svjetlima za slijetanje ili jednim svjetlom s dvije žarne niti koje se zasebno napajaju; i

3.

svjetlima koja su u skladu s međunarodnim pravilima za sprečavanje sudara na moru, ako se radi o hidroavionu ili amfibiji.

OPS 1.645.

Brisači vjetrobrana

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom s najvećom odobrenom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg, ako zrakoplov nije opremljen brisačem vjetrobrana na svakom pilotskom mjestu ili odgovarajućim sredstvom koje dio vjetrobrana održava čistim za vrijeme padalina.

OPS 1.650.

Dnevne VFR operacije – instrumenti za letenje i navigaciju i pridružena oprema

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom danju u skladu s pravilima za vizualno letenje (VFR), ako zrakoplov nije opremljen instrumentima za letenje i navigaciju i pridruženom opremom i, po potrebi, prema uvjetima navedenima u sljedećim točkama:

(a)

magnetskim kompasom;

(b)

točnim mjeračem vremena koji pokazuje vrijeme u satima, minutama i sekundama;

(c)

osjetljivim tlačnim visinomjerom, kalibriranim u stopama s pomoćnom skalom kalibriranom u hektopaskalima/milibarima, koja se može prilagoditi tijekom leta na bilo koji mogući barometarski tlak;

(d)

pokazivačem brzine, kalibriranim u čvorovima;

(e)

pokazivačem vertikalne brzine;

(f)

pokazivačem skretanja i klizanja, ili koordinatorom skretanja koji sadrži pokazivač klizanja;

(g)

umjetnim horizontom;

(h)

pokazivačem stabiliziranog smjera; i

(i)

napravom u pilotskoj kabini za pokazivanje vanjske temperature, kalibriranom u celzijusovim stupnjevima.

(j)

Za letove koji ne traju duže od 60 minuta, koji polijeću i slijeću na istome aerodromu i koji ostaju u krugu od 50 nm od tog aerodroma, instrumenti propisani u gornjim točkama (f), (g) i (h) i donjoj točki (k) alineji 4. i točki (k) alineji 6., mogu se zamijeniti ili pokazivačem skretanja i klizanja ili koordinatorom skretanja koji sadrži pokazivač klizanja, ili i umjetnim horizontom i pokazivačem klizanja.

(k)

Uvijek kada su potrebna dva pilota, mjesto drugog pilota ima zasebne sljedeće instrumente:

1.

osjetljiv tlačni visinomjer, kalibriran u stopama s pomoćnom skalom kalibriranom u hektopaskalima/milibarima, koji se može prilagoditi tijekom leta na bilo koji mogući barometarski tlak;

2.

pokazivač brzine, kalibriran u čvorovima;

3.

pokazivač vertikalne brzine;

4.

pokazivač skretanja i klizanja, ili koordinator skretanja koji sadrži pokazivač klizanja;

5.

umjetni horizont; i

6.

pokazivač stabiliziranog smjera.

(l)

Svaki sustav za pokazivanje brzine mora biti opremljen grijanom pitotovom cijevi ili odgovarajućim sredstvom za sprečavanje kvarova radi kondenzacije ili zaleđivanja za:

1.

zrakoplove s najvećom potvrđenom masom pri polijetanju koja je veća od 5 700 kg ili koji imaju najveći dozvoljeni broje putničkih sjedala veći od devet;

2.

zrakoplove kojima je zasebna potvrda o sposobnosti za zračni promet izdana prvi put 1. travnja 1999. ili kasnije.

(m)

Uvijek kada se zahtijevaju dvostruki instrumenti, ovaj zahtjev pretpostavlja odvojene zaslone za svakog pilota i odvojene izbornike ili drugu pridruženu opremu, po potrebi.

(n)

Svi zrakoplovi moraju biti opremljeni uređajima za pokazivanje da se određeni instrumenti za letenje ne napajaju strujom na odgovarajući način; i

(o)

Svi zrakoplovi s ograničenjima tlačivosti koja se inače ne pokazuju pomoću zahtijevanih pokazivača brzine, opremljeni su pokazivačem Machovog broja na svakom pilotskom mjestu.

(p)

Prijevoznik ne smije izvoditi dnevne VFR operacije ako zrakoplov nije opremljen slušalicama s mikrofonom na ručici ili odgovarajućim uređajem za svakog člana letačke posade na dužnosti u pilotskoj kabini.

OPS 1.652.

IFR ili noćne operacije – instrumenti za letenje i navigaciju i pridružena oprema

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom u skladu s pravilima za instrumentalno letenje (IFR) ili noću u skladu s pravilima za vizualno letenje (VFR), ako zrakoplov nije opremljen instrumentima za letenje i navigaciju i pridruženom opremom i, po potrebi, prema uvjetima koji se navode u sljedećim točkama:

(a)

magnetskim kompasom;

(b)

točnim mjeračem vremena koji pokazuje vrijeme u satima, minutama i sekundama;

(c)

dva osjetljiva tlačna visinomjera, kalibrirana u stopama s pomoćnom skalom kalibriranom u hektopaskalima/milibarima, koji se tijekom leta mogu prilagoditi na bilo koji mogući barometarski tlak; ti visinomjeri moraju imati pokazivač sa znamenkama ili odgovarajući prikaz.

(d)

sustavom za pokazivanje brzine s grijanom pitotovom cijevi ili odgovarajućim sredstvom za sprečavanje kvarova radi kondenzacije ili zaleđivanja, uključujući prikaz upozorenja kvara na grijaču pitota. Zahtjev za prikaz upozorenja radi kvara na grijaču pitota ne primjenjuje se na zrakoplove s najvećim dozvoljenim brojem sjedala od devet ili manje ili s najvećom potvrđenom masom pri polijetanju od 5 700 kg ili manje i s potvrdom o sposobnosti za zračni promet izdanom prije 1. travnja 1998.;

(e)

pokazivačem vertikalne brzine;

(f)

pokazivačem skretanja i klizanja;

(g)

umjetnim horizontom;

(h)

pokazivačem stabiliziranog smjera;

(i)

uređajem u pilotskoj kabini za pokazivanje vanjske temperature, kalibriranom u celzijusovim stupnjevima; i

(j)

dvama nezavisnim sustavima za statični tlak, osim zrakoplova koji se pokreću elisom s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od 5 700 kg ili manjom, za koje se odobrava jedan sustav za statički tlak i jedan alternativni izvor statičnog tlaka.

(k)

Uvijek kada su potrebna dva pilota, na mjestu drugog pilota postavljeni su sljedeći zasebni instrumenti:

1.

Osjetljiv tlačni visinomjer, kalibriran u stopama s pomoćnom skalom kalibriranom u hektopaskalima/milibarima, koji se mogu tijekom leta prilagoditi na bilo koji mogući barometarski tlak i koji može biti jedan od dva visinomjera, koji se zahtijevaju u točki (c). Ti visinomjeri moraju imati pokazivač sa znamenkama ili odgovarajući prikaz.

2.

Sustav za pokazivanje brzine s grijanom pitotovom cijevi ili odgovarajućim sredstvom za sprečavanje kvarova radi kondenzacije ili zaleđivanja, uključujući prikaz upozorenja kvara na grijaču pitota. Uvjet za prikaz upozorenja radi kvara na grijaču pitota ne primjenjuje se na zrakoplove s najvećim dozvoljenim brojem sjedala od devet ili manje ili najvećom potvrđenom masom pri polijetanju od 5 700 kg ili manje i s potvrdom o sposobnosti za zračni promet izdanom prije 1. travnja 1998.;

3.

pokazivačem vertikalne brzine;

4.

pokazivačem skretanja i klizanja;

5.

umjetnim horizontom; i

6.

pokazivačem stabiliziranog smjera.

(l)

Zrakoplovi s najvećom odobrenom masom pri polijetanju od više od 5 700 kg ili zrakoplovi koji imaju najveći dozvoljeni broj putničkih sjedala od više od devet sjedala, moraju biti opremljeni dodatnim umjetnim horizontom, koji se može koristiti s bilo kojeg pilotskog mjesta, i koji:

1.

ima neprekidno napajanje tijekom normalne operacije te se, nakon potpunog kvara uobičajenog sustava za opskrbu električne energije, napaja iz izvora koji je neovisan o uobičajenom sustavu za opskrbu električne energije;

2.

omogućava pouzdanu operaciju najmanje 30 minuta nakon potpunog kvara uobičajenog sustava za opskrbu električnom energijom, uzimajući u obzir druga opterećenja sustava za opskrbu električnom energijom u slučaju nužde i operativne postupke;

3.

djeluje nezavisno od drugih sustava za prikaz položaja;

4.

automatski se uključuje nakon potpunog kvara uobičajenog sustava za opskrbu električnom energijom; i

5.

osvijetljen je na odgovarajući način tijekom svih faza operacije,

osim zrakoplova s najvećom odobrenom masom pri polijetanju od 5 700 kg ili manjom, koji su 1. travnja 1995. već bili registrirani u državi članici, i koji su opremljeni pomoćnim umjetnim horizontom na lijevoj strani ploče s instrumentima.

(m)

Radi ispunjavanja alineje l., letačkoj posadi mora biti jasno vidljivo kada se pomoćni umjetni horizont, koji se zahtijeva tom alinejom, napaja iz sustava za opskrbu električnom energijom u slučaju nužde. Ako pomoćni umjetni horizont ima svoj vlastiti izvor energije, postoji dodatni prikaz ili na instrumentu ili na ploči s instrumentima, kada je taj izvor u upotrebi.

(n)

Držač karte, koji se nalazi na mjestu na kojem se kartu lako čita i na kojem se ona može osvijetliti za noćne letove.

(o)

Ako je pomoćni instrumentalni sustav za prikaz položaja odobren u skladu s CS-om 25.1303., točkom (b) alinejom 4. ili sličnim propisom, pokazivači skretanja i klizanja mogu se zamijeniti pokazivačima klizanja.

(p)

Uvijek kada su potrebni dvostruki instrumenti, zahtijevaju se odvojeni zasloni za svakog pilota, te odvojeni izbornici i ostala pridružena oprem, po potrebi;

(q)

Svi zrakoplovi moraju biti opremljeni uređajima za pokazivanje kada se određeni instrumenti za letenje ne napajaju strujom na odgovarajući način; i

(r)

Svi zrakoplovi s ograničenjima tlačivosti koja se inače ne pokazuju pomoću zahtijevanih pokazivača brzine, opremljeni su pokazivačem Machovog broja na svakom pilotskom mjestu.

(s)

Prijevoznik ne smije izvoditi IFR ili noćne operacije ako zrakoplov nije opremljen slušalicama s mikrofonom na ručici ili odgovarajućim uređajem za svakog člana letačke posade na dužnosti u pilotskoj kabini i dugmetom za prijenos na volanu za svakog potrebnog pilota.

OPS 1.655.

Dodatna oprema za operacije s jednim pilotom prema IFR-u ili noću

Prijevoznik ne smije izvoditi IFR operacije s jednim pilotom ako zrakoplov nije opremljen automatskim pilotom koji može barem zadržati visinu i smjer.

OPS 1.660.

Sustav za upozoravanje na visinu

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom na turboelisni pogon s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg ili koji ima najveći odobreni broj putničkih sjedala od više od devet sjedala ili zrakoplovom na turbomlazni pogon, ako nije opremljen sustavom za upozoravanje na visinu koji može:

1.

upozoriti letačku posadu o dostizanju unaprijed određene visine; i

2.

upozoriti letačku posadu barem jednim zvučnim signalom o odstupanju iznad ili ispod unaprijed određene visine,

osim zrakoplova s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od 5 700 kg ili manjom, s najvećim odobrenim brojem putničkih sjedala od više od devet i sa zasebnom potvrdom o sposobnosti za zračni promet prvi put izdanom prije 1. travnja 1972., i koji su 1. travnja 1995. već bili registrirani u državi članici.

OPS 1.665.

Sustav za upozoravanje na blizinu zemlje i sustav za upozoravanje i prepoznavanje terena

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati turbinskim zrakoplovom s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg ili koji ima najveći odobreni broj putničkih sjedala od više od devet sjedala, ako nije opremljen sustavom za upozoravanje na blizinu zemlje koji uključuje funkciju za upozoravanje na predvidiv teren koji može uzrokovati nesreću (Sustav za upozoravanje i prepoznavanje terena - TAWS).

(b)

Sustav za upozoravanje na blizinu zemlje mora automatski, pomoću zvučnih signala koje mogu zamijeniti vizualni signali, pravovremeno i primjetno upozoriti letačku posadu na brzinu poniranja, blizinu zemlje, gubitak visine nakon polijetanja ili ponovljenog prilaženja, nepravilno postavljanje za slijetanje i odstupanje od kuta nagiba za slijetanje.

(c)

Sustav za upozoravanje i prepoznavanje terena mora automatski, vizualnim ili zvučnim signalima i na zaslonu za prikaz terena, letačkoj posadi pružiti dovoljno vremena da spriječi kontrolirani let u teren, pružajući mogućnost za predviđanje i minimalno nadvisivanje prepreka na terenu.

OPS 1.668.

Sustav za izbjegavanje sudara u zrakoplovu

Prijevoznik ne smije upravljati turbinskim zrakoplovom s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju većom od 5 700 kg ili koji ima najveći odobreni broj putničkih sjedala od više od devetnaest sjedala, ako nije opremljen sustavom za izbjegavanje sudara s najmanjom razinom izvedbe od barem ACAS II.

OPS 1.670.

Vremenski radar u zrakoplovu

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati:

1.

zrakoplovom s kabinom pod tlakom; ili

2.

zrakoplovom s kabinom koja nije pod tlakom, koji ima najveću odobrenu masu pri polijetanju veću od 5 700 kg; ili

3.

zrakoplovom s kabinom koja nije pod tlakom, s najvećim odobrenim brojem putničkih sjedala od više od devet, ako nije opremljen vremenskim radarom u zrakoplovu, kada takav zrakoplov leti noću ili u instrumentalnim meteorološkim uvjetima u područjima gdje se može očekivati da tijekom rute nastane grmljavinsko nevrijeme ili drugi opasni vremenski uvjeti, za koje se smatra da se mogu otkriti vremenskim radarom u zrakoplovu.

(b)

Za elisne zrakoplove s kabinom pod tlakom i s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju ne većom od 5 700 kg s najvećim dopuštenim brojem putničkih sjedala od ne više od devet sjedala, vremenski radar u zrakoplovu može se zamijeniti drugom opremom koja može otkriti grmljavinsko nevrijeme i druge opasne vremenske uvjete, za koje se smatra da se mogu otkriti vremenskim radarom u zrakoplovu, ako to odobri nadležno tijelo.

OPS 1.675.

Oprema za letenje u uvjetima zaleđivanja

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom u očekivanim ili stvarnim uvjetima zaleđivanja, ako zrakoplov nema dozvolu i ako nije opremljen je za let u uvjetima zaleđivanja.

(b)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom u očekivanim ili stvarnim uvjetima zaleđivanja noću, ako zrakoplov nije opremljen sredstvima koja osvjetljavaju ili otkrivaju stvaranje leda. Osvjetljenje koje se koristi mora biti takve vrste da ne uzrokuje bljesak ili odsjaj koji bi onemogućio članove posade u obavljanju njihovih dužnosti.

OPS 1.680.

Oprema za otkrivanje kozmičkog zračenja

Prijevoznik jamči da su zrakoplovi koji su namijenjeni za letove iznad 15 000 m (49 000 ft) opremljeni instrumentom za mjerenje i neprekidno prikazivanje stupnja doze ukupnog primljenog kozmičkog zračenja (npr. ukupno ionizirajuće i neutronsko zračenje galaktičkog i solarnog podrijetla) i kumulativne doze za svaki let.

OPS 1.685.

Sustav interfona za letačku posadu

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom na kojemu je potrebna letačka posada od više od jednog člana, ako zrakoplov nije opremljen sustavom interfona za letačku posadu, uključujući i slušalice i mikrofone, ali ne ručne, za korištenje svih članova letačke posade.

OPS 1.690.

Sustav interfona za članove posade

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od više od 15 000 kg ili s najvećim dozvoljenim brojem putničkih sjedala od više od 19, ako nije opremljen sustavom interfona za članove posade, osim zrakoplova kojima je prva potvrda o sposobnosti za zračni promet izdana prije 1. travnja 1965. i koji su 1. travnja 1995. već bili registrirani u državi članici.

(b)

Sustav interfona za članove posade koji se zahtijeva ovim stavkom mora:

1.

raditi neovisno o sustavu za obavješćivanje putnika, osim ručnih slušalica, slušalica za glavu, mikrofona, izbornika prekidača i signalnih uređaja;

2.

omogućavati dvosmjernu komunikaciju između pilotske kabine i:

i.

svih putničkih odjeljaka;

ii.

svih kuhinja koje nisu na razini putničke kabine; i

iii.

svih udaljenih odjeljaka za posadu koji se ne nalaze u putničkoj kabini i nisu lako dostupni iz putničkog odjeljka;

3.

biti lako dostupan za korištenje sa svakog zahtijevanog pilotskog mjesta u odjeljku za letačku posadu;

4.

biti lako dostupan za korištenje na zahtijevanim mjestima članova kabinske posade, u blizini svakog zasebnog ili para izlaza za nuždu;

5.

imati sustav za uzbunjivanje koji uključuje zvučne ili vizualne signale na korištenje članovima letačke posade radi upozoravanja kabinske posade, te na korištenje članovima kabinske posade radi upozoravanja letačke posade;

6.

imati sredstvo na temelju kojeg primatelj poziva može odlučiti je li poziv normalan ili u nuždi; i

7.

predvidjeti na zemlji sredstvo dvosmjerne komunikacije između zemaljskog osoblja i najmanje dva člana letačke posade.

OPS 1.695.

Sustav za obavješćivanje putnika

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom s najvećim dozvoljenim brojem putničkih sjedala većim od 19, ako nije ugrađen sustav za obavješćivanje putnika.

(b)

Sustav za obavješćivanje putnika koji se zahtijeva ovim stavkom:

1.

mora raditi neovisno o sustavu interfona, osim ručnih slušalica, slušalica za glavu, mikrofona, izbornika prekidača i signalnih uređaja;

2.

mora biti lako dostupan za izravnu uporabu sa svakog zahtijevanog mjesta članova letačke posade;

3.

za svaki izlaz za nuždu koji ima sjedalo za kabinsku posadu u blizini, mora imati mikrofon koji je lako dostupan članu kabinske posade koji sjedi, osim što se taj mikrofon može koristiti za više od jednog izlaza, pod uvjetom da blizina izlaza dozvoljava verbalnu komunikaciju bez pomoćnih sredstava između članova kabinske posade koji na tim mjestima sjede;

4.

mora biti pripravan da ga član kabinske posade koristi unutar 10 sekundi na svakome od tih mjesta u odjeljku s kojih je njegova uporaba dostupna; i

5.

mora se čuti i razumjeti na svim putničkim mjestima, zahodima, te sjedalima i radnim mjestima kabinskog osoblja.

OPS 1.700.

Uređaji za snimanje zvuka u pilotskoj kabini – 1

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom kojemu je prvi puta izdana potvrda o sposobnosti za zračni promet 1. travnja 1998. ili kasnije, koji:

1.

ima turbinski pogon s više motora i ima najveći dozvoljeni broj putničkih sjedala od više od devet; ili

2.

ima najveću dozvoljenu masu pri polijetanju od više od 5 700 kg,

ako nije opremljen uređajem za snimanje zvukova u pilotskoj kabini, koji snima vremenskim slijedom:

i.

glasovnu komunikaciju poslanu ili primljenu u pilotskoj kabini radijskom vezom;

ii.

zvukove okoline u pilotskoj kabini, uključujući bez prekidanja zvučne signale, primljene sa svakog mikrofona na ručici i mikrofona u maski, koji se koriste;

iii.

glasovnu komunikaciju članova letačke posade u pilotskoj kabini koji koriste sustav interfona u zrakoplovu;

iv.

glasovne ili zvučne signale za prepoznavanje pomoćnih sredstava za navigaciju ili prilaženje, koji se odašilju u slušalicu ili zvučnik; i

v.

glasovnu komunikaciju članova letačke posade u pilotskoj kabini koji koriste sustav za obavješćivanje putnika, ako je ugrađen.

(b)

Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini može zadržati snimljene podatke tijekom najmanje dva zadnja sata svog rada, osim što se ovo razdoblje za zrakoplove s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od 5 700 kg ili manjom, može smanjiti na 30 minuta.

(c)

Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora automatski početi snimati prije nego što se zrakoplov počne kretati na svoj pogon i nastaviti snimati do kraja leta kada se zrakoplov više ne može kretati na vlastiti pogon. Osim toga, ovisno o raspoloživosti električne energije, uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora početi snimati što je ranije moguće tijekom provjera u pilotskoj kabini prije paljenja motora na početku leta do provjera u pilotskoj kabini odmah nakon gašenja motora na kraju leta.

(d)

Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora imati uređaj za pomoć pri lociranju uređaja za snimanje u vodi.

OPS 1.705.

Uređaji za snimanje zvuka u pilotskoj kabini – 2

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati turbinskim zrakoplovom s više motora kojemu je prvi puta izdana zasebna potvrda o sposobnosti za zračni promet 1. siječnja 1990. ili kasnije, do, uključujući 31. ožujka 1998., koji ima najveću odobrenu masu pri polijetanju od 5 700 kg ili manju, i najveći dozvoljeni broj putničkih sjedala od više od devet, ako nije opremljen uređajem za snimanje zvuka u pilotskoj kabini koji snima:

1.

glasovnu komunikaciju poslanu ili primljenu u pilotskoj kabini radijskom vezom;

2.

zvukove okoline u pilotskoj kabini, uključujući bez prekidanja, po potrebi, zvučne signale, primljene sa svakog mikrofona na ručici i mikrofona u maski, koji se koriste;

3.

glasovnu komunikaciju članova letačke posade u pilotskoj kabini koji koriste sustav interfona u zrakoplovu;

4.

glasovne ili zvučne signale za prepoznavanje pomoćnih sredstava za navigaciju ili prilaženje, koji se odašilju u slušalicu ili zvučnik; i

5.

glasovnu komunikaciju članova letačke posade u pilotskoj kabini koji koriste sustav za obavješćivanje putnika, ako je ugrađen.

(b)

Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini može zadržati snimljene podatke tijekom najmanje zadnjih 30 minuta svog rada.

(c)

Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora automatski početi snimati prije nego što se zrakoplov počne kretati na svoj pogon i nastaviti snimati do kraja leta kada se zrakoplov više ne može kretati na vlastiti pogon. Osim toga, ovisno o raspoloživosti električne energije, uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora početi snimati što je ranije moguće tijekom provjera u pilotskoj kabini prije paljenja motora na početku leta, do provjera u pilotskoj kabini odmah nakon gašenja motora na kraju leta.

(d)

Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora imati uređaj za pomoć pri lociranju uređaja za snimanje u vodi.

OPS 1.710.

Uređaji za snimanje zvuka u pilotskoj kabini – 3

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom s najvećom odobrenom masom pri polijetanju od preko 5 700 kg, kojemu je potvrda o sposobnosti za zračni prijevoz prvi puta izdana prije 1. travnja 1998., ako nije opremljen uređajem za snimanje zvuka u pilotskoj kabini koji snima:

1.

glasovnu komunikaciju poslanu ili primljenu u pilotsku kabinu radijskom vezom;

2.

zvukove okoline u pilotskoj kabini;

3.

glasovnu komunikaciju članova letačke posade u pilotskoj kabini koji koriste sustav interfona u zrakoplovu;

4.

glasovne ili zvučne signale za prepoznavanje pomoćnih sredstava za navigaciju ili prilaženje, koji se odašilju u slušalicu ili zvučnik; i

5.

glasovnu komunikaciju članova letačke posade u pilotskoj kabini koji koriste sustav za obavješćivanje putnika, ako je ugrađen.

(b)

Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini može zadržati snimljene podatke tijekom najmanje zadnjih 30 minuta svog rada.

(c)

Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora početi snimati prije nego što se zrakoplov počne kretati na svoj pogon i nastaviti snimati do kraja leta kada se zrakoplov više ne može kretati vlastitim pogonom.

(d)

Uređaj za snimanje zvuka u pilotskoj kabini mora imati uređaj za pomoć pri lociranju uređaja za snimanje u vodi.

OPS 1.715.

Uređaji za snimanje podataka o letu – 1

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.715.)

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom kojemu je zasebna potvrda o sposobnosti za zračni promet izdana 1. travnja 1998. ili kasnije, koji:

1.

ima turbinski pogon s više motora i najveći odobreni broj putničkih sjedala od više od devet; ili

2.

ima najveću dozvoljenu masu pri polijetanju od 5 700 kg,

ako nije opremljen uređajem za snimanje podataka o letu, koji koristi digitalnu metodu snimanja i pohranjivanja podataka, i ako nije dostupna metoda kojom se ti podaci mogu brzo dobiti iz spremnika.

(b)

Uređaj za snimanje podataka o letu može zadržati snimljene podatke tijekom najmanje zadnjih 25 sati njegovog rada, osim za zrakoplove s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od 5 700 kg ili manjom, za koje se to razdoblje može skratiti na 10 sati.

(c)

Uređaj za snimanje podataka o letu mora, vremenskim redoslijedom, snimati:

1.

parametre navedene u tablicama A1 ili A2 Dodatka 1. OPS-u 1.715., po potrebi;

2.

za zrakoplove s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od preko 27 000 kg, dodatne parametre navedene u tablici B Dodatka 1. OPS-u 1.715.;

3.

za zrakoplove iz točke (a), uređaj za snimanje podataka o letu mora snimati sve namjenske parametre koji se odnose na nove ili jedinstvene konstrukcijske ili operativne karakteristike zrakoplova, kako ih određuje nadležno tijelo tijekom izdavanja potvrde za tip ili dopunjavanja potvrde za tip zrakoplova; i

4.

za zrakoplove opremljene sustavom elektronskih prikaza, parametre navedene u tablici C Dodatka 1. OPS-u 1.715., osim za zrakoplove kojima je potvrda o sposobnosti za zračni promet prvi puta izdana prije 20. kolovoza 2002., i to parametre za koje:

i.

ne postoji senzor; ili

ii.

zahtijevaju obnavljanje sustava ili opreme zrakoplova za dobivanje podataka; ili

iii.

signali nisu kompatibilni sa sustavom za snimanje;

nije ih potrebno snimati, ako nadležno tijelo to prihvaća.

(d)

Podaci se moraju dobiti iz izvora u zrakoplovu koji omogućavaju točno podudaranje s podacima prikazanima letačkoj posadi.

(e)

Uređaj za snimanje podataka o letu u pilotskoj kabini mora početi snimati prije nego što se zrakoplov počne kretati na svoj pogon i nastaviti snimati do kraja leta kada se zrakoplov više ne može kretati vlastitim pogonom.

(f)

Uređaj za snimanje podataka o letu u pilotskoj kabini mora imati uređaj za pomoć pri lociranju uređaja za snimanje u vodi.

(g)

Zrakoplovi kojima je zasebna potvrda o sposobnosti za zračni promet prvi puta izdana 1. travnja 1998. ili kasnije, ali ne nakon 1. travnja 2001., ne moraju ispunjavati zahtjeve OPS-a 1.715. točke (c), ako nadležno tijelo to odobri, pod uvjetom da:

1.

se ne može postići usklađenost s OPS-om 1.715 točkom (c) bez značajne promjene drugih sustava zrakoplova i opreme, osim sustava za snimanje podataka o letu; i

2.

zrakoplov ispunjava zahtjeve OPS-a 1.715 točke (c), osim što se parametar 15b iz tablice A Dodatka 1. OPS-u 1.720. ne mora snimati.

OPS 1.720.

Uređaji za snimanje podataka o letu – 2

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.720.)

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom kojemu je prvi puta izdana zasebna Potvrda o sposobnosti za zračni promet 1. lipnja 1990. ili kasnije, do, uključujući, 31. ožujka 1998., koji ima najveću odobrenu masu pri polijetanju od 5 700 kg, ako nije opremljen uređajem za snimanje podataka o letu koji koristi digitalnu metodu snimanja i pohranjivanja podataka i ako nije raspoloživa metoda kojom se ti podaci mogu brzo dobiti iz spremnika.

(b)

Uređaj za snimanje podataka o letu može zadržati snimljene podatke tijekom barem zadnjih 25 sati njegovog rada.

(c)

Uređaj za snimanje podataka o letu mora, vremenskim redoslijedom, snimati:

1.

parametre navedene u tablici A Dodatka 1. OPS-u 1.720.; i

2.

za zrakoplove s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od preko 27 000 kg, dodatne parametre navedene u tablici B Dodatka 1. OPS-u 1.720.

(d)

Za one zrakoplove koji imaju najveću dozvoljenu masu pri polijetanju od 27 000 kg ili ispod, ako nadležno tijelo to prihvaća, parametri 14. i 15b. Tablice A Dodatka 1. OPS-u 1.720. ne moraju se snimati, kada je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

1.

senzor nije lako dostupan,

2.

sustav za snimanje podataka o letu nema dostatan kapacitet,

3.

potrebno je obnavljanje opreme za dobivanje podataka.

(e)

Za one zrakoplove koji imaju najveću dozvoljenu masu pri polijetanju preko 27 000 kg, ako nadležno tijelo to prihvaća, sljedeći se parametri ne moraju snimati: 15b. iz Tablice A Dodatka 1. OPS-u 1.720., i 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29., 30. i 31. iz Tablice B Dodatka 1., kada je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

1.

senzor nije lako dostupan,

2.

sustav za snimanje podataka o letu nema dostatan kapacitet,

3.

potrebno je obnavljanje opreme za dobivanje podataka,

4.

nema signala u digitalnom obliku za navigacijske podatke (izbor frekvencije NAV, udaljenost DME, geografska širina, geografska dužina, brzina u odnosu na zemlju i zanošenje).

(f)

Pojedinačni parametri koji se mogu dobiti izračunom iz ostalih snimljenih parametara, ne moraju se snimati, ako nadležno tijelo to prihvaća.

(g)

Podaci se moraju dobiti iz izvora u zrakoplovu koji omogućavaju točno podudaranje s podacima prikazanim letačkoj posadi.

(h)

Uređaj za snimanje podataka o letu mora početi snimati prije nego što se zrakoplov počne kretati na svoj pogon i mora prestati nakon što se zrakoplov više ne može kretati vlastitim pogonom.

(i)

Uređaj za snimanje podataka o letu mora imati uređaj za pomoć pri lociranju uređaja za snimanje u vodi.

OPS 1.725.

Uređaji za snimanje podataka o letu – 3

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.725.)

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom s turbinskim motorom kojemu je prvi puta izdana zasebna potvrda o sposobnosti za zračni promet prije 1. lipnja 1990., koji ima najveću odobrenu masu pri polijetanju od 5 700 kg, ako nije opremljen uređajem za snimanje podataka o letu koji koristi digitalnu metodu snimanja i pohranjivanja podataka i ako nije raspoloživa metoda kojom se ti podaci mogu brzo dobiti iz spremnika.

(b)

Uređaj za snimanje podataka o letu može zadržati snimljene podatke tijekom najmanje zadnjih 25 sati njegovog rada.

(c)

Uređaj za snimanje podataka o letu mora, vremenskim redoslijedom, snimati:

1.

parametre navedene u tablici A Dodatka 1. OPS-u 1.725.; i

2.

za zrakoplove s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od preko 27 000 kg, koji su tip zrakoplova kojima je prvi puta izdana potvrda za taj tip o sposobnosti za zračni promet nakon 30. rujna 1969., dodatne parametre od 6 do 15b, navedene u tablici B Dodatka 1. OPS-u 1.725. ovog stavka. Ako nadležno tijelo to prihvaća, sljedeći se parametri ne moraju snimati: 13., 14. i 15b. u tablici B Dodatka 1. OPS-u 1.725., ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

i.

senzor nije lako dostupan,

ii.

sustav za snimanje podataka o letu nema dostatan kapacitet,

iii.

potrebno je obnavljanje opreme za dobivanje podataka; i

3.

kada sustav za snimanje podataka ima dostatan kapacitet, senzor je lako dostupan i nije potrebno obnavljanje opreme za dobivanje podataka:

i.

za zrakoplove kojima je potvrda o sposobnosti za zračni promet prvi puta izdana 1. siječnja 1989. ili kasnije, s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od preko 5 700 kg, ali ne većom od 27 000 kg, parametre 6. do 15b. iz tablice B Dodatka 1. OPS-u 1.725.; i

ii.

za zrakoplove kojima je potvrda o sposobnosti za zračni promet prvi puta izdana 1. siječnja 1987. ili kasnije, s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od preko 27 000 kg, preostale parametre iz tablice B Dodatka 1. OPS-u 1.725.

(d)

Pojedinačni parametri koji se mogu dobiti izračunom iz ostalih snimljenih parametara, ne moraju se snimati, ako nadležno tijelo to prihvaća.

(e)

Podaci se moraju dobiti iz izvora u zrakoplovu koji omogućavaju točno podudaranje s podacima prikazanim letačkoj posadi.

(f)

Uređaj za snimanje podataka o letu mora početi snimati prije nego što se zrakoplov počne kretati svojom snagom i mora prestati nakon što se zrakoplov više ne može kretati vlastitom snagom.

(g)

Uređaj za snimanje podataka o letu mora imati uređaj za pomoć pri lociranju uređaja za snimanje u vodi.

OPS 1.727.

Kombinirani uređaj za snimanje

(a)

Ispunjavanje zahtjeva za uređaj za snimanje zvukova u pilotskoj kabini i ta uređaj za snimanje podataka o letu može se postići:

1.

jednim kombiniranim uređajem za snimanje ako zrakoplov mora biti opremljen samo uređajem za snimanje zvukova u pilotskoj kabini ili uređajem za snimanje podataka o letu; ili

2.

jednim kombiniranim uređajem za snimanje, ako zrakoplov s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od 5 700 kg ili manjom, mora biti opremljen uređajem za snimanje zvukova u pilotskoj kabini i uređajem za snimanje podataka o letu; ili

3.

dvama kombiniranim uređajima za snimanje, ako zrakoplov s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od preko 5 700 kg, mora biti opremljen uređajem za snimanje zvukova u pilotskoj kabini i uređajem za snimanje podataka o letu.

(b)

Kombinirani uređaj za snimanje je uređaj za snimanje podataka o letu, koji snima:

1.

svu glasovnu komunikaciju i zvukove okoline koji se zahtijevaju prema odgovarajućem stavku za uređaj za snimanje zvukova u pilotskoj kabini; i

2.

sve parametre koji su potrebni prema odgovarajućem stavku za uređaj za snimanje podataka o letu, s istim specifikacijama koje se tim stavkom traže.

OPS 1.730.

Sjedala, sigurnosni pojasevi, rameni pojasevi i uređaji za osiguravanje djece

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom ako nije opremljen:

1.

sjedalom ili ležajem za sve osobe u dobi od dvije godine ili više;

2.

sigurnosnim pojasom, sa ili bez dijagonalne trake za rame, ili sigurnosnim ramenim pojasom za uporabu na svakom putničkom sjedalu za svakog putnika u dobi od dvije godine ili više;

3.

dodatnim pojasom ili drugim uređajima za osiguravanje svakog dojenčeta;

4.

osim kako se predviđa točkom (b), sigurnosnim pojasom s ramenskim pojasevima za svako sjedalo za članove letačke posade i za sva sjedala pored pilotskoga, koji uključuju uređaj koji automatski zadržava gornji dio tijela osobe koja na tom mjestu sjedi u slučaju brzog usporavanja;

5.

osim kako se predviđa točkom (b), sigurnosnim pojasom s ramenskim pojasevima za svako sjedalo za kabinsku posadu i sjedala promatrača. Međutim, ovaj zahtjev ne sprečava članove kabinske posade, kojih je više od potrebnog broja ukupne kabinske posade, da koriste putnička sjedala; i

6.

sjedalima za članove kabinske posade smještenim u blizini obaveznih izlaza u nuždi, s tim da su prihvatljiva i druga mjesta, ako bi hitna evakuacija putnika bila olakšana time što bi članovi kabinske posade sjedili na drugim mjestima. Takva sjedala su okrenuta prema naprijed ili nazad unutar 15 ° u odnosu na uzdužnu os zrakoplova.

(b)

Svi sigurnosni pojasevi s ramenim pojasevima moraju imati jednostupanjsko otkopčavanje.

(c)

Sigurnosni pojas s dijagonalnom trakom za rame za zrakoplove s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju koja ne prelazi 5 700 kg ili sigurnosnim pojas za zrakoplove s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju koja ne prelazi 2 730 kg, mogu biti dozvoljeni umjesto sigurnosnog pojasa s ramenim pojasom, ako za to nema praktičnih razloga.

OPS 1.731.

Znakovi vežite sigurnosne pojaseve i zabranjeno pušenje

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom u kojemu sva putnička mjesta nisu vidljiva iz pilotske kabine, ako nije opremljen sa sredstvima za označavanje putnicima i kabinskoj posadi kada treba zavezati sigurnosne pojaseve i kada je zabranjeno pušenje.

OPS 1.735.

Unutarnja vrata i zavjese

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom ako nije ugrađena sljedeća oprema:

(a)

u zrakoplovu s najvećim dozvoljenim brojem putničkih sjedala od više od 19, vrata između putničkog odjeljka i pilotske kabine s oznakom ‚samo za posadu’ i sredstva za zaključavanje radi sprečavanja putnika da ih otvaraju bez dozvole člana letačke posade;

(b)

sredstva za otvaranje svakih vrata koja dijele putnički odjeljak od drugog odjeljka u kojemu se nalaze izlazi za nuždu. Sredstva za otvaranje moraju biti lako dostupna;

(c)

ako je neophodno proći kroz vrata ili zavjesu koja razdvaja putničku kabinu od ostalih dijelova da bi se došlo do izlaza za nuždu s bilo kojeg putničkog sjedala, vrata ili zavjesa moraju imati sredstvo da ih se zadrži u otvorenom položaju;

(d)

oznaka na svakim unutarnjim vratima ili pored zavjese kroz koju se prilazi izlazu za nuždu za putnike, koja označava da moraju biti pričvršćena u otvorenom položaju tijekom polijetanja i slijetanja; i

(e)

sredstva za sve članove posade da otključaju sva vrata koja su obično dostupna svim putnicima i koja putnici mogu zaključati.

OPS 1.745.

Komplet za prva pomoć

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom ako nije opremljen kompletima za prvu pomoć, koji su lako dostupni za uporabu, u sljedećem omjeru:

Broj ugrađenih putničkih sjedala

Broj potrebnih kompleta za prvu pomoć

0 do 99

1

100 do 199

2

200 do 299

3

300 i više

4

(b)

Prijevoznik jamči da se pribori za prvu pomoć:

1.

periodično pregledavaju da bi se potvrdilo, do moguće mjere, da se njihov sadržaj održava u stanju koje je nužno za njihovu namjenu; i

2.

dopunjavaju u redovitim vremenskim razmacima, u skladu s uputama koje se nalaze na njihovim oznakama, ili prema okolnostima.

OPS 1.755.

Pribor za hitnu medicinsku pomoć

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom koji ima najveći odobreni broj putničkih sjedala od više od 30, ako nije opremljen priborom za hitnu medicinsku pomoć, ako je bilo koji dio rute više od 60 minuta letenja udaljen (normalnom putničkom brzinom) od aerodroma na kojemu se može očekivati da je dostupna kvalificirana medicinska pomoć.

(b)

Zapovjednik jamči da lijekove daju samo kvalificirani liječnici, medicinske sestre ili osoblje sa sličnim kvalifikacijama.

(c)

Uvjeti za prijevoz

1.

Pribor za hitnu medicinsku pomoć mora biti otporan na prašinu i vlagu i mora se prevoziti prema sigurnosnim uvjetima, po mogućnosti u pilotskoj kabini; i

2.

prijevoznik jamči da se pribori za hitnu medicinsku pomoć:

i.

periodično pregledavaju radi potvrđivanja, do moguće mjere da se sadržaj održava u stanju koje je nužno za njihovu uporabu; i

ii.

dopunjavaju u redovitim vremenskim razmacima, u skladu s uputama koje se nalaze na njihovim oznakama, ili u skladu s okolnostima.

OPS 1.760.

Kisik za prvu pomoć

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom s kabinom pod tlakom na visinama iznad 25 000 ft, kada se zahtijeva prisutnost člana kabinske posade u zrakoplovu, osim ako nije opremljen zalihom nerazrijeđenog kisika za putnike koji, zbog fizioloških razloga, mogu zahtijevati kisik nakon dekompresije kabine. Količina kisika računa se koristeći prosječnu brzinu protoka od najmanje tri litre pri standardnoj temperaturi, vlazi i tlaku (STPD) u minuti po osobi i dovoljna je za cijeli let nakon dekompresije kabine na visini tlaka kabine većim od 8 000 ft za najmanje 2 % putnika koji se prevoze, ali ni u kojem slučaju ne za manje od jedne osobe. Broj jedinica za raspodjelu mora biti dovoljan, ali ni u kojem slučaju manji od dvije, s mehanizmom koji kabinskom osoblju omogućava uporabu zalihe.

(b)

Količina kisika za prvu pomoć koja se zahtijeva za jedan let određuje se na temelju visine tlaka kabine i trajanja leta, u skladu s operativnim postupcima koji se određuju za svaki let i rutu.

(c)

Postojeća oprema za kisik mora omogućavati masovni protok za svakog korisnika od najmanje četiri litre u minuti, STDP. Postoji mogućnost smanjenja protoka na ne manje od dvije litre u minuti, STDP, na bilo kojoj visini.

OPS 1.770.

Dodatni kisik – zrakoplovi s kabinom pod tlakom

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.770.)

(a)

Općenito

1.

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom s kabinom pod tlakom na visinama iznad 10 000 ft, ako ne postoji dodatna oprema za kisik, koja može pohraniti i raspodijeliti zalihe kisika koje se zahtijevaju ovim stavkom.

2.

Količina dodatnog kisika koja je potrebna određuje se na temelju visine tlaka kabine, trajanja leta i pretpostavke da će doći do kvara sustava za kompresiju kabine na visini ili na točki leta koja je najkritičnija sa stajališta potrebe za kisikom, i da će se zrakoplov, nakon kvara, spustiti u skladu s postupcima za slučaj nužde, navedenim u priručniku za letenje zrakoplovom, na sigurnu visinu za letenje tom rutom, koja će omogućiti nastavak sigurnog leta i slijetanja.

3.

Nakon kvara sustava za kompresiju kabine, visina tlaka u kabini smatra se jednakom visini tlaka zrakoplova, osim ako se nadležnom tijelu ne dokaže da mogući kvar kabine ili sustava za kompresiju neće uzrokovati izjednačavanje visine tlaka u kabini s visinom tlaka zrakoplova. Pod tim uvjetima, dokazana najveća visina tlaka u kabini može se koristiti kao osnova za određivanje zalihe kisika.

(b)

Zahtjevi za opremu za kisik i za zalihe kisika

1.

Članovi letačke posade

i.

Svaki član letačke posade na dužnosti u pilotskoj kabini opskrbljen je dodatnim kisikom u skladu s Dodatkom 1. Ako se sve osobe na sjedalima u pilotskoj kabini opskrbljuju iz izvora zaliha kisika za letačku posadu, one se u smislu opskrbe kisikom smatraju članovima letačke posade na dužnosti. U smislu opskrbe kisikom, osobe na sjedalima u pilotskoj kabini koje se ne opskrbljuju iz izvora za letačku posadu, smatraju se putnicima.

ii.

Članovi letačke posade, koji nisu obuhvaćeni stavkom (b) točkom 1. alinejom i. smatraju se putnicima u smislu opskrbe kisikom.

iii.

Maske s kisikom smještene su tako da su lako dostupne i na dohvat članovima letačke posade, koji se nalaze na mjestima s kojih obavljaju svoju dužnost.

iv.

Maske s kisikom za članove letačke posade u kabinama pod tlakom, u zrakoplovima koji lete iznad 25 000 ft, moraju se lako stavljati.

2.

Članovi kabinske posade, dodatni članovi posade i putnici

i.

Članovi kabinske posade i putnici opskrbljuju su dodatnim kisikom u skladu s Dodatkom 1., osim kada se primjenjuje točka v. Članovi kabinske posade koji se prevoze, osim najmanjeg potrebnog broja kabinske posade i dodatni članovi kabinske posade, u smislu opskrbe kisikom smatraju se putnicima.

ii.

Zrakoplovi koji su namijenjeni za letove na visinama tlaka iznad 25 000 ft opremljeni su dostatnim brojem rezervnih dovoda kisika i maski i/ili dostatnim brojem prijenosnih jedinica kisika s maskama za sve članove kabinske posade. Rezervni dovodi i/ili prijenosne jedinice kisika raspoređuju se jednako kroz kabinu kako bi se osigurala izravna raspoloživost kisika svakom zahtijevanom članu kabinske posade bez obzira na njegovo/njezino mjesto u vrijeme kvara kompresije kabine.

iii.

Zrakoplovi namijenjeni za letove na visini tlaka iznad 25 000 ft opskrbljeni su jedinicom za raspodjelu kisika koja je povezana s mjestima za opskrbu, izravno dostupnim svakoj osobi na bilo kojem sjedalu. Ukupan broj jedinica za raspodjelu i dovoda veći je od broja sjedala za barem 10 %. Dodatne se jedinice moraju jednako rasporediti kroz cijelu kabinu.

iv.

Zrakoplovi namijenjeni letovima na visinama tlaka iznad 25 000 ft ili koji se, ako lete na ili ispod 25 000 ft, ne mogu sigurno spustiti unutar četiri minute na 13 000 ft te za koje je zasebna potvrda o sposobnosti za zračni promet prvi puta izdana 9. studenog 1998. ili kasnije, opskrbljeni su opremom za kisik koja se automatski aktivira i koja je izravno dostupna svakoj osobi na njezinom sjedalu. Ukupan broj jedinica za raspodjelu i dovoda veći je od broja sjedala za barem 10 %. Dodatne jedinice moraju se jednako rasporediti kroz cijelu kabinu.

v.

Zahtjevi za opskrbu kisikom, kako se navode u Dodatku 1., za zrakoplove koji nemaju odobrenje za letenje na visinama iznad 25 000 ft, mogu se smanjiti za cijelo vrijeme letenja između 10 000 ft i 13 000 ft visine tlaka kabine za sve zahtijevane članove kabinske posade i za barem 10 % putnika, ako se zrakoplov, na svim točkama rute kojom će se letjeti, može sigurno spustiti unutar četiri minute na visinu tlaka kabine od 13 000 ft.

OPS 1.775.

Dodatni kisik – zrakoplovi s kabinama koje nisu pod tlakom

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.775.)

(a)

Općenito

1.

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom s kabinom koja nije pod tlakom na visinama iznad 10 000 ft, ako zrakoplov nema dodatnu opremu za kisik, koja može pohraniti i razdijeliti potrebne zalihe kisika.

2.

Količina dodatnog kisika za održavanje na životu, potrebna za pojedini let određuje se na temelju visina i trajanja leta, u skladu s operativnim postupcima utvrđenim za svaki let u operativnom priručniku i s rutama kojima će se letjeti te s postupcima u slučaju nužde navedenim u operativnom priručniku.

3.

Zrakoplov namijenjen za letove na visinama tlaka iznad 10 000 ft mora biti opremljen opremom koja može pohraniti i raspodijeliti potrebne zalihe kisika.

(b)

Uvjeti za zalihe kisika

1.

Članovi letačke posade. Svaki član letačke posade na dužnosti u pilotskoj kabini opskrbljen je dodatnim kisikom u skladu s Dodatkom 1. Ako se sve osobe na sjedalima u pilotskoj kabini opskrbljuju iz izvora kisika za letačku posadu, tada se one, u smislu opskrbe kisikom, smatraju članovima letačke posade na dužnosti u pilotskoj kabini.

2.

Članovi kabinske posade, dodatni članovi posade i putnici. Članovi kabinske posade i putnici opskrbljuju su kisikom u skladu s Dodatkom 1. Članovi kabinske posade koji se prevoze, osim najmanjeg potrebnog broja kabinske posade i dodatni članovi kabinske posade, u smislu opskrbe kisikom smatraju se putnicima.

OPS 1.780.

Zaštitna oprema za disanje za posadu

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom s kabinom pod tlakom ili zrakoplovom s kabinom koja nije pod tlakom, s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju preko 5 700 kg ili koji ima najveći dozvoljeni broj putničkih sjedala od više od 19, ako:

1.

nema opremu za zaštitu očiju, nosa i usta svakog člana letačke posade dok je na dužnosti u pilotskoj kabini, te za opskrbu kisikom u razdoblju ne manjem od 15 minuta. Zaštitna oprema za disanje (PBE) može se opskrbljivati dodatnim kisikom potrebnim prema OPS-u 1.770. točki (b) alineji 1. ili OPS-u 1.775. točki (b) alineji 1. Osim toga, kada je broj letačke posade veći od jedan, a ne prevozi se kabinska posada, u zrakoplovu mora biti prijenosni PBE za zaštitu očiju, nosa i usta jednog člana letačke posade i za opskrbu plinom za disanje za razdoblje od ne manje od 15 minuta; i

2.

nema dovoljno prijenosnih PBE-a za zaštitu očiju, nosa i usta svih potrebnih članova kabinske posade i za opskrbljivanje plinom za disanje u razdoblju ne manjem od 15 minuta.

(b)

PBE koji je namijenjen za uporabu za letačku posadu, mora biti prikladno smješten u pilotskoj kabini i lako dostupan za izravnu uporabu svakog zahtijevanog člana letačke posade na dodijeljenom mu mjestu.

(c)

PBE namijenjen za korištenje za kabinsku posadu mora biti ugrađen u blizini svakog mjesta svakog zahtijevanog člana kabinske posade.

(d)

Mora se predvidjeti dodatan, lako dostupan prijenosni PBE koji mora biti smješten na ili u blizini ručnog aparata za gašenje požara, koji se zahtijeva OPS-om 1.790. točkama (c) i (d), osim kada je aparat za gašenje požara smješten unutar odjeljka za teret, u kojem slučaju PBE mora biti smješten izvan tog odjeljka, ali u blizini ulaza u njega.

(e)

Tijekom uporabe, PBE ne smije sprečavati komunikaciju koja se zahtijeva OPS-om 1.685., OPS-om 1.690., OPS-om 1.810. i OPS-om 1.850.

OPS 1.790.

Ručni aparati za gašenje požara

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom, ako ručni aparati za gašenje požara nisu predviđeni za uporabu u odjeljcima za posadu, putnike i, po potrebi, teret te u kuhinjama, u skladu sa sljedećim:

(a)

vrsta i količina sredstva za gašenje mora odgovarati vrstama vatre koje mogu nastati u odjeljcima gdje se aparat namjerava koristiti i, za odjeljke za osoblje, mora svesti na najmanju mjeru opasnost od koncentracije štetnog plina;

(b)

najmanje jedan aparat za gašenje požara, koji sadrži halon 1211 (bromoklorodifluoro-metan, CBrCIF2. ili drugo odgovarajuće sredstvo za gašenje, mora biti prikladno smješten u pilotskoj kabini za uporabu za letačku posadu;

(c)

najmanje jedan ručni aparat za gašenje požara mora biti smješten ili lako dostupan u svakoj kuhinji koja se ne nalazi u glavnoj putničkoj kabini;

(d)

najmanje jedan lako dostupan aparat za gašenje požara mora biti raspoloživ za uporabu u svakome odjeljku za teret ili prtljagu klase A ili klase B zrakoplova te u svakome odjeljku za teret zrakoplova klase E, koji je dostupan članovima posade tijekom leta; i

(e)

najmanje sljedeći broj ručnih aparata za gašenje požara mora biti prikladno smješten u putničkom odjeljku (odjeljcima):

Najveći odobreni broj putničkih sjedala

Broj aparata za gašenje požara

7 do 30

1

31 do 60

2

61 do 200

3

201 do 300

4

301 do 400

5

401 do 500

6

501 do 600

7

601 ili više

8

Kada se zahtijevaju dva ili više aparata za gašenje požara, oni moraju biti ravnomjerno raspoređeni u putničkom odjeljku.

(f)

Najmanje jedan od obveznih aparata za gašenje požara smještenih u putničkom odjeljku zrakoplova s najvećim dozvoljenim brojem putničkih sjedala od najmanje 31 i ne više od 60 i najmanje dva aparata za gašenje požara smještena u putničkom odjeljku zrakoplova s najvećim dozvoljenim brojem putničkih sjedala od 61 ili više, moraju sadržavati halon 1211 (bromoklorodifluoro-metan, CBrCIF) ili odgovarajuće sredstvo za gašenje požara.

OPS 1.795.

Protupožarne sjekire i željezne poluge

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju preko 5 700 kg ili koji ima najveći dozvoljeni broj putničkih sjedala više od devet, ako nije opremljen najmanje jednom protupožarnom sjekirom ili željeznom polugom, smještenom u pilotskoj kabini. Ako je najveći dozvoljeni broj putničkih sjedala veći od 200, potrebna je dodatna protupožarna sjekira ili željezna poluga u zrakoplovu, smještena u ili u blizini kuhinje koja se nalazi u stražnjem dijelu zrakoplova.

(b)

Protupožarne sjekire i željezne poluge u putničkom odjeljku ne smiju biti vidljive putnicima.

OPS 1.800.

Oznake mjesta za razbijanje

Prijevoznik jamči da, ako su na zrakoplovu naznačena mjesta na trupu prikladna za prodor spasilačkih ekipa u zrakoplov u slučaju nužde, su takva mjesta označena kako je prikazano niže. Boja oznaka je crvena ili žuta, po potrebi su obrubljene bijelom bojom kako bi se razlikovale od pozadine. Ako su kutne oznake udaljene više od 2 metra, umeću se središnje linije 9 cm × 3 cm, tako da susjedne oznake nisu udaljene više od 2 metra.

Image

OPS 1.805.

Sredstva za evakuaciju u slučaju nužde

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom s visinom praga izlaza za nuždu:

1.

koji je viši od 1,83 metara (6 ft) iznad zemlje dok je zrakoplov na zemlji i stajni trap izvučen; ili

2.

koji bi bio viši od 1,83 metara (6 ft) iznad zemlje nakon loma ili neizvlačenja jedne ili više nogu stajnog trapa i za koje je zahtjev za potvrdu za tip prvi puta predan 1. travnja 2000. ili kasnije,

osim ako ima opremu ili uređaje koji su dostupni na svakom izlazu, kada se primjenjuju točke 1. ili 2., koji omogućavaju putnicima i posadi da sigurno dosegnu tlo u slučaju nužde.

(b)

Takva oprema ili uređaji ne moraju se predvidjeti na izlazima iznad krila, ako je naznačeno mjesto na konstrukciji zrakoplova na kojem završava put za izlaz u nuždi manje od 1,83 metara (6 ft) iznad zemlje dok je zrakoplov na zemlji, stajni trap izvučen, zakrilca u položaju za polijetanje ili slijetanje, ovisno koja je od pozicija zakrilaca viša u odnosu na zemlju.

(c)

U zrakoplovima koji moraju imati odvojene izlaze za nuždu za letačku posadu i:

1.

za koje je najniža točka izlaza za nuždu viša od 1,83 metara (6 ft) iznad zemlje s izvučenim stajnim trapom; ili,

2.

za koje je zahtjev za potvrdu za tip prvi puta predan 1. travnja 2000. ili kasnije, koja bi bila više od 1,83 metara (6 ft) iznad zemlje nakon loma ili neizvlačenja jedne ili više nogu stajnog trapa,

mora postojati uređaj koji svim članovima letačke posade pomaže u spuštanju dok sigurno ne dosegnu zemlju u slučaju nužde.

OPS 1.810.

Megafoni

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom s najvećim dozvoljenim brojem putničkih sjedala od više od 60 i kojim prevozi jednog ili više putnika, ako nije opremljen prijenosnim megafonima na baterije, koji su lako dostupni za uporabu članovima posade tijekom evakuacije u slučaju nužde, u skladu sa sljedećom tablicom:

1.

za svaku putničku kabinu:

Broj putničkih sjedala

Potreban broj megafona

61 do 99

1

100 ili više

2

2.

Za zrakoplove s više od jedne putničke kabine, u svim slučajevima kada je ukupni broj putničkih sjedala veći od 60, potreban je najmanje jedan megafon.

OPS 1.815.

Osvjetljenje u slučaju nužde

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom koji prevozi putnike, koji ima najveći dozvoljeni broj putničkih sjedala od više od devet, ako zrakoplov nije opremljen sustavom za osvjetljenje u slučaju nužde koji ima nezavisno napajanje energijom radi olakšavanja evakuacije zrakoplova. Sustav za osvjetljenje u slučaju nužde mora sadržavati:

1.

za zrakoplove koji imaju najveći odobreni broj putničkih sjedala od više od 19:

i.

izvore općeg osvjetljenja kabine;

ii.

unutarnje osvjetljenje na podu za područja izlaza za nuždu; i

iii.

osvijetljene oznake izlaza za nuždu i znakove za određivanje položaja.

iv.

za zrakoplove za koje je zahtjev za potvrdu za tip ili sličan zahtjev predan prije 1. svibnja 1972. i kada lete noću, vanjsko osvjetljenje za slučaj nužde na svim izlazima iznad krila i na izlazima gdje su potrebna sredstva za pomoć za silaženje.

v.

za zrakoplove za koje je zahtjev za potvrdu za tip ili sličan zahtjev predan 1. svibnja 1972. ili kasnije i kada lete noću, vanjsko osvjetljenje za slučaj nužde na svim izlazima za nuždu za putnike.

vi.

za zrakoplove za koje je potvrda o tipu prvi put izdana 1. siječnja 1958. ili kasnije, sustav za označavanje najkraćega puta evakuacije na podu u putničkom odjeljku (odjeljcima).

2.

Za zrakoplove koji imaju najveći odobreni broj putničkih sjedala od 19 ili manje i koji imaju potvrdu prema specifikacijama potvrda CS-25 ili CS-23:

i.

izvore za opće osvjetljenje kabine;

ii.

unutarnje osvjetljenje u prostorima izlaza za nuždu; i

iii.

osvijetljene oznake izlaza za nuždu i znakova za određivanje položaja.

3.

Za zrakoplove koji imaju najveći odobreni broj putničkih sjedala od 19 ili manje i koji nemaju potvrdu prema specifikacijama potvrda CS-25 ili CS-23, izvore za opće osvjetljenje kabine.

(b)

Prijevoznik ne smije upravljati noću zrakoplovom koji prevozi putnike s najvećim odobrenim brojem putničkih sjedala od devet ili manje, ako zrakoplov nije opskrbljen izvorom za opće osvjetljenje kabine radi olakšavanja evakuacije zrakoplova. Sustav može koristiti kupolasta svjetla ili druge izvore osvjetljenja koji su već ugrađeni u zrakoplov i koji rade i nakon gašenja baterije zrakoplova.

OPS 1.820.

Automatski odašiljač signala s mjesta nesreće

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom kojemu je prvi puta izdana nezavisna potvrda o sposobnosti za zračni promet 1. siječnja 2002. ili kasnije, ako nije opremljen automatskim odašiljačem signala s mjesta nesreće (ELT), koji može odašiljati signale na 121,5 MHz i 406 MHz.

(b)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom kojemu je prvi puta izdana nezavisna potvrda o sposobnosti za zračni promet prije 1. siječnja 2002., ako nije opremljen bilo kojom vrstom ELT-a, koji može odašiljati signale na 121,5 MHz i 406 MHz.

(c)

Prijevoznik jamči da su svi ELT-ovi, koji mogu odašiljati signale na 406 MHz, kodirani u skladu s Prilogom 10. ICAO-a i registrirani pri državnoj agenciji odgovornoj za započinjanje potrage i spašavanje ili pri drugoj navedenoj agenciji.

OPS 1.825.

Prsluci za spašavanje

(a)

Kopneni zrakoplovi. Prijevoznik ne smije upravljati kopnenim zrakoplovom:

1.

kada leti iznad vode i na udaljenosti od više od 50 nautičkih milja od obale; ili

2.

kada polijeće ili slijeće na aerodrom na kojemu je uzletna ili prilazna putanja smještena iznad vode, tako da bi u slučaju nesreće zrakoplov morao prisilno sletjeti na vodu,

ako nije opremljen prslucima za spašavanje sa svjetlima za određivanje položaja preživjelih, za svaku osobu u zrakoplovu. Svaki prsluk za spašavanje mora biti smješten na mjestu koje je lako dostupno sa sjedala ili ležaja osobe za čiju je uporabu predviđen. Prsluci za spašavanje za djecu mogu se zamijeniti drugim odobrenim sredstvima za plutanje, koja su opremljena svjetlom za određivanje položaja preživjelih.

(b)

Hidroavioni i amfibije. Prijevoznik ne smije upravljati vodenim zrakoplovom ili amfibijom na vodi, ako nije opremljen prslucima za spašavanje sa svjetlima za određivanje položaja preživjelih, za svaku osobu u zrakoplovu. Svaki prsluk za spašavanje mora biti smješten na mjestu koje je lako dostupno sa sjedala ili ležaja osobe za čiju je uporabu predviđen. Prsluci za spašavanje za djecu mogu se zamijeniti drugim odobrenim sredstvima za plutanje, koja su opremljena svjetlom za određivanje položaja preživjelih.

OPS 1.830.

Čamci za spašavanje i ELT-ovi za preživljavanje za duge letove iznad vode

(a)

Na letovima iznad vode, prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom na takvoj udaljenosti od kopna koje je prikladne za prisilno slijetanje, koja je veća od one koja odgovara:

1.

120 minuta putničkom brzinom ili 400 nautičkih milja, ovisno koje je manje, za zrakoplove koji mogu nastaviti let do aerodroma pri kvaru kritičnih jedinica pogona na bilo kojem dijelu rute ili planiranog odstupanja; ili

2.

30 minuta putničkom brzinom ili 100 nautičkih milja, ovisno koje je manje, za sve ostale zrakoplove, ako postoji oprema navedena u točkama (b) i (c).

(b)

Dovoljan broj čamaca za spašavanje za prijevoz svih osoba iz zrakoplova. Ako nema dovoljno čamaca s dostatnim kapacitetom, mora broj plovaka i broj sjedala, koji je veći od nominalnog kapaciteta čamca, omogućavati smještanje svih osoba iz zrakoplova u slučaju gubitka jednog čamca s najvećim nominalnim kapacitetom. Čamci za spašavanje opremljeni su:

1.

svjetlom za određivanje položaja preživjelih; i

2.

opremom za spašavanje primjerenom predviđenom letu, uključujući sredstva za održavanje na životu,; i

(c)

najmanje dva odašiljača za određivanje položaja preživjelih u slučaju nužde (ELT(S)), koji mogu odašiljati signale na frekvencijama za opasnost, koje su propisane u Prilogu 10. ICAO-a, svesku V., poglavlju 2.

OPS 1.835.

Oprema za preživljavanje

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom iznad područja na kojima bi potraga i spašavanje bili osobito teški, ako zrakoplov nije opremljen sljedećim:

(a)

signalnom opremom za odašiljanje pirotehničkih signala opisanih u Prilogu 2. ICAO-a;

(b)

najmanje jednim ETL(S)-om koji može odašiljati signale na frekvencijama za opasnost, koje su predviđene Prilogom 10. ICAO-a, sveskom V., poglavljem 2.; i

(c)

dodatnom opremom za preživljavanje za rutu kojom će se letjeti, uzimajući u obzir broj osoba u zrakoplovu,

osim što se opreme koja je navedena u točki (c) ne mora nositi, ako zrakoplov:

1.

ostaje unutar udaljenosti od područja na kojem potraga i spašavanje nisu osobito teški, i koje odgovara:

i.

120 minuta putničkom brzinom s jednim motorom u kvaru, za zrakoplove koji mogu nastaviti let do aerodroma pri kvaru kritičnih jedinica pogona na bilo kojem dijelu rute ili planiranog odstupanja; ili

ii.

30 minuta putničkom brzinom za sve ostale zrakoplove,

ili,

2.

za zrakoplove s potvrdom prema specifikacijama za potvrde CS-25 ili sličnom specifikacijom, na ne većoj udaljenosti od one koja odgovara 90 minuta putničkom brzinom od područja koje je prikladno za prisilno slijetanje.

OPS 1.840.

Hidroavioni i amfibije – razna oprema

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati hidroavionom ili amfibijom na vodi, ako nisu opremljeni:

1.

sidrom ili drugom opremom koja je nužna za omogućavanje vezanja, sidrenja ili manevriranja zrakoplovom na vodi, primjerenim veličini i težini zrakoplova, te karakteristikama u vezi s njegovim upravljanjem; i

2.

opremom za davanje zvučnih signala koji su propisani u međunarodnim propisima za sprečavanje sudara na moru, po potrebi.

Dodatak 1. OPS-u 1.715.

Uređaji za snimanje podataka o letu – 1 – Popis parametara koji se moraju snimati

Tablica A1

Zrakoplovi s najvećom dozvoljenom masom za polijetanje od preko 5 700 kg

Napomena: Broj u lijevom stupcu odražava serijske brojeve označene u dokumentu ED55 EUROCAE-a.

Broj

Parametar

1.

Vrijeme ili relativno brojanje vremena

2.

VISINA TLAKA

3.

Naznačena brzina

4.

Smjer

5.

Normalno ubrzanje

6.

Položaj (nagib) u odnosu na poprečnu os

7.

Položaj u odnosu na uzdužnu os

8.

Ručni izbor frekvencije odašiljanja

9.

Pogonski potisak/snaga na svakome motoru i položaj ručice za potisak/snagu u pilotskoj kabini, po potrebi

10.

Položaj zakrilca ili izbor provjere u pilotskoj kabini

11.

Položaj predkrilca ili izbor provjere u pilotskoj kabini

12.

Stanje povratnog potiska

13.

Položaj spojlera i/ili izbor brzine kočnica

14.

Ukupna ili vanjska temperatura zraka

15.

Automatski pilot, automatski izbor snage i način AFCS i status djelovanja

16.

Uzdužno ubrzanje

17.

Bočno ubrzanje

Tablica A2

Zrakoplovi s najvećom dozvoljenom masom za polijetanje od 5 700 kg ili manje

Napomena: Broj u lijevom stupcu odražava serijske brojeve označene u dokumentu ED55 EUROCAE-a.

Broj

Parametar

1.

Vrijeme ili relativno brojanje vremena

2.

Visina tlaka

3.

Naznačena brzina

4.

Smjer

5.

Normalno ubrzanje

6.

Položaj (nagib) u odnosu na poprečnu os

7.

Položaj u odnosu na uzdužnu os

8.

Ručni izbor frekvencije odašiljanja

9.

Pogonski potisak/snaga na svakome motoru i položaj ručice za potisak/snagu u pilotskoj kabini, po potrebi

10.

Položaj zakrilca ili izbor provjere u pilotskoj kabini

11.

Položaj predkrilca ili izbor provjere u pilotskoj kabini

12.

Stanje povratnog potiska

13.

Položaj spojlera i/ili izbor brzine kočnica

14.

Ukupna ili vanjska temperatura zraka

15.

Automatski pilot, automatski izbor snage i status djelovanja

16.

Kut upada (ako postoji odgovarajući senzor)

17.

Uzdužno ubrzanje

Tablica B

Dodatni parametri za zrakoplove s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od preko 27 000 kg

Napomena: Broj u lijevom stupcu odražava serijske brojeve označene u dokumentu ED55 EUROCAE-a.

Broj

Parametar

18.

Osnovne kontrole za letenje – položaj kontrole površine i/ili unos pilota (poprečna, uzdužna os i os skretanja)

19.

Položaj visinskog trimera

20.

Radijska visina

21.

Vertikalno odstupanje od snopa radijskog signala (putanja leta ILS ili dizanje MLS)

22.

Horizontalno odstupanje od snopa radijskog signala (lokalizator ILS ili azimut MLS)

23.

Prelet preko snopa oznake za udaljenost od praga piste

24.

Upozorenja

25.

Rezervirano (preporučuje se izbor frekvencije navigacijskog prijemnika)

26.

Rezervirano (preporučuje se DME udaljenost)

27.

Status/položaj prekidača za stajni trap ili status zrak/zemlja

28.

Sustav za upozoravanje na blizinu tla

29.

Upadni kut

30.

Upozorenje na niski tlak (hidrauličnog i pneumatskog sustava)

31.

Brzina u odnosu na zemlju

32.

Stajni trap ili položaj izbornika trapa

Tablica C

Zrakoplovi opremljeni sustavima elektronskih zaslona

Napomene: Broj u središnjem stupcu označava serijske brojeve navedene u tablici A1.5. iz dokumenta ED55 EUROCAE-a.

Broj

Broj

Parametar

33.

6

Izabrane barometarske postavke (svako pilotsko mjesto)

34.

7

Izbrana visina

35.

8

Izabrana brzina

36.

9

Izabrani Machov broj

37.

10

Izabrana vertikalna brzina

38.

11

Izabrani smjer

39.

12

Izabrana putanja leta

40.

13

Izabrana visina odluke

41.

14

Oblik prikazivanja Efis

42.

15

Oblik prikazivanja više funkcija/motor/upozoravanje

Dodatak 1. OPS-u 1.720.

Uređaji za snimanje podataka o letu – 2 – Popis parametara koji se moraju snimati

Tablica A —

Zrakoplovi s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od preko 5 700 kg

Broj

Parametar

1.

Vrijeme ili relativno brojanje vremena

2.

Visina tlaka

3.

Naznačena brzina

4.

Smjer

5.

Normalno ubrzanje

6.

Položaj (nagib) u odnosu na poprečnu os

7.

Položaj u odnosu na uzdužnu os

8.

Ručni izbor frekvencije odašiljanja, osim ako ne postoji alternativan način za istodobno snimanje FDR i CVR

9.

Snaga na svakom motoru

10.

Položaj zakrilca ili izbor provjere u pilotskoj kabini

11.

Položaj predkrilca ili izbor provjere u pilotskoj kabini

12.

Stanje povratnog potiska (samo za turbomlazne zrakoplove)

13.

Položaj spojlera i/ili izbor brzine kočnica

14.

Vanjska ili ukupna temperatura zraka

15a.

Status djelovanja automatskog pilota

15b.

Načini rada automatskog pilota, automatskog izbora snage i status djelovanja sustava AFCS i načini rada.


Tablica B

Dodatni parametri za zrakoplove s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od preko 27 000 kg

Broj

Parametar

16.

Uzdužno ubrzanje

17.

Bočno ubrzanje

18.

Osnovne kontrole za letenje – položaj kontrole površine i/ili unos pilota (poprečna, uzdužna os i os skretanja)

19.

Položaj visinskog trimera

20.

Radijska visina

21.

Odstupanje od putanje leta

22.

Odstupanje od lokalizatora

23.

Prelet preko snopa oznake za udaljenost od praga piste

24.

Glavno upozorenje

25.

Izbor frekvencije Nav 1 i Nav 2

26.

Udaljenost DME 1 i DME 2

27.

Status/položaj prekidača za stajni trap

28.

Sustav za upozoravanje na blizinu tla

29.

Upadni kut

30.

Hidraulika, svaki sustav (niski tlak)

31.

Navigacijski podaci

32.

Stajni trap ili položaj izbornika trapa

Dodatak 1. OPS-u 1.725.

Uređaji za snimanje podataka o letu – 3 – Popis parametara koji se moraju snimati

Tablica A

Zrakoplovi s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od preko 5 700 kg

Broj

Parametar

1.

Vrijeme ili relativno brojanje vremena

2.

Visina tlaka

3.

Naznačena brzina

4.

Smjer

5.

Normalno ubrzanje


Tablica B

Dodatni parametri za zrakoplove s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od preko 27 000 kg

Broj

Parametar

6.

Položaj (nagib) u odnosu na poprečnu os

7.

Položaj u odnosu na uzdužnu os

8.

Ručni izbor frekvencije odašiljanja, osim ako ne postoji alternativan način za istodobno snimanje FDR i CVR

9.

Snaga na svakom motoru

10.

Položaj zakrilca ili izbor provjere u pilotskoj kabini

11.

Položaj predkrilca ili izbor provjere u pilotskoj kabini

12.

Stanje povratnog potiska (samo za turbomlazne zrakoplove)

13.

Položaj spojlera i/ili izbor brzine kočnica

14.

Vanjska ili ukupna temperatura zraka

15a.

Status djelovanja automatskog pilota

15b.

Načini rada automatskog pilota, automatskog izbora snage i status djelovanja sustava AFCS i načini rada.

16.

Uzdužno ubrzanje

17.

Bočno ubrzanje

18.

Osnovne kontrole za letenje – položaj kontrole površine i/ili unos pilota (poprečna, uzdužna os i os skretanja)

19.

Položaj visinskog trimera

20.

Radijska visina

21.

Odstupanje od putanje leta

22.

Odstupanje od lokalizatora

23.

Prelet preko snopa oznake za udaljenost od praga piste

24.

Glavno upozorenje

25.

Izbor frekvencije Nav 1 i Nav 2

26.

Udaljenost DME 1 i DME 2

27.

Status/položaj prekidača za stajni trap

28.

Sustav za upozoravanje na blizinu tla

29.

Upadni kut

30.

Hidraulika, svaki sustav (niski tlak)

31.

Navigacijski podaci (dužina, širina, brzina u odnosu na zemlju i kut klizanja)

32.

Stajni trap ili položaj izbornika trapa

Dodatak 1. OPS-u 1.770.

Kisik – minimalni zahtjevi za dodatni kisik za zrakoplove s kabinom pod tlakom tijekom i nakon prisilnog spuštanja

Tablica 1.

(a)

(b)

Opskrba za:

Trajanje i visina tlaka kabine

1.

Sve osobe na sjedalima u pilotskoj kabini na dužnosti u pilotskoj kabini

Cijelo vrijeme leta kada visina tlaka kabine prelazi 13 000 ft i cijelo vrijeme leta kada visina tlaka kabine prelazi 10 000 ft, ali ne prelazi 13 000 ft nakon prvih 30 minuta na tim visinama, ali ni u kojem slučaju manje od:

i.

30 minuta za zrakoplove s potvrdom o sposobnosti za letenje na visinama koje ne prelaze 25 000 ft (Napomena 2.)

ii.

2 sata za zrakoplove s potvrdom o sposobnosti za letenje na visinama iznad 25 000 ft (Napomena 3.).

2.

Sve potrebne članove kabinske posade

Cijelo vrijeme leta kada visina tlaka kabine prelazi 13 000 ft, ali ne manje od 30 minuta (Napomena 2.) i cijelo vrijeme leta kada je visina tlaka kabine veća od 10 000 ft, ali ne prelazi 13 000 ft nakon prvih 30 minuta na tim visinama

3.

100 % putnika (Napomena 5.)

Cijelo vrijeme leta kada visina tlaka kabine prelazi 15 000 ft, ali ni u kojem slučaju manje od 10 minuta (Napomena 4.).

4.

30 % putnika (Napomena 5.)

Cijelo vrijeme leta kada visina tlaka kabine prelazi 14 000 ft, ali ne prelazi 15 000 ft

5.

10 % putnika (Napomena 5.)

Cijelo vrijeme leta kada visina tlaka kabine prelazi 10 000 ft, ali ne prelazi 14 000 ft nakon prvih 30 minuta na tim visinama

Napomena 1.:

Predviđena opskrba mora uzeti u obzir visinu tlaka kabine i profil spuštanja za navedene rute.

Napomena 2.:

Potrebna minimalna opskrba je količina kisika koja je potrebna za stalnu brzinu spuštanja s najviše dozvoljene visine za let zrakoplova na 10 000 ft u 10 minuta i potom let tijekom 20 minuta na 10 000 ft.

Napomena 3.:

Potrebna minimalna opskrba je količina kisika koja je potrebna za stalnu brzinu spuštanja s najviše dozvoljene visine za let zrakoplova na 10 000 ft u 10 minuta i potom let tijekom 110 minuta na 10 000 ft. Kisik koji je potreban u skladu s OPS-om 1.780. točkom 8a) alinejom 1., može se uključiti u određivanje potrebne količine opskrbe.

Napomena 4.:

Potrebna minimalna opskrba je količina kisika koja je potrebna za stalnu brzinu spuštanja s najviše dozvoljene visine za let zrakoplova na 15 000 ft u 10 minuta.

Napomena 5.:

U smislu ove tablice, ‚putnici’ su putnici koji se doista prevoze i uključuju dojenčad.

Dodatak 1. OPS-u 1.775.

Dodatni kisik za zrakoplove s kabinom koja nije pod tlakom

Tablica 1.

(a)

(b)

Opskrba za:

Trajanje i visina tlaka

1.

Sve osobe na sjedalima u pilotskoj kabini na dužnosti u pilotskoj kabini

Cijelo vrijeme leta na visinama tlaka iznad 10 000

2.

Sve potrebne članove kabinske posade

Cijelo vrijeme leta na visini tlaka iznad 13 000 ft i za svako razdoblje duže od 30 minuta na visini tlaka iznad 10 000 ft, ali ne iznad 13 000 ft.

3.

100 % putnika (Vidjeti Napomenu)

Cijelo vrijeme leta na visinama tlaka iznad 13 000 ft.

4.

10 % putnika (Vidjeti Napomenu)

Cijelo vrijeme leta nakon 30 minuta na visinama tlaka većim od 10 000 ft, ali ne većima od 13 000 ft.

Napomena:

U smislu ove tablice, ‚putnici’ su putnici koji se stvarno prevoze i uključuju dojenčad u dobi ispod dvije godine.

PODODJELJAK L

OPREMA ZA KOMUNIKACIJU I NAVIGACIJU

OPS 1.845.

Opći uvod

(a)

Prijevoznik jamči da let ne započinje ako komunikacijska i navigacijska oprema, koje se zahtijevaju ovim stavkom nisu:

1.

odobrene i ugrađene u skladu sa zahtjevima koji se na njih primjenjuju, uključujući minimum standarda izvedbe i zahtjeve za operativnost i plovidbenost;

2.

ugrađene na takav način da kvar jedne zasebne jedinice koja je potrebna za komunikaciju ili navigaciju, ili oboje, neće rezultirati kvarom druge jedinice koja je potrebna za komunikaciju ili navigaciju;

3.

u operativnom stanju za vrstu operacije koja se obavlja, kako se predviđa u MEL-u (vidjeti OPS 1.030.); i

4.

razmještene tako da se, ako opremu mora koristiti jedan član letačke posade na svojem mjestu tijekom leta, oprema može lako koristiti s njegovog/njezinog mjesta. Kada je potrebno da više od jednog člana letačke posade koristi jedan dio opreme, taj dio mora biti ugrađen tako da se lako koristi s bilo kojeg mjesta na kojem je potrebno koristiti tu opremu.

(b)

Minimum standarda za izvedbu komunikacijske i navigacijske opreme propisan je u pravilima o europskim tehničkim standardima (ETSO) koji se primjenjuju, kao što se navodi u specifikacijama koje se primjenjuju u vezi s pravilima o europskim tehničkim standardima (CS-TSO), osim ako se operativnim pravilima ili onima o plovidbenosti ne propisuju drugačiji standardi za izvedbu. Komunikacijska i navigacijska oprema koja na dan primjene OPS-a ispunjava druge specifikacije o obliku i izvedbi, a ne ETSO, mogu se dalje koristiti ili se mogu ugraditi, ako u ovome pododjeljku nisu propisani dodatni uvjeti. Komunikacijska i navigacijska oprema koja je već odobrena, ne treba ispunjavati revidirani ETSO ili revidiranu specifikaciju osim ETSO-a, osim ako se uvjet propisuje retroaktivno.

OPS 1.850.

Radijska oprema

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom ako zrakoplov nije opremljen radijskom opremom kakva se zahtijeva za vrstu operacije koja se obavlja.

(b)

U slučajevima u kojima se ovim stavkom traže dva nezavisna (odvojena i potpuna) radijska sustava, svaki sustav mora imati nezavisni antenski sustav, osim kada se koristi podržani bežični antenski sustav ili druge instalacije jednake pouzdanosti i kada se traži samo jedna antena.

(c)

Oprema za radijsku komunikaciju koja mora ispunjavati stavak (a), mora također predvidjeti frekvenciju 121,5 MHz za komunikaciju u hitnim slučajevima.

OPS 1.855.

Ploča za izbor zvuka

Prijevoznik prema IFR-u ne smije upravljati zrakoplovom ako nije opremljen pločom za izbor zvuka koja je dostupna svakome članu letačke posade.

OPS 1.860.

Radijska oprema za operacije prema VFR-u na rutama na kojima se leti prema vizualnim oznakama na zemlji

Prijevoznik prema VFR-u ne smije upravljati zrakoplovom na rutama na kojima se leti prema vizualnim oznakama na zemlji, ako zrakoplov nije opremljen radijskom opremom koja u normalnim operativnim uvjetima mora ispunjavati sljedeće:

(a)

komunikaciju s odgovarajućim zemaljskim postajama;

(b)

komunikaciju s odgovarajućim objektima kontrole zračnog prometa iz bilo koje točke u kontroliranom zračnom prostoru unutar kojeg se namjerava letjeti; i

(c)

primanje meteoroloških podataka.

OPS 1.865.

Komunikacijska i navigacijska oprema za operacije prema IFR-u ili prema VRF-u na rutama na kojima se ne leti prema vizualnim oznakama na zemlji

(a)

Prijevoznik na rutama na kojima se ne može letjeti prema vizualnim oznakama na zemlji ne je upravlja zrakoplovom prema IFR-u ili prema VFR-u, osim ako je zrakoplov opremljen opremom za radijsku komunikaciju i SSS transponderom i navigacijskom opremom u skladu s uvjetima službe zračnog prometa u području/područjima operacije.

(b)

Radijska oprema. Prijevoznik jamči da se radijska oprema sastoji najmanje od:

1.

dva nezavisna radijska komunikacijska sustava koji su potrebni u normalnim operativnim uvjetima za komunikaciju s odgovarajućom zemaljskom postajom iz bilo koje točke na ruti, uključujući odstupanja; i

2.

transponder SSR kakav se zahtijeva za rutu kojom se leti.

(c)

Navigacijska oprema. Prijevoznik jamči da se navigacijska oprema

1.

sastoji najmanje od:

i.

jednog VOR prijemnog sustava, jednog ADF sustava, jednog DME-a, osim što se ADF sustav ne mora instalirati ako uporaba ADF-a mije potrebna niti u jednoj fazi planiranog leta;

ii.

jednog ILS-a ili MLS-a, kada je ILS ili MLS potreban za navigaciju pri prilaženju;

iii.

jednog prijemnog sustava svjetlosnih signalnih stupova, kada je svjetlosni signalni stup potreban za navigaciju pri prilaženju;

iv.

jednog sustava prostorne navigacije, kada je prostorna navigacija potrebna za rutu kojom se leti;

v.

dodatnog sustava DME na svakoj ruti ili dijelu rute, gdje se navigacija temelji samo na signalima DME;

vi.

dodatnog prijemnog sustava VOR na svakoj ruti ili dijelu rute, gdje se navigacija temelji samo na signalima VOR;

vii.

sustava ADF na svakoj ruti ili dijelu rute, gdje se navigacija temelji samo na signalima NDB; ili

2.

ispunjava potrebnu vrstu navigacijske izvedbe (RNP) za operaciju u dotičnom zračnom prostoru.

(d)

Prijevoznik može upravljati zrakoplovom koji nije opremljen ADF-om ili navigacijskom opremom navedenom u točki (c) alineji 1. podalineji vi. i/ili točki (c) alineji 1. podalineji vii., pod uvjetom da je opremljen alternativnom opremom, za rutu kojom se leti i koju odobrava nadležno tijelo. Pouzdanost i točnost alternativne opreme mora omogućavati sigurnu navigaciju za planiranu rutu.

(e)

Prijevoznik jamči da su komunikacijska oprema VHF, lokalizator ILS i prijemnici VOR, koji su ugrađeni u zrakoplove kojima će se upravljati prema IFR-u, odobreni budući da ispunjavaju standarde izvedbe u vezi s neosjetljivošću na FM.

OPS 1.866.

Trasponder

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom ako nije opremljen:

1.

transponderom SSR koji dojavljuje visinu tlaka; i

2.

bilo kojim drugim transponderom SSR s karakteristikama koje se traže za rutu kojom se leti.

OPS 1.870.

Dodatna navigacijska oprema za operacije u zračnom prostoru MNPS

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom u zračnom prostoru MNPS ako nije opremljen navigacijskom opremom koja ispunjava specifikaciju o minimumu navigacijske izvedbe, propisanu u dokumentu ICAO Doc 7030, u obliku regionalnih dodatnih postupaka.

(b)

Navigacijska oprema koja se zahtijeva ovim stavkom mora biti vidljiva i pilot je mora moći upotrijebiti sa svog sjedala.

(c)

Za neograničene operacije u zračnom prostoru MNPS, zrakoplov mora biti opremljen dvama nezavisnim navigacijskim sustavima velikog dosega (LRNS).

(d)

Za operacije u zračnom prostoru MNPS na prijavljenim specijalnim rutama, zrakoplov mora biti opremljen jednim navigacijskim sustavom velikog dosega (LRNS), osim ako nije drugačije propisano.

OPS 1.872.

Oprema za operacije u definiranom zračnom prostoru sa smanjenim minimumom vertikalnog razdvajanja (RVSM)

(a)

Prijevoznik jamči da su zrakoplovi kojima se upravlja u RVSM opremljeni:

1.

dvama nezavisnima sustavima za mjerenje visine;

2.

sustavom za upozoravanje na visinu leta;

3.

automatskim sustavom za kontrolu visine; i

4.

transponderom sekundarnog nadzornog radara (SSR) sa sustavom za dojavljivanje visine, koji se može priključiti na sustav za mjerenje visine u upotrebi, radi održavanja visine.

PODODJELJAK M

ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVA

OPS 1.875.

Općenito

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom, ako zrakoplov ne održava i ne pušta u uporabu organizacija koja se odobrava/prihvaća u skladu s Dijelom 145., osim predpoletnih pregleda koje ne mora nužno obavljati organizacija iz Dijela 145.

(b)

Zahtjevi za održavanje zrakoplova koji moraju biti u skladu sa zahtjevima za izdavanje potvrde prijevozniku iz OPS-a 1.180. navedeni su u Dijelu M.

PODODJELJAK N

LETAČKA POSADA

OPS 1.940.

Sastav letačke posade

(Vidjeti Dodatke 1. i 2. OPS-u 1.940.)

(a)

Prijevoznik jamči da:

1.

su i sastav letačke posade i broj članova letačke posade na određenim mjestima za posadu, u skladu s priručnikom o letenju zrakoplova (AFM) i to barem s minimumom koji je u njemu naveden;

2.

letačka posada uključuje dodatne članove letačke posade kada vrsta operacije to zahtijeva i nije brojčano manja od broja koji se navodi u operativnom priručniku;

3.

svi članovi letačke posade imaju odgovarajuću i važeću dozvolu, koju prihvaća nadležno tijelo, te da su odgovarajuće kvalificirani za izvođenje dužnosti koje su im dodijeljene;

4.

postupci prihvatljivi nadležnom tijelu utvrđeni su radi sprečavanja sastavljanja posade od neiskusnih članova letačke posade,;

5.

jedan pilot među letačkom posadom, kvalificiran za zapovjednika zrakoplova u skladu s važećim uvjetima za izdavanje dozvola za letačku posadu, imenuje se zapovjednikom i može delegirati izvođenje leta drugom, primjereno kvalificiranome pilotu; i

6.

kada se AFM-om traži operator sistemskih panela, letačka posada uključuje jednog člana posade koji ima dozvolu inženjera leta ili je primjereno kvalificiran član posade i prihvatljiv je nadležnom tijelu.

7.

kada koristi usluge članova letačke posade koji se samo-zapošljavaju i/ili rade kao vanjski suradnici ili na određeno, da se ispunjavaju uvjeti iz pododjeljka N. U vezi s tim, osobita se pažnja mora posvetiti ukupnom broju tipova zrakoplova ili varijanti na kojima član letačke posade može letjeti u svrhu komercijalnog zračnog prometa, koji ne smije prijeći zahtjeve navedene u OPS-u 1.980. i OPS-u 1.981., uključujući kada njegove/njezine usluge koristi drugi prijevoznik. Za članove posade koji za prijevoznika obavljaju dužnosti u svojstvu zapovjednika zrakoplova, potrebno je završiti početni tečaj za upravljanje resursima posade prijevoznika (CRM), prije početka linijskog letenja bez nadzora, osim ako je član posade prethodno završio početni tečaj za upravljanje resursima posade prijevoznika.

(b)

Minimalna letačka posada za operacije prema IFR-u ili noću. Za operacije prema IFR-u ili noću, prijevoznik jamči da:

1.

za sve turboelisne zrakoplove s najvećim dozvoljenim brojem putničkih sjedala od više od devet i za sve turbomlazne zrakoplove, minimalna letačka posada su dva pilota; ili

2.

ostalim zrakoplovima, osim onih iz točke (b) alineje 1., upravlja jedan pilot pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz Dodatka 2. OPS-u 1.940. Ako zahtjevi iz Dodatka 2. nisu ispunjeni, minimalna letačka posada uključuje dva pilota.

JAR – OPS 1.943.

Početni tečaj za upravljanje resursima posade prijevoznika (CRM)

(a)

Kada član letačke posade nije ranije završio početni tečaj za upravljanje resursima posade prijevoznika (CRM) (novi zaposlenici ili postojeće osoblje), prijevoznik osigurava da član letačke posade završi početni tečaj za CRM. Novi zaposlenici završavaju prijevoznikov tečaj za CRM tijekom prve godine od kada su počeli raditi za prijevoznika.

(b)

Ako član letačke posade nije ranije bio osposobljen za upravljanje ljudskim čimbenicima, potrebno je da prije početnog tečaja za upravljanje resursima posade prijevoznika ili u kombinaciji s tečajem za CRM, završi teoretski tečaj koji se temelji na programu ljudske izvedbe i ljudskih ograničenja za ATPL (vidjeti uvjete koji se primjenjuju na izdavanje dozvola za letačku posadu).

(c)

Početni tečaj za CRM održava najmanje jedan predavač za CRM, koji je prihvatljiv nadležnom tijelu i kojem mogu pomagati stručnjaci za određena područja.

(d)

Početni tečaj za CRM provodi se u skladu s detaljnim obrazovnim programom, koji je uključen u operativni priručnik.

OPS 1.945.

Osposobljavanje za drugi tip zrakoplova i provjeravanje

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.945.)

(a)

Prijevoznik jamči da:

1.

član letačke posade završava obuku za ovlaštenje za tip zrakoplova, koja ispunjava zahtjeve koji se primjenjuju na izdavanje dozvola letačkoj posadi kada prelazi s jednog tipa ili klase zrakoplova na drugi, za koje je potrebno ovlaštenje za novi tip ili klasu;

2.

član letačke posade završava obuku za osposobljavanje za drugi tip zrakoplova, prije početka linijskog letenja bez nadzora:

i.

kada prelazi na zrakoplov za koji je potrebno ovlaštenje za novi tip ili klasu; ili

ii.

kada mijenja prijevoznika;

3.

osposobljavanje za drugi tip zrakoplova izvodi primjereno kvalificirano osoblje u skladu s detaljnim obrazovnim programom koji je uključen u operativni priručnik. Prijevoznik jamči da je osoblje koje uključuje elemente CRM-a u osposobljavanje za drugi tip zrakoplova primjereno kvalificirano;

4.

opseg obuke koji se zahtijeva prijevoznikovim tečajem za osposobljavanje za drugi tip zrakoplova, određuje se nakon razmatranja ranije obuke člana letačke posade, kako je zabilježeno u evidenciji njegovog/njezinog osposobljavanja, koja se predviđa OPS-om 1.985.;

5.

minimalni standardi kvalifikacija i iskustva koji se traže od članova letačke posade prije nego što krenu na osposobljavanje za drugi tip zrakoplova, navedeni su u operativnom priručniku;

6.

svaki se član letačke posade podvrgava provjerama prema OPS-u 1.965. točki (b), i osposobljavanju i provjerama prema OPS-u 1.965. točki (d), prije početka linijskog letenja pod nadzorom;

7.

po završetku linijskog letenja pod nadzorom, obavlja se provjera u skladu s OPS-om 1.965. točkom (c);

8.

nakon što je član letačke posade započeo osposobljavanje za drugi tip zrakoplova pri prijevozniku, on ne obavlja letačke dužnosti na drugom tipu ili klasi dok se obuka ne završi ili prekine; i

9.

elementi obuke za CRM uključeni su u osposobljavanje za drugi tip zrakoplova.

(b)

U slučaju promjene tipa ili klase zrakoplova, provjera koja se traži OPS-om 1.965. točkom (b), može se kombinirati s provjerom osposobljenosti za ovlaštenje za tip ili klasu, u skladu s uvjetima koji se primjenjuju na izdavanje dozvola za letačku posadu.

(c)

Osposobljavanje za drugi tip zrakoplova koje organizira prijevoznik i obuka za ovlaštenje za tip ili klasu, koji su potrebni za izdavanje dozvola za letačku posadu, mogu se kombinirati.

OPS 1.950.

Obuka u pogledu razlika i upoznavanja

(a)

Prijevoznik jamči da član letačke posade završava:

1.

obuku u pogledu razlika koja zahtijeva dodatno znanje i osposobljavanje na odgovarajućem uređaju za osposobljavanje za taj zrakoplov:

i.

kada upravlja drugom varijantom zrakoplova istog tipa ili drugog tipa, ali iste klase na kojima trenutačno leti; ili

ii.

kada mijenja se oprema i/ili postupci na tipovima ili varijantama na kojima trenutačno leti;

2.

obuku u pogledu upoznavanja sa zrakoplovom, koja zahtijeva usvajanje dodatnog znanja:

i.

kada se upravlja drugim zrakoplovom istog tipa ili varijante; ili

ii.

kada mijenja se oprema i/ili postupci na tipovima ili varijantama na kojima trenutačno leti.

(b)

Prijevoznik u operativnom priručniku navodi kada se zahtijeva obuka u pogledu razlika i obuka u pogledu upoznavanja.

OPS 1.955.

Imenovanje zapovjednika

(a)

Prijevoznik za napredovanje od kopilota do zapovjednika i za pilote koji se zapošljavaju kao zapovjednici jamči sljedeće:

1.

u operativnom priručniku se navodi minimum iskustva koje prihvaća nadležno tijelo; i

2.

za operacije s višečlanom posadom, pilot završava odgovarajuću obuku za zapovjednika.

(b)

Obuka za zapovjednika koja se traži točkom (a) alinejom 2. mora se specificirati u operativnom priručniku i uključivati najmanje sljedeće:

1.

obuku na STD-u (uključujući obuku za linijski usmjereno letenje) i/ili letačku obuku;

2.

provjeru stručnosti zapovjednika, koju organizira prijevoznik;

3.

odgovornosti zapovjednika;

4.

osposobljavanje za linijsko letenje u svojstvu zapovjednika pod nadzorom. Za pilote koji su već kvalificirani na tom tipu zrakoplova zahtijeva se najmanje 10 sektora;

5.

obavljanje linijske provjere zapovjednika, kako se propisuje u OPS-u 1.965. točki (c) i kvalifikacije za poznavanje rute i aerodroma, kako se propisuje u OPS-u 1.975.; i

6.

elemente upravljanja resursima posade.

OPS 1.960.

Zapovjednici s komercijalnom pilotskom dozvolom

(a)

Prijevoznik jamči da:

1.

vlasnici komercijalne pilotske dozvole (CPL) ne upravljaju zrakoplovom, koji je u priručniku za letenje zrakoplova ovlašten za operacije s jednim pilotom u svojstvu zapovjednika, osim ako:

i.

kada izvodi operacije prijevoza putnika prema vizualnim pravilima za letenje (VFR) izvan radijusa od 50 nm od aerodroma polaska, pilot nema najmanje 500 sati ukupnog naleta na zrakoplovima ili važeće odobrenje za instrumentalno letenje; ili

ii.

kada upravlja tipom zrakoplova s više motora prema instrumentalnim pravilima letenja (IFR), pilot nema najmanje 700 sati ukupnog naleta na zrakoplovima, što uključuje 400 sati u svojstvu zapovjednika (u skladu s uvjetima koji vrijede za dozvole za letačku posadu), od kojih je 100 sati prema IFR-u, uključujući 40 sati leta na zrakoplovu s više motora. 400 sati u svojstvu zapovjednika mogu se zamijeniti satima leta u svojstvu kopilota, na temelju izračuna gdje dva sata leta u svojstvu kopilota odgovaraju jednom satu u svojstvu zapovjednika, pod uvjetom da su ti sati stečeni u okviru uspostavljenog sustava posade s više pilota, kakav se propisuje u operativnom priručniku;

2.

osim točke (a) alineje 1. podalineje ii., kada upravlja prema IFR-u kao jedini pilot, moraju biti ispunjeni uvjeti navedeni u Dodatku 2. OPS-u 1.940.; i

3.

u operacijama s posadama s više pilota, osim točke (a) alineje 1., a prije nego što počne upravljati zrakoplovom kao zapovjednik, pilot mora završiti obuku za zapovjednika propisanu u OPS-u 1.955. točki (a) alineji 2.

OPS 1.965.

Periodično osposobljavanje i provjeravanje

(Vidjeti Dodatke 1. i 2. OPS-u 1.965.)

(a)

Općenito. Prijevoznik jamči da:

1.

svaki član letačke posade polazi periodično osposobljavanje i provjeravanje i da je to osposobljavanje i provjeravanje u vezi s tipom ili varijantom zrakoplova na kojem član letačke posade leti;

2.

program periodične provjere i provjeravanja utvrđeni su u operativnom priručniku i odobrava ih nadležno tijelo;

3.

periodično osposobljavanje provodi sljedeće osoblje:

i.

zemaljska obuka i obnavljanje – osoblje kvalificirano na odgovarajući način;

ii.

obuka na zrakoplovu/STD-u – instruktor za tip (TRI), instruktor za klasu (CRI) ili u slučaju nastave na STD-u, instruktor na simulatoru letenja (SFI), pod uvjetom da TRI, CRI ili SFI ispunjavaju uvjete prijevoznika u vezi s iskustvom i znanjem koji moraju biti dovoljni da mogu podučavati navedeno u stavku (a) točki 1. alineji i. podalinejama A. i B. Dodatka 1. OPS-u 1.965.

iii.

obuka za uporabu opreme za slučaj nužde i sigurnosne opreme – osoblje kvalificirano na odgovarajući način; i

iv.

upravljanje resursima posade (CRM):

(A)

integracija elemenata CRM-a u sve faze periodičnog osposobljavanja – svo osoblje koje provodi periodično osposobljavanje. Prijevoznik jamči da je svo osoblje koje izvodi periodično osposobljavanje primjereno kvalificirano da integrira elemente CRM-a u ovo osposobljavanje;

(B)

modularni tečaj za CRM – najmanje jedan predavač koji je prihvatljiv nadležnom tijelu i kojem mogu pomoći stručnjaci glede posebnih područja.

4.

Periodično provjeravanje provodi sljedeće osoblje:

i.

provjere stručnosti koje organizira prijevoznik - ispitivač za tip (TRE), ispitivač za klasu (CRE) ili, ako se provjera obavlja na STD-u, TRE, CRE ili ispitivač na simulatoru letenja (SFI), koji su obučeni za koncepte CRM-a i provjeru vještina u CRM-u;

ii.

linijske provjere – primjereno kvalificirani zapovjednici zrakoplova koje imenuje prijevoznik i koji su prihvatljivi nadležnom tijelu;

iii.

provjeravanje opreme za nuždu i sigurnosne opreme – primjereno kvalificirano osoblje.

(b)

Provjera stručnosti koju organizira prijevoznik

1.

Prijevoznik jamči da:

i.

svaki član letačke posade prolazi provjere stručnosti koje organizira prijevoznik, radi dokazivanja njegove/njezine stručnosti u obavljanju normalnih, neuobičajenih postupaka i postupaka u slučaju nužde;

ii.

provjera se provodi bez vanjskih vizualnih oznaka kada se od člana letačke posade traži da leti po IFR-u; i

iii.

svaki član letačke posade prolazi provjere stručnosti koje organizira prijevoznik, kao dio uobičajenog dopunskog osposobljavanja letačke posade.

2.

Rok valjanosti provjere stručnosti koju organizira prijevoznik, iznosi šest kalendarskih mjeseci i ostatak mjeseca u kojem je izdana. Ako se izda tijekom zadnja tri kalendarska mjeseca valjanosti ranije provjere stručnosti koju organizira prijevoznik, rok valjanosti se produžava od dana izdavanja na 6 kalendarskih mjeseci od dana isteka te prethodne provjere stručnosti.

(c)

Linijska provjera. Prijevoznik osigurava da svaki član letačke posade prođe linijsku provjeru na zrakoplovu radi dokazivanja njegove/njezine stručnosti u obavljanju normalnih linijskih operacija koje su opisane u operativnom priručniku. Rok valjanosti linijske provjere je 12 kalendarskih mjeseci i ostatak mjeseca u kojem je izdana. Ako se izda tijekom zadnja tri kalendarska mjeseca valjanosti prethodne linijske provjere, rok valjanosti se produžava od dana izdavanja na 12 kalendarskih mjeseci od dana isteka te prethodne linijske provjere.

(d)

Osposobljavanje za i provjeravanje uporabe opreme za nuždu i sigurnosne opreme. Prijevoznik osigurava da svaki član letačke posade na mjestu prođe osposobljavanje za uporabu sve opreme za nuždu i sigurnosne opreme koja se prevozi te provjeru uporabe. Rok valjanosti provjeravanja uporabe opreme za nuždu i sigurnosne opreme iznosi 12 kalendarskih mjeseci i ostatak mjeseca u kojemu se izdaje. Ako se izda tijekom zadnja tri kalendarska mjeseca valjanosti prethodne provjere uporabe opreme za nuždu i sigurnosne opreme, rok valjanosti se produžava od dana izdavanja na 12 kalendarskih mjeseci od dana isteka te prethodne provjere uporabe opreme za nuždu i sigurnosne opreme.

(e)

CRM. Prijevoznik jamči:

1.

da su elementi CRM-a ugrađeni u sve odgovarajuće faze periodičnog osposobljavanja; i

2.

da svaki član letačke posade polazi posebni modularni tečaj za CRM. Sve važnije teme osposobljavanja za CRM obrađuju se u razdoblju ne dužem od tri godine.

(f)

Zemaljska obuka i obnavljanje. Prijevoznik jamči da svaki član letačke posade polazi zemaljsku obuku i obnavljanje barem svakih 12 kalendarskih mjeseci. Ako se osposobljavanje izvodi unutar tri kalendarska mjeseca prije isteka roka od 12 kalendarskih mjeseci, sljedeća se zemaljska obuka i obnavljanje moraju završiti u roku od 12 kalendarskih mjeseci od izvornog datuma isteka prethodne zemaljske obuke i obnavljanja.

(g)

Osposobljavanje na zrakoplovu/STD-u. Prijevoznik osigurava da svaki član letačke posade prođe osposobljavanje na zrakoplovu/STD-u barem svakih 12 kalendarskih mjeseci. Ako se osposobljavanje izvodi unutar tri kalendarska mjeseca prije isteka roka od 12 kalendarskih mjeseci, sljedeće osposobljavanje na zrakoplovu/STD-u mora se obaviti u roku od 12 kalendarskih mjeseci od izvornog datuma isteka prethodnog osposobljavanja na zrakoplovu/STD-u.

OPS 1.968.

Kvalifikacije pilota za upravljanje zrakoplovom s bilo kojeg pilotskog sjedala

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.968.)

(a)

Prijevoznik jamči:

1.

da je pilot koji se može rasporediti da upravlja zrakoplovom s bilo kojeg pilotskog sjedala, završio odgovarajuće osposobljavanje i provjeru; i

2.

da su programi osposobljavanja i provjere navedeni u operativnom priručniku i prihvatljivi nadležnom tijelu.

OPS 1.970.

Zadnje iskustvo

(a)

Prijevoznik jamči da:

1.

pilot se određuje za upravljanje zrakoplovom kao dio minimalno odobrene posade, bilo kao pilot koji upravlja ili pilot koji ne upravlja zrakoplovom, samo ako je on/ona izveo/la tri polijetanja i tri slijetanja u prethodnih 90 dana kao pilot koji upravlja zrakoplovom ili na simulatoru letenja istog tipa/klase; i

2.

pilot koji nema valjano ovlaštenje za instrumentalno letenje ne imenuje se za upravljanje zrakoplovom noću kao zapovjednik zrakoplova, ako on/ona nije izveo/la barem jedno noćno slijetanje u tijeku prethodnih 90 dana kao pilot koji upravlja zrakoplovom ili na simulatoru letenja istog tipa/klase.

(b)

Razdoblje od 90 dana propisano u točki (a) alinejama 1. i 2., može se produžiti najviše na 120 dana linijskog letenja pod nadzorom instruktora ili ispitivača za ovlaštenje za tip. Za razdoblje iznad 120 dana, zahtijeva se let za osposobljavanje ili uporaba simulatora leta ili tipa zrakoplova koji će se koristiti.

OPS 1.975.

Stručne kvalifikacije za rutu i aerodrom

(a)

Prijevoznik jamči da je pilot, prije nego što je imenovan zapovjednikom zrakoplova ili pilotom kojem zapovjednik zrakoplova može povjeriti upravljanje letom, stekao odgovarajuće znanje o ruti kojom će se letjeti i o aerodromima (uključujući alternativne) te o uređajima i postupcima koji će se koristiti.

(b)

Razdoblje valjanosti stručne kvalifikacije za rutu i aerodrom je 12 kalendarskih mjeseci i ostatak:

1.

mjeseca kvalifikacije; ili

2.

mjeseca posljednje operacije na ruti ili do aerodroma.

(c)

Stručna kvalifikacija za rutu i aerodrom ponovno se potvrđuje letenjem na ruti ili na aerodrom unutar roka valjanosti koji je propisan točkom b.

(d)

Ako se valjanost prethodne stručne kvalifikacije za rutu i aerodrom ponovno potvrđuje unutar tri posljednja kalendarska mjeseca, rok valjanosti se produžava od datuma obnavljanja na 12 kalendarskih mjeseci od datuma isteka te prethodne stručne kvalifikacije za rutu i aerodrom.

OPS 1.978.

Napredni program osposobljavanja

(a)

Razdoblja valjanosti iz OPS-a 1.965. i 1.970. mogu se produžiti ako je nadležno tijelo odobrilo napredni program osposobljavanja koji organizira prijevoznik.

(b)

Napredni program osposobljavanja mora sadržavati osposobljavanje i provjeravanje koje utvrđuje i održava stručnost koja nije manja od one koja se propisuje odredbama OPS-a 1.945., 1.965. i 1.970.

OPS 1.980.

Operacije na većem broju tipova ili varijanti

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.980.)

(a)

Prijevoznik jamči da član letačke posade ne leti na većem broju tipova ili varijanti, ako nije za to osposobljen.

(b)

Kada se razmatraju operacije na većem broju tipova ili varijanti, prijevoznik osigurava da razlike i/ili sličnosti dotičnih zrakoplova opravdavaju takve operacije, vodeći računa o sljedećem:

1.

razini tehnologije;

2.

operativnim postupcima;

3.

upravljačkim karakteristikama.

(c)

Prijevoznik jamči da član letačke posade koji leti na većem broju tipova ili varijanti, ispunjava sve uvjete koji su propisani u pododjeljku N za svaki tip ili varijantu, osim ako mu nadležno tijelo nije poklonilo povjerenje u vezi s ispunjavanjem uvjeta o osposobljavanju, provjeravanju i zadnjem iskustvu.

(d)

Za svaku operaciju na većem broju tipova ili varijanti prijevoznik navodi u operativnom priručniku primjerene postupke i/ili operativna ograničenja, koje odobrava nadležno tijelo i koji uključuju:

1.

najmanju razinu iskustva članova letačke posade;

2.

najmanju razinu iskustva na jednom tipu ili varijanti prije početka osposobljavanja za i letenja na drugome tipu ili varijanti;

3.

postupak kojim se letačka posada koja je kvalificirana za jedan tip ili varijantu, osposobljava i kvalificira za drugi tip ili varijantu;

4.

sve zahtjeve za zadnje iskustvo koji se primjenjuju za svaki tip ili varijantu.

OPS 1.981.

Upravljanje helikopterima i zrakoplovima

(a)

Kada član letačke posade upravlja i helikopterima i zrakoplovima:

1.

prijevoznik jamči da je upravljanje helikopterom i zrakoplovom ograničeno na jedan tip helikoptera odnosno zrakoplova.

2.

prijevoznik u operativnom priručniku navodi primjerene postupke i/ili operativna ograničenja koje odobrava nadležno tijelo.

OPS 1.985.

Evidencija o osposobljavanju

(a)

Prijevoznik:

1.

vodi evidenciju o svom osposobljavanju, provjerama i kvalifikacijama koje se propisuju u OPS-u 1.945., 1.955., 1.965., 1.968. i 1.975. koje prođe član letačke posade; i

2.

stavlja na raspolaganje evidenciju o svim tečajevima za osposobljavanje na drugom tipu zrakoplova, periodičnom osposobljavanju i provjerama, dotičnom članu letačke posade na zahtjev.

Dodatak 1. OPS-u 1.940.

Zamjena članova letačke posade tijekom leta

(a)

Člana letačke posade tijekom leta na njegovoj/njezinoj dužnosti može zamijeniti drugi primjereno kvalificirani član letačke posade.

(b)

Zamjena zapovjednika

1.

Zapovjednik može dodijeliti upravljanje letom:

i.

drugom kvalificiranom zapovjedniku; ili

ii.

samo na operacijama iznad FL 200, pilotu koji je kvalificiran u skladu s donjom točkom (c).

(c)

Minimalni uvjeti za pilota koji zamjenjuje zapovjednika:

1.

valjana dozvola za prometne pilote;

2.

osposobljavanje za drugi tip zrakoplova i provjeravanje (uključujući osposobljavanje za ovlaštenje za tip), kako se propisuje OPS-om 1.945.;

3.

cjelokupno periodično osposobljavanje i provjeravanje kako se propisuje u OPS-u 1.965. i u OPS-u 1.968.; i

4.

stručna kvalifikacija za rutu, kako se propisuje u OPS-u 1.975.

(d)

Zamjena kopilota

1.

Kopilota može zamijeniti:

i.

drugi primjereno kvalificirani pilot; ili

ii.

zamjenski kopilot za vrijeme krstarenja, koji je kvalificiran u skladu s točkom (e).

(e)

Minimalni uvjeti za zamjenskog kopilota za vrijeme krstarenja

1.

važeća profesionalna pilotska dozvola s ovlaštenjem za instrumentalno letenje;

2.

osposobljavanje za drugi tip zrakoplova i provjeravanje, uključujući osposobljavanje za ovlaštenje za tip, kako se propisuje OPS-om 1.945., osim uvjeta u vezi s osposobljavanjem za polijetanje i slijetanje;

3.

cjelokupno periodično osposobljavanje i provjeravanje kako se propisuje u OPS-u 1.965., osim uvjeta u vezi s osposobljavanjem za polijetanje i slijetanje; i

4.

zrakoplovom upravlja u ulozi kopilota za vrijeme krstarenja samo i ne ispod FL 200.

5.

Zadnje iskustvo kako se propisuje u OPS-u 1.970 nije potrebno. Pilot, međutim, obavlja osposobljavanje u vezi sa zadnjim iskustvom i obnavljanjem letačkih vještina na simulatoru letenja u razdobljima ne dužim od 90 dana. Obnavljanje se može kombinirati s osposobljavanjem koje se propisuje u OPS-u 1.965.

(f)

Zamjena operatera za sustav zrakoplova. Operatera za sustav zrakoplova može zamijeniti u toku leta član posade koji ima dozvolu inženjera leta ili član letačke posade s kvalifikacijom prihvatljivom nadležnom tijelu.

Dodatak 2. OPS-u 1.940.

Operacije s jednim pilotom prema IFR-u ili noću

(a)

Zrakoplovima iz OPS-a 1.940. stavka (b) točke 2. može upravljati jedan pilot prema IFR-u ili noću, kada su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

1.

prijevoznik u operativni priručnik unosi program osposobljavanja pilota za drugi tip zrakoplova i periodično osposobljavanje, koji uključuju dodatne uvjete za letove s jednim pilotom;

2.

postupci u pilotskoj kabini moraju uključivati posebno:

i.

upravljanje motorima i postupanje u slučaju nužde;

ii.

uporabu normalnih, neuobičajenih i kontrolnih lista za slučaj nužde;

iii.

komunikaciju s ATC-om;

iv.

postupke za odlazak i prilaženje;

v.

upravljanje automatskim pilotom; i

vi.

uporabu pojednostavljene dokumentacije tijekom leta;

3.

periodične provjere koje se zahtijevaju OPS-om 1.965., obavljaju se u ulozi jednog pilota, na tipu ili klasi zrakoplova u okružju koje je reprezentativno za operaciju (let);

4.

pilot ima najmanje 50 sati naleta na određenom tipu ili klasi zrakoplova prema IFR-u, od kojih 10 sati kao zapovjednik; i

5.

najmanje potrebno zadnje iskustvo koje mora imati pilot koji obavlja operacije u svojstvu jednog pilota prema IFR-u ili noću, mora se sastojati od pet IFR letova, uključujući tri instrumentalna prilaženja, koje je obavio tijekom prethodnih 90 dana na tipu ili klasi zrakoplova kao jedini pilot. Ovaj se uvjet može zamijeniti provjerom instrumentalnog prilaženja prema IFR-u na tipu ili klasi zrakoplova.

Dodatak 1. OPS-u 1.945.

Obuka za drugi tip koju organizira prijevoznik

(a)

Obuka za drugi tip koju organizira prijevoznik uključuje:

1.

zemaljsku obuku i provjeru uključujući sustave zrakoplova, normalne, neuobičajene postupke i postupke u slučaju nužde;

2.

obuku za uporabu opreme za slučaj nužde i sigurnosne opreme i provjeru koja se mora obaviti prije početka osposobljavanja na zrakoplovu;

3.

obuku na zrakoplovu/simulatoru letenja i provjeru; i

4.

linijsko letenje pod nadzorom i linijsku provjeru.

(b)

Osposobljavanje za drugi tip zrakoplova obavlja se redoslijedom iz točke (a).

(c)

Nakon završetka osposobljavanja za drugi tip zrakoplova bez sati naleta, pilot:

1.

započinje linijsko letenje pod nadzorom unutar 15 dana; i

2.

izvodi svoja početna četiri polijetanja i slijetanja na zrakoplovu pod nadzorom instruktora TRI (A), koji sjedi na pilotskom sjedalu.

(d)

U osposobljavanje za drugi tip zrakoplova uključeni su elementi upravljanja posadom, koje provodi primjereno kvalificirano osoblje.

(e)

Ako član letačke posade nije ranije završio osposobljavanje za novi tip zrakoplova koje organizira prijevoznik, prijevoznik osigurava da osim točke (a), član letačke posade pohađa opći tečaj prve pomoći i, po potrebi, obuku za postupke za pristajanje na vodi, koristeći opremu u vodi.

Dodatak 1. OPS-u 1.965.

Periodično osposobljavanje i provjeravanje – piloti

(a)

Periodično osposobljavanje. Periodično osposobljavanje uključuje:

1.

zemaljsku obuku i obnavljanje

i.

Program zemaljske obuke i obnavljanja uključuje:

(A)

sustave zrakoplova;

(B)

operativne postupke i uvjete, uključujući odleđivanje i sprečavanje zaleđivanja na tlu i onesposobljenost pilota; i

(C)

pregled nesreća/nezgoda i drugih događaja.

ii.

Znanje u vezi sa zemaljskom obukom i obnavljanjem, provjerava se upitnikom ili drugim odgovarajućim metodama.

2.

obuka u zrakoplovu/na STD-u

i.

Program obuke u zrakoplovu/na STD-u utvrđuje se tako da se svi glavni kvarovi sustava zrakoplova i povezani postupci uključe u prethodno trogodišnje razdoblje.

ii.

Kada se u zrakoplovu izvode manevri bez jednog motora, mora se simulirati kvar motora.

iii.

Obuka u zrakoplovu/na STD-u može se kombinirati s provjerom stručnosti koju obavlja prijevoznik.

3.

osposobljavanje za uporabu opreme za slučaj nužde i sigurnosne opreme

i.

Osposobljavanje za uporabu opreme za slučaj nužde i sigurnosne opreme može se kombinirati s provjerom uporabe opreme za slučaj nužde i sigurnosne opreme i obavlja se u zrakoplovu ili na odgovarajućem alternativnom uređaju za osposobljavanje.

ii.

Program osposobljavanja za uporabu opreme za slučaj nužde i sigurnosne opreme mora svake godine uključivati sljedeće:

(A)

stvarnu uporabu prsluka za spašavanje, ako su dio opreme zrakoplova;

(B)

stvarnu uporabu opreme za zaštitu disanja, ako je dio opreme zrakoplova;

(C)

stvarno rukovanje aparatima za gašenje požara;

(D)

upute o položaju i uporabu sve opreme za slučaj nužde i sigurnosne opreme koja se nalazi u zrakoplovu;

(E)

upute o položaju i uporabu svih vrsta izlaza; i

(F)

sigurnosne postupke.

iii.

Program osposobljavanja mora svake tri godine uključivati sljedeće:

(A)

stvarnu uporabu svih vrsta izlaza;

(B)

pokazivanje metode koja se koristi za rukovanje toboganom, ako je dio opreme;

(C)

stvarno gašenje požara korištenjem opreme kakva se nalazi u zrakoplovu ili gašenje simuliranog požara, osim što se za halonska sredstva za gašenje može koristiti alternativna metoda koju prihvaća nadležno tijelo;

(D)

učinak dima u zatvorenom prostoru i stvarna uporaba sve odgovarajuće opreme u simuliranom okružju punom dima;

(E)

stvarno rukovanje pirotehničkim sredstvima, stvarnim ili simuliranim, ako su dio opreme zrakoplova; i

(F)

pokazivanje uporabe čamaca za spašavanje, ako su dio opreme zrakoplova.

4.

osposobljavanje za upravljanje resursima posade

i.

Elementi CRM-a ugrađeni su u sve primjerene faze periodičnog osposobljavanja; i

ii.

mora se utvrditi posebni modularni program osposobljavanja za CRM, tako da se sve glavne teme osposobljavanja za CRM obuhvate u razdoblju ne dužem od tri godine, kako slijedi:

(A)

ljudska pogreška i pouzdanost, lanac pogrešaka, sprečavanje i otkrivanje grešaka;

(B)

sigurnosna kultura društva, SOP-ovi, organizacijski čimbenici;

(C)

stres, upravljanje stresom, zamor i budnost;

(D)

skupljanje i obrada podataka, svjesnost o situaciji, upravljanje radnim opterećenjem;

(E)

donošenje odluka;

(F)

komunikacija i usklađivanje u i izvan pilotske kabine;

(G)

vodstvo i ponašanje tima, sinergija;

(H)

automatizacija i filozofija korištenja automatizacije (ako je bitno za tip);

(I)

posebne razlike koje se odnose na tip;

(J)

proučavanje slučajeva;

(K)

posebna područja koja zahtijevaju dodatnu pažnju, koja se navode u programu za sprečavanje nesreća i za sigurnost leta (vidjeti OPS 1.037).

(b)

Periodično provjeravanje. Periodično provjeravanje obuhvaća:

1.

provjere stručnosti koje organizira prijevoznik

i.

Po potrebi, provjere stručnosti koje organizira prijevoznik uključuju sljedeće manevre:

(A)

prekinuto polijetanje, ako postoji simulator leta, u suprotnom samo vježbe dodira tla;

(B)

polijetanje s kvarom motora između V1 i V2 ili čim dozvole sigurnosni uvjeti;

(C)

precizno instrumentalno prilaženje do minimuma, s jednim motorom u kvaru u slučaju zrakoplova s više motora;

(D)

neprecizno prilaženje do minimuma;

(E)

neuspjelo instrumentalno prilaženje od minimuma, s jednim motorom u kvaru u slučaju zrakoplova s više motora; i

(F)

slijetanje s jednim motorom u kvaru. Za zrakoplove s jednim motorom zahtijeva se vježba prisilnog spuštanja.

ii.

Kada se u zrakoplovu izvode manevri bez jednog motora, mora se simulirati kvar motora.

iii.

Osim provjera koje su propisane u točki i. alinejama A do F, uvjeti kojima se određuje izdavanje dozvola letačkoj posadi, moraju se ispunjavati svakih 12 mjeseci i mogu se kombinirati s provjerama stručnosti koje organizira prijevoznik.

iv.

Za pilota koji leti samo prema VFR-u, mogu se izostaviti provjere koje su propisane u točki i. alinejama C do E, osim prilaženja i neuspjelog prilaženja u zrakoplovu s više motora i s kvarom jednog motora.

v.

Provjere stručnosti prijevoznika mora provoditi ispitivač za ovlaštenje za tip.

2.

provjere uporabe opreme za slučaj nužde i sigurnosne opreme. Provjeravaju se elementi koji su bili obuhvaćeni osposobljavanjem, koje se izvodi u skladu s točkom (a) alinejom 3.

3.

linijske provjere

i.

Linijske provjere moraju utvrditi sposobnost za izvođenje cjelokupne linijske operacije na zadovoljavajući način, uključujući postupke prije i poslije leta i uporabu predviđene opreme, kako je navedeno u operativnom priručniku.

ii.

Letačka posada ocjenjuje se u području vještina upravljanja resursima posade (CRM), u skladu s metodologijom koja je prihvatljiva nadležnom tijelu i objavljena u operativnom priručniku. Svrha takvih ocjenjivanja je:

(A)

prikupljanje povratnih informacija za cjelokupnu posadu i za individualne članove i određivanje ponovnog osposobljavanja; i

(B)

da se koriste radi poboljšanja sustava osposobljavanja za CRM.

iii.

Ako se pilotima dodjeljuju dužnosti pilota koji upravlja i pilota koji ne upravlja zrakoplovom, oni se moraju provjeriti na obje dužnosti.

iv.

Linijske se provjere moraju obaviti u zrakoplovu.

v.

Linijske provjere moraju izvoditi zapovjednici zrakoplova koje imenuje prijevoznik i koji su prihvatljivi nadležnom tijelu. Osoba koja izvodi linijsku provjeru, koja je opisana u OPS-u 1.965. točki (a) alineji 4. podalineji ii., mora biti osposobljena za koncept CRM-a i za procjenu vještina CRM-a i smještena je na sjedalu za promatrače, ako takvo postoji u zrakoplovu. U slučaju operacija na velikim udaljenostima na kojima sudjeluje dodatna operativna letačka posada, ta osoba može ispuniti ulogu zamjenskog pilota za vrijeme krstarenja i ne zauzima niti jedno pilotsko sjedalo tijekom polijetanja, odlaska, početnog krstarenja, spuštanja, prilaženja i slijetanja. Njegova/njezina procjena CRM-a isključivo se temelji na opažanju tijekom davanja početnih uputa, uputa za kabinu, uputa za pilotsku kabinu i onih faza u kojima on/ona zauzima sjedalo promatrača.

Dodatak 2. OPS-u 1.965.

Periodično osposobljavanje i provjeravanje – operater sustava zrakoplova

(a)

Periodično osposobljavanje i provjeravanje za operatere sustava zrakoplova mora ispunjavati zahtjeve za pilote i sve dodatne posebne dužnosti, osim onih elemenata koji se ne odnose na operatere sustava zrakoplova.

(b)

Periodično osposobljavanje i provjeravanje za operatere sustava zrakoplova održava se, kad god je to moguće, istodobno s periodičnim osposobljavanjem i provjerama pilota.

(c)

Linijsku provjeru obavlja zapovjednik kojeg imenuje prijevoznik i koji je prihvatljiv nadležnom tijelu, ili instruktor ili ispitivač za ovlaštenje za tip za operatere sustava zrakoplova.

Dodatak 1. OPS-u 1.968.

Kvalifikacije pilota da upravljaju zrakoplovom s bilo kojeg pilotskog sjedala

(a)

Zapovjednici čije dužnosti također zahtijevaju upravljanje s desnog sjedala i obavljanje dužnosti kopilota, ili zapovjednici koji moraju obavljati dužnosti u vezi s osposobljavanjem ili ispitivanjem s desnog sjedala, završavaju dodatno osposobljavanje i provjeravanje, kako se navodi u operativnom priručniku, istodobno s provjerama stručnosti prijevoznika koje se opisuju u OPS-u 1.965., točki (b). To dodatno osposobljavanje mora uključivati najmanje sljedeće:

1.

kvar motora tijekom polijetanja;

2.

prilaženje i neuspjelo prilaženje s jednim motorom u kvaru; i

3.

slijetanje s jednim motorom u kvaru.

(b)

Kada se u zrakoplovu izvode manevri bez jednog motora, mora se simulirati kvar motora.

(c)

Ako pilot upravlja s desnog sjedala, provjere koje su obvezne prema OPS-u za upravljanje s lijevog sjedala moraju biti valjane i obnovljene.

(d)

Pilot koji zamjenjuje zapovjednika, istodobno s provjerama stručnosti koje organizira prijevoznik, koje se propisuju OPS-om 1.965. točkom (b), mora pokazati uvježbanost glede ustaljenih postupaka i postupaka koji inače ne bi bili odgovornost zamjenskog pilota. Kada razlike između lijevog i desnog sjedala nisu značajne (na primjer zbog uporabe automatskog pilota), postupak se može obavljati s bilo kojeg sjedala.

(e)

Pilot koji nije zapovjednik zrakoplova i koji zauzima lijevo sjedalo, istodobno s provjerama prijevoznika koje se propisuju OPS-om 1.965. točkom (b), mora pokazati uvježbanost glede ustaljenih postupaka i postupaka, koji bi inače bili odgovornost zapovjednika zrakoplova u svojstvu pilota koji ne leti. Kada razlike između lijevog i desnog sjedala nisu značajne (na primjer zbog uporabe automatskog pilota), postupak se može obavljati s bilo kojeg sjedala.

Dodatak 1 OPS-u 1.980.

Operacije na većem broju tipova ili varijanti

(a)

Kada član letačke posade upravlja većim brojem klasa, tipova ili varijanti zrakoplova, koji se navode u skladu s uvjetima za dodjeljivanje dozvola za letačku posadu koji se primjenjuju, ali ne uz jedno ovlaštenje u dozvoli, prijevoznik mora ispuniti sljedeće zahtjeve:

1.

član letačke posade ne leti na više od:

i.

tri tipa ili varijante zrakoplova s klipnim motorom; ili

ii.

tri tipa ili varijante turboelisnih zrakoplova; ili

iii.

jednog tipa ili varijanta turboelisnog zrakoplova i jednog tipa ili varijanta klipnog zrakoplova; ili

iv.

jednog tipa ili varijanta turboelisnog zrakoplova i bilo kojeg zrakoplova u određenoj klasi.

2.

OPS 1.965. za svaki tip ili varijantu kojom upravlja, ako prijevoznik nije pokazao posebne postupke i/ili operativna ograničenja, koja su prihvatljiva nadležnom tijelu.

(b)

Ako član letačke posade upravlja većim brojem tipova ili varijanti zrakoplova s jednim ili više ovlaštenja u dozvoli, kako se određuje u skladu s uvjetima za izdavanje dozvola za letačku posadu (tip – više pilota), prijevoznik jamči da:

1.

najmanja letačka posada navedena u operativnom priručniku jednaka je za svaki tip ili varijantu kojom će se letjeti;

2.

član letačke posade ne leti na više od dva tipa ili varijante zrakoplova za koje je potrebno posebno ovlaštenje u dozvoli; i

3.

u jednom se trajanju letačke dužnosti leti samo zrakoplovima koji spadaju pod jedno ovlaštenje u dozvoli, osim ako prijevoznik nije utvrdio postupke radi osiguravanja odgovarajućeg vremena za pripremu.

Napomena: U slučajevima u kojima se radi o više ovlaštenja u dozvoli, vidjeti točke (c) i (d).

(c)

Kada član letačke posade upravlja većim brojem tipova ili varijanti zrakoplova koji se navode u skladu s uvjetima za izdavanje dozvole za letačku posadu (tip za jednog pilota i tip za više pilota), ali ne uz jedno ovlaštenje u dozvoli, prijevoznik mora ispuniti sljedeće:

1.

gornju točku (b) alineju 1., točku (b) alineju 2. i točku (b), alineju 3.;

2.

donju točku (d).

(d)

Kada član letačke posade upravlja većim brojem tipova ili varijanti zrakoplova koji su navedeni u skladu s uvjetima za izdavanje dozvole za letačku posadu (tip za više pilota), ali ne uz jedno ovlaštenje u dozvoli, prijevoznik mora ispuniti sljedeće:

1.

točku (b) alineju 1., točku (b) alineju 2. i točku (b) alineju 3.;

2.

prije iskorištavanja prednosti dvaju ovlaštenja u dozvoli:

i.

članovi letačke posade moraju obaviti dvije uzastopne provjere koje organizira prijevoznik i moraju imati 500 sati naleta na odgovarajućoj poziciji u posadi na letovima komercijalnog zračnog prometa pri istom prijevozniku;

ii.

u slučaju kada pilot pri jednom prijevozniku stekne iskustvo i koristi prednosti dvaju ovlaštenja u dozvoli, a tada se promiče u zapovjednika pri istom prijevozniku na jednom od tih tipova, obvezno je minimalno iskustvo u svojstvu zapovjednika od šest mjeseci i 300 sati naleta, a pilot mora obaviti dvije uzastopne provjere stručnosti prije nego što ponovo postane podoban za korištenje dvaju ovlaštenja u dozvoli.

3.

Prije početka osposobljavanja za drugi tip ili varijantu, članovi letačke posade moraju raditi tri mjeseca i odraditi 150 sati letenja na osnovnom zrakoplovu, što mora uključivati najmanje jednu provjeru stručnosti.

4.

Nakon završetka početne linijske provjere na novom tipu, potrebno je ostvariti 50 sati naleta ili 20 sektora isključivo na zrakoplovima s ovlaštenjem za novi tip.

5.

OPS 1.970. za svaki tip kojim se upravlja, osim ako je nadležno tijelo dalo suglasnost u skladu s točkom 7.

6.

U operativnom priručniku se mora navesti razdoblje unutar kojega se zahtijeva iskustvo u linijskom letenju na svakom tipu.

7.

Ako se traži odobrenje za smanjivanje uvjeta za osposobljavanje i provjeravanje i zadnje iskustvo između tipova zrakoplova, prijevoznik mora pokazati nadležnom tijelu koje se točke ne moraju ponavljati na svakom tipu ili varijanti zbog sličnosti

i.

OPS 1.965. stavak (b) zahtijeva dvije provjere prijevoznika svake godine. Kada se dodijeli odobrenje u skladu s točkom 7. za provjere stručnosti operatera radi izmjenjivanja na dva tipa, svaka provjera stručnosti operatera ponovo potvrđuje valjanost provjere stručnosti operatera za drugi tip. Ako razdoblje između provjera osposobljenosti za dozvolu ne prelazi ono propisano u uredbi koja se primjenjuje u području izdavanja dozvola za letačku posadu, relevantni su uvjeti za dodjeljivanje dozvola za letačku posadu zadovoljeni. Osim toga, u operativnom se priručniku mora navesti relevantno i odobreno periodično osposobljavanje.

ii.

OPS 1.965. stavak (c) zahtijeva jednu linijsku provjeru svake godine. Kada se dodijeli odobrenje u skladu s točkom 7. za linijske provjere radi izmjenjivanja na dva tipa, svaka linijska provjera ponovo potvrđuje valjanost linijske provjere za drugi tip.

iii.

Godišnje osposobljavanje i provjeravanje osposobljenosti za uporabu opreme za slučaj nužde i sigurnosne opreme mora uključivati sve uvjete za svaki tip.

8.

OPS 1.965. za svaki tip ili varijantu kojom se upravlja, osim ako nadležno tijelo nije izdalo odobrenje u skladu s točkom 7.

(e)

Kada član letačke posade upravlja kombinacijom tipova ili varijanti zrakoplova u skladu s uvjetima za dodjeljivanje dozvole za letačku posadu, (klasa-jedan pilot i tip – više pilota), prijevoznik mora pokazati da su posebni postupci i/ili operativna ograničenja odobrena u skladu s OPS-om 1.980. točkom (d).

PODODJELJAK O

KABINSKA POSADA

OPS 1.988.

Područje primjene

Prijevoznik jamči da svi članovi kabinske posade ispunjavaju uvjete ovog pododjeljka i sve druge sigurnosne uvjete, koji se primjenjuju na kabinsku posadu.

U smislu ove Uredbe, ‚član kabinske posade’ je bilo koji član posade, osim člana letačke posade, koji u interesu sigurnosti putnika obavlja dužnosti koje mu/joj dodjeljuje prijevoznik ili zapovjednik u kabini zrakoplova.

OPS 1.989.

Prepoznavanje

(a)

Prijevoznik jamči da svi članovi kabinske posade nose uniforme prijevoznika za kabinsku posadu i da su jasno prepoznatljivi putnicima kao članovi kabinske posade.

(b)

Ostalo osoblje, kao medicinsko osoblje, zaštitarsko osoblje, osoblje koje brine o djeci, pratnja, tehničko osoblje, animatori, prevoditelji koji obavljaju dužnosti u kabini, ne nose uniformu radi koje bi ih putnici mogli poistovjetiti s članovima kabinske posade, osim ako ne ispunjavaju uvjete ovog pododjeljka i sve ostale uvjete ove Uredbe, koji se primjenjuju.

OPS 1.990.

Broj i sastav kabinske posade

(a)

Prijevoznik ne smije upravljati zrakoplovom s najvećim odobrenim brojem putničkih sjedala od više od 19, kada prevozi jednog ili više putnika, ako u posadu u svrhu obavljanja dužnosti navedenih u operativnom priručniku u interesu sigurnosti putnika nije uključen barem jedan član kabinske posade.

(b)

Kada ispunjava točku (a), prijevoznik jamči da je najmanji broj kabinske posade veći od:

1.

jednog člana kabinske posade na svakih 50 ili frakciji od 50 putničkih sjedala, koja su ugrađena na istoj razini u zrakoplovu; ili

2.

broja kabinske posade koja je aktivno sudjelovala u kabini zrakoplova prilikom odgovarajuće vježbe evakuacije u slučaju nužde ili za koje se smatra da su sudjelovali u odgovarajućoj analizi, osim ako je najveći dozvoljeni broj putničkih sjedala manji od broja evakuiranih tijekom vježbe za najmanje 50 sjedala, broj kabinske posade može se umanjiti za jednog člana na svaku višestruku cjelinu od 50 sjedala pri čemu je najveći odobreni broj putničkih sjedala manji od odobrenog maksimalnog kapaciteta.

(c)

Nadležno tijelo može u izvanrednim okolnostima zahtijevati od prijevoznika da u posadu uključi dodatne članove kabinske posade.

(d)

U nepredvidivim okolnostima, zahtijevani najmanji broj kabinske posade može se smanjiti, pod uvjetom:

1.

da je broj putnika smanjen u skladu s postupcima koji su navedeni u operativnom priručniku; i

2.

da se nakon završetka leta predaje izvješće nadležnom tijelu.

(e)

Prijevoznik jamči da su ispunjeni zahtjevi pododjeljka O, kada koristi usluge članova kabinske posade koji su samozaposleni i/ili rade kao slobodnjaci ili na određeno vrijeme. S time u vezi, potrebno je posvetiti osobitu pažnju ukupnome broju tipova ili varijanti zrakoplova na kojima član kabinske posade može letjeti u svrhu komercijalnog zračnog prijevoza, koji ne smiju premašiti uvjete navedene u OPS-u 1.1030., uključujući kada njegove/njezine usluge koristi drugi prijevoznik.

OPS 1.995.

Minimalni uvjeti

Prijevoznik jamči da je svaki član kabinske posade:

(a)

star najmanje 18 godina;

(b)

prošao liječnički pregled ili procjenu u redovitim razdobljima, kako to zahtijeva nadležno tijelo, radi provjere zdravstvenog stanja za obavljanje njegovih/njezinih dužnosti;

(c)

uspješno završio početnu obuku u skladu s OPS-om 1.1005. i ima potvrdu o osposobljenosti za sigurnost;

(d)

završio odgovarajuću obuku za ovlaštenje za drugi tip i/ili razlike, koji obuhvaćaju najmanje predmete navedene u OPS-u 1.1010.;

(e)

pohađa periodično osposobljavanje u skladu s odredbama OPS-a 1.1015.;

(f)

sposoban za obavljanje svojih dužnosti u skladu s postupcima koji su navedeni u operativnom priručniku.

OPS 1.1000.

Voditelji kabinske posade

(a)

Prijevoznik imenuje voditelja kabinske posade uvijek kada postavlja više od jednog člana kabinske posade. Za operacije na kojima je postavljeno više od jednog člana kabinske posade, a potreban je samo jedan član kabinske posade, prijevoznik imenuje jednog člana kabinske posade koji odgovara zapovjedniku.

(b)

Voditelj kabinske posade odgovoran je zapovjedniku za obavljanje i usklađivanje normalnih postupaka i postup(a)ka u slučaju nužde, koji se navode u operativnom priručniku. Tijekom turbulencije, u nedostatku uputa letačke posade, voditelj kabinske posade ima pravo prekinuti dužnosti koje nisu u vezi sa sigurnošću i obavijestiti letačku posadu o razini turbulencije koja se osjeća i o potrebi uključivanja znaka za vezanje pojaseva. Nakon toga, kabinsko osoblje osigurava putničku kabinu i ostale prostore koji se koriste.

(c)

Kada se u skladu s OPS-om 1.990. zahtijeva više od jednog člana kabinske posade, prijevoznik neće imenovati osobu na mjesto voditelja kabinske posade ako ta osoba nema najmanje jednu godinu iskustva kao operativni član kabinske posade te je završio odgovarajuću obuku, koja obuhvaća najmanje sljedeće:

1.

upute prije polijetanja:

i.

djelovanje kao posada;

ii.

dodjela radnih mjesta i dužnosti kabinskoj posadi;

iii.

razmatranje određenog leta, uključujući tip zrakoplova, opremu, područje i vrstu operacije i kategorije putnika, s posebnom pozornošću usmjerenom ka invalidima, djeci i putnicima na nosilima; i

2.

suradnju s posadom:

i.

disciplina, odgovornosti i zapovjedni lanac;

ii.

važnost usklađivanja i komunikacije;

iii.

onesposobljenost pilota; i

3.

pregled prijevoznikovih i zakonskih uvjeta:

i.

upute u vezi sa sigurnošću putnika, pisane sigurnosne upute;

ii.

osiguravanje kuhinja;

iii.

smještanje ručne prtljage;

iv.

elektronska oprema;

v.

postupci pri punjenju goriva kada su putnici u zrakoplovu;

vi.

turbulencija;

vii.

dokumentacija; i

4.

ljudske čimbenike i upravljanje posadom; i

5.

izvješćivanje o nesrećama i nezgodama; i

6.

ograničenja trajanja letenja i radnog vremena i zahtjevi u vezi s odmorom.

(d)

Prijevoznik utvrđuje postupke za izbor drugog najprimjerenije kvalificiranog člana kabinske posade, koji djeluje kao voditelj kabinske posade u slučaju da imenovani voditelj kabinske posade postane nesposoban za djelovanje. Takvi postupci moraju biti prihvatljivi nadležnom tijelu te vode računa o radnom iskustvu članova kabinske posade.

(e)

Obuka za CRM: prijevoznik jamči da su svi važni elementi u Dodatku 2. OPS-u 1.1005./1.1010./1.1015. tablici 1. stupcu (a) uključeni u obuku i pokriveni do razine koja se zahtijeva stupcem (f), Osposobljavanja za voditelja kabinske posade.

OPS 1.1002.

Operacije s jednim članom kabinske posade

(a)

Prijevoznik jamči da svaki član kabinske posade koji nema prethodno usporedivo iskustvo, završava sljedeću obuku prije nego što počne raditi kao jedini član kabinske posade:

1.

obuku koja, osim one koja se zahtijeva u skladu s OPS-om 1.1005. i OPS-om 1.1010, osobiti naglasak pridaje djelovanju jedinog člana kabinske posade:

i.

odgovornost zapovjedniku za provođenje sigurnosnih postupaka i postupaka u slučaju nužde u kabini, koji su navedeni u operativnom priručniku;

ii.

važnost usklađivanja i komunikacije s letačkom posadom, postupanje s nediscipliniranim i nasilnim putnicima;

iii.

pregled prijevoznikovih i zakonskih zahtjeva;

iv.

dokumentacija;

v.

izvješćivanje o nesrećama i nezgodama;

vi.

ograničenja trajanja letenja i radnog vremena;

2.

letovi radi upoznavanja koji obuhvaćaju najmanje 20 sati i 15 sektora. Letovi radi upoznavanja provode se pod nadzorom člana kabinske posade s odgovarajućim iskustvom na tipu zrakoplova kojim će se letjeti.

(b)

Prijevoznik jamči da je, prije nego što se član kabinske posade postavi kao jedini član kabinske posade, taj član kabinske posade osposobljen da obavlja svoje dužnosti u skladu s postupcima koji su navedeni u operativnom priručniku. Primjerenost za operacije s jednim članom kabinske posade procjenjuje se prema kriterijima za izbor kabinske posade, zapošljavanje, obuku i provjeru stručnosti.

OPS 1.1005.

Početna sigurnosna obuka

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.1005.)

(a)

Prijevoznik jamči da je svaki član kabinske posade, prije nego što je krenuo na obuku za ovlaštenje za drugi tip, uspješno završio početnu sigurnosnu obuku, koja obuhvaća najmanje predmete navedene u Dodatku 1. OPS-u 1.1005.

(b)

Obrazovne tečajeve organizira, prema odluci nadležnog tijela te podložno njegovom odobrenju: ili

1.

prijevoznik

—

neposredno, ili

—

posredno putem organizacija za osposobljavanje koje djeluju u ime prijevoznika;

ili

2.

odobrena organizacija za osposobljavanje.

(c)

Program i struktura početnih obrazovnih tečajeva u skladu su s uvjetima koji se primjenjuju i podložni su prethodnom odobrenju nadležnog tijela.

(d)

Prema odluci nadležnog tijela, nadležno tijelo, prijevoznik ili odobrena organizacija za osposobljavanje koja organizira obrazovni tečaj, izdaju potvrdu o sigurnosnoj obuci za člana kabinske posade, nakon što je on/ona završio/la početnu sigurnosnu obuku i uspješno položio/la provjeru iz OPS-a 1.1025.

(e)

Kada nadležno tijelo ovlasti prijevoznika ili odobrenu obrazovnu organizaciju da izda potvrdu o sigurnosnoj obuci za člana kabinske posade, u takvoj se potvrdi jasno navodi upućivanje na odobrenje nadležnog tijela.

OPS 1.1010.

Obuka za novi tip zrakoplova i razlike

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.1010.)

(a)

Prijevoznik jamči da je svaki član kabinske posade završio odgovarajuću obuku za novi tip zrakoplova i razlike, u skladu s pravilima koja se primjenjuju i najmanje predmete koji su navedeni u Dodatku 1. OPS-u 1.1010. Tečaj se navodi u operativnom priručniku. Program i struktura tečaja podložna je prethodnom odobrenju nadležnog tijela.

1.

Obuka za novi tip zrakoplova: član kabinske posade mora završiti tečaj za novi tip zrakoplova prije:

i.

nego što ga prijevoznik prvi puta postavi da radi kao član kabinske posade; ili

ii.

nego što je postavljen da upravlja drugim tipom zrakoplova; i

2.

obuka u vezi s razlikama: član kabinske posade mora završiti tečaj u vezi s razlikama prije nego što počne raditi:

i.

na varijanti tipa zrakoplova na kojem trenutno leti; ili

ii.

s različitom sigurnosnom opremom, sigurnosnom opremom koja je drugačije smještena ili drugačijim normalnim postupcima i postupcima u slučaju nužde od onih na tipovima ili varijantama zrakoplova na kojima trenutno leti.

(b)

Prijevoznik određuje sadržaj tečaja za novi tip zrakoplova i razlike, vodeći računa o ranijoj obuci člana kabinske posade, koja je zabilježena u evidenciji o obuci člana kabinske posade, kako se zahtijeva OPS-om 1.1035.

(c)

Ne dovodeći u pitanje OPS 1.995. točku (c), određeni dijelovi početne obuke (OPS 1.1005.) i obuke za novi tip i razlike (OPS 1.1010.) mogu se kombinirati.

(d)

Prijevoznik jamči da:

1.

obuka za novi tip zrakoplova provodi se strukturirano i na realan način, u skladu s Dodatkom 1. OPS-u 1.1010.;

2.

obuka u vezi s razlikama provodi se strukturirano; i

3.

obuka za novi tip zrakoplova, a ako je potrebno i za razlike, uključuje uporabu sve sigurnosne opreme i svih normalnih postupaka i postupaka u slučaju nužde, koji se primjenjuju na tip ili varijantu zrakoplova i uključuje obuku i praksu ili na primjerenom uređaju za osposobljavanje ili na stvarnome zrakoplovu.

(e)

Prijevoznik jamči da svaki član kabinske posade, prije nego što se prvi put rasporedi na dužnost, završava prijevoznikovu obuku za CRM i posebnu obuku za CRM za tip zrakoplova, u skladu s Dodatkom 1. OPS-u 1.1010. točkom (j). Kabinska posada koja već radi pri prijevozniku u svojstvu članova kabinske posade, a koja nije ranije završila prijevoznikovu obuku za CRM, završava tu obuku do vremena kada se zahtijeva sljedeće periodično osposobljavanje i provjeravanje, u skladu s Dodatkom 1. OPS-u 1.1010. točkom (j), uključujući po potrebi, posebnu obuku za CRM za tip zrakoplova.

OPS 1.1012.

Upoznavanje

Prijevoznik jamči da, nakon završetka obuke za novi tip zrakoplova, svaki član kabinske posade završava upoznavanje prije nego što počne raditi kao jedan od minimalnog broja kabinske posade, kako se zahtijeva OPS-om 1.990.

OPS 1.1015.

Periodično osposobljavanje

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.1015.)

(a)

Prijevoznik osigurava da svaki član kabinske posade polazi periodično osposobljavanje, koje pokriva radnje koje se svakom članu kabinske posade dodjeljuju pri normalnim postupcima i postupcima u slučaju nužde i uobičajenim postupcima koji se odnose na tip(ove) i/ili varijantu(e) zrakoplova na kojem lete, u skladu s Dodatkom 1. OPS-u 1.1015.

(b)

Prijevoznik jamči da program periodičnog osposobljavanja, koje odobrava nadležno tijelo, uključuje teorijske i praktične upute, zajedno s pojedinačnom praksom, kako se propisuje u Dodatku 1. OPS-a 1.1015.

(c)

Razdoblje valjanosti periodičnog osposobljavanja i povezanog provjeravanja koje se zahtijeva OPS-om 1.1025., iznosi 12 kalendarskih mjeseci i ostatak mjeseca u kojemu se izdaje. Ako se izdaje u zadnja tri kalendarska mjeseca valjanosti prethodne provjere, razdoblje valjanosti se produžava od datuma izdavanja na 12 kalendarskih mjeseci od datuma isteka te prethodne provjere.

OPS 1.1020.

Obuka za obnavljanje

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.1020.)

(a)

Prijevoznik jamči da svaki član kabinske posade koji nije bio na letačkoj dužnosti duže od šest mjeseci, a ostaje unutar razdoblja prethodnog provjeravanja, koje se zahtijeva OPS-om 1.1025. točkom (b) alinejom 3., završava obuku za obnavljanje koja je navedena u operativnom priručniku, kako se propisuje Dodatkom 1. OPS-u 1.1020.

(b)

Prijevoznik jamči da, ako je član kabinske posade obavljao letačke dužnosti, ali nije u proteklih šest mjeseci obavljao dužnosti na tipu zrakoplova kao član kabinske posade, kako se zahtijeva OPS-om 1.990. točkom (b), prije preuzimanja dužnosti na tom tipu, član kabinske posade ili:

1.

završava obuku za obnavljanje na tom tipu; ili

2.

leti dva sektora ponovnog upoznavanja na tom tipu, na komercijalnim letovima.

OPS 1.1025.

Provjeravanje

(a)

Po izboru nadležnog tijela, nadležno tijelo, prijevoznik ili odobrena obrazovna organizacija koja organizira obrazovni tečaj, jamče da tijekom ili nakon završetka obuke koja se zahtijeva OPS-om 1.1005., 1.1010., 1.1015. i 1.1020., svaki član letačke posade pohađa provjeru koja obuhvaća gradivo iz osposobljavanja, radi potvrđivanja njegove/njezine stručnosti u obavljanju normalnih dužnosti i sigurnosnih dužnosti u slučaju nužde.

Po izboru nadležnog tijela, nadležno tijelo, prijevoznik ili odobrena obrazovna organizacija koja organizira obrazovni tečaj, jamče da je osoblje, koje obavlja tu provjeru, primjereno kvalificirano.

(b)

Prijevoznik jamči da svaki član kabinske posade prolazi sljedeće provjere:

1.

za početnu sigurnosnu obuku. Točke navedene u Dodatku 1. OPS-u 1.1005.;

2.

za osposobljavanje za drugi tip zrakoplova i razlike. Točke navedene u Dodatku 1. OPS-u 1.1010.;

3.

za periodično osposobljavanje. Točke navedene u Dodatku 1. OPS-u 1.1015., po potrebi; i

4.

za obuku za obnavljanje. Točke navedene u Dodatku 1. OPS-u 1.1020.

OPS 1.1030.

Operacije na većem broju tipova ili varijanti

(a)

Prijevoznik jamči da svaki član kabinske posade ne leti na više od tri tipa zrakoplova, osim što, uz odobrenje nadležnog tijela, član kabinske posade može letjeti na četiri tipa zrakoplova, pod uvjetom da su za najmanje dva tipa:

1.

normalni postupci i postupci u slučaju nužde, koji nisu posebni za tip, jednaki; i

2.

sigurnosna oprema i normalni postupci i postupci u slučaju nužde, posebni za tip, slični.

(b)

U smislu točke (a), varijante tipa zrakoplova smatraju se različitim tipovima, ako nisu slični u sljedećim značajkama:

1.

uporabi izlaza za nuždu;

2.

smještaju i tipu prijenosne sigurnosne opreme; i

3.

postupcima u nuždi, posebnim za tip.

OPS 1.1035.

Evidencija o osposobljavanju

Prijevoznik:

1.

vodi evidenciju o cjelokupnom osposobljavanju i provjeravanju kako se zahtijeva OPS-om 1.1005., 1.1010., 1.1015., 1.1020. i 1.1025.; i

2.

čuva kopiju potvrde o sigurnosnoj obuci; i

3.

dopunjava evidenciju o osposobljavanju i evidenciju o liječničkim pregledima ili procjenama, gdje se u slučaju evidencije o osposobljavanju navode datumi i sadržaj završenog osposobljavanja za drugi tip, razlike i periodično osposobljavanje; i

4.

stavlja evidenciju o cjelokupnom početnom osposobljavanju, osposobljavanju za drugi tip i periodičnom osposobljavanju i provjerama, na raspolaganje dotičnom članu kabinske posade, na njegov zahtjev.

Dodatak 1. OPS-u 1.1005.

Početna sigurnosna obuka

Predmeti koji minimalno moraju biti obuhvaćeni tečajem početne sigurnosne obuke iz OPS-a 1.1005., su:

(a)

osposobljavanje za slučaj požara i dima:

1.

naglasak na odgovornosti kabinske posade da bez odlaganja poduzme mjere u slučajevima nužde koji uključuju požar i dim i, osobito, naglasak na važnosti pronalaženja stvarnog izvora požara;

2.

važnost obavješćivanja letačke posade bez odlaganja, kao i posebne mjere koje su potrebne radi usklađivanja i pomoći kada se otkrije vatra ili dim;

3.

potreba za čestim provjerama područja koja su potencijalno rizična glede požara, uključujući zahode i pripadajuće detektore dima;

4.

klasifikacija požara i odgovarajuće vrste sredstava za gašenje požara i postupci za gašenje određene vrste požara, tehnike primjene sredstava za gašenje požara, posljedice pogrešne uporabe i uporabe u zatvorenom prostoru; i

5.

opći postupci službi za slučajeve nužde na zemlji, koje su smještene aerodromima;

(b)

obuka za preživljavanje u vodi:

Stvarna podjela i uporaba osobne opreme za plutanje u vodi. Prije prvog leta na zrakoplovu koji je opremljen splavima za spašavanje ili drugom sličnom opremom, mora se obaviti osposobljavanje u vezi s uporabom te opreme, kao i stvarna vježba u vodi;

(c)

osposobljavanje za preživljavanje:

osposobljavanje za preživljavanje prilagođeno je područjima leta (npr. polarno, pustinja, prašuma ili more);

(d)

medicinski aspekti i prva pomoć:

1.

upute u vezi s prvom pomoći i uporabom pribora za prvu pomoć;

2.

prva pomoć u vezi s osposobljavanjem za preživljavanje i odgovarajućom higijenom; i

3.

psihološki učinci letenja s posebnim naglaskom na hipoksiju;

(e)

postupanje s putnicima:

1.

savjeti za prepoznavanje i postupanje s putnicima koji su pod utjecaj alkohola ili su pod utjecajem droga ili su agresivni;

2.

metode koje se koriste za motivaciju putnika i kontrolu gužve, potrebne za brzu evakuaciju zrakoplova;

3.

propisi koji se odnose na sigurno smještanje ručne prtljage (uključujući predmete za uslugu u kabini) i rizik da ona postane opasna za putnike u kabini ili na drugi način smeta ili oštećuje opremu za slučaj nužde ili izlaze u zrakoplovu;

4.

važnost pravilnog rasporeda sjedenja u vezi s masom i ravnotežom zrakoplova. Poseban se naglasak stavlja na raspored sjedenja invalida i na potrebu da se blizu izlaza koji nisu pod nadzorom smjeste putnici koji su u fizičkoj snazi;

5.

dužnosti koje se preuzimaju u slučaju turbulencije, uključujući osiguranje kabine;

6.

mjere opreza koje se poduzimaju kada se u kabini prevoze žive životinje;

7.

obuka za postupanje s opasnim teretom, uključujući odredbe pododjeljka R;

8.

sigurnosni postupci, uključujući odredbe pododjeljka S;

(f)

komunikacija:

tijekom obuke, naglasak se stavlja na važnost učinkovite komunikacije između kabinske posade i letačke posade, uključujući tehniku, uobičajeni jezik i terminologiju;

(g)

disciplina i odgovornosti:

1.

važnost obavljanja dužnosti kabinske posade u skladu s operativnim priručnikom;

2.

održavanje stručnosti i sposobnosti za rad člana kabinske posade, s posebnim osvrtom na ograničenja trajanja letenja i trajanja letačke dužnosti i uvjete za odmor;

3.

poznavanje propisa zračnog prometa koji se odnose na kabinsku posadu i ulogu uprave za civilno zrakoplovstvo;

4.

opće poznavanje važnog zrakoplovnog nazivlja, teorije letenja, raspodjele putnika, meteorologije i područja leta;

5.

upute prije leta kabinskoj posadi i pružanje potrebnih sigurnosnih podataka u vezi s njihovim posebnim dužnostima;

6.

važnost dopunjavanja relevantnih dokumenata i priručnika u skladu s izmjenama koje uvede prijevoznik;

7.

važnost prepoznavanja trenutka kada članovi kabinske posade imaju ovlast i odgovornost da započnu evakuaciju ili druge postupke u slučaju nužde; i

8.

važnost sigurnosnih dužnosti i odgovornosti i potrebe za promptnom i učinkovitom reakcijom na slučajeve nužde;

(h)

upravljanje resursima posade:

1.

uvodni tečaj za CRM:

i.

član kabinske posade završava uvodni tečaj za CRM prije nego što se rasporedi da leti kao član kabinske posade. Kabinska posada koja već radi u svojstvu članova kabinske posade u komercijalnom zračnom prometu i koja nije ranije završila uvodni tečaj, završava uvodni tečaj za CRM do vremena kada se zahtijeva sljedeće periodično osposobljavanje i/ili provjeravanje;

ii.

elementi obuke u Dodatku 2. OPS-u 1.1005/1.1010/1/1.1015. tablici 1. stupcu (a), obuhvaćeni su do razine koja se traži stupcem (b), Uvodni tečaja za CRM.

iii.

uvodni tečaj za CRM izvodi najmanje jedan instruktor kabinske posade za CRM.

Dodatak 1. OPS-u 1.1010.

Osposobljavanje za drugi tip i razlike zrakoplova

(a)

Općenito

Prijevoznik jamči da:

1.

osposobljavanje za drugi tip i razlike zrakoplova obavlja primjereno kvalificirano osoblje; i

2.

tijekom osposobljavanja za drugi tip i razlike zrakoplova, podučava se o smještaju, uklanjanju i uporabi sve sigurnosne opreme i opreme za preživljavanje koja se nalazi u zrakoplovu, kao i o svim normalnim postupcima i postupcima u slučaju nužde koji se odnose na tip zrakoplova, varijantu i izvedbu zrakoplova kojim će se letjeti.

(b)

Osposobljavanje za slučaj požara i dima

Prijevoznik jamči da:

1.

svaki član kabinske posade dobiva stvarnu i praktičnu obuku za korištenje sve opreme za gašenje požara, uključujući zaštitnu odjeću kakva se nalazi u zrakoplovu. Ta obuka mora uključivati:

i.

gašenje požara karakterističnog za unutrašnjost zrakoplova, osim što se, u slučaju halonskih aparata za gašenje požara, može koristiti alternativno sredstvo za gašenje požara; i

ii.

namještanje i uporaba zaštitne opreme za disanje u zatvorenom prostoru u kojem se simulira napunjenost dimom.

(c)

Rukovanje vratima i izlazima

Prijevoznik jamči da:

1.

svaki član kabinske posade rukuje i doista otvara sve normalne izlaze i izlaze za nuždu za evakuaciju putnika u zrakoplovu ili na odgovarajućem uređaju za osposobljavanje; i

2.

pokazuje se rukovanje svim drugim izlazima, kao što su prozori u pilotskoj kabini.

(d)

Obuka za evakuaciju toboganima

Prijevoznik jamči da:

1.

se svaki član kabinske posade spušta po toboganu s visine koja predstavlja visinu praga glavne putničke kabine zrakoplova;

2.

tobogan je pričvršćen za zrakoplov ili odgovarajući uređaj za osposobljavanje; i

3.

sljedeće se spuštanje obavlja kada se član kabinske posade kvalificira na tipu zrakoplova na kojem je visina praga glavne putničke kabine bitno različita od bilo kojeg tipa zrakoplova na kojem je ranije letio.

(e)

Postupci za evakuaciju i ostale situacije u nuždi

Prijevoznik jamči da:

1.

osposobljavanje za hitnu evakuaciju uključuje prepoznavanje planirane ili neplanirane evakuacije na zemlji ili vodi. Ovo osposobljavanje mora uključivati prepoznavanje trenutka kada su izlazi neupotrebljivi ili kada je oprema za evakuaciju beskorisna; i

2.

svaki član kabinske posade osposobljen je za poduzimanje mjera u vezi sa sljedećim:

i.

požarom na letu, s osobitim naglaskom na prepoznavanju stvarnog izvora požara;

ii.

jakom turbulencijom;

iii.

iznenadnim padom tlaka, uključujući namještanje prijenosne opreme za kisik za svakog člana kabinske posade; i

iv.

ostalim slučajevima nužde tijekom leta.

(f)

Kontrola većih skupina ljudi

Prijevoznik jamči osposobljavanje glede praktičnih aspekata kontrole večih skupina ljdi u raznim situacijama u nuždi, koji se primjenjuju ovisno o tipu zrakoplova.

(g)

Onesposobljenost pilota

Prijevoznik jamči, osim ako se najmanja letačka posada sastoji od više od dva člana, da je svaki član kabinske posade osposobljen za postupke u slučaju onesposobljenosti člana letačke posade i za rukovanje mehanizmima sjedala i pojaseva. Osposobljavanje za uporabu sustava za kisik za članove letačke posade i za uporabu kontrolnih lista za članove letačke posade, ako se tako traži SOP-om prijevoznika, provodi se praktičnom vježbom.

(h)

Sigurnosna oprema

Prijevoznik jamči da svaki član kabinske posade dobiva realnu obuku i vježbu u vezi sa smještajem i uporabom sigurnosne opreme, uključujući sljedeće:

1.

tobogane, a kada tobogani u zrakoplovu nisu samostojeći, uporabu pripadajuće užadi;

2.

splavi za spašavanje i tobogan-splav, uključujući opremu koja je pričvršćena za i/ili se nalazi u splavi;

3.

prsluke za spašavanje, dječje prsluke za spašavanje i plutajuće dječje krevetiće;

4.

sustav za kisik koji automatski ispada;

5.

kisik za prvu pomoć;

6.

aparate za gašenje požara;

7.

protupožarnu sjekiru ili polugu za slučaj požara;

8.

svjetla za slučaj nužde uključujući baterije;

9.

opremu za komunikaciju, uključujući megafone;

10.

pakete za preživljavanje, uključujući njihov sadržaj;

11.

pirotehnička sredstva (prave ili slične naprave);

12.

pribor za prvu pomoć, njegov sadržaj i opremu za hitne medicinske slučajeve; i

13.

ostalu opremu ili sustave za sigurnost u kabini, po potrebi.

(i)

Davanje uputa putnicima/prikaz sigurnosnih mjera

Prijevoznik osigurava osposobljavanje za pripremu putnika za normalne situacije i situacije u slučaju nužde u skladu s OPS-om 1.285.

(j)

Upravljanje resursima posade. Prijevoznik jamči da:

1.

svaki član kabinske posade završava obuku prijevoznika za CRM, koja obuhvaća elemente obuke iz Dodatka 2. OPS-u 1.1005/1.1010/1.1015. tablice 1. stupca (a) do razine koja se zahtijeva stupcem (c) prije pohađanja sljedeće obuke za CRM koja je posebna za tip zrakoplova i/ili periodičnog osposobljavanja za CRM;

2.

kada član kabinske posade pohađa obuku za novi tip zrakoplova na drugom tipu zrakoplova, elementi obuke u Dodatku 2. OPS-u 1.1005/1.1010/1.1015. tablici 1. stupcu (a) obuhvaćeni su do razine koja se zahtijeva stupcem (d), Obuka za CRM za poseban tip zrakoplova;

3.

obuku za CRM prijevoznika i CRM za poseban tip zrakoplova provodi najmanje jedan instruktor kabinske posade za CRM.

Dodatak 1 OPS-u 1.1015.

Periodično osposobljavanje

(a)

Prijevoznik jamči da periodično osposobljavanje obavljaju primjereno kvalificirane osobe.

(b)

Prijevoznik jamči da program praktične obuke svakih 12 kalendarskih mjeseci uključuje sljedeće:

1.

postupke u slučaju nužde, uključujući onesposobljenost pilota;

2.

postupke za evakuaciju uključujući tehnike kontrole gužve;

3.

praktične vježbe svakog člana kabinske posade za otvaranje normalnih izlaza i izlaza za nuždu za evakuaciju putnika;

4.

smještaj i rukovanje opremom za slučaj nužde, uključujući sustave za kisik, te namještanje prsluka za spašavanje, prijenosnog kisika i zaštitne opreme za disanje (PBE), koje izvode svi članovi kabinske posade;

5.

prvu pomoć i sadržaj pribora za prvu pomoć;

6.

smještaj predmeta u kabini;

7.

sigurnosne postupke;

8.

pregled nezgoda i nesreća; i

9.

upravljanje resursima posade. Prijevoznik jamči da obuka za CRM ispunjava sljedeće zahtjeve:

i.

elementi obuke iz Dodatka 2. OPS-u 1.1005/1.1010/1/1.1015. tablice 1. stupca (a) obuhvaćeni su u trogodišnjem ciklusu do razine koja se zahtijeva stupcem (e). Godišnje periodično osposobljavanje za CRM;

ii.

određivanje i primjenu ovog nastavnog programa vodi instruktor kabinske posade za CRM;

iii.

ako se obuka za CRM izvodi kao samostalni modul, izvodi je najmanje jedan instruktor kabinske posade za CRM.

(c)

Prijevoznik jamči da, u razdobljima ne dužima od tri godine, periodično osposobljavanje također uključuje:

1.

rukovanje i stvarno otvaranje svih normalnih izlaza i izlaza za nuždu za evakuaciju putnika u zrakoplovu ili sličnom uređaju za osposobljavanje;

2.

pokazivanje rukovanja svim ostalim izlazima;

3.

stvarnu i praktičnu obuku glede uporabe sve opreme za gašenje požara, uključujući zaštitnu odjeću, sličnu onoj koja se nalazi u zrakoplovu;

Ova obuka mora uključivati:

i.

gašenje požara svojstvenog unutrašnjosti zrakoplova, osim što se u slučaju halonskih sredstava za gašenje, može koristiti drugo sredstvo za gašenje požara; i

ii.

svaki član kabinske posade mora namjestiti i koristiti zaštitnu opremu za disanje u zatvorenom prostoru u kojemu se simulira zadimljenost;

4.

uporaba pirotehničkih sredstava (prave ili slične naprave); i

5.

prikaz uporabe splavi za spašavanje ili tobogana za spašavanje, ako postoje u zrakoplovu.

6.

Prijevoznik jamči, osim ako se najmanja letačka posada sastoji od više od dva člana, da je svaki član kabinske posade osposobljen za postupke u slučaju onesposobljenosti člana letačke posade i za rukovanje mehanizmima sjedala i pojaseva. Osposobljavanje za uporabu sustava za kisik za članove letačke posade i za uporabu kontrolnih lista članova letačke posade, ako se tako traži SOP-om prijevoznika, provodi se praktičnom vježbom.

(d)

Prijevoznik jamči da su svi odgovarajući zahtjevi Dodatka III. OPS-u 1. uključeni u osposobljavanje članova kabinske posade.

Dodatak 1. OPS-u 1.1020.

Obuka za obnavljanje

Prijevoznik jamči da obuku za obnavljanje izvode primjereno kvalificirane osobe i da obuka, za svakog člana kabinske posade, uključuje najmanje sljedeće:

1.

postupke za slučaj nužde, uključujući onesposobljenost pilota;

2.

postupke za evakuaciju uključujući tehnike kontrole gužve;

3.

rukovanje i stvarno otvaranje svih normalnih izlaza i izlaza za nuždu za evakuaciju putnika u zrakoplovu ili na sličnom uređaju za osposobljavanje;

4.

prikaz rukovanja svim ostalim izlazima, uključujući prozore na pilotskoj kabini; i

5.

smještaj i rukovanje opremom za slučaj nužde, uključujući sustave za kisik i namještanje prsluka za spašavanje, prijenosnog kisika i zaštitne opreme za disanje.

Dodatak 2. OPS-u 1.1005/1.1010/1.1015

Obuka

1.

Program obuke za CRM, zajedno s metodologijom i nazivljem za CRM, uključeni su u operativni priručnik.

2.

Tablica 1. pokazuje koji elementi CRM-a moraju biti uključeni u svaku vrstu obuke.

Tablica 1.

Obuka za CRM

Elementi obuke

Uvodni tečaj za CRM

Obuka prijevoznika za CRM

CRM za posebni tip zrakoplova

Godišnje periodično osposobljavanje za CRM

Tečaj za voditelja kabinske posade

(a)

(b)

(c)

(d)

(e)

(f)

Opća načela

Ljudski čimbenici u zrakoplovstvu

Detaljno

Nije potrebno

Nije potrebno

Pregled

 

Opće upute o načelima i ciljevima CRM-a

 

 

Nije potrebno

 

 

Ljudska izvedba i ograničenja

 

 

 

 

 

Iz perspektive pojedinačnog člana kabinske posade

Poznavanje osobnosti, ljudske pogreške i pouzdanosti, stavova i ponašanja, samoprocjena

 

 

 

 

 

Stres i upravljanje stresom

 

 

 

 

 

Umor i budnost

Detaljno

Nije potrebno

Nije potrebno

Pregled

(trogodišnji ciklus)

Nije potrebno

Odlučnost

Prepoznavanje situacije, dobivanje i obrada podataka

 

 

 

 

 

Iz perspektive cjelokupne posade zrakoplova

Sprečavanje i otkrivanje grešaka

 

 

 

 

 

Zajedničko prepoznavanje situacije, dobivanje i obrada podataka

 

 

 

Pregled

 

Upravljanje radnim opterećenjem

 

 

 

(trogodišnji ciklus)

 

Učinkovita komunikacija i usklađivanje između svih članova posade uključujući letačku posadu, kao i neiskusne članove kabinske posade, kulturološke razlike

Nije potrebno

Detaljno

Važno za tip(ove)

 

Utvrđivanje (važno za voditelje kabinske posade)

Vodstvo, suradnja, sinergija, donošenje odluka, raspoređivanje dužnosti

 

 

 

 

 

Pojedinačne i skupne odgovornosti, donošenje odluka i mjere

 

 

 

 

 

Prepoznavanje i postupanje s ljudskim čimbenicima putnika: kontrola većih skupina ljudi, stres putnika, rješavanje sukoba, zdravstveni čimbenici

 

 

 

 

 

Posebnosti u vezi s tipovima zrakoplova (uski/široki trup, jedna/više paluba), sastav letačke posade i kabinske posade i broj putnika

 

Nije potrebno

Detaljno

 

 

Iz perspektive prijevoznika i organizacije

Kultura društva glede sigurnosti, SOP-ovi, organizacijski čimbenici, čimbenici u vezi s tipom operacija

 

 

 

 

 

Učinkovita komunikacija i usklađivanje s ostalim operativnim osobljem i zemaljskim službama

Nije potrebno

Detaljno

Važno za tip(ove)

Pregled (trogodišnji ciklus)

 

Sudjelovanje u izvješćivanju o nezgodama i nesrećama u vezi sa sigurnošću u kabini

 

 

 

 

 

Analiza slučajeva (vidjeti Napomenu)

 

Potrebno

 

Potrebno

 

Napomena:

Stupac (d), ako odgovarajuće analize slučajeva glede relevantnih tipova zrakoplova nisu dostupne, tada se uzimaju u obzir analize slučajeva relevantne za opseg i područje operacije.

PODODJELJAK P

PRIRUČNICI, DNEVNICI I DOKUMENTACIJA

OPS. 1.1040.

Opća pravila za operativne priručnike

(a)

Prijevoznik jamči da operativni priručnik sadrži sve upute i podatke koji su važni operativnom osoblju za obavljanje njihovih dužnosti.

(b)

Prijevoznik jamči da sadržaj operativnog priručnika, uključujući sve izmjene ili dopune, nije u suprotnosti s uvjetima koji se nalaze u svjedodžbi o sposobnosti zračnog prijevoza (AOC) ili bilo kojim propisima koji se primjenjuju i koji su prihvatljivi nadležnom tijelu ili ih ono, po potrebi, odobrava.

(c)

Ako nadležno tijelo ne odobri drugačije, ili ako nije drugačije propisano nacionalnim zakonom, prijevoznik mora pripremiti operativni priručnik na engleskom jeziku. Osim toga, prijevoznik može prevesti i koristiti taj priručnik ili njegove dijelove, na drugom jeziku.

(d)

Ako prijevoznik mora izraditi novi operativni priručnik ili njegove veće dijelove/sveske, on pritom mora ispuniti zahtjeve iz točke (c).

(e)

Prijevoznik može izdati operativni priručnik u odvojenim svescima.

(f)

Prijevoznik jamči da svo operativno osoblje ima neometan pristup primjerku svakog dijela operativnog priručnika, koji je važan za njihove dužnosti. Osim toga, prijevoznik opskrbljuje svakog člana kabinske posade primjerkom ili dijelovima Odjeljaka A i B operativnog priručnika, koji su važni za njihovo osobno izučavanje.

(g)

Prijevoznik jamči da se operativni priručnik izmjenjuje tako da se upute i podaci koji su u njemu sadržani dopunjuju. Prijevoznik jamči da je svo operativno osoblje obaviješteno o promjenama koje se odnose na njihove dužnosti.

(h)

Svaki vlasnik dopunjuje svoj operativni priručnik, ili njegove odgovarajuće dijelove, izmjenama koje donosi prijevoznik.

(i)

Prijevoznik dostavlja planirane izmjene nadležnom tijelu prije dana stupanja na snagu. Kada se izmjena odnosi na dio operativnog priručnika koji se mora odobriti u skladu s OPS-om, to je odobrenje potrebno ishoditi prije nego što izmjena postane važeća. Kada se zahtijevaju hitne izmjene u interesu sigurnosti, one se moraju objaviti i primijeniti bez odlaganja, pod uvjetom da je predan zahtjev za potrebno odobrenje.

(j)

Prijevoznik uključuje sve izmjene koje zahtijeva nadležno tijelo.

(k)

Prijevoznik mora osigurati da se svi podaci iz odobrene dokumentacije, kao i sve izmjene takve odobrene dokumentacije, ispravno prikazuju u operativnom priručniku i da operativni priručnik ne sadrži podatke koji su u suprotnosti s odobrenom dokumentacijom. Međutim, ovaj zahtjev ne sprečava prijevoznika da koristi starije podatke i postupke.

(l)

Prijevoznik mora jamčiti da je sadržaj operativnog priručnika prikazan u obliku u kojem se može koristiti bez poteškoća. Za oblik operativnog priručnika uzimaju se u obzir načela ljudskih čimbenika.

(m)

Nadležno tijelo može dozvoliti prijevozniku da operativni priručnik ili njegove dijelove prikaže u drugačijem obliku od ispisa na papiru. U takvim se slučajevima mora osigurati prihvatljiva razina dostupnosti, uporabljivosti i pouzdanosti.

(n)

Uporaba skraćenog oblika operativnog priručnika ne izuzima prijevoznika od zahtjeva iz OPS-a 1.130.

OPS 1.1045.

Operativni priručnik – struktura i sadržaj

(Vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.1045.)

(a)

Prijevoznik jamči da je glavna struktura operativnog priručnika sljedeća:

—

Dio A: Općenito/osnove

Ovaj dio sadrži sve operativne politike poslovanja, upute i postupke koji se ne odnose na određeni tip i koji su potrebni za sigurnu operaciju.

—

Dio B: Teme koje se odnose na operaciju zrakoplova

Ovaj dio sadrži sve upute i postupke koji se odnose na određeni tip zrakoplova i koji su potrebni za sigurnu operaciju. Ovaj dio vodi računa o svim razlikama između tipova, varijanti ili pojedinih zrakoplova koje prijevoznik koristi.

—

Dio C: Upute i podaci o ruti i aerodromu

Ovaj dio sadrži sve upute i podatke koji su potrebni za područje operacije.

—

Dio D: Obuka

Ovaj dio sadrži sve upute u vezi s obukom za osoblje, koje su potrebne za sigurnu operaciju.

(b)

Prijevoznik jamči da je sadržaj operativnog priručnika u skladu s Dodatkom 1. OPS-a 1.1045. i da je relevantan za područje i tip operacije.

(c)

Prijevoznik jamči da je razrađena struktura operativnog priručnika prihvatljiva nadležnom tijelu.

OPS 1.1050.

Priručnik za letenje zrakoplova

Prijevoznik mora imati važeći i odobreni priručnik za letenje zrakoplova ili primjereni dokument za svaki zrakoplov koji koristi.

OPS 1.1055.

Dnevnik putovanja

(a)

Prijevoznik čuva sljedeće podatke za svaki let u obliku dnevnika putovanja:

1.

registraciju zrakoplova;

2.

datum;

3.

ime(na) član(ov)a posade;

4.

raspored dužnosti član(ov)a posade;

5.

mjesto odlaska;

6.

mjesto dolaska;

7.

vrijeme odlaska (vrijeme početka kretanja zrakoplova);

8.

vrijeme dolaska (vrijeme zaustavljanja zrakoplova);

9.

trajanje leta u satima;

10.

vrstu leta;

11.

nezgode, opažanja (ako ih ima); i

12.

potpis zapovjednika (ili odgovarajući potpis).

(b)

Nadležno tijelo može dozvoliti prijevozniku da ne vodi dnevnik putovanja, ili njegove dijelove, ako se odgovarajući podaci nalaze u drugoj dokumentaciji.

(c)

Prijevoznik jamči da se svi podaci unose istodobno i da su trajni.

OPS 1.1060.

Operativni plan leta

(a)

Prijevoznik mora jamčiti da operativni plan leta koji se koristi i podaci koji se unose tijekom leta, sadrže sljedeće elemente:

1.

registraciju zrakoplova;

2.

tip i varijantu zrakoplova;

3.

datum leta;

4.

oznaku leta;

5.

imena članova letačke posade;

6.

raspored dužnosti članova letačke posade;

7.

mjesto odlaska;

8.

vrijeme odlaska (stvarno vrijeme kretanja zrakoplova, vrijeme polijetanja);

9.

mjesto dolaska (planirano i stvarno);

10.

vrijeme dolaska (stvarno vrijeme slijetanja i vrijeme zaustavljanja zrakoplova);

11.

vrstu leta (ETOPS, VFR, prelet itd.);

12.

rutu i segmente rute s kontrolnim točkama/putnim točkama, udaljenostima, vremenom i putevima;

13.

planiranu brzinu leta i vrijeme letenja između kontrolnih točaka/putnih točaka. Procijenjeno i stvarno vrijeme preleta;

14.

sigurne visine i najniže razine letenja;

15.

planirane visine i razine letenja;

16.

izračun glede goriva (evidenciju o provjerama tijekom leta);

17.

količinu goriva u zrakoplovu pri paljenju motora;

18.

promjene odredišta i, po potrebi, polijetanja i rute, uključujući podatke koji se zahtijevaju točkama 12., 13., 14. i 15.;

19.

početno odobrenje za plan leta, koje izdaje služba zračnog prometa (ATS) i potvrdu odobrenja;

20.

izračune za novi plan tijekom leta; i

21.

relevantne meteorološke podatke.

(b)

Podaci koji su lako dostupni iz druge dokumentacije ili iz drugog prihvatljivog izvora ili su nevažni za vrstu leta, mogu se izostaviti iz operativnog plana leta.

(c)

Prijevoznik mora jamčiti da su operativni plan leta i njegova uporaba opisani u operativnom priručniku.

(d)

Prijevoznik jamči da se svi podaci u operativni plan leta unose istodobno i da su trajni.

OPS 1.1065.

Razdoblje čuvanja dokumentacije

Prijevoznik jamči da se sva evidencija i svi važni operativni i tehnički podaci za svaki pojedinačni let, čuvaju tijekom razdoblja propisanog u Dodatku 1. OPS-a 1.1065.

OPS 1.1070.

Priručnik organizacije za vođenje kontinuirane plovidbenosti

Prijevoznik vodi važeći i odobreni priručnik organizacije za vođenje kontinuirane plovidbenosti, kako je propisano u Odjeljku M, stavku M.A.704.

OPS 1.1071.

Tehnička knjiga zrakoplova

Prijevoznik vodi tehničku knjigu zrakoplova, kako je propisano u OPS-u 1.915.

Dodatak 1. OPS-u 1.1045.

Sadržaj operativnog priručnika

Prijevoznik jamči da operativni priručnik sadrži sljedeće:

A.   OPĆENITO/OSNOVE

0.   VOĐENJE I KONTROLA OPERATIVNOG PRIRUČNIKA

0.1.   Uvod

(a)

Izjava da je priručnik u skladu sa svim pravilima koja se primjenjuju i s uvjetima svjedodžbe o sposobnosti zračnog prijevoza koja se primjenjuje.

(b)

Izjava da priručnik sadrži operativne upute kojih se osoblje, na koje se te upute odnose, mora pridržavati.

(c)

Popis i kratak opis raznih dijelova, njihovog sadržaja, namjene i uporabe.

(d)

Objašnjenja i definicije nazivlja i riječi koje su potrebne za korištenje priručnika.

0.2.   Sustav izmjena

(a)

Podaci o osobi (osobama) koja (koje) je (su) odgovorna (odgovorne) za izdavanje i umetanje izmjena.

(b)

Evidencija o izmjenama s datumima uvođenja i stupanja na snagu.

(c)

Izjava da rukom pisane izmjene nisu dozvoljene, osim u situacijama koje zahtijevaju hitnu izmjenu u interesu sigurnosti.

(d)

Opis sustava za označavanje stranica i početak roka njihove valjanosti.

(e)

Popis stranica na snazi.

(f)

Označavanje promjena (na stranicama s tekstom i, ako je to izvedivo, na kartama i dijagramima).

(g)

Privremene izmjene.

Opis sustava distribucije za priručnike, te za izmjene.

1.   ORGANIZACIJA I ODGOVORNOSTI

1.1.

Organizacijska struktura. Opis organizacijske strukture uključujući opći organigram društva i organigram operativnog odjela. Organigram mora prikazivati odnos između operativnog odjela i ostalih odjela društva. Posebice se moraju prikazati linije podređenosti i odgovornosti svih sektora, odjela itd., koji se bave sigurnošću operacija letenja.

1.2.

Imenovane odgovorne osobe. Ime svake imenovane odgovorne osobe za operacije letenja, sustav održavanja, osposobljavanje posade i operacije na zemlji, kako se propisuje u OPS-u 1.175. točki i. Potrebno je uključiti opis njihovih funkcija i odgovornosti.

1.3.

Odgovornosti i dužnosti osoblja za upravljanje operacijama. Opis dužnosti, odgovornosti i ovlaštenja osoblja za upravljanje operacijama, koje se odnose na sigurnost operacija letenja i na usklađenost s pravilima koja se primjenjuju.

1.4.

Ovlaštenja, dužnosti i odgovornost zapovjednika zrakoplova. Izjava kojom se definiraju ovlaštenja, dužnosti i odgovornosti zapovjednika.

1.5.

Dužnosti i odgovornosti drugih članova posade osim zapovjednika.

2.   OPERATIVNA KONTROLA I NADZOR

2.1.

Nadzor operacija koji obavlja prijevoznik. Opis sustava za nadzor operacija, koji obavlja prijevoznik (vidjeti OPS 1.175. točku (g)). Time se mora prikazati kako se nadziru sigurnost operacija letenja i kvalifikacije osoblja. Osobito se moraju opisati postupci koji se odnose na sljedeće:

(a)

valjanost dozvole i kvalifikacija;

(b)

stručnost operativnog osoblja; i

(c)

kontrolu, analizu i pohranu evidencija, dokumentacije o letenju, dodatnih informacija i podataka.

2.2.

Sustav obznanjivanja dodatnih operativnih uputa i informacija. Opis svih sustava za obznanjivanje informacija koje mogu biti operativne prirode i dopunjuju informacije iz operativnog priručnika. Primjena ovih informacija i odgovornosti za njihovo obznanjivanje moraju biti uključeni.

2.3.

Program za sprečavanje nesreća i sigurnost letenja. Opis glavnih aspekata programa za sigurnost letenja.

2.4.

Operativna kontrola. Opis postupaka i odgovornosti koji su potrebni za provođenje operativne kontrole u vezi sa sigurnošću letenja.

2.5.

Ovlasti nadležnog tijela. Opis ovlasti nadležnog tijela i upute osoblju u vezi s načinom na koji osoblju nadležnog tijela treba olakšati obavljanje pregleda.

3.   SUSTAV KVALITETE

Opis sustava kvalitete koji je usvojen i koji uključuje najmanje:

(a)

politiku poslovanja u pogledu kvalitete;

(b)

opis organizacije sustava kvalitete; i

(c)

raspodjelu dužnosti i odgovornosti.

4.   SASTAV POSADE

4.1.

Sastav posade. Objašnjenje metode kojom se određuje sastav posade, vodeći računa o sljedećem:

(a)

tipu zrakoplova koji se koristi;

(b)

području i vrsti leta koji se izvodi;

(c)

fazi leta;

(d)

najmanjem potrebnom broju članova posade i planiranom trajanju letačke dužnosti;

(e)

iskustvu (ukupnom i na tipu), zadnjem iskustvu i kvalifikacijama članova posade;

(f)

imenovanju zapovjednika zrakoplova i, ako je potrebno radi dužine leta, postupcima za zamjenu zapovjednika zrakoplova i ostalih članova letačke posade (vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.940.); i

(g)

imenovanju voditelja kabinske posade i, ako je potrebno radi dužine leta, postupcima za zamjenu voditelja kabinske posade i ostalih članova kabinske posade.

4.2.

Imenovanje zapovjednika zrakoplova. Pravila koja se primjenjuju na imenovanje zapovjednika zrakoplova.

4.3.

Onesposobljenost letačke posade. Upute o preuzimanju zapovjedne dužnosti u slučaju onesposobljenosti letačke posade.

4.4.

Operacije na većem broju tipova zrakoplova. Izjava kojom se navodi koji se zrakoplovi smatraju istim tipom u smislu:

(a)

izrade rasporeda letačke posade; i

(b)

izrade rasporeda kabinske posade.

5.   UVJETI ZA KVALIFIKACIJE

5.1.

Opis potrebnih dozvola, ovlaštenja za tip, kvalifikacija/osposobljenosti (npr. za rute i aerodrome), iskustva, obuka, provjeravanja i zadnjeg iskustva, koje operativno osoblje mora imati radi obavljanja svojih dužnosti. Potrebno je voditi računa o tipu zrakoplova, vrsti leta i sastavu posade.

5.2.

Letačka posada

(a)

Zapovjednik zrakoplova

(b)

Pilot koji zamjenjuje zapovjednika zrakoplova

(c)

Kopilot

(d)

Pilot pod nadzorom

(e)

Operater sustava zrakoplova

(f)

Operacije na većem broju tipova ili varijanti

5.3.

Kabinska posada

(a)

Voditelj kabinske posade

(b)

Član kabinske posade

i.

obvezni član kabinske posade

ii.

dodatni član kabinske posade i član kabinske posade tijekom letova za upoznavanje

(c)

Operacije na većem broju tipova ili varijanti

5.4.

Osoblje za osposobljavanje, provjeravanje i nadzor

(a)

Za letačku posadu

(b)

Za kabinsku posadu

5.5.

Ostalo operativno osoblje

6.   MJERE OPREZA U VEZI SA ZDRAVLJEM POSADE

6.1.

Mjere opreza u vezi sa zdravljem posade. Relevantna pravila i upute za članove posade, koja se odnose na njihovo zdravlje, uključujući:

(a)

alkohol i druga opojna pića;

(b)

narkotike;

(c)

lijekove;

(d)

tablete za spavanje;

(e)

farmaceutske pripravke;

(f)

cijepljenje;

(g)

ronjenje;

(h)

davanje krvi;

(i)

mjere opreza u vezi s obrocima prije i tijekom leta;

(j)

spavanje i odmor; i

(k)

kirurške operacije.

7.   OGRANIČENJA TRAJANJA LETA

7.1.

Ograničenja trajanja letenja i radnog vremena na dužnosti i uvjeti za odmor. Shema koju izrađuje prijevoznik u skladu s uvjetima koji se primjenjuju.

7.2.

Prekoračenja ograničenja trajanja letenja i radnog vremena na dužnosti i/ili skraćivanje razdoblja za odmor. Uvjeti pod kojima se vrijeme letenja i radno vrijeme na dužnosti mogu prekoračiti ili skratiti razdoblja za odmor i postupci koji se koriste za izvješćivanje o tim promjenama.

8.   OPERATIVNI POSTUPCI

8.1.   Upute za pripremu leta. Ovisno o letu:

8.1.1.

Minimalne visine leta. Opis metoda za određivanje i primjenu minimalnih visina leta, uključujući:

(a)

postupak za utvrđivanje minimalnih visina/razina leta za VFR letove; i

(b)

postupak za utvrđivanje minimalnih visina/razina leta za IFR letove.

8.1.2.

Kriteriji i odgovornosti za odobrenje za korištenje aerodroma, vodeći računa o zahtjevima iz točaka D, E, F, G, H, I.i J. koji se primjenjuju.

8.1.3.

Metode za utvrđivanje operativnih minimuma aerodroma. Metoda za utvrđivanje operativnih minimuma aerodroma za IFR letove u skladu s OPS-om 1. Pododjeljkom E. Moraju se navesti postupci za određivanje vidljivosti i/ili vidljivosti uzduž uzletno-sletne staze i za područje primjene stvarne vidljivosti koju piloti primjećuju, javljene vidljivosti i javljene vidljivosti uzduž uzletno-sletne staze.

8.1.4.

Operativni minimumi na ruti za VFR letove ili dijelove leta prema VFR-u i, kada se koriste zrakoplovi s jednim motorom, upute za izbor rute s obzirom na postojanje površina koje omogućavaju sigurno prisilno slijetanje.

8.1.5.

Prikazivanje i primjena operativnih minimuma na aerodromu i na ruti.

8.1.6.

Tumačenje meteoroloških podataka. Gradivo koje pojašnjava dešifriranje meteoroloških prognoza i meteoroloških izvješća relevantnih za područje leta, uključujući tumačenje izraza o uvjetima.

8.1.7.

Određivanje količina goriva, ulja i metanol vode u zrakoplovu. Metode kojima se određuju i prate tijekom leta količine goriva, ulja i metanol vode koje se nose u zrakoplovu. Ovaj odjeljak mora uključivati i upute o mjerenju i raspodjeli tekućina koje se prevoze u zrakoplovu. Takve upute moraju voditi računa o svim okolnostima na koje se može naići tijekom leta, uključujući mogućnost ponovnog planiranja tijekom leta i kvara jednog ili više pogonskih sustava zrakoplova. Također se mora opisati sustav za vođenje evidencije o gorivu i ulju.

8.1.8.

Masa i centar gravitacije. Osnovna načela o masi i centru gravitacije, uključujući:

(a)

definicije;

(b)

metode, postupke i odgovornosti za pripremu i prihvaćanje izračuna mase i centra gravitacije;

(c)

politiku za korištenje standardnih i/ili stvarnih masa;

(d)

metodu za određivanje mase putnika, prtljage i tereta koja se primjenjuje;

(e)

mase putnika i prtljage koje se primjenjuju na različite tipove leta i tip zrakoplova;

(f)

opće upute i podatke koji su potrebni za provjeravanje raznih tipova dokumentacije za masu i ravnotežu, koja se koristi;

(g)

postupke za promjene u zadnji čas;

(h)

specifičnu težina goriva, ulja i metanol vode; i

(i)

postupke/politiku poslovanja u vezi s rasporedom sjedenja.

8.1.9.

Plan leta za ATS. Postupci i odgovornosti za pripremu i predavanje plana leta službama zračnog prometa. Čimbenici koje treba uzeti u obzir uključuju načine predavanja planova pojedinačnih letova ili letova koji se ponavljaju.

8.1.10.

Operativni plan leta. Postupci i odgovornosti za pripremu i prihvaćanje operativnog plana leta. Potrebno je opisati uporabu operativnog plana leta, uključujući primjerke oblika operativnih planova leta koji se koriste.

8.1.11.

Tehnička knjiga zrakoplova zračnog prijevoznika. Potrebno je opisati odgovornosti i uporabu tehničke knjige zrakoplova zračnog prijevoznika, uključujući primjerke oblika koji se koriste.

8.1.12.

Popis dokumenata, obrazaca i dodatnih podataka koje treba imati u zrakoplovu.

8.2.   Upute za postupke na zemlji

8.2.1.

Postupci za punjenje goriva. Opis postupaka za punjenje goriva, uključujući:

(a)

sigurnosne mjere tijekom dopunjavanja ili pražnjenja goriva, uključujući slučajeve kada je uključena pomoćna pogonska jedinica (APU) ili kada je turbinski motor upaljen, a elise zakočene;

(b)

dopunjavanje ili pražnjenje goriva dok se putnici ukrcavaju, nalaze u zrakoplovu ili se iskrcavaju; i

(c)

mjere opreza koje treba poduzeti radi izbjegavanja miješanja goriva.

8.2.2.

Operativni postupci u vezi sa zrakoplovom, putnicima i teretom, koji se odnose na sigurnost. Opis operativnih postupaka koji se koriste prilikom dodjeljivanja sjedala, ukrcavanja i iskrcavanja putnika i ukrcavanja i iskrcavanja tereta. Potrebno je navesti i daljnje postupke, koji su namijenjeni postizanju sigurnosti dok je zrakoplov na platformi. Operativni postupci moraju uključivati:

(a)

djecu/dojenčad, bolesne putnike i osobe smanjene pokretljivosti;

(b)

prijevoz neprihvaćenih putnika, deportiranih osoba i uhićenih osoba;

(c)

dozvoljenu veličinu i težinu ručne prtljage;

(d)

ukrcavanje i osiguravanje stvari u zrakoplovu;

(e)

posebne terete i klasifikaciju odjeljaka za teret;

(f)

smještanje zemaljske opreme;

(g)

rukovanje vratima zrakoplova;

(h)

sigurnost na platformi, uključujući sprečavanje požara, područja praska i usisa;

(i)

postupke za paljenje motora, odlaska s platforme i dolaska na platformu, uključujući operacije guranja unazad i vuče;

(j)

opsluživanje zrakoplova; i

(k)

dokumente i obrasce za upravljanje zrakoplovom;

(l)

višestruku zauzetost sjedala u zrakoplovu.

8.2.3.

Postupci za odbijanje ukrcaja. Postupci kojima se omogućava da se odbije ukrcaj osobama koje djeluju omamljeno ili koje ponašanjem ili fizičkim indikacijama pokazuju da su pod utjecajem droga, osim bolesnika pod odgovarajućom terapijom. Ovo se ne odnosi na bolesnike pod odgovarajućom terapijom.

8.2.4.

Odleđivanje i sprečavanje zaleđivanja na tlu. Opis politike poslovanja i postupaka za odleđivanje i sprečavanja zaleđivanja zrakoplova na tlu. Oni uključuju opise tipova i učinaka zaleđivanja i drugih zagađivača na zrakoplovima dok su u mirovanju, tijekom kretanja po zemlji i tijekom polijetanja. Osim tog je potrebno navesti opis vrsta tekućina koje se koriste, uključujući:

(a)

zaštićeno ili trgovačko ime;

(b)

svojstva;

(c)

utjecaj na izvedbu zrakoplova;

(d)

vrijeme djelovanja; i

(e)

sigurnosne mjere tijekom uporabe.

8.3.   Postupci u vezi s letenjem

8.3.1.

Politika poslovanja u vezi s VFR-om/IFR-om. Opis politike poslovanja kojom se dozvoljava izvođenje letova prema VFR-u ili kojom se zahtijeva izvođenje letova prema IFR-u ili promjena s jednog načina letenja na drugi.

8.3.2.

Postupci za navigaciju. Opis svih postupaka za navigaciju koji se odnose na vrstu (vrste) i područje (područja) leta. Potrebno je uzeti u obzir:

(a)

standardne postupke za navigaciju, uključujući politiku poslovanja u vezi s obavljanjem nezavisnih provjera unosa podataka, koji se obavljaju tipkovnicom, kada oni utječu na putanju leta kojom će zrakoplov letjeti;

(b)

navigaciju MNPS i POLAR i navigaciju u drugim navedenim područjima;

(c)

RNAV;

(d)

ponovno planiranje u tijeku leta;

(e)

postupke u slučaju otkazivanja sustava; i

(f)

RVSM.

8.3.3.

Postupci za podešavanje visinomjera, uključujući, po potrebi, uporabu

—

mjerenja visine u metrima i tablica za pretvaranje,

i

—

operativnih postupaka QFE.

8.3.4.

Postupci u vezi sa sustavom za upozoravanje na visinu

8.3.5.

Sustav za upozoravanje na blizinu zemlje/sustav za upozoravanje i prepoznavanje terena. Postupci i upute koji su potrebni za izbjegavanje kontroliranog leta u teren, uključujući ograničenja spuštanja velikom brzinom do blizine tla (uvjeti za osposobljavanje s time u vezi nalaze se u D.2.1.).

8.3.6.

Politika poslovanja i postupci za uporabu TCAS-a/ACAS-a

8.3.7.

Politika poslovanja i postupci za upravljanje gorivom tijekom leta

8.3.8.

Nepovoljni i potencijalno opasni atmosferski uvjeti. Postupci za upravljanje u i/ili izbjegavanje nepovoljnih i potencijalno štetnih atmosferskih uvjeta, uključujući:

(a)

grmljavinske oluje;

(b)

uvjete zaleđivanja;

(c)

turbulenciju;

(d)

vertikalni profil vjetra;

(e)

mlaznu struju;

(f)

oblake vulkanskog pepela;

(g)

jake padaline;

(h)

pješčane oluje;

(i)

zavjetrinske valove; i

(j)

značajne inverzije temperature.

8.3.9.

Vrtložna brazda. Kriteriji za odvajanje radi vrtložne brazde, vodeći računa o tipovima zrakoplova, vjetru i smještaju uzletno-sletne staze.

8.3.10.

Članovi posade na svojim mjestima. Uvjeti prema kojima članovi posade zauzimaju dodijeljena im mjesta ili sjedala tijekom raznih faza leta ili kad god se to smatra potrebnim u interesu sigurnosti, uključujući postupke za kontrolirani odmor u pilotskoj kabini.

8.3.11.

Uporaba sigurnosnih pojaseva za posadu i putnike. Uvjeti prema kojima članovi posade i putnici koriste sigurnosne pojaseve i/ili ramene pojaseve tijekom raznih faza leta ili kad god se to smatra potrebnim u interesu sigurnosti.

8.3.12.

Dozvola pristupa u pilotsku kabinu. Uvjeti za dozvoljavanje pristupa u pilotsku kabinu osobama koje nisu letačka posada. Potrebno je navesti i politiku poslovanja u vezi s dozvolom pristupa inspektora nadležnog tijela.

8.3.13.

Uporaba praznih sjedala posade. Uvjeti i postupci za uporabu praznih sjedala posade.

8.3.14.

Onesposobljenost članova posade. Postupci koji se koriste u slučaju onesposobljenosti članova posade tijekom leta. Potrebno je navesti primjere vrsta onesposobljenosti i načine za prepoznavanje.

8.3.15.

Uvjeti u vezi sa sigurnošću u putničkoj kabini. Postupci uključuju:

(a)

pripremu putničke kabine za let, uvjete tijekom leta i pripremu za slijetanje, uključujući postupke za osiguravanje putničke kabine i kuhinja;

(b)

postupke koji jamče da su putnici smješteni na sjedalima gdje, u slučaju hitne evakuacije, mogu najbolje pomoći, a ne ometati evakuaciju iz zrakoplova;

(c)

postupke koji se koriste tijekom ukrcaja i iskrcaja putnika; i

(d)

postupke prilikom dopunjavanja/pražnjenja goriva dok se putnici ukrcavaju, nalaze u zrakoplovu ili se iskrcavaju.

(e)

pušenje u zrakoplovu.

8.3.16.

Postupci za davanje uputa putnicima. Sadržaj, načini i vrijeme za davanje uputa putnicima u skladu s OPS-om 1.285.

8.3.17.

Postupci za upravljanje zrakoplovima koji moraju imati opremu za otkrivanje kozmičkog ili solarnog zračenja. Postupci za korištenje opreme za otkrivanje kozmičkog ili solarnog zračenja i za bilježenje njegovih vrijednosti, uključujući mjere koje je potrebno poduzeti u slučaju da su granične vrijednosti koje se navode u operativnom priručniku prekoračene. Osim toga, postupci, uključujući postupke ATS-a, koji se koriste u slučaju da se donese odluka o snižavanju ili promjeni rute.

8.3.18.

Politika o uporabi automatskog pilota i automatskog gasa.

8.4.

Operacije u uvjetima smanjene vidljivosti. Opis operativnih postupaka u vezi s operacijama u uvjetima smanjene vidljivosti (vidjeti također OPS, pododjeljak D i E).

8.5.

ETOPS. Opis operativnih postupaka ETOPS-a.

8.6.

Uporaba liste (lista) minimalne opreme i odstupanja od konfiguracije.

8.7.   Nekomercijalni letovi. Postupci i ograničenja za:

(a)

letove za osposobljavanje;

(b)

probne letove;

(c)

letove za dostavu;

(d)

prelete;

(e)

pokazne letove; i

(f)

letove za prijevoz posade i zrakoplova, uključujući profil osoba koje se smije prevoziti na takvim letovima.

8.8.   Uvjeti u vezi s kisikom

8.8.1.

Objašnjenje u vezi s uvjetima pod kojima je potrebna opskrba i uporaba kisika.

8.8.2.

Uvjeti u vezi s kisikom navode se za:

(a)

letačku posade;

(b)

kabinsku posadu; i

(c)

putnike.

9.   OPASNI TERET I ORUŽJE

9.1.

Podaci, upute i opće smjernice u vezi s prijevozom opasnog tereta, uključujući:

(a)

politiku poslovanja prijevoznika u vezi s prijevozom opasnog tereta;

(b)

smjernice u vezi s uvjetima za prihvaćanje, označavanje, rukovanje, smještanje i odvajanje opasnog tereta;

(c)

postupke za djelovanje u izvanrednim situacijama, koji su u vezi s opasnim teretom;

(d)

dužnosti svog osoblja na koje se to odnosi prema OPS-u 1.1215.; i

(e)

upute o prijevozu zaposlenika prijevoznika.

9.2.

Uvjeti pod kojima se mogu prevoziti oružje, streljivo i sportsko oružje.

10.   SIGURNOST

10.1.

Upute o sigurnosti i smjernice koje nisu povjerljive prirode moraju sadržavati ovlasti i odgovornosti operativnog osoblja. Potrebno je uključiti politiku poslovanja i postupke za postupanje i izvješćivanje o kriminalnim radnjama u zrakoplovu, kao što je nezakonito ometanje, sabotaža, prijetnje bombom i otmica.

10.2.

Opis preventivnih sigurnosnih mjera i osposobljavanja.

Napomena: Dijelovi sigurnosnih uputa i smjernica mogu biti povjerljivi.

11.   POSTUPANJE U SLUČAJU DOGAĐAJA, OBAVJEŠĆIVANJE O DOGAĐAJIMA I PRIJAVLJIVANJE DOGAĐAJA

Postupci za postupanje u slučaju događaja, obavješćivanje o događajima i prijavljivanje događaja. Ovaj dio mora sadržavati:

(a)

definicije događaja i odgovarajućih odgovornosti osoblja na koje se oni odnose;

(b)

ilustracije obrazaca koji se koriste za prijavljivanje svih vrsta događaja (ili primjerke samih obrazaca), upute o tome kako se ispunjavaju, adrese na koje se trebaju poslati i vrijeme u kojem je to potrebno napraviti;

(c)

u slučaju nesreće, opise koje je odjele društva, nadležnih tijela i drugih organizacija potrebno obavijestiti, kako će se to učiniti i kojim redom;

(d)

postupke za usmeno obavješćivanje jedinica službi zračnog prometa o nezgodama koje uključuju RA ACAS, udare ptica, opasan teret i nepovoljne uvjete;

(e)

postupke za predavanje pisanih izvješća o nezgodama u zračnom prometu, RA ACAS-u, udarima ptica, opasnom teretu, nezgodama ili nesrećama i nezakonitom ometanju;

(f)

postupke za izvješćivanje kako bi se osigurala usklađenost s OPS-om 1.085. točkom (b) i 1.420. Ovi postupci moraju uključivati postupke za izvješćivanja koja se odnose na unutarnju sigurnost, koje moraju koristiti članovi posade, namijenjene da osiguraju da se zapovjednik zrakoplova bez odlaganja obavješćuje o svim nezgodama koje su ugrozile, ili bi mogle ugroziti, sigurnost tijekom leta te da mu/joj se pružaju sve važne informacije.

12.   PRAVILA LETENJA

Pravila letenja, uključujući:

(a)

pravila vizualnog i instrumentalnog letenja;

(b)

teritorijalnu primjenu pravila letenja;

(c)

postupke za komunikaciju uključujući postupke pri prekidu komunikacije;

(d)

podatke i upute koji se odnose na presretanje civilnih zrakoplova;

(e)

okolnosti u kojima je potrebno održavati radijsku vezu;

(f)

signale;

(g)

vremenski sustav koji se koristi na letu;

(h)

odobrenja službi zračnog prometa, pridržavanje plata leta i izvješćivanje o položaju;

(i)

vizualne znakove koji se koriste za upozoravanje zrakoplova da neovlašteno ulijeće u ili će uskoro ući u ograničeno, zabranjeno ili opasno područje;

(j)

postupke za pilote koji primijete nesreću ili prime poziv u pomoć;

(k)

vizualne znakove na zemlji/u zraku kojima se koriste preživjeli, opis i uporabu sredstava za pomoć; i

(l)

znakove za pomoć i izvanredne situacije.

13.   ZAKUP

Opis operativnih dogovora u vezi sa zakupom, povezani postupci i upravljanje odgovornošću.

B.   PITANJA U VEZI S UPRAVLJANJEM ZRAKOPLOVA – S OBZIROM NA TIP

Uvažavajući razlike između tipova i varijanti tipova, u sljedećim odjeljcima:

0.   OPĆI PODACI I MJERNE JEDINICE

0.1.

Opći podaci (npr. dimenzije zrakoplova), uključujući opis mjernih jedinica koje se koriste za upravljanje dotičnim tipom zrakoplova i tablice za pretvaranje.

1.   OGRANIČENJA

1.1.

Opis odobrenih ograničenja i operativnih ograničenja koja se primjenjuju, uključujući:

(a)

status potvrde (npr. CS-23, CS-25, ICAO Prilog 16. (CS-36 i CS-34. itd.);

(b)

raspored putničkih sjedala za svaki tip zrakoplova, uključujući slikovni prikaz;

(c)

vrste leta koje su odobrene (npr. VFR/IFR, CAT II/III, vrsta RNP, let u poznatim uvjetima zaleđivanja itd.);

(d)

sastav posade;

(e)

masu i centar gravitacije;

(f)

ograničenja brzine;

(g)

putanju(e) leta;

(h)

ograničenja radi vjetra, uključujući upravljanje na onečišćenim uzletno-sletnim stazama;

(i)

ograničenja izvedbe za konfiguracije koje se primjenjuju;

(j)

nagib uzletno-sletne staze;

(k)

ograničenja na mokrim ili onečišćenim uzletno-sletnim stazama;

(l)

onečišćenje konstrukcije zrakoplova; i

(m)

ograničenja sustava.

2.   UOBIČAJENI POSTUPCI

2.1.

Uobičajeni postupci i dužnosti koje se dodjeljuju posadi, odgovarajuće kontrolne liste, sustav za korištenje kontrolnih lista i izjava koja obuhvaća potrebne postupke za usklađivanje između letačke i kabinske posade. Moraju se uključiti sljedeći normalni postupci i dužnosti:

(a)

prije leta;

(b)

prije odlaska;

(c)

postavljanje i provjeravanje visinomjera;

(d)

taksiranje, polijetanje i uspinjanje;

(e)

smanjivanje buke;

(f)

putovanje i spuštanje;

(g)

prilaženje, priprema za slijetanje i upute;

(h)

VFR prilaženje;

(i)

instrumentalno prilaženje;

(j)

vizualno prilaženje i kruženje;

(k)

neuspjelo prilaženje;

(l)

normalno slijetanje;

(m)

poslije slijetanja; i

(n)

upravljanje po mokrim i onečišćenim uzletno-sletnim stazama.

3.   NEUOBIČAJENI POSTUPCI I POSTUPCI U NUŽDI

3.1.

Neuobičajeni postupci i postupci u nuždi i dužnosti koje se dodjeljuju posadi, odgovarajuće kontrolne liste, sustav za korištenje kontrolnih lista i izjava koja obuhvaća potrebne postupke za usklađivanje između letačke i kabinske posade. Moraju se uključiti sljedeće dužnosti i sljedeći neuobičajeni postupci i postupci u nuždi:

(a)

onesposobljenost posade;

(b)

postupci u slučaju požara i zadimljenosti;

(c)

let u kojem kabina nije pod tlakom ili je djelomično pod tlakom;

(d)

prekoračenja strukturalnih ograničenja, kao što je slijetanje s prevelikom težinom;

(e)

prekoračenje ograničenja kozmičkog zračenja;

(f)

udari munje;

(g)

pozivi za pomoć i obavješćivanje kontrole zračnog prometa o izvanrednim situacijama;

(h)

zatajenje motora;

(i)

zatajenje sustava;

(j)

smjernice za preusmjeravanje leta u slučaju ozbiljnog tehničkog kvara;

(k)

upozorenje na blizinu tla;

(l)

upozorenje TCAS;

(m)

vertikalni profil vjetra; i

(n)

prisilno slijetanje/slijetanje na vodu; i

(o)

postupci za prisilni odlazak.

4.   IZVEDBA

4.0.

Podaci o izvedbi moraju se navesti u obliku u kojem se mogu koristiti bez poteškoća.

4.1.

Podaci o izvedbi. Moraju se uključiti materijali u vezi s izvedbom, koji pružaju potrebne podatke za usklađenost s uvjetima o izvedbi koji se propisuju u OPS-u 1. pododjeljcima F, G, H i I, da se mogu odrediti:

(a)

ograničenja uspinjanja pri polijetanju – masa, visina, temperatura;

(b)

dužina uzletne staze (suha, mokra, kontaminirana);

(c)

neto podaci o putanji leta za izračun nadvisivanja prepreka ili, po potrebi, o uzletnoj putanji leta;

(d)

smanjenja gradijenta za početno uspinjanje s nagibom;

(e)

ograničenja uspinjanja na ruti;

(f)

ograničenja uspinjanja pri prilaženju;

(g)

ograničenja uspinjanja pri slijetanju;

(h)

dužina sletne staze (suha, mokra, kontaminirana) uključujući učinke kvara sustava ili uređaja tijekom leta, ako to utječe na dužinu sletne staze;

(i)

ograničenja energije kočenja; i

(j)

brzine koje se primjenjuju na različite stadije leta (uzimajući u obzir mokre ili onečišćene uzletno-sletne staze).

4.1.1.

Dodatni podaci koji pokrivaju letove u uvjetima zaleđivanja. Potrebno je uključiti sve odobrene izvedbe koje se odnose na konfiguraciju koja se može odobriti, ili odstupanje od konfiguracije, kao što je sustav za sprečavanje blokiranja kotača u kvaru.

4.1.2.

Ako podaci o izvedbi, kako se zahtijeva za odgovarajuću klasu izvedbe, nisu dostupni u odobrenom AFM-u, tada se moraju uključiti drugi podaci koji su prihvatljivi nadležnom tijelu. Operativni priručnik također može upućivati na odobrene podatke koji se nalaze u AFM-u, ako je vjerojatno da se takvi podaci neće koristiti često ili u slučaju nužde.

4.2.

Dodatni podaci o izvedbi. Dodatni podaci o izvedbi, po potrebi, uključujući:

(a)

gradijent uspinjanja sa svim motorima;

(b)

podatke o spuštanju tijekom leta;

(c)

učinak tekućina za odleđivanje/sprečavanje zaleđivanja;

(d)

let sa spuštenim stajnim trapom;

(e)

za zrakoplove s tri ili više motora, prelet s jednim motorom u kvaru; i

(f)

let koji se izvodi prema pravilima CDL-a.

5.   PLANIRANJE LETA

5.1.

Podaci i upute koji su potrebni za planiranje prije leta i tijekom leta, uključujući čimbenike kao što je raspored brzine i podešavanja snage. Po potrebi se moraju uključiti postupci za letove bez motora, ETOPS (osobito punom brzinom s jednim motorom u kvaru i najvećom udaljenošću do odgovarajućeg aerodroma, koji se određuje u skladu s OPS-om 1.245.) i letove do izoliranih aerodroma.

5.2.

Metoda za izračun goriva koje je potrebno za različite faze leta, u skladu s OPS-om 1.255.

6.   MASA I RAVNOTEŽA

Upute i podaci za izračun mase i ravnoteže, uključujući:

(a)

sistem za izračun (npr. sistem indeksiranja);

(b)

podatke i upute za popunjavanje dokumentacije o masi i ravnoteži, uključujući onu pisanu rukom i računalom;

(c)

ograničenje mase i centra gravitacije za tipove, varijante ili pojedinačne zrakoplove koje koristi prijevoznik; i

(d)

suhu operativnu masu i odgovarajući centar gravitacije ili indeks.

7.   UKRCAVANJE

Postupci i odredbe za ukrcavanje i osiguranje tereta u zrakoplovu.

8.   LISTA ODSTUPANJA OD KONFIGURACIJE

Lista (liste) odstupanja od konfiguracije (CDL), ako ju je proizvođač predvidio, vodeći računa o tipovima zrakoplova i varijantama koji se koriste, uključujući postupke koji će se koristiti kada se zrakoplov otprema prema uvjetima njegovog CDL-a.

9.   MINIMALNA LISTA OPREME

Minimalna lista opreme (MEL) vodeći računa o tipovima i varijantama zrakoplova kojima se upravlja i vrsti (vrstama)/područjima leta. MEL mora sadržavati opremu za navigaciju i voditi računa o izvedbi koja se zahtijeva za rutu i područje leta.

10.   OPREMA ZA PREŽIVLJAVANJE I SPAŠAVANJE, UKLJUČUJUĆI KISIK

10.1.

Popis opreme za preživljavanje koja se nosi na rutama kojima će se letjeti i postupci za provjeru ispravnosti te opreme prije polijetanja. Potrebno je uključiti upute u vezi sa smještajem, dostupnosti i uporabom opreme za preživljavanje i spašavanje, te u vezi s pripadajućom kontrolnom listom (pripadajućim kontrolnim listama).

10.2.

Postupak za određivanje količine potrebnog kisika i količine koja je dostupna. Potrebno je uzeti u obzir profil leta, broj putnika i moguću dekompresiju kabine. Podaci se moraju navesti u obliku u kojem se mogu koristiti bez poteškoća.

11.   POSTUPCI ZA HITNU EVAKUACIJU

11.1.

Upute za pripremu hitne evakuacije, uključujući usklađivanje posade i dodjeljivanje rasporeda za izvanredne situacije.

11.2.

Postupci za hitnu evakuaciju. Opis dužnosti svih članova posade za brzu evakuaciju zrakoplova i postupanje s putnicima u slučaju prisilnog slijetanja, slijetanja na vodu ili drugih izvanrednih situacija.

12.   SUSTAVI ZRAKOPLOVA

Opis sustava zrakoplova, njihovih komandi i prikaza i operativne upute.

C.   UPUTE I PODACI O RUTI I AERODROMU

1.

Upute i podaci koji se odnose na komunikaciju, navigaciju i aerodrome, uključujući najniže razine leta i visine za svaku rutu kojom će se letjeti i operativni minimum za svaki aerodrom koji se planira koristiti, uključujući:

(a)

najnižu razinu leta/visinu;

(b)

operativne minimume za aerodrome odlaska, odredišta i alternativne aerodrome;

(c)

komunikacijske uređaje i sredstva za navigaciju;

(d)

podatke o uzletno-sletnoj stazi i sadržajima na aerodromu;

(e)

postupke za prilaženje, neuspjelo prilaženje i odlazak, uključujući postupke za smanjenje buke;

(f)

postupke u slučaju kvara komunikacijskih uređaja;

(g)

sredstva za potragu i spašavanje na području iznad kojeg će zrakoplov letjeti;

(h)

opis aeronautičkih karata koje je potrebno imati u zrakoplovu, u vezi s vrstom leta i rutom kojom će se letjeti, uključujući metodu provjere njihove valjanosti;

(i)

dostupnost aeronautičkih podataka i meteoroloških usluga;

(j)

postupke za komunikaciju/navigaciju (COM/NAV) na ruti;

(k)

kategorizaciju zrakoplova radi stručne kvalifikacije letačke posade;

(l)

posebna ograničenja aerodroma (ograničenja izvedbe i operativnih postupaka).

D.   OSPOSOBLJAVANJE

1.

Programi obuke i programi za provjeru za cjelokupno operativno osoblje koje je raspoređeno na operativne dužnosti u vezi s pripremom i/ili izvođenjem leta.

2.

Programi obuke i programi za provjeru moraju sadržavati:

2.1.

za letačku posadu. Svi relevantni elementi propisani u pododjeljcima E i N;

2.2.

za kabinsku posadu. Svi relevantni elementi propisani u pododjeljku O;

2.3.

za odgovarajuće operativno osoblje, uključujući članove posade:

(a)

svi relevantni elementi propisani u pododjeljku R (prijevoz opasnog tereta zrakom); i

(b)

svi relevantni elementi propisani u pododjeljku S (sigurnost);

2.4.

za operativno osoblje osim članova posade (npr. otpremnik, osoblje za opsluživanje itd.). Svi relevantni elementi propisani u OPS-u koji se odnosi na njihove dužnosti.

3.

Postupci

3.1.

Postupci za osposobljavanje i provjeravanje.

3.2.

Postupci koji se primjenjuju u slučaju da osoblje ne postigne ili ne održi tražene standarde.

3.3.

Postupci kojima se jamči da se neuobičajene situacije ili situacije u nuždi, koje zahtijevaju primjenu dijela ili svih postupaka za neuobičajene situacije ili situacije u nuždi, te simulacija IMC-a umjetnim sredstvima, ne simuliraju tijekom letova javnog zračnog prijevoza.

4.

Opis dokumentacije koja se pohranjuje i razdoblje pohrane (vidjeti Dodatak 1. OPS-u 1.1065.)

Dodatak 1. OPS-u 1.1065.

Razdoblja za pohranu dokumenata

Prijevoznik jamči da se sljedeći podaci/dokumentacija pohranjuju u prihvatljivom obliku i da su dostupni nadležnom tijelu tijekom razdoblja koja su navedena u donjim tablicama.

Napomena: Dodatni podaci koji se odnose na evidenciju o održavanju propisuju se u Dijelu M.

Tablica 1.

Podaci koji se koriste za pripremu i izvođenje leta

Podaci koji se koriste za pripremu i izvođenje leta, kako se opisuje u OPS-u 1.135.

Operativni plan leta

3 mjeseca

Tehnička knjiga zrakoplova

36 mjeseci nakon dana zadnjega unosa, u skladu s Dijelom M, M.A. 306., točkom (c)

Dokumentacija u vezi s uputama NOTAM/AIS, koja se odnosi na posebnu rutu, ako ju je prijevoznik izdao

3 mjeseca

Dokumentacija o masi i ravnoteži

3 mjeseca

Prijavljivanje posebnog tereta, uključujući opasni teret

3 mjeseca


Tablica 2.

Izvješća

Izvješća

Dnevnik putovanja

3 mjeseca

Izvješća o letu za bilježenje podataka o svim događajima, kako se propisuje u OPS-u 1.420., ili o slučajevima za koje zapovjednik zrakoplova smatra da ih je potrebno prijaviti/zabilježiti

3 mjeseca

Izvješća o prekoračenju dužnosti i/ili skraćivanju razdoblja za odmor

3 mjeseca


Tablica 3

Izvješća za letačku posadu

Izvješća za letačku posadu

Trajanje leta, vrijeme na dužnosti i vrijeme za odmor

15 mjeseci

Dozvola

Do kada član letačke posade koristi privilegije dozvole za prijevoznika

Osposobljavanje za drugi tip i provjeravanje

3 godine

Tečaj za zapovjednika (uključujući provjeru)

3 godine

Periodično osposobljavanje i provjeravanje

3 godine

Osposobljavanje za upravljanje s bilo kojeg pilotskog sjedala i provjeravanje

3 godine

Zadnje iskustvo (vidjeti OPS 1.970.)

15 mjeseci

Stručna osposobljenost za rutu i aerodrom (vidjeti OPS 1.975.)

3 godine

Osposobljavanje i kvalifikacije za posebne operacije kada se OPS-om tako zahtijeva (npr. operacije ETOPS CATII/III)

3 godine

Osposobljavanje za rad s opasnim teretom, po potrebi

3 godine


Tablica 4.

Izvješća za kabinsku posadu

Izvješća za kabinsku posadu

Trajanje leta, vrijeme na dužnosti i vrijeme za odmor

15 mjeseci

Početna obuka, osposobljavanje za drugi tip i razlike (uključujući provjeravanje)

Dok je god član kabinske posade zaposlen pri prijevozniku

Periodično osposobljavanje i obnavljanje (uključujući provjeravanje)

Do 12 mjeseci nakon što je član kabinske posade napustio službu pri prijevozniku

Osposobljavanje za rad s opasnim teretom, po potrebi

3 godine


Tablica 5.

Izvješća za ostalo operativno osoblje

Izvješća za ostalo operativno osoblje

Izvješća o osposobljavanju/kvalifikacijama ostalog osoblja za koje se prema OPS-u zahtijeva odobreni program osposobljavanja

Zadnja 2 izvješća o osposobljavanju


Tablica 6.

Ostala izvješća

Ostala izvješća

Izvješća o dozi kozmičkog i solarnog zračenja

Do 12 mjeseci nakon što je član posade prestao raditi pri prijevozniku

Izvješća o sustavu kvalitete

5 godina

Dokument o prijevozu opasnog tereta

3 mjeseca nakon završetka leta

Kontrolna lista za prihvat opasnog tereta

3 mjeseca nakon završetka leta

PODODJELJAK Q

OGRANIČENJA VREMENA LETENJA, TRAJANJA LETAČKE DUŽNOSTI I UVJETI ZA ODMOR

OPS 1.1090.

Cilj i područje

1.

Prijevoznik utvrđuje ograničenja vremena leta i trajanja dužnosti i shemu za odmor (FTL) za članove posade.

2.

Prijevoznik, u vezi sa svim svojim letovima, jamči sljedeće:

2.1.

Ograničenja vremena leta i trajanja dužnosti i sheme za odmor u skladu su s:

(a)

odredbama ovog pododjeljka; i

(b)

svim dodatnim odredbama koje nadležno tijelo primjenjuje u skladu s odredbama ovog pododjeljka u svrhu održavanja sigurnosti.

2.2.

Planira se da se letovi završe unutar dozvoljenog trajanja letačke dužnosti, vodeći računa o vremenu koje je potrebno za obavljanje dužnosti prije leta, tijekom leta i vremena zadržavanja.

2.3.

Programi aktivnosti pripremaju se i objavljuju dovoljno unaprijed kako bi se članovima posade pružila prilika da planiraju odgovarajući odmor.

3.

Odgovornost prijevoznika

3.1.

Prijevoznik imenuje domaću bazu za svakog člana posade.

3.2.

Očekuje se da prijevoznici poštuju odnos između učestalosti i rasporeda razdoblja trajanja letačke dužnosti i razdoblja za odmor i da posvećuju dužnu pažnju skupnim učincima dugih sati na dužnosti u kombinaciji s minimalnim odmorom.

3.3.

Prijevoznici dodjeljuju dužnosti na način da se izbjegnu neželjene prakse, kao što su zamjenjivanje dnevnih/noćnih dužnosti ili razmještanje članova posade na način da dolazi do ozbiljnog poremećaja utvrđenog rasporeda za spavanje i rad.

3.4.

Prijevoznici planiraju lokalne dane bez dužnosti i o tome unaprijed obavješćuju članove posade.

3.5.

Prijevoznici jamče da razdoblja za odmor dozvoljavaju dovoljno vremena da omoguće posadi da prebrodi posljedice ranijih dužnosti i da joj omogući da se dobro odmori do početka sljedećeg trajanja letačke dužnosti.

3.6.

Prijevoznici jamče da se trajanja letačke dužnosti planiraju tako da omoguće posadi da bude dovoljno odmorna za djelovanje na zadovoljavajućoj razini sigurnosti u svim okolnostima.

4.

Odgovornosti članova posade

4.1.

Član posade neće upravljati zrakoplovom ako on/ona zna da pati od iscrpljenosti ili je vjerojatno da će postati iscrpljen ili se ne osjeća dobro, do mjere da bi mogao ugroziti let.

4.2.

Članovi posade optimalno koriste prilike i sadržaje za odmor koji su predviđeni te ispravno planiraju i koriste svoja razdoblja za odmor.

5.

Odgovornosti uprave zračnog prometa

5.1.

Odstupanja

5.1.1.

Sukladno odredbama članka 8., nadležno tijelo može odobriti odstupanje od zahtjeva iz ovog pododjeljka u skladu sa zakonima i postupcima koji se primjenjuju unutar dotičnih država članica i u dogovoru sa zainteresiranim stranama.

5.1.2.

Svaki prijevoznik mora dokazati nadležnom tijelu, koristeći operativno iskustvo i vodeći računa o ostalim važnim čimbenicima, kao što su važeće znanstvene činjenice, da njegov zahtjev za odstupanjem pruža jednaku razinu sigurnosti.

Uz takva se odstupanja, po potrebi, primjenjuju mjere za ublažavanje.

OPS 1.1095.

Definicije

U smislu ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.1.

Povećana letačka posada

Letačka posada koja se sastoji od više od najmanjeg broja koji je potreban za operaciju zrakoplova i u kojoj svaki član letačke posade može napustiti svoje mjesto te ga/ju može zamijeniti drugi primjereno kvalificirani član letačke posade.

1.2.

Vrijeme letenja

Vrijeme između prvog pokretanja zrakoplova s njegovog parkirnog mjesta radi polijetanja, do dolaska na određeni parkirni položaj, sa svim motorima i propelerima ugašenima.

1.3.

Stanka

Razdoblje bez dužnosti, koje se uračunava kao dužnost, a kraće je od razdoblja za odmor.

1.4.

Dužnost

Svaki zadatak koji je član posade dužan obaviti u vezi s poslom vlasnika AOC-a. Ako se ovom Uredbom ne predviđaju posebna pravila, nadležno tijelo određuje hoće li se i do koje mjere dežurstvo uračunavati kao dužnost.

1.5.

Trajanje dužnosti

Razdoblje koje počinje kada prijevoznik od člana posade zatraži da započne s obavljanjem dužnosti i završava kada se član posade oslobodi od svih dužnosti.

1.6.

Trajanje letačke dužnosti

Trajanje letačke dužnosti (FDP) je svako vrijeme tijekom kojega osoba radi u zrakoplovu kao član njegove posade. FDP počinje kada prijevoznik od člana posade zatraži da se prijavi na let ili seriju letova; završava na kraju zadnjeg leta na kojem je on/ona operativni član posade.

1.7.

Domaća baza

Mjesto koje prijevoznik imenuje za člana posade iz kojega član posade obično započinje i na kojem završava trajanje dužnosti ili seriju trajanja dužnosti i gdje, u normalnim okolnostima, prijevoznik nije odgovoran za smještaj dotičnog člana posade.

1.8.

Lokalni dan

Razdoblje od 24 sata, koje počinje u 00:00 po lokalnom vremenu.

1.9.

Lokalna noć

Razdoblje od osam sati, između 22:00 sata i 08:00 sati po lokalnom vremenu.

1.10.

Jedan dan bez dužnosti

Jedan dan bez dužnosti uključuje dvije lokalne noći. Razdoblje za odmor može se uključiti kao dio slobodnog dana.

1.11.

Operativni član posade

Član posade koji obavlja svoje dužnosti u zrakoplovu tijekom leta ili tijekom bilo kojeg dijela leta.

1.12.

Raspoređivanje

Prijevoz neoperativnog člana posade od jednog do drugog mjesta, po uputama prijevoznika, isključujući vrijeme putovanja. Vrijeme putovanja definira se kao:

—

vrijeme od doma do naznačenog mjesta javljanja na dužnost i obrnuto;

—

vrijeme za lokalni prijevoz od mjesta odmora do početka dužnosti i obrnuto.

1.13.

Vrijeme za odmor

Neprekinuto i definirano razdoblje vremena, tijekom kojega je član posade slobodan od svih dužnosti i dežurstava na aerodromu.

1.14.

Vrijeme pripravnosti:

Definirano razdoblje vremena, tijekom kojega prijevoznik zahtijeva od člana posade da bude na raspolaganju za preuzimanje dužnosti za let, raspored ili drugu dužnost, bez vremena za odmor u međuvremenu.

1.15.

Spora faza cirkadijskog ritma (WOCL):

Spora faza cirkadijskog ritma je razdoblje između 02:00 sati i 05:59 sati. Unutar pojasa tri vremenske zone, WOCL se odnosi na vrijeme domaće baze. Iza te tri vremenske zone, WOCL se odnosi na vrijeme domaće baze tijekom prvih 48 sati nakon odlaska iz vremenske zone domaće baze, a nakon tog na lokalno vrijeme.

OPS 1.1100

Ograničenja trajanja letenja i dužnosti

1.1.

Skupni broj radnih sati

Prijevoznik jamči da ukupno vrijeme na dužnosti na koju je član posade raspodijeljen, ne prelazi:

(a)

190 sati na dužnosti u 28 uzastopnih dana, raspoređenih što je ravnomjernije moguće, tijekom tog razdoblja; i

(b)

60 sati na dužnosti u sedam uzastopnih dana.

1.2.

Ograničenje ukupnih sati letenja

Prijevoznik jamči da ukupni sati letenja na letovima na koje se raspoređuje pojedinačni član posade u svojstvu operativnog člana posade, ne prelazi

(a)

900 sati letenja u kalendarskoj godini; ili

(b)

100 sati letenja u 28 uzastopnih dana.

OPS 1.1105.

Najduže dnevno trajanje letačke dužnosti (FDP)

1.1.

Ovaj se OPS ne primjenjuje na letove s jednim pilotom i na letove hitne medicinske pomoći.

1.2.

Prijevoznik određuje vrijeme za javljanje na dužnost, koje realno odražava vrijeme za zemaljske dužnosti u vezi sa sigurnošću, u skladu s odobrenjem nadležnog tijela.

1.3.

Najduži osnovni dnevni FDP je 13 sati.

1.4.

Ovih se 13 sati umanjuje za 30 minuta za svaki sektor, počevši s trećim sektorom, s najvećim ukupnim umanjenjem od dva sata.

1.5.

Ako FDP započinje tijekom WOCL-a, maksimum koji se navodi u točki 1.3. i točki 1.4., smanjuje se za 100 % njihovog preklapanja do najviše 2 sata. Kada FDP završava tijekom WOCL-a ili ga u potpunosti obuhvaća, maksimalni FDP koji se navodi u točki 1.3. i točki 1.4. smanjuje se za 50 % njihovog preklapanja.

2.

Produžeci:

2.1.

Maksimalni dnevni FDP može se produžiti za najviše jedan sat.

2.2.

Produžeci nisu dozvoljeni za osnovni FDP od šest sektora ili više.

2.3.

Kada FDP zadire u WOCL u trajanju do dva sata, produžeci se ograničavaju na najviše četiri sektora.

2.4.

Kada FDP zadire u WOCL u trajanju od više od dva sata, produžeci se ograničavaju na najviše dva sektora.

2.5.

U sedam uzastopnih dana, dozvoljena su najviše dva produžetka.

2.6.

Kada se planira korištenje produžetka FDP-a, minimalni odmor prije i poslije leta povećava se za dva sata ili se samo odmor poslije leta povećava za četiri sata. Kada se produžeci koriste za uzastopne FDP-ove, odmor prije i poslije leta između dvije operacije koristi se uzastopno.

2.7.

Kada FDP s produžetkom započinje u razdoblju od 22:00 do 4:59 sati, prijevoznik ograničava FDP na 11 sati i 45 minuta.

3.

Kabinska posada

3.1.

Za kabinsku posadu koja je raspoređena na let ili seriju letova, FDP za kabinsko osoblje se može produžiti za razliku između vremena javljanja na dužnost kabinske i letačke posade, sve dok ta razlika ne prelazi jedan sat.

4.

Operativna stabilnost

4.1.

Planirani vozni red mora omogućavati da se letovi obavljaju unutar najdužeg dozvoljenog vremena na dužnosti. Da bi pridonijeli dostizanju tog cilja, prijevoznici poduzimaju mjere za promjenu voznog reda ili rasporeda posade, najkasnije kada stvarne operacije prijeđu maksimalni FDP na više od 33 % letova u okviru tog voznog reda, tijekom predviđenog sezonskog razdoblja.

5.

Raspoređivanje

5.1.

Svo vrijeme provedeno na raspoređivanju uračunava se u vrijeme na dužnosti.

5.2.

Raspoređivanje nakon javljanja na dužnost, ali prije početka leta, uključuje se kao dio FDP-a, ali se ne računa kao sektor.

5.3.

Sektor raspoređivanja odmah nakon operativnog sektora uzima se u obzir za izračun najkraćeg vremena odmora, kako je definirano u OPS-u 1.1110. točkama 1.1. i 1.2.

6.

Produženi FDP (podijeljeno vrijeme na dužnosti)

6.1.

Nadležno tijelo može dati odobrenje za operaciju koja se temelji na produženom FDP-u, uključujući odmor, što podliježe odredbama članka 8.

6.2.

Svaki prijevoznik mora dokazati nadležnom tijelu, koristeći operativno iskustvo i vodeći računa o ostalim važnim čimbenicima, kao što su važeće znanstvene činjenice, da njegov zahtjev za produženim FDP-om pruža jednaku razinu sigurnosti.

OPS 1.1110.

Odmor

1.

Najkraći odmor

1.1.

Najkraći odmor koji se mora predvidjeti prije preuzimanja vremena na dužnosti, s početkom u domaćoj bazi, mora trajati najmanje kao prethodno vrijeme na dužnosti ili 12 sati, ovisno što je duže;

1.2.

Najkraći odmor koji se mora predvidjeti prije preuzimanja vremena na dužnosti, s početkom izvan domaće baze, mora trajati najmanje jednako kao prethodno vrijeme na dužnosti ili 10 sati, ovisno što je duže; kada se član posade nalazi na najkraćem odmoru izvan domaće baze, prijevoznik mu/joj mora omogućiti priliku za osmosatni san, vodeći računa o putovanju i ostalim fiziološkim potrebama;

1.3.

Prijevoznik jamči da se utjecaji razlika u vremenskim zonama na članove posade kompenziraju dodatnim odmorom, što uređuje nadležno tijelo u skladu s odredbama članka 8.

1.4.1.

Bez obzira na točke 1.1. i 1.2. i u skladu s odredbama članka 8., nadležno tijelo može odobriti smanjene režime odmora.

1.4.2.

Svaki prijevoznik mora dokazati nadležnom tijelu, koristeći operativno iskustvo i vodeći računa o ostalim važnim čimbenicima, kao što su važeće znanstvene činjenice, da njegov zahtjev za skraćenim režimom odmora pruža jednaku razinu sigurnosti.

2.

Vrijeme odmora

2.1.

Prijevoznik jamči da se najkraći odmor koji se predviđa kako je gore navedeno, periodično povećava na tjedno vrijeme odmora koje iznosi 36 sati, uključujući dvije lokalne noći, tako da nikad nema više od 168 sati između kraja jednog tjednog odmora i početka drugoga. Iznimno od OPS-a 1.1095. točke 1.9., nadležno tijelo može odlučiti da druga od tih lokalnih noći može početi od 20:00 sati, ako tjedno vrijeme odmora traje najmanje 40 sati.

OPS 1.1115.

Produžetak vremena na dužnosti uslijed odmora tijekom leta

1.

U skladu s odredbama članka 8. i pod uvjetom da svaki prijevoznik dokaže nadležnom tijelu, koristeći operativno iskustvo i vodeći računa o ostalim važnim čimbenicima, kao što su važeće znanstvene činjenice, da njegov zahtjev pruža jednaku razinu sigurnosti:

1.1.

Povećanje letačke posade

nadležno tijelo postavlja zahtjeve u vezi s povećanjem osnovne letačke posade u svrhu produživanja vremena na dužnosti preko ograničenja iz gornjeg OPS-a 1.1105.;

1.2.

Kabinska posada

nadležno tijelo postavlja zahtjeve u vezi s najkraćim odmorom tijekom leta za člana (članove) kabinske posade, kada FDP prelazi ograničenja iz OPS-a 1.1105.

OPS 1.1120.

Nepredviđene okolnosti na stvarnim operacijama letenja – odluka zapovjednika zrakoplova

1.

Uzimajući u obzir potrebu za pažljivim nadgledanjem niže navedenih slučajeva, tijekom stvarnih operacija letenja, koje počinje u vrijeme javljanja na dužnost, ograničenja vremena letenja, vremena na dužnosti i vremena za odmor, koja se propisuju u ovome pododjeljku, mogu se promijeniti u slučaju nepredviđenih okolnosti. Sve takve promjene moraju biti prihvatljive za zapovjednika zrakoplova nakon savjetovanja s ostalim članovima posade i moraju, u svakom slučaju ispunjavati sljedeće:

1.1.

Maksimalni FDP iz OPS-a 1.1105. točke 1.3., ne može se produžiti za više od dva sata, ako broj letačke posade nije bio povećan, u kojem slučaju se maksimalno vremena na dužnosti može povećati za najviše tri sata;

1.1.2.

Ako u zadnjem sektoru u FDP-u dođe do nepredviđenih okolnosti nakon polijetanja, koje će dovesti do prekoračenja dozvoljenog povećanja, let se može nastaviti do planiranog ili alternativnog odredišta;

1.1.3.

U takvim okolnostima, vrijeme za odmor nakon FDP-a može se smanjiti ali nikako ispod minimuma za odmor kako se određuje u OPS-u 1.1110. točki 1.2. ovog pododjeljka;

1.2.

Zapovjednik zrakoplova, u posebnim okolnostima koje mogu dovesti do ozbiljne premorenosti i nakon savjetovanja s članovima posade na koje se to odnosi, smanjuje stvarno vrijeme na dužnosti i/ili povećava vrijeme za odmor s ciljem da ukloni bilo kakve štetne učinke za sigurnost leta;

1.3.

Prijevoznik jamči da:

1.3.1.

Zapovjednik zrakoplova predaje izvješće prijevozniku uvijek kada odluči povećati FDP ili skratiti vrijeme odmora tijekom stvarnog izvođenja operacije i

1.3.2.

Kada povećanje FDP-a ili skraćivanje vremena odmora prelaze jedan sat, kopija se izvješća, kojoj prijevoznik dodaje svoje napomene, šalje nadležnom tijelu ne kasnije od 28 dana nakon tog događaja.

OPS 1.1125.

Dežurstvo

1.

Dežurstvo na aerodromu

1.1.

Član posade je na dežurstvu na aerodromu od javljanja na dužnost na uobičajenom mjestu do navedenog kraja razdoblja dežurstva.

1.2.

Dežurstvo na aerodromu uračunava se u potpunosti u izračun ukupnih sati na dužnosti.

1.3.

Kada odmah nakon dežurstva na aerodromu slijedi letačka dužnost, odnos između takvog dežurstva na aerodromu i dodijeljene letačke dužnosti uređuje nadležno tijelo. U takvom se slučaju dežurstvo na aerodromu pribraja letačkoj dužnosti iz OPS-a 1.1110 točaka 1.1. i 1.2., u svrhu izračuna najkraćeg odmora.

1.4.

Ako nakon dežurstva na aerodromu ne slijedi raspored na letačku dužnost, tada treba slijediti barem vrijeme za odmor, kako ga uređuje nadležno tijelo.

1.5.

Za vrijeme dežurstva na aerodromu, prijevoznik osigurava za člana posade mirno i ugodno mjesto, koje nije dostupno za javnost.

2.

Drugi oblici dežurstva (uključujući dežurstvo u hotelu)

2.1.

U skladu s odredbama članka 8., svi ostali oblici dežurstva koje uređuje nadležno tijelo vode računa o sljedećem:

2.1.1.

Sve dužnosti raspoređuju se i/ili javljaju unaprijed.

2.1.2.

Početak i kraj vremena dežurstva određuje se i javlja unaprijed.

2.1.3.

Utvrđuje se najduže dežurstvo na mjestu, koje nije navedeno mjesto javljanja na dužnost.

2.1.4.

Odnos između dežurstva i bilo koje dodijeljene letačke dužnosti, a koja slijedi nakon dežurstva, određuje se uzimajući u obzir sadržaje koji su članu posade dostupni za odmor i ostale relevantne čimbenike.

2.1.5.

Utvrđuje se način izračuna vremena dežurstva radi izračuna ukupnih sati na dužnosti.

OPS 1.1130.

Prehrana

Potrebno je omogućiti priliku za jelo i piće kako bi se izbjeglo bilo kakvo smanjivanje radne sposobnosti člana posade, posebice kada FDP prelazi šest sati.

OPS 1.1135.

Evidencije vremena letačke dužnosti, dužnosti i odmora

1.

Prijevoznik jamči da evidencije o članu posade sadrže:

(a)

vrijeme leta;

(b)

početak, trajanje i kraj svakog vremena na dužnosti ili na letačkoj dužnosti;

(c)

vrijeme za odmor i slobodne dane;

te da se vode, kako bi se osigurala usklađenost s ovim pododjeljkom, a kopije evidencije su dostupne članu posade na zahtjev.

2.

Ako evidencija koju o članu posade vodi prijevoznik sukladno stavku 1. ne pokriva sve njegove/njezine letačke dužnosti, vremena na dužnosti i za odmor, dotični član posade vodi vlastitu evidenciju o svojem

(a)

vremenu leta;

(b)

početku, trajanju i kraju svakog vremena na dužnosti ili na letačkoj dužnosti; i

(c)

vremenu za odmor i slobodnim danima.

3.

Član posade na zahtjev pokazuje svoju evidenciju prijevozniku koji koristi njegove/njezine usluge, prije nego što započne trajanje letačke dužnosti.

4.

Evidencije se čuvaju najmanje 15 kalendarskih mjeseci od dana zadnjeg relevantnog unosa ili duže, ako se tako zahtijeva u skladu s nacionalnim zakonima.

5.

Dodatno, prijevoznici zasebno drže sva izvješća o odlukama zapovjednika zrakoplova o produženim trajanjima letačkih dužnosti i skraćenim vremenima za odmor, najmanje šest mjeseci nakon događaja.

PODODJELJAK R

ZRAČNI PRIJEVOZ OPASNOG TERETA

OPS 1.1150.

Nazivlje

(a)

Nazivlje koje se koristi u ovome pododjeljku ima sljedeće značenje:

1.

Kontrolna lista za prihvat. Dokument koji se upotrebljava za pomoć u obavljanju provjera vanjskog izgleda paketa s opasnim teretom i pridružene dokumentacije, radi utvrđivanja jesu li svi odgovarajući uvjeti ispunjeni;

2.

Teretni zrakoplov. Svaki zrakoplov koji prevozi robu ili imovinu, ali ne putnike. U tom se smislu sljedeće osobe ne smatraju putnicima:

i.

član posade;

ii.

zaposlenik prijevoznika kojem je prijevoz dozvoljen u skladu s uputama navedenim u operativnom priručniku;

iii.

ovlašteni predstavnik nadležnog tijela; ili

iv.

osoba čije su dužnosti povezane s posebnom pošiljkom u zrakoplovu.

3.

Nesreća povezana s opasnim teretom. Događaj koji je u vezi s i odnosi se na prijevoz opasnog tereta, koji za posljedicu ima smrt ili ozbiljnu ozljedu osobe ili znatno oštećenje imovine;

4.

Nezgoda povezana s opasnim teretom. Događaj, osim nesreće povezane s opasnim teretom, koji je u vezi s i odnosi se na prijevoz opasnog tereta, koji se ne događa nužno u zrakoplovu, a koji za posljedicu ima ozljedu osobe, oštećenje imovine, požar, lomljenje, prolijevanje ili istjecanje tekućine ili zračenja ili drugi dokaz da se cjelovitost pakiranja nije sačuvala. Svi događaji koji se odnose na prijevoz opasnog tereta koji ozbiljno ugrožavaju zrakoplov ili osobe u njemu, također se smatraju nezgodom povezanom s opasnim teretom;

5.

Dokument o prijevozu opasnog tereta. Dokument koji je naveden u tehničkim uputama. Ispunjava ga osoba koja predaje opasan teret za zračni prijevoz i sadrži podatke o tom opasnom teretu. Dokument sadrži potpisanu izjavu kojom se izjavljuje da je opasan teret potpuno i točno opisan njegovim pravilnim imenom pošiljke, brojevima UN/ID i da je ispravno klasificiran, upakiran, označen, obilježen naljepnicama i u ispravnom stanju za prijevoz;

6.

Teretni kontejner. Teretni kontejner je transportna oprema koja omogućava prijevoz radioaktivnih materijala, pakiranih ili ne, za jedan ili više načina prijevoza. (Napomena: Vidjeti jedinicu za ukrcavanje tereta gdje opasan teret nije radioaktivni materijal);

7.

Otpremnik. Agencija koja u ime prijevoznika obavlja neke ili sve potonje poslove, uključujući primanje, ukrcavanje, iskrcavanje, prijevoz ili druge postupke s putnicima ili teretom;

8.

ID broj. Privremeni identifikacijski broj za komad opasnog tereta kojem još nije dodijeljen UN broj;

9.

Prepakiranje. Ograđeni prostor koji koristi jedan otpremnik za lakše rukovanje i smještanje jednog ili više paketa, koji tako čine jednu jedinicu za rukovanje. (Napomena: jedinica za ukrcavanje tereta nije uključena u ovu definiciju);

10.

Paket. Konačan proizvod pakiranja koji se sastoji od samog pakiranja i njegovog sadržaja, koji su pripravni za prijevoz;

11.

Pakiranje. Ambalaža i svi ostali dijelovi ili materijali koji su potrebni da bi ambalaža mogla ispuniti svoju funkciju obuhvaćanja robe i da bi se ispunili uvjeti o pakiranju;

12.

Pravilno ime pošiljke. Ime koje se upotrebljava za opis određenog predmeta ili tvari u svim otpremničkim dokumentima i obavijestima i, po potrebi, na pakiranju;

13.

Teška ozljeda. Ozljeda koju je zadobila osoba u nesreći i koja:

i.

zahtijeva hospitalizaciju dužu od 48 sati, koja započinje u roku od sedam dana od dana kada je ozljeda dobivena; ili

ii.

ima za posljedicu prijelom bilo koje kosti (osim jednostavnih lomova prstiju, nožnih prstiju ili nosa); ili

iii.

uključuje razderotine koje uzrokuju obilno krvarenje, oštećenje živaca, mišića ili tetiva; ili

iv.

uključuje ozljedu bilo kojeg unutarnjeg organa; ili

v.

uključuje opekline drugog ili trećeg stupnja, ili bilo kakve opekline koje zahvaćaju više od 5 % površine tijela; ili

vi.

uključuje provjereno izlaganje zaraznim tvarima ili štetnom zračenju;

14.

Zemlja podrijetla. Nadležno tijelo na čijem se području opasan teret prvi put ukrcao u zrakoplov;

15.

Tehničke upute. Zadnje važeće izdanje Tehničkih uputa za siguran zračni prijevoz opasnog tereta (Doc 9284-AN/905., uključujući dopune i dodatke, koji se odobravaju i objavljuju odlukom Vijeća Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva;

16.

UN broj. Četveroznamenkasti broj koji dodjeljuje Odbor stručnjaka za prijevoz opasnog tereta Ujedinjenih naroda radi prepoznavanja tvari ili određene grupe tvari;

17.

Jedinica za ukrcavanje tereta. Bilo koji tip avionskog kontejnera, avionske palete s mrežom ili avionske palete s mrežom preko iglua. (Napomena: prepakiranje nije uključeno u ovu definiciju; za kontejner s radioaktivnim materijalima, vidjeti definiciju za teretni kontejner).

OPS 1.1155.

Odobrenje za prijevoz opasnog tereta

Prijevoznik ne smije prevoziti opasan teret ako nadležno tijelo to ne odobri.

OPS 1.1160.

Područje primjene

(a)

Prijevoznik mora ispunjavati odredbe iz tehničkih uputa u svim prilikama kada se prevozi opasan teret, bez obzira izvodi li se let potpuno ili djelomično unutar ili potpuno izvan teritorija države.

(b)

Predmeti i tvari koji bi se inače svrstali u opasan teret, isključuju se iz odredaba ovog pododjeljka, do mjere koja se navodi u tehničkim uputama, pod uvjetom da:

1.

moraju biti ukrcani u zrakoplov u skladu s relevantnim pravilima koja se primjenjuju, ili iz operativnih razloga;

2.

prevoze se kao zalihe za opskrbu putnika hranom i pićem ili opskrbu u kabini;

3.

prevoze se za uporabu tijekom leta kao veterinarska pomoć ili pištolj za humano ubijanje životinja;

4.

prevoze se za uporabu tijekom leta kao liječnička pomoć za pacijenta, pod sljedećim uvjetima:

i.

cilindri za plin proizvedeni su posebno u svrhu spremanja i prijevoza tog plina;

ii.

farmaceutski proizvodi, lijekovi i ostali medicinski materijal prilikom korištenja u zrakoplovu koriste se pod nadzorom za to osposobljenog osoblja;

iii.

oprema koja sadrži mokre baterijske ćelije drži se, i po potrebi pričvršćuje, u uspravnom položaju radi sprečavanja prolijevanja elektrolita; i

iv.

poduzimaju se pravilne mjere za skladištenje i pričvršćivanje sve opreme tijekom polijetanja i slijetanje i u svim drugim trenucima kada zapovjednik zrakoplova smatra da je to nužno u interesu sigurnosti; ili

5.

prevoze ih putnici ili članovi posade.

(c)

Predmeti i tvari koji su namijenjeni za zamjenu onih iz točke (b) alineje 1. i točke (b) alineje 2. prevoze se u zrakoplovu u skladu s tehničkim uputama.

OPS 1.1165.

Ograničenja prijevoza opasnog tereta

(a)

Prijevoznik poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao da se predmeti i tvari koje se u tehničkim uputama prema imenu ili generičkom opisu posebno navode kao zabranjene za prijevoz u bilo kojim uvjetima, ne prevoze niti jednim zrakoplovom.

(b)

Prijevoznik poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao da se predmeti i tvari, koji se u tehničkim uputama navode kao zabranjeni za prijevoz u normalnim uvjetima, prevoze samo kada:

1.

ih dotična država izuzima, prema odredbama tehničkih uputa; ili

2.

tehničke upute navode da se mogu prevoziti uz odobrenje koje izdaje država podrijetla.

OPS 1.1170.

Klasifikacija

Prijevoznik poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao da se predmeti i tvari klasificiraju kao opasan teret, kako se navodi u tehničkim uputama.

OPS 1.1175.

Pakiranje

Prijevoznik poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao da se sav opasan teret pakira u skladu s tehničkim uputama.

OPS 1.1180.

Etiketiranje i označavanje

(a)

Prijevoznik poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao da su paketi, prepakiranje i teretni kontejneri etiketirani i označeni kako se navodi u tehničkim uputama.

(b)

Kada se opasan teret prevozi na letu koji se izvodi potpuno ili djelomično izvan područja države, etiketiranje i označavanje mora, osim ispunjavanja uvjeta glede drugih jezika, biti i na engleskome jeziku.

OPS 1.1185.

Dokument za prijevoz opasnog tereta

(a)

Prijevoznik jamči da se opasan teret, osim ako tehničke upute ne navode drugačije, prevozi uz pripadajući dokument za prijevoz opasnog tereta.

(b)

Kada se opasan teret prevozi na letu, koji se izvodi potpuno ili djelomično izvan područja države, dokument za prijevoz opasnog tereta mora, osim ispunjavanja uvjeta glede drugih jezika, biti i na engleskome jeziku.

OPS 1.1195.

Prihvat opasnog tereta

(a)

Prijevoznik ne prihvaća opasan teret za prijevoz prije nego što se paketi, prepakiranje ili teretni kontejner ne pregledaju u skladu s postupcima za prihvat navedenim u tehničkim uputama.

(b)

Prijevoznik ili njegov otpremnik koriste kontrolnu listu za prihvat. Kontrolna lista za prihvat omogućuje da se provjere svi relevantni podaci i izrađena je u obliku koji dozvoljava bilježenje rezultata provjere u vezi s prihvatom ručno, mehanički ili računalom.

OPS 1.1200.

Pregled glede oštećenja, propuštanja ili zagađenja

(a)

Prijevoznik jamči da se:

1.

paketi, prepakiranje i teretni kontejneri pregledavaju radi otkrivanja propuštanja ili oštećenja prije ukrcavanja u zrakoplov ili jedinicu za ukrcavanje tereta, kako je navedeno u tehničkim uputama;

2.

jedinica za ukrcavanje tereta se ne ukrcava u zrakoplov ako nije pregledana u skladu s tehničkim uputama i ako je otkriveno bilo kakvo propuštanje ili oštećenje opasnog tereta koji se nalazi u njoj;

3.

paketi, prepakiranje ili teretni kontejneri koji propuštaju ili su oštećeni ne ukrcavaju se u zrakoplov;

4.

svaki paket opasnog tereta koji se nalazi u zrakoplovu i koji se čini oštećen ili da propušta, uklanja se ili se dogovara njegovo uklanjanje s odgovarajućim tijelom ili organizacijom. U ovakvom se slučaju ostatak pošiljke pregledava, da bi se utvrdilo je li u odgovarajućem stanju za prijevoz i da nije došlo do oštećenja ili zagađenja zrakoplova ili njegovog tereta; i

5.

paketi, prepakiranje i teretni kontejneri pregledavaju se radi znakova oštećenja ili propuštanja nakon iskrcavanja iz zrakoplova ili jedinice za ukrcavanje tereta i, ako se primijeti oštećenje ili propuštanje, pregledava se područje gdje je opasan teret bio spremljen radi oštećenja ili zagađenja.

OPS 1.1205.

Uklanjanje zagađenja

(a)

Prijevoznik jamči da:

1.

se zagađenje koje je nastalo kao rezultat propuštanja ili oštećenja opasnog tereta, uklanja bez odlaganja; i

2.

se zrakoplov koji je bio zagađen radioaktivnim sredstvima odmah povlači iz uporabe i ne vraća se dok razina zračenja na bilo kojoj dostupnoj površini i zagađenje koje je lako odstranjivo, ne budu unutar vrijednosti koje se navode u tehničkim uputama.

OPS 1.1210.

Ograničenja pri ukrcavanju

(a)

Putnička i pilotska kabina. Prijevoznik jamči da se opasan teret ne prevozi u kabini zrakoplova u kojoj se nalaze putnici ili u pilotskoj kabini, osim ako se tehničkim uputama ne navodi drugačije.

(b)

Odjeljci za teret. Prijevoznik jamči da se opasan teret ukrcava, odvaja, sprema i pričvršćuje u zrakoplovu u skladu s tehničkim uputama.

(c)

Opasan teret koji je namijenjen za prijevoz isključivo teretnim zrakoplovima. Prijevoznik jamči da se paketi opasnog tereta s etiketom ‚Samo za teretni zrakoplov’ prevoze teretnim zrakoplovima i ukrcavaju u skladu s tehničkim uputama.

OPS 1.1215.

Pružanje podataka

(a)

Podaci za zemaljsko osoblje. Prijevoznik jamči da se:

1.

zemaljskom osoblju pružaju podaci, koji im omogućuju da obavljaju svoje dužnosti u vezi s prijevozom opasnog tereta, uključujući mjere koje je potrebno poduzeti u slučaju nezgoda i nesreća koje uključuju opasan teret; i

2.

njegovom otpremniku, po potrebi, pružaju podaci na koje se odnosi točka (a) alineja 1.

(b)

Podaci za putnike i ostale osobe

1.

Prijevoznik jamči da se ti podaci objavljuju u skladu sa zahtjevima iz tehničkih uputa, na način da se putnici upozore o vrstama tereta koje se ne smiju prevoziti zrakoplovom; i

2.

prijevoznik i, po potrebi, njegov otpremnik jamče da se na mjestima za prihvat tereta nalaze obavijesti s informacijama o prijevozu opasnog tereta.

(c)

Podaci za članove posade. Prijevoznik jamči da se operativnim priručnikom pružaju podaci koji omogućavaju članovima posade da obavljaju svoje dužnosti u vezi s prijevozom opasnog tereta, uključujući mjere koje je potrebno poduzeti u izvanrednim situacijama koje uključuju opasan teret.

(d)

Podaci za zapovjednika zrakoplova. Prijevoznik jamči da se zapovjedniku zrakoplova pružaju pisani podaci, kako se navodi u tehničkim uputama. (Vidjeti tablicu 1. Dodatka 1. OPS-u 1.1065. za vrijeme pohrane dokumenata).

(e)

Podaci u slučaju nezgode ili nesreće zrakoplova

1.

Prijevoznik zrakoplova koji je uključen u avionsku nezgodu, na zahtjev pruža sve podatke koji su potrebni za smanjivanje štete koja je nastala uslijed opasnog tereta koji se prevozio.

2.

Prijevoznik zrakoplova koji je uključen u avionsku nesreću, čim je prije moguće, obavješćuje odgovarajuće nadležno tijelo države u kojoj se nesreća dogodila o opasnom teretu koji se prevozio.

OPS 1.1220.

Programi osposobljavanja

(a)

Prijevoznik utvrđuje i održava programe osposobljavanja osoblja koje, u skladu sa zahtjevima iz tehničkih uputa, odobrava nadležno tijelo.

(b)

Prijevoznici koji nemaju stalno odobrenje za prijevoz opasnog tereta. Prijevoznik jamči da:

1.

osoblje koje općenito rukuje teretom i prtljagom, osposobljeno je za obavljanje svojih dužnosti u vezi s opasnim teretom. To osposobljavanje minimalno mora obuhvatiti područja koja su navedena u stupcu 1. tablice 1. i mora biti dovoljno podrobno da osigura stjecanje znanja o opasnostima u vezi s opasnim teretom, o prepoznavanju takvog tereta i koji se uvjeti primjenjuju kada takav teret prevoze putnici; i

2.

sljedeće osoblje:

i.

članovi posade;

ii.

osoblje koje postupa s putnicima; i

iii.

zaštitarsko osoblje koje je zaposleno pri prijevozniku na pregledu putnika i njihove prtljage,

prošli su obuku, koja minimalno mora obuhvatiti područja koja su navedena u stupcu 2. tablice 1. i mora biti dovoljno podrobna da osigura stjecanje znanja o opasnostima u vezi s opasnim teretom, o prepoznavanju štete i koji se uvjeti primjenjuju kada takav teret prevoze putnici.

Tablica 1.

Područja osposobljavanja

1

2

Opća filozofija

X

X

Ograničenja zračnog prijevoza opasnog tereta

 

X

Označavanje i etiketiranje paketa

X

X

Opasni teret u putničkoj prtljazi

X

X

Postupci u nuždi

X

X

Napomena:

‚X’ označava područja koja se moraju obuhvatiti.

(c)

Prijevoznici koji imaju stalnu dozvolu za prijevoz opasnog tereta. Prijevoznik jamči da:

1.

osoblje koje radi na prihvatu opasnog tereta, osposobljeno je i kvalificirano za obavljanje svojih dužnosti. To osposobljavanje minimalno mora obuhvatiti područja koja su navedena u stupcu 1. tablice 2. i mora biti dovoljno podrobno da osigura da osoblje može donijeti odluku o prihvatu ili odbijanju opasnog tereta za zračni prijevoz; i

2.

osoblje koje na zemlji rukuje, pohranjuje i ukrcava opasan teret, osposobljeno je za obavljanje svojih dužnosti u vezi s opasnim teretom. To osposobljavanje minimalno mora obuhvatiti područja koja su navedena u stupcu 2. tablice 2. i mora biti dovoljno podrobno da osigura stjecanje znanja o opasnostima u vezi s opasnim teretom, o prepoznavanju takvih tereta te o postupanju i ukrcavanju takvog tereta;

3.

osoblje koje općenito rukuje teretom i prtljagom, osposobljeno je za obavljanje svojih dužnosti u vezi s opasnim teretom. To osposobljavanje minimalno mora obuhvatiti područja koja su navedena u stupcu 3. tablice 2. i mora biti dovoljno podrobno da osigura stjecanje znanja o opasnostima u vezi s opasnim teretom, o prepoznavanju takvog tereta, o postupanju i ukrcavanju te koji se uvjeti primjenjuju kada takav teret prevoze putnici;

4.

članovi letačke posade su osposobljeni i ta obuka minimalno obuhvaća područja koja su navedena u stupcu 4. tablice 2. To osposobljavanje mora biti dovoljno podrobno da osigura stjecanje znanja o opasnostima u vezi s opasnim teretom i kako se takav teret prevozi u zrakoplovu; i

5.

sljedeće osoblje:

i.

osoblje koje postupa s putnicima;

ii.

zaštitarsko osoblje zaposleno pri prijevozniku koje radi na pregledu putnika i njihove prtljage; i

iii.

članovi posade osim članova letačke posade, osposobljeno je, a to osposobljavanje minimalno mora obuhvatiti područja navedena u stupcu 5. tablice 2. Osposobljavanje mora biti dovoljno podrobno da osigura stjecanje znanja o opasnostima u vezi s opasnim teretom, koji se uvjeti primjenjuju kada takav teret prevoze putnici ili općenitije, kada se prevozi u zrakoplovu.

(d)

Prijevoznik jamči da svo osoblje koje je uključeno u osposobljavanje prolazi provjeru razumijevanja svoje dužnosti.

(e)

Prijevoznik jamči da svo osoblje koje treba osposobljavanje za rukovanje opasnim teretom, pohađa periodično osposobljavanje u razdobljima koja nisu duža od dvije godine.

(f)

Prijevoznik jamči da se vodi evidencija o osposobljavanju za rukovanje opasnim teretom za svo osoblje koje se osposobljava u skladu s točkom d. i u skladu s tehničkim uputama.

(g)

Prijevoznik jamči da je osoblje njegovog otpremnika osposobljeno u skladu s odgovarajućim stupcem tablice 1. ili tablice 2.

Tablica 2.

Područja osposobljavanja

1

2

3

4

5

Opća filozofija

X

X

X

X

X

Ograničenja zračnog prijevoza opasnog tereta

X

X

 

X

X

Klasifikacija opasnog tereta

X

 

 

 

 

Popis opasnog tereta

X

X

 

X

 

Opći zahtjevi za pakiranje i upute za pakiranje

X

 

 

 

 

Specifikacije za pakiranje i označavanje

X

 

 

 

 

Označavanje i etiketiranje pakiranja

X

X

X

X

X

Dokumentacija za otpremnika

X

 

 

 

 

Prihvaćanje opasnog tereta, uključujući uporabu kontrolne liste

X

 

 

 

 

Postupci za skladištenje i ukrcavanje

X

X

X

X

 

Provjere radi oštećenja ili propuštanja i postupci za dekontaminaciju

X

X

 

 

 

Pružanje podataka zapovjedniku

X

X

 

X

 

Opasan teret u putničkoj prtljazi

X

X

X

X

X

Postupci u slučaju nužde

X

X

X

X

X

Napomena:

‚X’ označava područja koja se moraju obuhvatiti.

OPS 1.1225.

Izvješća o nezgodama i nesrećama u vezi s opasnim teretom

(a)

Prijevoznik prijavljuje nezgode i nesreće u vezi s opasnim teretom nadležnom tijelu. Prvo se izvješće mora poslati u roku od 72 sata od događaja, osim ako to sprečavaju izvanredne okolnosti.

(b)

Prijevoznik izvješćuje nadležno tijelo o neprijavljenom ili nepropisno prijavljenom opasnom teretu, koji je otkriven među teretom ili u putničkoj prtljazi. Prvo se izvješće mora poslati u roku od 72 sata od otkrivanja, osim ako to sprečavaju izvanredne okolnosti.

PODODJELJAK S

SIGURNOST

OPS 1.1235.

Sigurnosni uvjeti

Prijevoznik jamči da je svo odgovarajuće osoblje upoznato i ispunjava relevantne uvjete programa nacionalne sigurnosti države prijevoznika.

OPS 1.1240.

Programi osposobljavanja

Prijevoznik utvrđuje, održava i izvodi odobrene programe osposobljavanja, koji omogućavaju članovima posade prijevoznika da poduzmu odgovarajuće mjere radi sprečavanja radnji nezakonitog uplitanja, kao što je sabotaža ili nezakonito otimanje zrakoplova i radi umanjivanja posljedica takvih događaja, ako do njih dođe. Program osposobljavanja mora biti usklađen s Nacionalnim programom sigurnosti zračnog prometa. Svaki član posade mora steći znanje i iskustvo o svim relevantnim elementima programa osposobljavanja.

OPS 1.1245.

Izvješćivanje o radnjama nezakonitog uplitanja

Nakon radnje nezakonitog uplitanja u zrakoplovu, zapovjednik zrakoplova ili prijevoznik, ako je zapovjednik odsutan, šalje, bez odlaganja, izvješće o takvoj radnji naznačenom lokalnom nadležnom tijelu i nadležnom tijelu države prijevoznika.

OPS 1.1250.

Kontrolna lista za postupak pretrage zrakoplova

Prijevoznik jamči da se u zrakoplovu nalazi kontrolna lista u vezi s postupcima koje je potrebno slijediti prilikom pretrage radi bombe ili improvizirane eksplozivne naprave (IED), u slučaju sumnje na sabotažu i za pregled zrakoplova radi skrivenog oružja, eksploziva i ostalih opasnih naprava, kada postoji osnovana sumnja da zrakoplov može biti predmetom radnje nezakonitog ometanja. Kontrolnu listu podržavaju smjernice o primjerenim mjerama koje je potrebno poduzeti u slučaju da se pronađe bomba ili sumnjivi predmet i podaci o mjestu za bombu na kojem je rizik najmanji, a koje je specifično za zrakoplov, ako ih vlasnik potvrde o tipu pruža.

OPS 1.1255.

Sigurnost pilotske kabine

(a)

U svim zrakoplovima koji su opremljeni vratima pilotske kabine, ta se vrata moraju moći zaključati te se predviđaju ili utvrđuju načini ili postupci, koji su prihvatljivi nadležnom tijelu, kojima kabinsko osoblje obavješćuje letačku posadu o slučaju sumnjivih radnji ili narušavanja sigurnosti u putničkoj kabini.

(b)

Svi zrakoplovi kojima se prevoze putnici s najvećom dozvoljenom masom pri polijetanju od preko 45 500 kg ili s najvećim dozvoljenim brojem putničkih sjedala većim od 60, moraju biti opremljeni odobrenim vratima na pilotskoj kabini, koja se mogu zaključati i otključati sa svakog pilotskog mjesta i koja su oblikovana tako da ispunjavaju retroaktivne operativne uvjete o plovidbenosti, koji se primjenjuju. Oblik ovih vrata ne smije ometati operacije u slučaju nužde, kako se zahtijeva retroaktivnim operativnim uvjetima o plovidbenosti, koji se primjenjuju.

(c)

U svim zrakoplovima koji su opremljeni vratima na pilotskoj kabini u skladu s točkom (b):

1.

ta se vrata zatvaraju prije paljenja motora za polijetanje i zaključavaju se kada sigurnosni postupci ili zapovjednik zrakoplova tako zahtijevaju, dok se motori ne ugase nakon slijetanja, osim ako se ulaz i izlaz ovlaštenih osoba smatra nužnim u skladu s nacionalnim programom sigurnosti zračnog prometa;

2.

predviđaju se načini za nadgledanje prostora izvan pilotske kabine s bilo kojeg pilotskog mjesta, do mjere koja je potrebna za prepoznavanje osoba koje zahtijevaju ulazak u pilotsku kabinu i za otkrivanje sumnjivog ponašanja ili potencijalne prijetnje.”


(1)  SL L 240, 24.8.1992., str. 1.

(2)  SL L 243, 27.9.2003., str. 6.


Top