►B	DIREKTIVA VIJEĆA od 20. svibnja 1975. o usklađivanju zakonodavstava država članica o aerosolnim raspršivačima (75/324/EEZ) ( L 147, 9.6.1975, p.40)


		No	page	date
M1	DIREKTIVA KOMISIJE 94/1/EZ od 6. siječnja 1994.	L 23	28	28.1.1994
►M2	UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 807/2003 od 14. travnja 2003.	L 122	36	16.5.2003
►M3	DIREKTIVA KOMISIJE 2008/47/EZ Tekst značajan za EGP od 8. travnja 2008.	L 96	15	9.4.2008
►M4	UREDBA (EZ) br. 219/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. ožujka 2009.	L 87	109	31.3.2009
►M5	DIREKTIVA KOMISIJE 2013/10/EU Tekst značajan za EGP od 19. ožujka 2013.	L 77	20	20.3.2013

A1	Akt o pristupanju Grčke	L 291	17	19.11.1979
A2	Akt o pristupanju Španjolske i Portugala	L 302	23	15.11.1985

▼B

DIREKTIVA VIJEĆA

od 20. svibnja 1975.

o usklađivanju zakonodavstava država članica o aerosolnim raspršivačima

(75/324/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine ( 1 ),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora ( 2 ),

budući da, u određenim državama članicama, aerosolni raspršivači trebaju zadovoljavati određene obvezne tehničke specifikacije; budući da se takve specifikacije razlikuju od jedne do druge države članice i, na taj način, ometaju trgovinu unutar Zajednice;

budući da se ovakve prepreke uspostavi i funkcioniranju zajedničkog tržišta mogu ukloniti ako sve države članice donesu iste specifikacije, bilo uz one ili umjesto onih koje propisuju sadašnji zakoni, te budući da se te specifikacije moraju posebno odnositi na proizvodnju, punjenje i nominalne kapacitete aerosolnih raspršivača;

budući da, u trenutačnoj fazi tehničkog napretka, područje primjene ove Direktive treba ograničiti na aerosolne raspršivače izrađene od metala, stakla ili plastike;

budući da će tehničke specifikacije navedene u Prilogu ovoj Direktivi trebati odmah prilagoditi u skladu s tehničkim napretkom; budući da je potrebno, kako bi se olakšala provedba odgovarajućih potrebnih mjera, propisati proceduru za blisku suradnju između država članica i Komisije unutar Odbora za prilagodbu tehničkom napretku Direktive o aerosolnim raspršivačima;

budući da je moguće da neki aerosolni raspršivači stavljeni na tržište mogu predstavljati opasnost za sigurnost iako zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive i njezinog Priloga; budući da je stoga potrebno utvrditi postupak kako bi se uklonila opasnost,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Ova Direktiva se primjenjuje na aerosolne raspršivače kao što su definirani u članku 2., uz iznimku onih raspršivača čiji najveći volumen ne prelazi 50 ml i onih čiji je najveći volumen veći od volumena navedenog u točkama 3.1., 4.1.1., 5.1. i 5.2. Priloga ovoj Direktivi.

Članak 2.

Za potrebe ove Direktive naziv „aerosolni raspršivač” znači svaki spremnik namijenjen za jednokratnu uporabu koji sadrži stlačeni, ukapljeni ili pod tlakom otopljeni plin sa ili bez tekućine, paste ili praha i ima ventil za raspršivanje sadržaja u obliku koloidne otopine krutih ili tekućih čestica u plinu, pjene, paste, praha ili tekućine.

Članak 3.

Pretpostavlja se da su zadovoljeni zahtjevi ove Direktive i njezinog Priloga kad osoba odgovorna za stavljanje aerosolnih raspršivača na tržište postavi na aerosolni raspršivač oznaku „з” (obrnuti epsilon).

Članak 4.

Države članice ne smiju, zbog razloga koji se odnose na zahtjeve propisane u ovoj Direktivi i njezinom Prilogu, zabraniti, ograničiti ili spriječiti stavljanje na tržište svakog aerosolnog raspršivača koji zadovoljava uvjete ove Direktive i njezinog Priloga.

▼M4

Članak 5.

Komisija usvaja izmjene potrebne kako bi se Prilog ovoj Direktivi prilagodio tehničkom napretku. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 7. stavka 2.

▼B

Članak 6.

1. Ovim se osniva Odbor za prilagođavanje tehničkom napretku Direktive o aerosolnim raspršivačima, dalje u tekstu „Odbor”, i sastoji se od predstavnika država članica, a njime predsjedava predstavnik Komisije.

▼M2 —————

▼M2

Članak 7.

1. Komisiji pomaže Odbor za prilagođavanje tehničkom napretku direktive o aerosolnim raspršivačima.

▼M4

2. Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

▼M4 —————

▼B

Članak 8.

▼M5

1. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 ) svaki aerosolni raspršivač, osim ako je raspršivač premalih dimenzija (maksimalnog kapaciteta 150 ml ili manje) da bi se stavila oznaka, mora imati pričvršćenu oznaku sa sljedećim podacima napisanim vidljivim, čitkim i neizbrisivim slovima:

▼B

(a) ime i adresa ili trgovačka oznaka osobe odgovorne za stavljanje aerosolnog raspršivača na tržište,

(b) oznaka „з” (obrnuto napisani epsilon) koji potvrđuje usklađenost sa zahtjevima ove Direktive,

▼M5

(d) podaci navedeni u točki 2.2. Priloga,

▼B

(e) korisni sadržaj izražen u masenim ili volumnim jedinicama.

▼M3

1.a Kad aerosolni raspršivač sadrži zapaljive komponente, kako je definirano u točki 1.8. Priloga, ali se aerosolni raspršivač ne smatra „zapaljivim” ili „izuzetno zapaljivim” prema mjerilima navedenim u točki 1.9. Priloga, količina zapaljive tvari koju sadrži aerosolni raspršivač mora se jasno naznačiti na naljepnici u obliku sljedećeg čitljivog i neizbrisivog teksta: „X % sadržaja mase je zapaljivo”.

▼B

2. Države članice mogu na svom državnom području uvjetovati stavljanje aerosolnog raspršivača na tržište korištenjem jednog ili više nacionalnih jezika u tekstu etikete.

Članak 9.

Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi spriječile korištenje aerosolnih raspršivača čije se oznake ili natpisi mogu zamijeniti s oznakom „з” (obrnuto napisani epsilon).

▼M3 —————

▼B

Članak 10.

1. Ako država članica primijeti, na temelju detaljnih dokaza, da jedan ili više aerosolnih raspršivača, unatoč tome što zadovoljavaju zahtjeve Direktive, predstavljaju opasnost po sigurnost ili zdravlje, može privremeno zabraniti prodaju jednog ili više raspršivača na svom državnom području ili ga/njih podvrgnuti posebnim uvjetima. O tome će odmah obavijestiti ostale države članice i Komisiju i iznijeti razloge za donošenje odluke.

2. Komisija, u razdoblju od šest tjedana, konzultira države članice nakon čega odmah iznosi svoje mišljenje i poduzima odgovarajuće mjere.

▼M4

3. Komisija može usvojiti potrebne tehničke prilagodbe ove Direktive. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 7. stavka 2.

U tom slučaju države članice koje su usvojile zaštitne mjere mogu ih zadržati do stupanja na snagu tih prilagodbi.

▼B

Članak 11.

1. Države članice donose propise potrebne za usklađivanje s odredbama ove Direktive u razdoblju od 18 mjeseci od njezinog priopćenja i o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 12.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

PRILOG

1. DEFINICIJE

1.1. Tlakovi

„Tlakovi” znači unutarnji tlakovi izraženi u barima (relativni tlakovi).

1.2. Ispitni tlak

„Ispitni tlak” znači tlak kojem je izvrgnut prazan spremnik aerosolnog raspršivača tijekom 25 sekundi pri čemu ne smije doći do propuštanja, odnosno u slučaju metalnih i plastičnih spremnika, do vidljivih ili stalnih deformacija, osim onih dopuštenih u točki 6.1.1.2.

1.3. Tlak rasprskavanja

„Tlak rasprskavanja” znači najniži tlak pri kojem dolazi do rasprskavanja ili puknuća spremnika aerosolnog raspršivača.

1.4. Ukupan obujam spremnika

„Ukupan obujam spremnika” znači obujam otvorenog spremnika izražen u mililitrima mjereno do ruba otvora.

1.5. Korisni obujam

„Korisni obujam” znači neto obujam izražen u mililitrima napunjenog i zatvorenog aerosolnog raspršivača.

1.6. Obujam kapljevine

„Obujam kapljevine” znači obujam neplinskih dijelova sadržaja u napunjenom zatvorenom aerosolnom raspršivaču.

1.7. Ispitne veličine

„Ispitne veličine” znači vrijednosti ispitnog tlaka i tlaka rasprskavanja pri hidrauličkom tlačnom pokusu na temperaturi od 20 °C (± 5 °C).

▼M5

1.7a Tvar

„Tvar” znači tvar kako je utvrđeno stavkom 2. članka 7. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.

1.7b Smjesa

„Smjesa” znači smjesa kako je utvrđeno stavkom 2. članka 8. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.

▼M3

1.8. Zapaljivi sastojci

Sadržaji aerosola smatra se zapaljivim ako sadrže bilo koju komponentu klasificiranu kao zapaljivu:

(a) zapaljiva tekućina je ona tekućina čije je plamište na temperaturi od najviše 93 °C;

(b) zapaljiva kruta tvar je kruta tvar ili mješavina koja je lako zapaljiva, odnosno, može uzrokovati ili doprinijeti nastanku požara kao posljedice trenja. Lako zapaljive krute tvari su praškaste i granulirane tvari ili tvari u obliku paste, odnosno, smjese koje su opasne jer su lako zapaljive u kontaktu s izvorom paljenja, poput zapaljene šibice, i kod kojih se plamen brzo širi;

(c) zapaljiv plin je plin ili plinska smjesa čije je područje zapaljivosti sa zrakom na 20 °C i kod standardnog tlaka od 1,013 bara.

Ova definicija ne odnosi se na pirofore, samozagrijavajuće tvari i smjese ili one koje reagiraju s vodom i koje nikad ne smiju biti sastavne komponente sadržaja aerosolnog raspršivača.

▼M3

1.9. Zapaljivi aerosoli

Za potrebe ove Direktive, aerosoli mogu biti „nezapaljivi”, „zapaljivi” ili „izuzetno zapaljivi”ovisno o njihovoj ogrjevnoj vrijednosti i masenom sadržaju gorivih komponenata kako slijedi:

(a) aerosol se klasificira kao „izuzetno zapaljiv” ako sadrži 85 % ili više gorivih komponenata, a ogrjevna vrijednost je veća ili jednaka 30 kJ/g;

(b) aerosol se klasificira kao „nezapaljiv” ako sadrži 1 % i manje gorivih komponenata i ima ogrjevnu vrijednost manju od 20 kJ/g;

(c) svi ostali aerosoli razvrstani su kako slijedi ili se moraju klasificirati kao „izuzetno zapaljivi”. Test zapaljenja na daljinu, test u zatvorenom prostoru i test gorivosti za pjenu moraju zadovoljiti zahtjeve iz točke 6.3.

1.9.1. Zapaljivi aerosolni sprejevi

Kod aerosolnih sprejeva klasifikacija se provodi uzimajući u obzir ogrjevnu vrijednost i rezultate testa zapaljenja na daljinu kako slijedi:

(a) kad je ogrjevna vrijednost manja od 20 kJ/g:

i. aerosol se klasificira kao „zapaljiv” ako dolazi do paljenja na udaljenosti od 15 cm ili više, no manje od 75 cm;

ii. aerosol se klasificira kao „izuzetno zapaljiv” ako dolazi do paljenja na daljini od 75 cm ili više;

iii. ako prilikom testa zapaljenja na daljinu ne dolazi do zapaljenja provodi se test u zatvorenom prostoru i tada se aerosol klasificira kao „zapaljiv” ako je vremenski ekvivalent manji ili jednak 300 s/m3 ili je gustoća raspršivanja manja ili jednaka 300 g/m3; inače se aerosol klasificira kao „nezapaljiv”;

(b) ako je ogrjevna vrijednost jednaka ili veća od 20 kJ/g aerosol se klasificira kao „izuzetno zapaljiv” kad zapaljenje nastupa na udaljenosti od 75 cm i više; inače se aerosol klasificira kao „zapaljiv”.

1.9.2. Zapaljivi aerosoli s pjenom

Kod aerosola s pjenom klasifikacija se provodi na temelju rezultata testa zapaljivosti pjene.

(a) aerosolni proizvod se klasificira kao „izuzetno zapaljiv” ako je:

i. visina plamena 20 cm ili više, a trajanje gorenja je dvije sekunde ili dulje;

ili

ii. visina plamena 4 cm ili više, a trajanje gorenja je sedam sekundi ili dulje;

(b) aerosolni proizvod koji ne zadovoljava zahtjeve iz (a) klasificira se kao „zapaljiv” ako je visina plamena 4 cm ili više, a trajanje plamena dvije sekunde ili dulje.

1.10. Ogrjevna vrijednost

Ogrjevna vrijednost ΔΗc utvrđuje se:

(a) ili priznatim ispitnim metodama, opisanim npr. u normama poput ASTM D 240, ISO 13943 86.1 do 86.3 i NFPA 30B, ili preuzetim iz znanstveno utemeljene literature;

ili

(b) primjenom sljedeće metode izračuna:

Ogrjevna vrijednost (ΔΗc) u kilodžulima po gramu (kJ/g), računa se kao umnožak teoretske topline izgaranja (ΔΗc) i efikasnosti izgaranja koja je uvijek manja od 1 (uobičajena vrijednost je 0,95 ili 95 %).

Za aerosole koji sadrže mješavine ogrjevna se vrijednost dobiva kao suma težinskih udjela toplina izgaranja pojedine komponente:

pri čemu je:

ΔHc

ogrjevna vrijednost mješavine (u kJ/g);

wi%

maseni udio komponente u mješavini;

ΔHc(i)

ogrjevna vrijednost komponente (u kJ/g).

Subjekt odgovoran za stavljanje na tržište aerosolnih raspršivača mora opisati metodu koja je korištena za utvrđivanje ogrjevne vrijednosti u dokumentu koji mora biti lako dostupan na jednom od službenih jezika Zajednice na adresi navedenoj na oznaci u skladu sa stavkom 1. člankom 8. točkom (a), ako se ogrjevna vrijednost koristi kao parametar u procjeni zapaljivosti aerosola u skladu s odredbama ove Direktive.

▼B

2. OPĆE ODREDBE

▼M3

Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe o zahtjevima koji se odnose na zapaljivost i opasnost od tlaka, osoba odgovorna za stavljanje aerosolnih raspršivača na tržište dužna je analizirati opasnosti i odrediti one koje se odnose na aerosolne raspršivače koje stavlja na tržište. Gdje je to primjereno, analiza mora obuhvatiti opasnosti koje proizlaze od udisanja sadržaja raspršenog iz aerosolnog raspršivača kod normalne uporabe za koju je namijenjen. Pritom treba uzeti u obzir veličinu kapljica i njihovu raspršenost zajedno s fizikalnim i kemijskim svojstvima sadržaja aerosola. Osoba odgovorna za stavljanje aerosolnih raspršivača na tržište mora konstruirati, izraditi i ispitati aerosolni raspršivač i prema potrebi napisati posebnu uputu za njegovu uporabu uzevši u obzir rezultate provedene analize.

▼B

2.1. Izrada i oprema

2.1.1.

Napunjeni aerosolni raspršivač mora biti takav da kod uobičajenih uvjeta uporabe i skladištenja bude u skladu s odredbama ovog Priloga.

2.1.2.

Ventil za raspršivanje na aerosolnom raspršivaču mora osigurati nepropusno zatvaranje pri uobičajenim uvjetima skladištenja i transporta i mora biti zaštićen, na primjer zaštitnim poklopcem, od nenamjernog otvaranja i bilo kakvog oštećenja.

2.1.3.

Ne smije doći do smanjenja mehaničkih svojstava aerosolnog raspršivača uslijed djelovanja sadržaja, čak ni kod dugotrajnog skladištenja.

▼M5

2.2. Označivanje

Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1272/2008 svaki aerosolni raspršivač mora vidljivo imati čitljive i neizbrisive oznake:

(a) bez obzira na njihov sadržaj:

i. oznaku opasnosti H229: „Spremnik pod tlakom: Zagrijavanje može uzrokovati eksploziju”;

ii. oznaku upozorenja P210 i P251 kako je predviđeno u dijelu 1. tablici 6.2. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;

iii. oznaku upozorenja P410 + P412 kako je predviđeno u dijelu 1. tablici 6.4. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;

iv. oznaku upozorenja P102 kako je predviđeno u dijelu 1. tablici 6.1. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 gdje je aerosolni raspršivač potrošački proizvod;

v. svaku dodatnu oznaku upozorenja o djelovanju koja upozorava potrošača na specifične opasnosti proizvoda; ako su aerosolnom raspršivaču zasebno priložene upute za korištenje, one također moraju odražavati takva upozorenja o djelovanju;

(b) ako je aerosol klasificiran kao „nezapaljiv” prema kriteriju iz točke 1.9., riječ „Upozorenje”;

(c) ako je aerosol klasificiran kao „zapaljiv” prema kriteriju iz točke 1.9., riječ „Upozorenje” i ostali elementi naljepnice za „Zapaljivi aerosoli 2. kategorije” kako je predviđeno u tablici 2.3.2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;

(d) ako je aerosol klasificiran kao „iznimno zapaljiv” prema kriteriju iz točke 1.9., riječ „Opasnost” i ostali elementi naljepnice za „Zapaljivi aerosoli 1. kategorije” kako je predviđeno u tablici 2.3.2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

2.3. Zapremnina tekuće faze

Zapremnina tekuće faze pri 0 °C ne smije iznositi više od 90 % neto zapremnine.

▼B

3. POSEBNE ODREDBE ZA AEROSOLNE RASPRŠIVAČE IZRAĐENE OD METALA

3.1. Obujam

Ukupan obujam takvih spremnika ne smije biti veći od 1 000 ml.

3.1.1. Ispitni tlak spremnika

(a) za spremnike punjene tlakom manjim od 6,7 bara pri 50 °C, ispitni tlak mora biti najmanje 10 bara;

(b) za spremnike punjene tlakom jednakim i većim od 6,7 bara pri 50 °C, ispitni tlak mora biti 50 % veći od tlaka u spremniku kod 50 °C.

▼M3

3.1.2. Punjenje

Kod 50 °C tlak u aerosolnom raspršivaču ne smije biti veći of 12 bara.

Međutim, kad aerosolni raspršivač ne sadrži plin ili mješavinu plinova koji su zapaljivi u zraku temperature 20 °C pri normiranom tlaku od 1,013 bara, maksimalan tlak kod 50 °C ne smije biti veći od 13,2 bara.

▼M3 —————

▼B

4. POSEBNE ODREDBE ZA AEROSOLNE RASPRŠIVAČE IZRAĐENE OD STAKLA

4.1. Spremnici presvučeni plastičnom oblogom ili trajno zaštićeni spremnici

Takvi spremnici mogu se puniti stlačenim, ukapljenim ili pod tlakom otopljenim plinom.

4.1.1 Obujam

Ukupan obujam takvih spremnika ne smije biti veći od 220 ml.

4.1.2. Obloga

Obloga spremnika mora biti izvedena kao zaštitni sloj od plastike ili drugog prikladnog gradiva koje sprečava odvajanje staklenih čestica u slučaju njegovog loma. Obloga mora imati takve značajke da spriječi let komadića stakla kad puni aerosolni raspršivač doveden na temperaturu od 20 °C padne na betonsku podlogu s visine od 1,8 m.

4.1.3. Ispitni tlak za spremnik

(a) spremnici punjeni stlačenim ili pod tlakom otopljenim plinom moraju izdržati ispitni tlak od najmanje 12 bara;

(b) spremnici punjeni ukapljenim plinom moraju izdržati ispitni tlak od najmanje 10 bara.

4.1.4. Punjenje

(a) aerosolni raspršivači punjeni stlačenim plinom ne smiju se izlagati tlaku većem od 9 bara pri 50 °C;

(b) aerosolni raspršivači punjeni pod tlakom otopljenim plinom ne smiju se izlagati tlaku većem od 8 bara pri 50 °C;

(c) aerosolni raspršivači punjeni ukapljenim plinom ili smjesom ukapljenih plinova ne smiju biti izvrgnuti pri 20 °C tlakovima višim od onih navedenih u sljedećoj tablici.

Ukupan obujam	Maseni postotak ukapljenog plina u ukupnom punjenju
Ukupan obujam	20 %	50 %	80 %
50 do 80 ml	3,5 bara	2,8 bara	2,5 bara
< 80 do 160 ml	3,2 bara	2,5 bara	2,2 bara
< 160 do 220 ml	2,8 bara	2,1 bara	1,8 bara

Tablica prikazuje dozvoljene granične tlakove pri 20 °C u ovisnosti o udjelu plina.

Granice tlaka za postotke plina koji nisu dani u tablici određuju se interpolacijom.

▼M3 —————

▼B

4.2. Nezaštićeni stakleni spremnici

Aerosolni raspršivači koji imaju nezaštićene staklene spremnike smiju se puniti isključivo ukapljenim ili pod tlakom otopljenim plinom.

4.2.1. Obujam

Ukupan obujam takvih spremnika ne smije biti veći od 150 ml.

4.2.2. Ispitni tlak za spremnik

Ispitni tlak za takve spremnike mora biti najmanje 12 bara.

4.2.3. Punjenje

(a) aerosolni raspršivači punjeni pod tlakom otopljenim plinom ne smiju se izlagati tlaku većem od 8 bara pri 50 °C;

(b) aerosolni raspršivači punjeni ukapljenim plinom ne smiju biti izvrgnuti pri 20 °C tlaku većem od onog navedenog u sljedećoj tablici:

Ukupan obujam	Maseni postotak ukapljenog plina u ukupnom punjenju
Ukupan obujam	20 %	50 %	80 %
50 do 70 ml	1,5 bara	1,5 bara	1,25 bara
< 70 do 150 ml	1,5 bara	1,5 bara	1 bar

Tablica prikazuje dopuštene granične tlakove pri 20 °C u ovisnosti o udjelu ukapljenog plina.

Granice tlaka za postotke plina koji nisu dani u tablici određuju se interpolacijom.

▼M3 —————

▼B

5. POSEBNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA AEROSOLNE RASPRŠIVAČE IZRAĐENE OD PLASTIKE

5.1.	Aerosolni raspršivači izrađeni od plastike koji se mogu razbiti u krhotine tijekom puknuća se tretiraju na isti način kao i nezaštićeni aerosolni raspršivači izrađeni od stakla.

5.2.	Aerosolni raspršivači izrađeni od plastike koji se ne mogu razbiti u krhotine tijekom puknuća se tretiraju na isti način kao i stakleni aerosolni raspršivači sa zaštitnom oblogom.

6. ISPITIVANJA

6.1. Zahtjevi vezani uz ispitivanja koje mora jamčiti osoba odgovorna za stavljanje na tržište

6.1.1. Hidraulična proba praznih spremnika

6.1.1.1.

Metalni, stakleni ili plastični aerosolni raspršivači moraju zadovoljiti ispitivanje hidrauličkim tlakom kao što je propisano u točkama 3.1.1., 4.1.3. i 4.2.2.

6.1.1.2.

Metalni raspršivači koji pokazuju asimetrične ili veće deformacije ili neke druge slične pogreške ne smiju se upotrebljavati. Dopušta se manja simetrična deformacija na dnu spremnika ili na presjeku gornjeg dijela spremnika pod uvjetom da spremnik izdrži ispitivanje na rasprskavanje.

6.1.2. Ispitivanje na rasprskavanje praznih metalnih spremnika

Osoba odgovorna za stavljanje aerosolnih raspršivača na tržište mora osigurati da tlak rasprskavanja bude najmanje 20 % veći od propisanog ispitnog tlaka.

6.1.3. Ispitivanje padom zaštićenog staklenog spremnika

Proizvođač mora osigurati da spremnici ispunjavaju zahtjeve ispitivanja prema točki 4.1.2.

▼M3

6.1.4. Završno ispitivanje napunjenih aerosolnih raspršivača

6.1.4.1.

Aerosolni raspršivači podvrgavaju se jednoj od sljedećih metoda završnog ispitivanja.

(a) Test u kupci s toplom vodom

Svi napunjeni aerosolni raspršivači uranjaju se u kupku s toplom vodom.

i. temperatura vodene kupke i trajanje testa mora biti odabrano tako da se postigne tlak u raspršivaču koji odgovara onom koji bi se ostvario kad sadržaj postigne jednoliku temperaturu od 50 °C;

ii. svaki aerosolni raspršivač kod kojeg se javljaju vidljive stalne deformacije ili propuštanje mora se odbaciti;

(b) Metode završnog ispitivanja zagrijavanjem

Mogu se primijeniti i druge istovrijedne metode za zagrijavanje sadržaja aerosolnog raspršivača ako se jamči da će tlak i temperatura u svakom napunjenom aerosolnom raspršivaču postići vrijednosti koje se traže kod testa u kupci s toplom vodom, a stalne deformacije i propuštanja odrediti s istom točnošću kao kod testa u kupci s vrućom vodom.

Zamjenska hladna metoda završnog ispitivanja može se koristiti ako je u skladu sa zahtjevima za zamjensku metodu ispitivanja s toplom vodom za aerosolne raspršivače specificirane u točki 6.2.4.3.2.2 Priloga A Direktivi 94/55/EZ.

6.1.4.2.

Na aerosolne raspršivače čije se fizikalne i kemijske karakteristike sadržaja mijenjaju s promjenom tlaka nakon punjenja i prije prvog korištenja mijenjaju, mora se primijeniti metoda završnog ispitivanja bez zagrijavanja prema točki 6.1.4.1 podtočki (c).

6.1.4.3.

Metode ispitivanja prema točkama 6.1.4.1 podtočka (b) i 6.1.4.1. podtočka (c):

(a) metodu ispitivanja mora odobriti nadležno tijelo;

(b) osoba odgovorna za stavljanje aerosolnih raspršivača na tržište mora podnijeti zahtjev ovlaštenom tijelu za dobivanje odobrenja. Zahtjevu mora biti priložena tehnička dokumentacija u kojoj je metoda opisana;

(c) osoba odgovorna za stavljanje aerosolnih raspršivača na tržište mora, za potrebe nadzora, moći dati na uvid na adresi navedenoj na oznaci/naljepnici u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (a) odobrenje ovlaštenog tijela, tehničku dokumentaciju u kojoj je opisana metoda i po potrebi izvješća o kontroli;

(d) tehnička dokumentacija mora biti na jednom od službenih jezika Zajednice ili mora biti dostupna njezina ovjerena kopija;

(e) „nadležno tijelo” znači tijelo koje pojedina država članica ovlasti u okviru Direktive 94/55/EZ.

▼B

6.2. Primjeri kontrolnih ispitivanja koje mogu obavljati države članice

6.2.1. Ispitivanje praznog spremnika

Ispitnim tlakom u trajanju od 25 sekundi izvrgava se pet nasumce odabranih spremnika iz istovrsne serije od 2 500 praznih spremnika izrađenih iz istog gradiva istim neprekidnim proizvodnim procesom ili iz količine koja se serijski proizvede u 1 satu.

Ako jedan od tako izdvojenih spremnika ne zadovolji ispitivanje uzima se iz iste serije još deset nasumce odabranih spremnika i podvrgava istom ispitivanju.

Ako jedan od 10 tako izdvojenih spremnika ne zadovolji ispitivanje odbacuje se cijela serija kao neispravna.

6.2.2. Ispitivanje napunjenih aerosolnih raspršivača

Ispitivanje nepropusnosti za zrak i vodu provodi se potapanjem reprezentativnog broja napunjenih aerosolnih raspršivača u kupku s vodom. Temperatura kupke i razdoblje potapanja mora biti tako odabrano da sadržaj aerosolnog raspršivača poprimi jednoliku temperaturu od 50 °C. Tijekom tog razdoblja ne smije doći do propuštanja ili loma ispitivanih aerosolnih raspršivača.

Svaka serija aerosolnih raspršivača koja ne zadovolji ova ispitivanja mora se smatrati neprikladnom za uporabu.

▼M3

6.3. Testovi zapaljivosti aerosolnih raspršivača

6.3.1. Test zapaljivosti na daljinu za aerosolne sprejeve

6.3.1.1. Uvod

6.3.1.1.1.

Ovim normiranim testom opisana je metoda za utvrđivanje udaljenosti zapaljenja aerosolnog spreja, kako bi se procijenila s tim povezana opasnost. Aerosol se raspršuje u smjeru izvora zapaljenja s udaljenosti koja se mijenja u razmacima od po 15 cm i promatra se dolazi li do zapaljenja i samostalnog gorenja spreja. Pod zapaljenjem i samostalnim gorenjem smatra se održanje stabilnog plamena najmanje pet sekundi. Izvorom zapaljenja smatra se plinski plamenik s plavim, nesvjetlećim plamenom visine 4 do 5 cm.

6.3.1.1.2.

Ovaj se test primjenjuje na aerosolne proizvode s raspršivanjem na udaljenost od 15 cm i više. Aerosolni proizvodi s duljinom raspršivanja kraćom od 15 cm poput onih za pjene, kreme gelove i paste ili opremljene cjevčicom za doziranje, isključeni su iz ovog testa. Aerosolni proizvodi s pjenama, kremama, gelovima ili pastama podvrgavaju se ispitivanju u okviru testa zapaljivosti za aerosolne pjene.

6.3.1.2. Uređaji i materijali

6.3.1.2.1. Potrebni su sljedeći uređaji:

Kupka s vodom stalne temperature od 20 °C	pouzdanost mjerenja do ± 1 °C
Kalibrirana laboratorijska vaga	pouzdanost mjerenja do ± 0,1 g
Kronometar (zaporna ura)	pouzdanost mjerenja do ± 0,2 s
Mjerna letva, držač i stezaljka podjela	skale u cm
Plinski plamenik s držačem i stezaljkom
Termometar	pouzdanost mjerenja do ± 1 °C
Vlagomjer	pouzdanost mjerenja do ± 5 %
Manometar	pouzdanost mjerenja do ± 0,1 bar

6.3.1.3. Postupak

6.3.1.3.1. Opće odredbe

6.3.1.3.1.1. Prije ispitivanja svaki se aerosolni raspršivač temperira te se nakon toga aktivira s vremenom raspršivanja od oko jednu sekundu kako bi se odstranio nehomogen sadržaj iz cjevčice u raspršivaču.

6.3.1.3.1.2. Upute za uporabu moraju se strogo poštivati, uključujući bilo da je raspršivač predviđen za uporabu s ventilom za raspršivanje okrenutim prema gore ili prema dolje. Ako je potrebno protresti sadržaj prije uporabe to se radi neposredno prije ispitivanja.

6.3.1.3.1.3. Ispitivanje se provodi u prostoru bez propuha s kontroliranom temperaturom od 20 °C ± 5 °C i relativnom vlagom u području 30 – 80 %.

6.3.1.3.1.4. Svaki se aerosolni raspršivač ispituje:

(a) kad je pun, prema cijelom postupku pri čemu se plinski plamenik postavlja u području od 15 do 90 cm od otvora za raspršivanje na spremniku;

(b) kad je napunjen 10 – 12 % nominalnog punjenja (% masenog punjenja) provodi se samo jedan test na udaljenosti 15 cm od otvora za raspršivanje kad se sadržaj iz punog raspršivača uopće ne zapali ili na udaljenosti zapaljenja punog raspršivača plus 15 cm.

6.3.1.3.1.5. Za vrijeme provođenja testa limenka se postavi kako je navedeno u uputama na oznaci. Izvor paljenja se postavlja na odgovarajući način.

6.3.1.3.1.6. Sljedećim se postupkom ispituje raspršivač postavljanjem između plamena plamenika i otvora za raspršivanje u području od 15 – 90 cm na udaljenostima od po 15 cm. Najučinkovitije je početi na udaljenosti od 60 cm između plamena plamenika i otvora za raspršivanje. Udaljenost između plamena plamenika i otvora za raspršivanje povećava se za po 15 cm u slučaju zapaljenja sadržaja na udaljenosti od 60 cm. Udaljenost se smanjuje za po 15 cm u slučaju kad ne dođe do zapaljenja sadržaja na 60 cm udaljenosti između plamena plamenika i otvora za raspršivanje. Tim se postupkom želi utvrditi maksimalna udaljenost između otvora za raspršivanje i plamena plamenika kod koje dolazi do gorenja sadržaja ili utvrditi da ne dolazi do zapaljenja na udaljenosti od 15 cm između plamena plamenika i otvora za raspršivanje.

6.3.1.3.2. Postupak ispitivanja

(a) najmanje 3 napunjena aerosolna raspršivača po tipu proizvoda zagrijavaju se najmanje 30 minuta prije svakoga testa na 20 °C ± 1 °C pri čemu je najmanje 95 % raspršivača uronjenog u vodu (ako je aerosolni raspršivač potpuno uronjen, 30 minuta zagrijavanja je dovoljno);

(b) držati se propisanog postupka. Bilježiti temperaturu i relativnu vlagu okoline;

(d) odrediti unutrašnji tlak i početno raspršivanje pri 20 °C ± 1 °C (kako bi se izdvojili neispravni ili djelomično napunjeni aerosolni raspršivači);

(e) pričvrstiti plinski plamenik na ravnoj vodoravnoj površini ili pričvrstiti plamenik na držač pomoću stezaljke;

(f) upaliti plamen plamenika; plamen mora biti nesvjetleći i visok otprilike 4 – 5 cm;

(g) staviti izlazni otvor za raspršivanje na potrebnu udaljenost od plamena. Aerosol se treba testirati u položaju u kojem se prema uputama treba koristiti, tj. prema gore ili prema dolje (okomito ili obrnuto);

(h) postaviti u razinu otvor za raspršivanje i plamen plamenika, otvor mora biti pravilno usmjeren prema i u liniji s plamenom (vidjeti sliku 6.3.1.1.). Sadržaj se rasprši kroz gornju polovicu plamena;

(i) držati se općih zahtjeva ako je potrebno protresti raspršivač;

(j) aktivirati ventil aerosolnog raspršivača i raspršiti sadržaj pet sekundi, osim ako prije ne dođe do zapaljenja. Ako dođe do zapaljenja, nastaviti raspršivati sadržaj i mjeriti trajanje plamena do 5 sekundi, od početka zapaljenja;

(k) ubilježiti rezultate o zapaljenju za udaljenost između plinskog plamenika i aerosolnog raspršivača u za to predviđenu tablicu;

(l) ako ne dođe do zapaljenja za vrijeme koraka (j), aerosolni se raspršivač ispituje u drugim položajima, npr. okrenut prema dolje za proizvode koji se koriste s ventilom raspršivača prema gore, da se provjeri dolazi li do zapaljenja;

(m) ponoviti korake od (g) do (l) još dva puta (ukupno 3) za isti raspršivač na istoj udaljenosti između plinskog plamenika i otvora za raspršivanje aerosola;

(n) ponoviti postupak ispitivanja s još dva aerosolna raspršivača istog proizvoda na istoj udaljenosti između plinskog plamenika i otvora za raspršivanje aerosola;

(o) ponoviti korake od (g) do (n) ispitnog postupka na udaljenostima između 15 do 90 cm između otvora za raspršivanje aerosolnog raspršivača i plamena plamenika ovisno o rezultatima svakog testa (vidjeti također 6.3.1.3.1.4. i 6.3.1.3.1.5.);

(p) ako ne dođe do zapaljenja na 15 cm, postupak je završen za aerosolne raspršivače koji su početno napunjeni. Postupak je također završen ako dođe do zapaljenja i do održavanja plamena na udaljenosti od 90 cm. Ako ne dođe do zapaljenja na udaljenosti od 15 cm, potrebno je zabilježiti da nije došlo do zapaljenja. Maksimalnu udaljenost između plamena plamenika i otvora za raspršivanje aerosolnog raspršivača kod koje je u svim ostalim okolnostima došlo do zapaljenja i održavanja plamena treba zabilježiti kao „udaljenost zapaljenja”;

(q) jedan se test također provodi na tri raspršivača napunjena s 10 – 12 % nominalne napunjenosti. Udaljenost između otvora za raspršivanje aerosola i plamena plamenika „mora biti jednaka udaljenosti zapaljenja plamena punih limenki + 15 cm”;

(r) isprazniti aerosolni raspršivač na 10 – 12 % nominalne napunjenosti (masene) raspršivanjem od najduže 30 sekundi. Pri tome treba poštovati minimalno vrijeme od 300 sekundi između pojedinačnih aktiviranja. Za vrijeme tih stanki raspršivači se uranjaju u vodenu kupku kako bi se temperirali;

(s) ponoviti korake od (g) do (n) za 10 – 12 % nominalne napunjenosti aerosolnog raspršivača izostavljajući korake od (l) i (m). Ovaj se test provodi samo s aerosolnim raspršivačem u jednom položaju, tj. s ventilom gore ili dolje, ovisno o tome u kojem je položaju došlo do zapaljenja (ako se to dogodilo) kod punih raspršivača;

(t) ubilježiti sve rezultate u tablicu 6.3.1.1. kako je dolje prikazano.

6.3.1.3.2.1. Svi se testovi provode pod usisnom napom u prostoru koji je dobro provjetravan. Provjetravanje usisne nape i prostora provodi se najmanje tri minute nakon svakog testa. Potrebno je poduzeti sve potrebne sigurnosne mjere kako ne bi došlo do udisanja produkata sagorijevanja.

6.3.1.3.2.2. Limenke s 10 – 12 % nominalnog punjenja ispituju se samo jedanput. U tablici rezultata potrebno je naznačiti samo jedan rezultat;

6.3.1.3.2.3. Kad se kod ispitivanja, koje se provodi u položaju predviđenom za raspršivač, dobije negativan rezultat, test se ponavlja u položaju raspršivača koji će najvjerojatnije dovesti do pozitivnog rezultata.

6.3.1.4. Postupak vrednovanja rezultata

6.3.1.4.1.

Svi se rezultati bilježe. Na donjoj tablici 6.3.1.1. prikazan je obrazac „tablice rezultata” koju treba koristiti.

Tablica 6.3.1.1

Datum		Temperatura …°C Relativna vlaga … %
Naziv proizvoda
Neto volumen		Raspršivač 1	Raspršivač 2	Raspršivač 3
Početna količina punjenja		%	%	%
Udaljenost raspršivača	Test	1 2 3	1 2 3	1 2 3
15 cm	Zapaljenje? Da ili Ne
30 cm	Zapaljenje? Da ili Ne
45 cm	Zapaljenje? Da ili Ne
60 cm	Zapaljenje? Da ili Ne
75 cm	Zapaljenje? Da ili Ne
90 cm	Zapaljenje? Da ili Ne
Napomene – uključujući položaj raspršivača

6.3.2. Test zapaljenja u zatvorenom prostoru

6.3.2.1. Uvod

Ovim je standardnim testom opisana metoda vrednovanja zapaljivosti sadržaja koji izlazi iz aerosolnog raspršivača prema sklonosti zapaljivanja u zatvorenom ili skučenom prostoru. Sadržaj aerosolnog raspršivača se raspršuje u cilindričnu posudu za ispitivanje u kojoj se nalazi goruća svijeća. Ako dođe do vidljivog zapaljenja, bilježi se vrijeme i raspršena količina.

6.3.2.2. Uređaji i materijali

6.3.2.2.1.

Potrebni su sljedeći uređaji:

Kronometar (zaporna ura)	pouzdanost mjerenja do ± 0,2 s
Kupka s vodom stalne temperature 20 °C	pouzdanost mjerenja do ± 1 °C
Kalibrirana laboratorijska vaga	pouzdanost mjerenja do ± 0,1 g
Termometar	pouzdanost mjerenja do ± 1 °C
Vlagomjer	pouzdanost mjerenja do ± 5 %
Manometar	pouzdanost mjerenja do ± 0,1 bar
Cilindrična posuda za ispitivanja kako	je dolje opisano

6.3.2.2.2.

Priprema uređaja za ispitivanje

6.3.2.2.2.1.

Cilindrična posuda volumena od otprilike 200 dm3, s promjerom od otprilike 600 mm i dužinom od otprilike 720 mm s otvorom na jednoj strani, priprema se kako slijedi:

(a) na otvoreni se kraj pričvrsti sustav zatvaranja koji se sastoji od poklopca na šarkama; ili

(b) kao sustav zatvaranja može se koristiti plastična folija debljine od 0,01 do 0,02 mm. Kad se test provodi s plastičnom folijom, ona se mora postaviti kako je u nastavku opisano: napuniti foliju preko otvorenog kraja cilindra i pričvrstiti je pomoću elastične gumice. Jakost gumice mora biti takva da se, kad se stavi oko cilindra koji leži postrance, ne istegne za više od 25 mm kad se masa od 0,45 kg pričvrsti na njezinu najnižu točku. Na foliji napraviti prorez duljine 25 mm, počevši 50 mm od ruba cilindra. Osigurati da je folija napeta;

(c) s druge strane cilindra, 100 mm od ruba, izbušiti otvor promjera 50 mm tako da se nalazi na najvišem mjestu kad se posuda stavi u položaj za ispitivanje (slika 6.3.2.1.);

(d) na metalni stalak 200 × 200 mm postaviti parafinsku svijeću promjera 20 do 40 mm i visine od 100 mm. Svijeća se mora zamijeniti kad sagori na manje od 80 mm visine. Plamen svijeće se zaštićuje od raspršenog sadržaja zaslonom širine 150 mm, visine 200 mm. To uključuje i skošeni dio pod 45° koji počinje na 150 mm od osnovice zaslona (slika 6.3.2.2.);

(e) svijeća se s metalnim stalkom postavlja na sredinu između dva kraja cilindra (slika 6.3.2.3.);

(f) cilindar se postavlja na pod ili na potporanj, na mjesto gdje je temperatura između 15 °C i 25 °C. U unutrašnjost cilindra volumena cca 200 dm3 u kojem je zapaljena svijeća rasprši se sadržaj raspršivača koji se ispituje.

6.3.2.2.2.2.

U pravilu sadržaj izlazi iz otvora raspršivača pod kutom od 90° u odnosu na vertikalnu os raspršivača. Opisana shema i postupak odnose se na takvu vrstu aerosolnih raspršivača. U slučaju aerosolnih raspršivača koji raspršuju sadržaj drukčije (npr. aerosolnih raspršivača s otvorom za raspršivanje na gore) potrebno je prilagoditi uređaj i postupke u skladu s dobrom laboratorijskom praksom, vidjeti ISO/IEC 17025:1999 Općih odredbi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija.

6.3.2.3. Postupak

6.3.2.3.1. Opće odredbe

6.3.2.3.1.1. Prije ispitivanja svaki se aerosolni raspršivač temperira te se potom aktivira raspršivanjem sadržaja od otprilike jednu sekundu. Svrha te radnje je odstraniti nehomogene tvari iz cjevčice u raspršivaču.

6.3.2.3.1.2. Upute za korištenje moraju se strogo poštivati, uključujući bilo da je raspršivač predviđen za korištenje s otvorom za raspršivanje okrenutim prema gore ili prema dolje. Kad je potrebno, protresti sadržaj netom prije ispitivanja.

6.3.2.3.1.3. Test se provodi u okolini bez propuha koja se može provjetriti, s kontroliranom temperaturom od 20 °C ± 5 °C i relativnom vlagom između 30 – 80 %.

6.3.2.3.2. Postupak ispitivanja

(a) najmanje 3 napunjena aerosolna raspršivača po proizvodu temperiraju se na 20 °C ± 1 °C s najmanje 95 % raspršivača uronjenog u vodu u trajanju najmanje 30 minuta prije svakoga testa (ako je aerosol potpuno uronjen, 30 minuta je dovoljno);

(b) izmjeriti ili izračunati stvarni volumen spremnika raspršivača u dm3;

(d) odrediti tlak u raspršivaču i početnu količinu raspršivanja na 20 °C ± 1 °C (kako bi se izdvojili neispravni ili djelomično napunjeni aerosolni raspršivači);

(e) izvagati jedan aerosolni raspršivač i zabilježiti njegovu masu;

(f) zapaliti svijeću i postaviti sustav zatvaranja (poklopac ili plastičnu foliju);

(g) staviti otvor ventila aerosolnog raspršivača 35 mm, ili bliže za proizvod sa širom površinom raspršivanja, od simetrale otvora u cilindru. Pokrenuti zapornu uru i prema uputama za korištenje proizvoda usmjeriti mlaz prema sredini suprotnog kraja (poklopcu ili plastičnoj foliji). Aerosolni raspršivač se ispituje u položaju u kojem je predviđen za korištenje, npr. s ventilom gore ili dolje;

(h) raspršivati sadržaj sve dok ne dođe do zapaljenja. Zaustaviti zapornu uru i zabilježiti izmjereno vrijeme. Ponovno izvagati aerosolni raspršivač i zabilježiti njegovu masu;

(i) prozračiti i očistiti cilindar odstranjujući sve ostatke koji bi mogli imati utjecaja na sljedeći test. Ostaviti cilindar da se ohladi ako je potrebno;

(j) ponoviti postupak ispitivanja, korake od (d) do (i) za druga dva aerosolna raspršivača istovrsnog proizvoda (ukupno tri: svaki se raspršivač ispituje samo jednom);

6.3.2.4. Metoda vrednovanja rezultata

6.3.2.4.1.

Sastavlja se izvještaj o ispitivanju koji sadrži sljedeće podatke:

(a) ispitivani proizvod i njegove karakteristike;

(b) unutrašnji tlak i količina raspršenog sadržaja aerosolnog raspršivača;

(d) za svaki test, potrebno vrijeme raspršivanja (s) da dođe do zapaljenja (ako se proizvod ne zapali, zabilježiti);

(e) masa proizvoda raspršena kod svakog testa (u g);

(f) stvarni volumen cilindra (u dm3).

6.3.2.4.2.

Vremenski ekvivalent (teq) potrebnog za postizanje zapaljenja u jednom kubnom metru može se izračunati kako slijedi:

6.3.2.4.3.

Gustoća raspršivanja sadržaja (Ddef) potrebna da dođe do zapaljenja za vrijeme ispitivanja može se izračunati kako slijedi:

6.3.3. Test zapaljivosti aerosolne pjene

6.3.3.1. Uvod

6.3.3.1.1.

U ovom standardnom testu opisana je metoda utvrđivanja zapaljivosti aerosolnog sadržaja raspršenog u obliku pjene, musa, gela ili paste. Aerosolni raspršivač, koji ispušta pjenu, mus, gel ili pastu raspršuje se (oko 5 g) na staklo za promatranje, a izvor paljenja (svijeća, tanka voštana svijeća, šibica ili upaljač) stavi se na rub stakla kako bi se utvrdilo dolazi li do zapaljenja ili održavanja gorenja pjene, musa, gela ili paste. Zapaljenje se definira kao stabilan plamen koji se održi najmanje dvije sekunde s najmanje 4 cm visine.

6.3.3.2. Uređaji i materijali

6.3.3.2.1.

Potrebni su sljedeći uređaji:

Skalirani mjerač, držač i stezaljka podjela	skale u cm
Vatrostalno staklo sata, oko 150 mm u promjeru
Kronometar (zaporna ura)	pouzdanost mjerenja do ± 0,2 s
Svijeća, tanka voštana svijeća, šibica ili upaljač
Kalibrirana laboratorijska vaga	pouzdanost mjerenja do ± 0,1 g
Kupka s vodom sa stalnom temperaturom 20 °C	pouzdanost mjerenja do ± 1 °C
Termometar	pouzdanost mjerenja do ± 1 °C
Vlagomjer	pouzdanost mjerenja do ± 5 %
Manometar	pouzdanost mjerenja do ± 0,1 bar

6.3.3.2.2.

Staklo se stavi na vatrostalnu površinu u prostoru zaštićenom od propuha koji se može prozračivati poslije svakog testa. Skalirani se mjerač postavi izravno iza stakla i pričvrsti okomito pomoću držača i stezaljke.

6.3.3.2.3.

Mjerač se postavi na takav način da je njegov početak u razini s rubom stakla.

6.3.3.3. Postupak

6.3.3.3.1. Opće odredbe

6.3.3.3.1.1. Prije ispitivanja svaki se aerosolni raspršivač temperira te se potom aktivira otprilike jednu sekundu. Svrha je te radnje odstraniti nehomogene tvari iz cjevčice u raspršivaču.

6.3.3.3.1.2. Upute za korištenje moraju se strogo poštivati, uključujući bilo da je raspršivač predviđen za korištenje s ventilom za raspršivanje okrenutim prema gore ili prema dolje. Kad je potrebno, protresti sadržaj netom prije ispitivanja.

6.3.3.3.1.3. Test se provodi u okolini zaštićenoj od propuha koja se može prozračivati, s kontroliranom temperaturom od 20 °C ± 5 °C i relativnom vlagom između 30 – 80 %.

6.3.3.3.2. Postupak ispitivanja

(a) najmanje četiri puna aerosolna raspršivača po proizvodu temperiraju se na 20 °C ± 1 °C s najmanje 95 % raspršivača uronjenog u vodu najmanje 30 minuta prije svakoga testa (ako je aerosol potpuno uronjen, 30 minuta je dovoljno);

(b) pridržavati se općih odredbi. Bilježiti temperaturu i relativnu vlagu okoline;

(c) odrediti unutrašnji tlak kod 20 °C ± 1 °C (kako bi se izdvojili neispravni ili djelomično napunjeni aerosolni raspršivači);

(d) izmjeriti maseni ili volumni protok aerosolnog raspršivača koji se ispituje, kako bi se količina raspršenog proizvoda koji se testira mogla točnije odrediti;

(e) izvagati jedan aerosolni raspršivač i zabilježiti njegovu masu;

(f) na temelju izmjerenog masenog ili volumnog protoka uz poštivanje uputa proizvođača, raspršiti otprilike 5 g proizvoda na sredinu čistog stakla do visine od najviše 25 mm;

(g) u roku od pet sekundi nakon prestanka raspršivanja, približiti izvor paljenja na donji rub uzorka i u isto vrijeme pokrenuti zapornu uru. Ako je potrebno, odmaknuti izvor paljenja od ruba uzorka nakon otprilike dvije sekunde, kako bi se moglo jasno vidjeti je li došlo do zapaljenja. Ako nema očitog zapaljenja, ponovno približiti izvor paljenja na rub uzorka;

(h) ako dođe do zapaljenja zabilježiti sljedeće podatke:

i. maksimalnu visinu plamena u cm iznad osnovice stakla;

ii. trajanje plamena u s;

iii. osušiti aerosolni raspršivač i ponovno ga izvagati te izračunati masu raspršenog sadržaja;

(i) prozračiti prostor u kojem se ispituje odmah nakon svakog testa;

(j) ako ne dođe do zapaljenja i raspršeni sadržaj ostane u obliku pjene ili paste cijelo vrijeme ispitivanja, ponoviti korake od (e) do (i) Ostaviti sadržaj stajati 30 sekundi, 1 minutu, 2 minute ili 4 minute prije primjene izvora paljenja;

(k) ponoviti korake od (e) do (j) postupka ispitivanja još dva puta (ukupno 3) s istim raspršivačem;

(l) ponoviti korake postupka ispitivanja od (e) do (k) za još druga dva aerosolna raspršivača (ukupno 3) istog proizvoda.

6.3.3.4. Metoda vrednovanja rezultata

6.3.3.4.1.

Sastavlja se izvještaj o ispitivanju koji sadrži sljedeće podatke:

(a) je li se proizvod zapalio;

(b) maksimalna visina plamena u cm;

(d) masa ispitanog proizvoda.

( 1 ) SL C 83, 11.10.1973., str. 24.

( 2 ) SL C 101, 23.11.1973., str. 28.

( 3 ) SL L 353, 31.12.2008., str. 1.

Top

Choose the experimental features you want to try