Sprečavanje zlouporabe financijskog sustava u svrhu pranja novca i terorizma (od 2027.) – mehanizmi država članica

KLJUČNE TOČKE

Države članice EU-a:

• mogu odlučiti o primjeni cijele Uredbe (EU) 2024/1624 ili samo njezina dijela na druge aktivnosti koje smatraju izloženima rizicima od pranja novca i financiranja terorizma, o čemu trebaju obavijestiti Europsku komisiju obrazlažući svoju odluku i procjenjujući učinak takvih primjena na pružanje usluga na unutarnjem tržištu;
• osiguravaju:
  • da ovlašteni mjenjači i uredi za unovčenje čekova te pružatelji usluga trusta ili trgovačkih društava imaju odobrenje za rad ili su registrirani
  • su svi pružatelji usluga igara na sreću regulirani
  • ostali obveznici podliježu minimalnim zahtjevima u pogledu registracije kojima se nadzornicima omogućuje njihova identifikacija
• smanjiti rizike od pranja novca ako odobre prava boravka u zamjenu za ulaganje, i to:
  • uspostavom postupka upravljanja rizikom koji nadzire imenovano tijelo radi identifikacije, klasifikacije i smanjenja rizika
  • primjenom mjera, uključujući provjere profila podnositelja zahtjeva i informacija o izvoru sredstava i izvoru bogatstva uz provjeru postojećih evidencija i periodična preispitivanja podnositelja zahtjeva koji predstavljaju srednji i visoki rizik
  • objavljivanjem javnoga godišnjeg izvješća o broju podnositelja zahtjeva, zemljama podrijetla podnositelja zahtjeva, broju izdanih ili odbijenih boravišnih i o svim promjenama u pogledu identificiranih financijskih rizika
  • obavješćivanjem Komisije do 10. srpnja 2028. O svim poduzetim mjerama
• zahtijevaju od nadzornika da provjeravaju ima li više rukovodstvo obveznika dobar ugled i postupa li s poštenjem i integritetom te zna li raditi svoj posao.

Procjene rizika

Komisija:

• Procjenjuje rizike prekograničnog pranja novca, financiranja terorizma i neprovođenja i izbjegavanja ciljanih financijskih sankcija koji utječu na unutarnje tržište i koji su povezani s prekograničnim aktivnostima
• mora do 10. srpnja 2028. sastaviti javno izvješće o svojim nalazima te ga mora ažurirati svake četiri godine ili, prema potrebi, i češće.

Države članice:

• provode nacionalne procjene rizika kako bi utvrdile, procijenile, razumjele i smanjile rizike od pranja novca i financiranja terorizma te rizike od neprovođenja i izbjegavanja ciljanih financijskih sankcija
• ažuriraju te procjene rizika te ih preispituju svake četiri godine
• imenuju tijelo za koordinaciju svojeg odgovora na rizike od pranja novca, financiranja terorizma te od neprovođenja i izbjegavanja ciljanih financijskih sankcija
• vode sveobuhvatne statističke podatke o učinkovitosti svojih struktura za SPNFT.

Središnji registri stvarnog vlasništva

Države članice osiguravaju:

• da su informacije o stvarnom vlasništvu primjerene, točne i ažurirane te da se čuvaju u središnjem nacionalnom registru
• da su središnji registri stvarnog vlasništva međupovezani putem europske središnje platforme
• da nadležna nacionalna tijela i Tijelo za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (AMLA) imaju trenutačan, nefiltriran, izravan i slobodan pristup informacijama bez obavješćivanja subjekta pretraživanja
• da pojedinci i organizacije koje mogu dokazati legitiman interes, kao što su novinari, tijela civilnog društva, akademska zajednica i razna tijela, imaju pristup informacijama o, primjerice, imenu, nacionalnosti, zemlji boravišta te prirodi i opsegu vlasničkog udjela koji vlasnik drži
• da postoje zaštitne mjere koje ograničavaju pristup osobnim informacijama kad je vlasnik maloljetna osoba ili kad mu može prijetiti rizik od prijevare, otmice, ucjene, iznude, uznemiravanja, nasilja ili zastrašivanja.

Informacije o računima za plaćanje, bankovnim računima, računima vrijednosnih papira, računima kriptoimovine i korisnika sefova.

Države članice osiguravaju:

• da su uspostavljeni centralizirani automatizirani mehanizmi (središnji registri ili elektronički sustav za dohvat podataka) kako bi se utvrdio identitet vlasnika računa za plaćanje, bankovnih računa preko međunarodnog broja bankovnog računa (IBAN) (uključujući virtualne IBAN-ove), računa vrijednosnih papira i računa kriptoimovine te korisnicima zatvorenih sefova
• Međupovezanost centraliziranih automatiziranih mehanizama preko Sustava povezivanja registara bankovnih računa koji će razviti Komisija koja će njime i upravljati
• da su pojedinosti u cijelosti dostupne FOJ-evima, nadzornicima za SPNFT i AMLA-i.

Informacije o nekretninama

Države članice:

• uspostavljaju jedinstvenu pristupnu točku za informacije o vlasništvu nad nekretninom kojima relevantna tijela mogu pristupiti izravno i besplatno
• osiguravaju da informacije sadržavaju barem sljedeće pojedinosti:
  • nekretnina – katastarske informacije, zemljopisna lokacija, površina/veličina i vrsta nekretnine
  • vlasništvo – ime pojedinca, pravnog subjekta ili pravnog aranžmana i kupoprodajna cijena
  • pravna potraživanja (tereti) – hipoteke, sudska ograničenja, prava vlasništva ili ostala jamstva
  • Povijest – vlasništvo nekretnine, cijena i povezani tereti
  • Relevantne dokumente.

Financijsko-obavještajne jedinice

Svaka država članica osniva FOJ radi sprečavanja, otkrivanja i učinkovitog suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma. FOJ:

• je jedinstvena središnja nacionalna jedinica odgovorna za zaprimanje i analiziranje prijava o sumnjivim transakcija koje su podnijeli obveznici
• distribuira rezultate svojih analiza relevantnim nadležnim tijelima u slučaju sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma
• imenuje službenika za temeljna prava radi osiguravanja usklađenosti sa zakonom
• ima trenutačan i izravan pristup čitavom rasponu financijskih i administrativnih informacija te informacija o izvršavanju zakonodavstva
• odgovara na zahtjeve za informacijama i samoinicijativno o tome informira nadzornike za SPNFT
• može trenutačno djelovati kako bi se suspendirala ili uskratila suglasnost za transakciju ili račun za koji smatra da je povezan s pranjem novca ili financiranjem terorizma
• može naložiti obveznicima da prate transakcije ili aktivnosti koje provode za svakoga tko predstavlja znatan rizik
• objavljuje godišnje izvješće s informacijama o svom poslu te o utvrđenim trendovima i tipologijama
• surađuje s drugim FOJ-evima i provodi zajedničke analize sumnjivih transakcija i aktivnosti.

Nadzor suzbijanja pranja novca

Nacionalni nadzornici:

• osiguravaju da se obveznici pridržavaju svojih obveza koje proizlaze iz režima EU-a za SPNFT
• pružaju informacije o pranju novca ili financiranju terorizma (npr. procjena rizika Komisije, nacionalne ili sektorske procjene rizika, relevantne smjernice i preporuke koje je izdala AMLA) obveznicima pod svojim nadzorom
• primjenjuju pristup nadzoru koji se temelji na procjeni rizika
• odmah obavještavaju FOJ o svim relevantnim činjenicama ili nalazima
• uspostavljaju namjenske kolegije nadzornika za SPNFT kad grupa kreditnih institucija ili financijskih institucija djeluje u najmanje dvjema različitim državama članicama ili kad kreditna ili financijska institucija izvan EU-a osnuje poslovne nastane u najmanje trima državama članicama.

Države članice osiguravaju:

• da se obveznicima izreknu novčane kazne za ozbiljna, opetovana ili sustavna kršenja zakona
• da nadzornici mogu primjenjivati administrativne mjere kao što su preporuke, određene korektivne mjere i poslovna ograničenja uz periodične penale za neusklađenost
• da donositelji politika, FOJ-evi, nadzornici, uključujući AMLA-u, i druga nadležna tijela surađuju, osobito na suzbijanju pranja novca ili financiranja terorizma te da ciljanih financijskih sankcija.

AMLA, u suradnji s Europskom središnjom bankom, Uredom europskog javnog tužitelja, Europolom (Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva), Eurojustom (Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu) i europskim nadzornim tijelima, izdaje smjernice za suradnju i postupanje.

Završne odredbe

Komisija:

• ima ovlast donositi delegirane akte na neodređeno vrijeme, počevši od 9. srpnja 2024.;
• do 10. srpnja 2032., a nakon toga svake tri godine, izvještava Europski parlament i Vijeće Europske unije o provedbi direktive.

Direktivom se izmjenjuje Direktiva (EU) 2019/1937 (vidjeti sažetak) te se izmjenjuje i stavlja izvan snage Direktiva (EU) 2015/849 (vidjeti sažetak) od 10. srpnja 2027.