Konvencija o zaštiti Alpa (vidjeti sažetak) je okvirni sporazum za zaštitu i održivi razvoj alpske regije namijenjen očuvanju i zaštiti Alpa (s ekološkog, ekonomskog i socijalnog stajališta) primjenom načela sprječavanja, financijske odgovornosti zagađivača i suradnje između svojih članova.

Jedan od protokola je Prometni protokol čiji se sažetak ovdje predstavlja.

Činjenica da je EU potpisala ovaj protokol može se smatrati političkom porukom svim zainteresiranim, pozivajući ugovorne strane da ga potpišu i ratificiraju.

Odlukama Vijeća 2007/799/EZ i 2013/332/EU, Europska je unija (EU) potpisala i sklopila Prometni protokol.

KLJUČNE TOČKE

Ciljevi

Ciljevi protokola su sljedeći:

smanjiti stvarne i moguće štetne učinke nametnute prometom unutar i preko Alpa;
doprinijeti razvoju prebivališnih i ekonomskih područja uz provedbu usklađene prometne politike, zajedničke za zainteresirane stranke, koja obuhvaća različite vrste prijevoza (cestovni, željeznički, itd.);
ublažiti ugrožavanje biološke raznolikosti alpske regije i njenog prirodnog i kulturnog nasljeđa;
putem učinkovitijih i održivijih prometnih sustava osigurati kretanje prometa koje je ekonomski isplativo.

Ugovorne strane protokola obvezuju se da će u svom upravljanju alpskom regijom uzeti u obzir rizike i štetne učinke povezane s prometom, poput onečišćenja (buka ili kemikalije), i sigurnost ljudi i imovine. Usporedo s ovim, potpisnice trebaju:

povećati profitabilnost prometnog sektora;
optimizirati upotrebu postojeće infrastrukture;
uzeti u obzir prometna pitanja prilikom procjenjivanja i provođenja drugih politika;
uključivati regionalna i lokalna tijela u donošenje odluka.

Posebne mjere i strategije

Prometnim protokolom utvrđuje se niz posebnih mjera i strategija, koje su namijenjene promicanju racionalnog i sigurnog upravljanja prometom utemeljenog na sljedećim načelima:

racionalna koordinacija između različitih vrsta i sredstava prijevoza;
poticanje intermodalnosti;
preusmjeravanje prijevoza na prometna sredstva koja su pogodnija za okoliš;
zaštita prometnih ruta od prirodnih nepogoda;
zaštita osoba i okoliša;
postupno smanjenje emisija štetnih tvari i buke;
stvaranje i razvoj javnih prometnih sustava koji su pogodni za korisnike i prilagođeni okolišu;
korištenje studija utjecaja za planirane projekte i savjetovanje o projektima kojih se te studije tiču.

Protokol također definira posebna načela za pojedine vrste prijevoza:

jačanje željezničkog prijevoza putem poboljšanja i boljeg korištenja infrastrukture, te promicanje intermodalnosti za prijevoz robe;
bolje iskorištavanje riječnog i pomorskog prometa;
što se tiče cestovnog prijevoza, zemlje potpisnice trebaju izbjegavati izgradnju novih ruta velikog kapaciteta. Međutim, ovakvi projekti se mogu izvoditi ako je utjecaj na okoliš smanjen na najmanju moguću mjeru;
štetni učinci zračnog prijevoza trebaju se svesti na najmanju moguću mjeru. Nemotoriziranog zračni promet koji se koristi u svrhu slobodnih aktivnosti treba se također ograničiti.

Elementi ovog protokola uzimaju se u obzir i pri donošenju odluka koje su vezane za infrastrukturne projekte u alpskoj regiji.

Na primjer, članak 11(1) Prometnog protokola kaže da „se ugovorne stranke suzdržavaju od gradnje novih cesta višeg reda za prekoalpski promet.” — što donekle objašnjava činjenicu da EU trenutno uglavnom financira izgradnju željezničkih tunela u Alpama.

Načelo „onečišćivač plaća”

Protokol također potiče ugovorne strane na primjenu načela „onečišćivač plaća” i na uspostavu metode koja uzima u obzir troškove vezane za okoliš u izračun ukupnih izdataka za infrastrukturu.

Potpisnice redovito izvješćuju stalni odbor o mjerama koje poduzimaju u skladu s ovim protokolom. Odbor sastavlja izvješće o poštivanju ovog protokola.

DATUM STUPANJA NA SNAGU

Protokol je stupio na snagu 25. rujna 2013.

POZADINA

14. svibnja 1991., Vijeće je ovlastilo Komisiju da sudjeluje u pregovorima o uspostavi Alpske konvencije i njezinih protokola.

Prometni protokol otvoren je za potpisivanje ugovornih stranki na ministarskom sastanku Konvencije u Lucernu 30. i 31. listopada 2000.

Vijeće je potpisalo Prometni protokol Alpske konvencije 12. prosinca 2006. Ova je odluka popraćena zajedničkom izjavom Vijeća i Komisije o tumačenju Protokola.

Druge ugovorne stranke Konvencije — osim EU-a — su Njemačka, Francuska, Italija, Lihtenštajn, Monako, Austrija, Švicarska i Slovenija.

GLAVNI DOKUMENTI

Protokol o provedbi Alpske konvencije iz 1991. u području prometa — Prometni protokol (SL L 323, 8.12.2007., str. 15.–22.)

Odluka Vijeća 2007/799/EZ od 12. listopada 2006. o potpisivanju Protokola o provedbi Alpske konvencije u području prometa (Prometni protokol) u ime Zajednice (SL L 323, 8.12.2007., str. 13.–14.)

Odluka Vijeća 2013/332/EU od 10. lipnja 2013. o sklapanju Protokola o provedbi Alpske konvencije iz 1991. u području prometa (Prometni protokol) u ime Europske unije (SL L 177, 28.6.2013., str. 13.)