Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru

SAŽETAK DOKUMENTA:

Odluka 94/1/EZ, EZUČ o sklapanju Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru

Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru

SAŽETAK

ČEMU SLUŽI OVAJ SPORAZUM?

• Stvorio je zonu u kojoj postoji slobodno kretanje ljudi, usluga, robe i kapitala u 31 europskoj zemlji.
• Njegov cilj jest „promicanje kontinuiranog i uravnoteženog jačanja trgovine i gospodarskih odnosa” među tim zemljama.
• Sada obuhvaća 28 zemalja EU-a (1) i tri od četiri zemlje Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) – Island, Lihtenštajn i Norveška.

KLJUČNE TOČKE

Područje primjene

• Osim „četiri slobode” (tj. slobodno kretanje robe, kapitala, usluga i osoba) i određenih aspekata drugih povezanih politika (npr. obrazovanje, istraživanje, socijalna pitanja, zaštita potrošača, pravo trgovačkih društava i okoliš), Sporazum obuhvaća pravila o tržišnom natjecanju i državnim potporama.
• Sporazum jamči jednaka prava i obveze unutar jedinstvenog tržišta EU-a građanima, radnicima i tvrtkama iz triju zemalja EFTA-e. Građani, radnici i tvrtke EU-a imaju slična prava i obveze u trima zemljama EFTA-e.
• Područja politike EU-a koja nisu pokrivena Sporazumom jesu:
  • zajedničke poljoprivredne i ribarstvene politike (iako uključuje reference na trgovinu ribom i poljoprivrednim proizvodima);
  • carinska unija;
  • trgovinska politika;
  • pravosuđe i unutarnji poslovi (iako su tri EFTA zemlje EGP-a dijelom schengenskog sporazuma – kojim su uklonjene unutrašnje granične kontrole između zemalja potpisnica);
  • zajednička vanjska i sigurnosna politika;
  • izravno i neizravno oporezivanje;
  • ekonomska i monetarna unija.

Zajednička tijela

Sporazumom je stvoreno nekoliko zajedničkih tijela EGP-a koja su u velikoj mjeri ogledalo institucija EU-a:

• Zajednički odbor EGP-a sastaje se redovito i donosi odluke – konsenzusom – vezano uz uključivanje zakonodavstva EU-a u Sporazum o EGP-u. EU predstavlja Europska komisija (Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) i drugi odjeli), a EFTA-u ambasadori zemalja EFTA-e.
• Vijeće EGP-a sastoji se od članova Vijeća Europske unije i Komisije (koju predstavljaju EEAS i njezini drugi odjeli) te ministara vanjskih poslova iz triju EFTA zemalja EGP-a. Sastaje se dva puta godišnje kako bi definiralo strateški smjer sporazuma i smjernice za Zajednički odbor EGP-a.
• Savjetodavni odbor EGP-a sastoji se od članova Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i članova Savjetodavnog odbora EFTA-e.
• Zajednički parlamentarni odbor EGP-a sastoji se od članova Europskog parlamenta i članova nacionalnih parlamenata tri zemlje EFTA-e. Nije uključen u proces donošenja odluka, ali prati i ispituje politike i odluke EU-a koje su relevantne za EGP.

Dodatno:

• Nadzorno tijelo EFTA-e osigurava da Island, Lihtenštajn i Norveška poštuju svoje obveze iz Sporazuma o EGP-u; Europska komisija obavlja sličnu ulogu u odnosu na zemlje EU-a;
• Sud EFTA-e odlučuje o postupcima koje pokrene Nadzorno tijelo EFTA-e protiv zemlje EFTA-e s obzirom na provedbu, primjenu ili tumačenje pravila EGP-a, kao što to radi Sud Europske unije u slučaju zemlje EU-a.

Na koji način zakonodavstvo EU-a postaje zakonodavstvo EGP-a?

• Zemlje EFTA-a nisu formalno uključene u postupak izrade zakona EU-a. Međutim, mogu sudjelovati u pripremama i davati komentare.
• Kada EU donese zakonodavstvo, tri zemlje EFTA-e ocjenjuju je li dokument relevantan za EGP. Ako sve tri zemlje zaključe da jest, nacrt Odluke Zajedničkog odbora (JCD) priprema tajništvo EFTA-e s ciljem dopuna i izmjena Sporazuma o EGP-u.
• Nacrt JCD-a tada usvaja Komisija ili, ako sadrži značajne promjene, šalje se Vijeću na usvajanje.
• Tajništvo EFTA-e i EEAS potom se savjetuju o trenutku donošenja odluke u Zajedničkom odboru EGP-a.

Sudjelovanje u programima i agencijama EU-a

• Tri zemlje EFTA-e sudjeluju u velikom broju programa i agencija EU-a. Kada je to sudjelovanje dogovoreno, program u pitanju se uključuje u Sporazum o EGP-u i zemlje se obvezuju doprinositi operativnim troškovima.

Financijski aspekti

Sukladno sporazumu, članice EFTA-e doprinose smanjenju gospodarskih i socijalnih razlika među regijama EGP-a – 16 zemalja EU-a trenutno ima koristi od toga. Ta sredstva EGP-a zajednički financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška, i svaka doprinosi u skladu sa svojom veličinom i bogatstvom.

Osim doprinosa triju zemalja EFTA-e operativnim troškovima programa EU-a, one plaćaju administrativne troškove Komisije (tj. uredski prostor, sastan itd.).

POZADINA

Sporazum o EGP-u potpisan je 1992. između tadašnjih 12 zemalja EU-a i 6 zemalja EFTA-e: Austrija, Finska, Island, Lihtenštajn, Norveška, Švedska i Švicarska, iako je Švicarska kasnije odlučila odbiti Sporazum. Na snagu je stupio 1994. godine. 1995. godine tri zemlje EFTA-e (Austrija, Finska i Švedska) pristupile su EU-u. Sporazum je progresivno prilagođen kako bi se uzelo u obzir pristupanje 10 zemalja EU-u 2004. godine, dodatne dvije zemlje 2007. godine i, na kraju, Hrvatske 2013. godine.

Za više informacija pogledajte:

• Odnosi EU-a s Europskim gospodarskim prostorom (EGP) na mrežnoj stranici Službe za vanjsko djelovanje EU-a
• Europski gospodarski prostor na mrežnoj stranici EFTA-e

DOKUMENT

Odluka 94/1/EZ, EZUČ Vijeća i Komisije od 13. prosinca 1993. o sklapanju Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru između Europskih zajednica, njihovih država članica i Republike Austrije, Republike Finske, Republike Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške, Kraljevine Švedske i Švicarske Konfederacije (SL L 1, 3.1.1994., str. 1.)

Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru – Završni članak – Zajedničke izjave – Izjave vlada država članica Zajednice i zemalja EFTA-e – Sporazumi – Dogovoreni zapisnik – Izjave jedne ili nekoliko ugovornih strana Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (SL L 1, 3.1.1994., str. 3. –522.)

Sukcesivne izmjene i dopune sporazuma uključene su u osnovni tekst. Ovaj pročišćeni tekst ima samo dokumentarnu vrijednost.

Posljednje ažuriranje 24.05.2016

---

(1) Ujedinjena Kraljevina povlači se iz Europske unije i postaje treća zemlja (država koja nije članica EU-a) od 1. veljače 2020.