Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti za 2030. godinu

Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti za 2030. godinu

 

SAŽETAK:

Komunikacija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. i vraćanju prirode u naše živote

KOJI JE CILJ STRATEGIJE?

  • Cilj joj je staviti europsku biološku raznolikost* na put oporavka do 2030. godine u korist prirode, ljudi i klime.
  • Da bi se to postiglo, strategija postavlja sveobuhvatan okvir obveza i akcija za rješavanje glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti:
    • promjena u korištenju zemljišta i mora;
    • prekomjernog iskorištavanja bioloških resursa;
    • klimatskih promjena;
    • zagađenja; i
    • invazivnih stranih vrsta.
  • Strategija također pruža nacrt stajališta EU-a o globalnom okviru biološke raznolikosti nakon 2020. godine, koji će biti usvojen na samitu UN-a o biološkoj raznolikosti 2021. godine.
  • Strategija biološke raznolikosti EU 2030. usvojena je zajedno s EU strategijom „od polja do stola”. Dizajnirani su da se međusobno ojačaju, okupljajući prirodu, poljoprivrednike, tvrtke i potrošače.
  • To je središnji dio Europskog zelenog plana i usmjerit će napore k održivom oporavku od krize uzrokovane pandemijom COVID-19.
  • Dalje će podržati napore ublažavanja i prilagodbe klime kroz rješenja koja se temelje na prirodi koja odvajaju i pohranjuju ugljik u zdrave ekosustave te pomažu prirodi i društvu da se prilagode neizbježnim utjecajima klimatskih promjena.

KLJUČNE TOČKE

Kako bi se biološka raznolikost stavila na put oporavka, strategija postavlja niz ciljeva i obveza koje treba postići najkasnije do 2030. godine, u sljedeća četiri glavna područja.

  • 1.

    Koherentna mreža zaštićenih područja

    Mreža:

    • pravno štiti najmanje 30 % kopnenog područja EU-a i 30 % njezinog morskog područja te integrira ekološke koridore kao dio transeuropske prirodne mreže;
    • strogo štiti najmanje 30 % zaštićenih područja EU-a, uključujući sve prašume* i šume starog rasta*;
    • učinkovito upravlja svim zaštićenim područjima, definirajući jasne ciljeve i mjere zaštite i njihovo primjereno praćenje.

    Sa zemljama EU-a, Europska komisija će utvrditi i usuglasiti kriterije i smjernice za dodatna zaštićena i strogo zaštićena područja do kraja 2021. godine.

    Zemlje EU-a imat će do kraja 2023. godine da pokažu značajan napredak u pravnom određivanju novih zaštićenih područja i u integraciji ekoloških koridora.

    Komisija će do 2024. godine procijeniti je li EU na putu da ispuni svoje ciljeve do 2030. godine ili su potrebne snažnije mjere, uključujući zakonodavstvo EU-a.

  • 2.

    Plan obnove prirode u EU-u

    Plan uključuje sljedeće obveze za 2030. godinu:

    • predložiti pravno obvezujuće ciljeve obnove prirode EU-a 2021. godine, podložne procjeni utjecaja;
    • obnoviti značajna područja degradiranih i ugljikom bogatih ekosustava;
    • osigurati da staništa i vrste ne pokazuju pogoršanje i da najmanje 30 % onih u nepovoljnom statusu zaštite postignu povoljan status ili barem pokažu pozitivnu promjenu;
    • preokrenuti pad oprašivača;
    • smanjiti rizik i upotrebu kemijskih pesticida za 50 % i smanjiti upotrebu štetnijih pesticida za 50 %;
    • upravljati s najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta u organskom uzgoju i značajno povećati unos agroekoloških praksi;
    • sanirati značajna područja zagađenog tla;
    • zasaditi 3 milijarde stabala za biološku raznolikost, prema ekološkim načelima;
    • obnoviti najmanje 25 000 km rijeka slobodnog toka;
    • smanjiti za 50 % broj vrsta s crvenog popisa kojima prijete invazivne strane vrste;
    • smanjiti gubitke hranjivih sastojaka iz gnojiva za 50 %, što će rezultirati smanjenjem upotrebe gnojiva za najmanje 20 %;
    • podržati gradove s više od 20 000 stanovnika da do kraja 2021. uspostave ambiciozne urbanističke planove ozelenjavanja;
    • eliminirati ili minimizirati negativne učinke ribolovnih i ekstrakcijskih aktivnosti na osjetljive vrste i staništa;
    • eliminirati ili smanjiti usputni lov* morskih vrsta do razine koja omogućuje njihov oporavak i očuvanje.
  • 3.

    Omogućivanje korjenite promjene

    Kako bi osigurale provedbu preuzetih obveza i potaknule korjenite promjene, Komisija i zemlje EU-a učinit će sljedeće.

    • Postaviti novi okvir upravljanja biološkom raznolikošću EU-a s provedbenim obvezama i prekretnicama kako bi se osigurala odgovornost i suodgovornost svih aktera u ispunjavanju obveza o biološkoj raznolikosti. Okvir će također ojačati angažman dionika i transparentno i participativno upravljanje. Uključit će mehanizam praćenja i pregleda s jasnim skupom dogovorenih pokazatelja koji će omogućiti redovitu procjenu napretka i po potrebi iznijeti korektivne mjere. Komisija će procijeniti pristup 2023. i razmotriti je li potrebna pravno obvezujuća postavka upravljanja.
    • Pojačati provedbu i primjenu zakonodavstva EU-a o okolišu.
    • Nadovezati se na pristup zaštite biološke raznolikosti cijelog društva, angažirati poslovanje, mobilizirati privatna i javna sredstva na nacionalnoj i EU razini, usmjeravati investicije k zelenom oporavku i primjeni rješenja temeljenih na prirodi te jačati znanje, obrazovanje i vještine za zaštitu i obnovu biološke raznolikosti.
  • 4.

    Ambiciozni globalni program biološke raznolikosti

    EU će doprinijeti ovom programu obvezujući se da će:

    • surađivati s partnerima istomišljenicima u koaliciji visoke razine za biološku raznolikost i voditi se primjerom za ambiciozni globalni okvir biološke raznolikosti nakon 2020.;
    • koristiti vanjsko djelovanje za unaprjeđenje zaštite i obnove biološke raznolikosti, posebno u vezi s upravljanjem međunarodnim oceanima, trgovinom, međunarodnom suradnjom, susjedskom politikom i mobilizacijom resursa.

    Do 2024. Komisija će pregledati napredak i procijeniti jesu li potrebne daljnje mjere za postizanje ciljeva strategije.

POZADINA

KLJUČNI POJMOVI

Biološka raznolikost: raznolikost života na Zemlji, uključujući gene, vrste i ekosustave.
Prašuma: šuma koja nikada nije sječena i koja se razvila slijedeći prirodne smetnje i u prirodnim procesima, bez obzira na starost.
Šume starog rasta: dio šume koji ima razvijene strukture i vrste koje su normalno povezane sa starom prašumom tog tipa.
Usputni lov: neželjene ribe i morske vrste ulovljene nenamjerno.

GLAVNI DOKUMENT

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote (COM (2020) 380 final, 20.5.2020.)

VEZANI DOKUMENTI

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (COM (2020) 381 final, 20.5.2020.)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europski zeleni plan (COM(2019) 640 final, 11.12.2019.)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. (COM (2011) 244 final, 3.5.2011.)

Posljednje ažuriranje 14.09.2020

Top