Zaštita zemljopisnih oznaka – Ženevski akt Lisabonskog sporazuma
SAŽETAK DOKUMENATA:
Ženevski akt Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla
Odluka (EU) 2019/1754 – pristupanje EU-a Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla
Uredba (EU) 2019/1753 o djelovanju EU-a nakon njegova pristupanja Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla
KOJI JE CILJ OVOG AKTA, ODLUKE I UREDBE?
- Ženevski akt Lisabonskog sporazuma omogućuje svim ugovornim strankama brzu, neograničenu zaštitu visoke razine za oznake zemljopisnog podrijetla* jedinstvenom registracijom.
- Odlukom se ovlašćuje EU da se pridruži Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma.
- Uredbom su utvrđena pravila kojima se uređuje izvršavanje prava i ispunjavanje obveza EU-a u skladu sa Ženevskim aktom.
KLJUČNE TOČKE
Lisabonski sporazum
- Lisabonski sporazum iz 1958. jest ugovor kojim upravlja Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO). Omogućuje zaštitu oznaka izvornosti* npr. bordoško vino, i njihovu međunarodnu registraciju. Oznake izvornosti posebna su vrsta oznaka zemljopisnog podrijetla za proizvode koji imaju posebno jaku vezu sa svojim mjestom podrijetla.
- Od svibnja 2020. u Lisabonskom sporazumu postoji 30 ugovornih stranaka, od kojih je sedam zemalja EU-a (Bugarska, Češka, Francuska, Italija, Mađarska, Portugal i Slovačka).
- Još su tri zemlje (Grčka, Rumunjska i Španjolska) potpisale sporazum, ali ga nisu ratificirale.
Ženevski akt
- Ženevski akt modernizira Lisabonski sporazum i proširuje njegovo područje primjene ne samo na oznake izvornosti, nego i na sve oznake zemljopisnog podrijetla te omogućuje međunarodnim organizacijama da postanu ugovorne stranke.
- Osim što upućuju na podrijetlo proizvoda, oznake zemljopisnog podrijetla upotrebljavaju se i za razlikovanje i jačanje doprinosa kulture i nagrađivanje kreativnosti autentičnog znanja i iskustva. Naziv proizvoda registriran kao oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti – u EU-u zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) ili zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) – mogu upotrebljavati samo proizvođači koji se nalaze na određenom području.
- Svaka ugovorna stranka dužna je na svojem državnom području u okviru svojeg pravnog sustava i prakse zaštititi oznaku izvornosti i oznaku zemljopisnog podrijetla proizvoda koji dolaze iz drugih zemalja potpisnica za koje prihvaća zaštitu.
Odluka (EU) 2019/1754
- EU ima isključivu nadležnost za područja koja su obuhvaćena Ženevskim aktom. Odlukom se ovlašćuje EU da se pridruži Ženevskom aktu da bi mogao pravilno provoditi svoju isključivu nadležnost.
- Zemlje EU-a koje to žele mogu pristupiti Ženevskom aktu zajedno s EU-om u interesu EU-a i uz potpuno poštovanje njegove isključive nadležnosti.
- Zemlje EU-a koje su već bile stranke Lisabonskog sporazuma prije pristupanja EU-a Ženevskom aktu, mogu to i dalje ostati (vidjeti Predmet C-24/20 – Europska komisija protiv Vijeća Europske unije).
Pravila EU-a
Uredbom su utvrđena pravila kojima se uređuju prava i obveze EU-a u skladu sa Ženevskim aktom. Prema Uredbi:
- Europska komisija odgovorna je za podnošenje zahtjeva za međunarodnu registraciju zemljopisnih oznaka koje se odnose na proizvode podrijetlom iz EU-a.
- Komisija će također procijeniti ispunjavaju li se uvjeti da se zaštita na razini EU-a odobri oznaci zemljopisnog podrijetla koja je međunarodno registrirana na osnovi akta i koja potječe iz zemlje koja nije članica EU-a.
Uredba se posebno bavi i sljedećim:
- sukobima između međunarodno registrirane zemljopisne oznake i žiga.
- prijelaznim pravilima za primanje onih zemalja EU-a koje su već bile stranke Lisabonskog sporazuma prije pristupanja EU-a Ženevskom aktu.
- pravilima o financijskim pitanjima i obvezom praćenja za Komisiju.
OTKAD SE OVAJ AKT, ODLUKA I UREDBA PRIMJENJUJU?
- Ženevski akt stupio je na snagu 26. veljače 2020.
- Uredba i odluka primjenjuju se od 13. studenoga 2019.
POZADINA
KLJUČNI POJMOVI
Oznake zemljopisnog podrijetla: odnosi se proizvode koji potječu s posebnog zemljopisnog područja, kada se kvaliteta, ugled ili druge značajke proizvoda mogu pripisati zemljopisnom podrijetlu.
Oznake izvornosti: zemljopisne oznake koje ukazuju na podrijetlo proizvoda kao i na njegove karakteristične i poznate osobine povezane s lokacijom.
GLAVNI DOKUMENTI
Ženevski akt Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla (SL L 271, 24.10.2019., str. 15.–29.)
Odluka Vijeća (EU) 2019/1754 od 7. listopada 2019. o pristupanju Europske unije Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla (SL L 271, 24.10.2019., str. 12.–14.)
Uredba (EU) 2019/1753 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o djelovanju Unije nakon njezina pristupanja Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla (SL L 271, 24.10.2019., str. 1.–11.)
Posljednje ažuriranje 18.05.2020
Top