Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Upravljanje zajedničkim mirovinskim sustavima: strukovni mirovinski fondovi

Upravljanje zajedničkim mirovinskim sustavima: strukovni mirovinski fondovi

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Direktiva (EU) 2016/2341 o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje

ČEMU SLUŽI OVA DIREKTIVA?

Direktivom (EU) 2016/2341 (poznata kao direktiva II o institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP) II) utvrđuju se minimalna pravila o usklađivanju za institucije koje upravljaju zajedničkim mirovinskim sustavima za poslodavce u ime svojih zaposlenika. Vlade država članica Europske unije (EU) mogu uvesti dodatne mjere koje smatraju potrebnima, pod uvjetom da su takve mjere u skladu s obvezama država članica u skladu s pravom EU-a.

Pravilima se nastoji:

  • osigurati financijska stabilnost strukovnog mirovinskog osiguranja,
  • članovima i korisnicima osigurati veća razina zaštite i informacija,
  • ukloniti prepreke za prekogranično djelovanje fondova,
  • potaknuti dugoročno i odgovorno ulaganje.

Ovim zakonom revidira se i zamjenjuje Direktiva 2003/41/EZ, koju je nakon financijske krize iz 2008. bilo potrebno ažurirati.

KLJUČNE TOČKE

Države članice moraju osigurati da strukovni mirovinski fondovi ili IORP-ovi:

  • ograniče svoje djelatnosti na poslove povezane s mirovinama,
  • zaštite imovinu članova i korisnika programa u slučaju stečaja partnerske organizacije,
  • budu registrirani i ovlašteni od nadležnog nacionalnog tijela, uključujući za prekogranične aktivnosti,
  • imaju dostatna sredstva kako bi pokrili svoje financijske obveze,
  • razborito ulažu u najboljem dugoročnom interesu članova i korisnika,
  • provode učinkovit sustav upravljanja kojim se osigurava stabilno i razborito vođenje poslova,
  • djeluju pod vodstvom osoba koje posjeduju odgovarajuće iskustvo, kvalifikacije i znanje,
  • primjenjuju razumnu politiku nagrađivanja za sve zaposlenike,
  • imaju uspostavljenu funkciju upravljanja rizicima, funkciju unutarnje revizije i aktuarsku funkciju*,
  • provode internu procjenu rizika najmanje svake tri godine i dostave pisanu izjavu o načelima politike ulaganja,
  • sastavljaju i javno objavljuju godišnje financijske izvještaje,
  • podliježu bonitetnom nadzoru o pitanjima kao što su granica solventnosti i pravila ulaganja,
  • poduzimaju razumne korake radi osiguravanja kontinuiteta i pravilnosti u provedbi svojih aktivnosti, uključujući razvoj kriznih planova, primjenom odgovarajućih i razmjernih sustava, resursa i postupaka te posebno uspostavljanje i upravljanje mrežnim i informacijskim sustavima u skladu s Uredbom 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor (vidjeti sažetak).

Nacionalna nadležna tijela relevantne države članice:

  • moraju imati potrebne resurse da ostvare bonitetni nadzor,
  • zahtijevaju od institucija za strukovno mirovinsko osiguranje da imaju pouzdane administrativne i računovodstvene postupke i mehanizme unutarnje kontrole,
  • mogu izreći administrativne i druge sankcije za kršenja zakonskih propisa,
  • imaju ovlasti za pregled strategije, procedura i postupaka izvješćivanja koje su uspostavile institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, za prikupljanje internih dokumenata koji im mogu biti potrebni i za provođenje izravnih inspekcija,
  • mogu razmjenjivati informacije međusobno i s monetarnim vlastima bez povrede obveza poslovne tajne.

Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje moraju potencijalnim članovima, članovima i korisnicima pružati jasne, ažurirane i besplatne informacije. To uključuje:

  • detalje o samim institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje te pravima i obvezama članova,
  • izvještaje o mirovinskim primanjima s, primjerice, podatcima o plaćenim doprinosima, raščlanjenim troškovima i vrijednosti osobnih sustava,
  • savjete o tome kako dobiti dodatne informacije,
  • savjete prije umirovljenja o opcijama isplate.

Ovisno o predmetnim zahtjevima, države članice mogu određene fondove koji upravljaju programima mirovinskog osiguranja s manje od 15 ili 100 članova osloboditi određenih zahtjeva zakonodavstva. Međutim, u slučaju da mirovinski fond želi pružati usluge u drugim državama članicama, mora primijeniti sva pravila utvrđena direktivom.

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje:

  • pomaže suradnji između nacionalnih tijela,
  • osigurava dosljednu primjenu zakona EU-a o osiguranju i strukovnom mirovinskom osiguranju.

OTKAD SE PRIMJENJUJU TA PRAVILA?

Direktiva se trebala prenijeti u nacionalno pravo do 13. siječnja 2019.

POZADINA

Strukovna mirovinska osiguranja uključuju doprinose od poslodavaca. Ona čine „drugi stup” mirovinskog sustava. Mirovinski sustav socijalne sigurnosti utemeljen na državnim sredstvima čine „prvi stup”. „Treći stup” sastoji se od dobrovoljne privatne mirovinske štednje pojedinaca.

U skladu s pravilima EU-a iz fondova jedne države članice može se upravljati programima strukovnog mirovinskog osiguranja za društva sa sjedištem u drugoj zemlji. Paneuropska društva mogu imati i jedinstveni mirovinski fond za sva pripadajuća europska društva kćeri.

Otprilike 125 000 strukovnih fondova djeluje diljem EU-a. Oni upravljaju imovinom u vrijednosti od 2,5 bilijuna EUR u ime približno 75 milijuna građana, odnosno 20 % radno sposobnog stanovništva EU-a.

Za više informacija vidjeti:

KLJUČNI POJMOVI

Aktuarske funkcije. Definirane u članku 48. Direktive 2009/138/EZ (Solventnost II), obuhvaćaju i. koordinaciju i praćenje tehničkih pravila, uključujući metodologiju, pretpostavke i podatke; ii. izvješćivanje; i iii. pružanje potpore funkciji upravljanja rizicima.

GLAVNI DOKUMENT

Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o aktivnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (preinaka) (SL L 354, 23.12.2016., str. 37.–85.).

VEZANI DOKUMENTI

Direktiva (EU) 2022/2556 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU, 2014/65/EU, (EU) 2015/2366 i (EU) 2016/2341 u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor (SL L 333, 27.12.2022., str. 153.–163.).

Uredba (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (SL L 333, 27.12.2022., str. 1.–79.).

Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.–83.).

Sukcesivne izmjene i dopune Uredbe (EZ) br. 1094/2010 uključene su u izvorni dokument. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

Posljednje ažuriranje 11.10.2023

Top