Promicanje zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti širom Europe

Države Europske unije imaju svoje zdravstvene politike, a EU ih nastoji podržati s nekim zajedničkim ciljevima. Konkretno, u ovim zaključcima Vijeća koji prioritet daju zdravoj prehrani i redovitoj tjelesnoj aktivnosti raspravlja se o europskoj epidemiji pretilosti i njenim posljedicama.

DOKUMENT

Zaključci Vijeća o prehrani i tjelesnoj aktivnosti (2014/C 213/01) (Službeni list C 213, 8.7.2014., str. 1.-6.).

SAŽETAK

Države Europske unije imaju svoje zdravstvene politike, a EU ih nastoji podržati s nekim zajedničkim ciljevima. Konkretno, u ovim zaključcima Vijeća koji prioritet daju zdravoj prehrani i redovitoj tjelesnoj aktivnosti raspravlja se o europskoj epidemiji pretilosti i njenim posljedicama.

ŠTO RADE OVI ZAKLJUČCI?

Više od polovice stanovništva EU-a ima prekomjernu težinu ili je pretilo, izmjereno u skladu s klasifikacijom indeksa tjelesne mase (BMI) Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Svake godine do 7 % zdravstvenih proračuna izravno se troši na bolesti povezane s pretilošću, a ostali neizravni troškovi proizlaze iz izgubljene produktivnosti i preuranjene smrti. Ovi zaključci navode mjere koje je potrebno poduzeti za rješavanje situacije.

KLJUČNE TOČKE

Ministri pozivaju države EU-a da nastave politiku i inicijative poput:

• promicanja zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti tijekom života, odnosno prije i za vrijeme trudnoće, za vrijeme djetinjstva, adolescencije, u odrasloj i starijoj dobi;
• smanjenja pretilosti u djetinjstvu (posebno ozbiljan problem u EU-u) i korištenja plana djelovanja EU-a za dječju pretilost 2014.-2020. kao smjernicu za učinkovito djelovanje;
• pomaganja građanima i obiteljima da donose informirane odluke o prehrani i tjelesnoj aktivnosti pružanjem informacija o utjecaju životnog stila na zdravlje;
• promicanja mogućnosti zdrave prehrane kako bi one postale dostupne i pristupačne te njihovo omogućavanje u domovima, školama i na radnim mjestima;
• uključivanja hodanja i vožnje biciklom u planiranje nacionalnih i podnacionalnih prometnih politika i urbanog planiranja;
• korištenja platforme EU-a za djelovanje u području prehrane, tjelesne aktivnosti i zdravlja kao temelja za suradnju (između organizacija industrije, zdravlja i zaštite potrošača te sveučilišta) o preoblikovanju hrane (primjerice, minimaliziranjem transmasnih kiselina, smanjenjem zasićenih masti, šećera i razine soli u svoj hrani, kao i prilagodbom veličine porcija prehrambenim potrebama).

Zajedno, Komisija i države EU-a pozivaju se da:

• podrže nacionalne akcijske planove o hrani i prehrani SZO-a;
• promiču mjere za ograničavanje izloženosti djece oglašavanju, marketingu i promicanju hrane bogate zasićenim mastima, transmasnim kiselinama, dodanim šećerima ili soli;
• provedu istraživanja, primjerice, u okviru programa zdravlja EU-a.

Komisija se poziva da:

• nastavi pružati potporu radu radne skupine na visokoj razini za prehranu i tjelesnu aktivnosti i platforme EU-a za djelovanje u području prehrane, tjelesne aktivnosti i zdravlja te da dodatno olakša razmjenu informacija o dobroj praksi;
• podnese izvješće do 2017. i ponovo 2020. o napretku u provedbi plana djelovanja EU-a za dječju pretilost 2014.-2020., kao i o drugim povezanim inicijativama.

Posljednje ažuriranje 02.01.2015