Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač

Odluka 88/540/EEZ o sklapanju Bečke konvencije o zaštiti ozonskog sloja i Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj

ČEMU SLUŽE OVAJ PROTOKOL I ODLUKA?

• Montrealski protokol (Bečka konvencija o zaštiti ozonskog sloja) globalni je sporazum kojim se štiti zemljin stratosferski ozonski omotač postupnim ukidanjem kemikalija koje ga oštećuju. To postupno ukidanje uključuje i proizvodnju i potrošnju tvari koje oštećuju ozonski omotač.
• Budući da su tvari koje oštećuju ozonski omotač također snažni staklenički plinovi, postupno ukidanje također je presudno za ublažavanje klimatskih promjena. Nadalje, usprkos činjenici da fluorougljikovodici (HFC) ne oštećuju ozon, Protokolom se nastoji obustaviti njihova proizvodnja i potrošnja da bi se izbjeglo da fluorougljikovodici, koji znatno pridonose klimatskim promjenama zamijene tvari koje oštećuju ozonski omotač.
• Montrealski protokol dogovoren je 1987., a stupio je na snagu 1989. Izmijenjen je nekoliko puta. Njegova najnovija izmjena, Kigalijska izmjena poziva na postupno ukidanje fluorougljikovodikâ.
• Emisije fluorougljikovodik pokrivene su Pariškim sporazumom, odobrenim Odlukom (EU) 2016/1841. Stoga Montrealski protokol pomaže u postizanju cilja zadržavanja porasta globalne temperature znatno ispod 2 °C iznad predindustrijske razine i nastojanjima da se porast temperature još više ograniči na 1,5 °C iznad predindustrijske razine.
• Odlukom 88/540/EEZ pruženo je zakonsko odobrenje EU-a za Bečku konvenciju o zaštiti ozonskog sloja i Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, kako su ih donijele stranke 15. rujna 1987.

KLJUČNE TOČKE

• EU i zemlje EU-a stranke su Bečke konvencije i njezina Montrealskog protokola.
• Protokol uključuje odredbe koje se odnose na:
  • mjere kontrole (članak 2.)
  • obračun kontrolnih razina (članak 3.)
  • kontrolu trgovinske razmjene sa zemljama koje nisu stranke Protokola (članak 4.)
  • poseban položaj zemalja u razvoju (članak 5.)
  • izvješćivanje podataka (članak 7.)
  • nepridržavanje (članak 8.)
  • financijski mehanizam
  • tehničku pomoć (članak 10.) te druge teme.
• Kontrolirane tvari navedene su u prilozima: A ( klorofluorougljici – CFC, haloni), B (ostali potpuno halogenirani klorofluorougljici, ugljikov tetraklorid, metil kloroform), C (klorofluorougljikovodici – HCFC, bromofluorougljikovodici – HBFC i bromklormetan), E (metil bromid) i F (HFC).
• Protokolom iz Montreala predviđa se postupno ukidanje potrošnje i proizvodnje tvari koje oštećuju ozon i postupno ukidanje fluorougljikovodikâ. Postoje različiti rokovi za zemlje u razvoju (dalje u tekstu stranke iz članka 5.) i razvijene zemlje (dalje u tekstu stranke izvan članka 5.) za svaku skupinu tvari.
• Rokovi uključuju:
  • CFC do 1. siječnja 1996. za stranke izvan članka 5. i do 1. siječnja 2010. za stranke iz članka 5. (uz moguće iznimke);
  • haloni do 1. siječnja 1994. Za stranke izvan članka 5. i do 1. siječnja 2010. za stranke iz članka 5. (uz moguće iznimke);
  • HCFC do 1. siječnja 2020. za stranke izvan članka 5. i do 1. siječnja 2030. za stranke iz članka 5. (uz moguće iznimke, a mali postotak se može upotrebljavati za servisiranje postojeće rashladne i klimatizacijske opreme (tj. emisijska jedinica od 0,5 % potrošnje na osnovnoj razini do 1. siječnja 2030. za servisiranje rashladne i klimatizacijske opreme koja postoji 1. siječnja 2020. za stranke izvan članka 5., i emisijska jedinica od 2,5 % potrošnje na osnovnoj razini u prosjeku od 10 godina 2030.–2040. do 1. siječnja 2040. za servisiranje rashladne i klimatizacijske opreme koja postoji postojeće 1. siječnja 2030. za stranke iz članka  5.);
  • Za fluorougljikovodike (HFC) prvi korak smanjenja za stranke izvan članka 5. započinje 2019., dok će većina stranaka iz članka 5. započeti s ukidanjem 2024.
• Članak 4. Montrealskog protokola uključuje trgovinska pravila sa zemljama koje nisu stranke Protokola: One zabranjuju ili ograničavaju da zemlje koje su stranke Protokola trguju kontroliranim tvarima sa zemljama koje nisu stranke Protokola. Time im je cilj maksimalizirati sudjelovanje u Protokolu. Odredbe su se prvobitno primjenjivale na početne skupine tvari koje oštećuju ozonski omotač i s vremenom su proširene da bi obuhvatile dodatne skupine tvari uključene u Protokol u sljedećim izmjenama.
• Stranke Montrealskog protokola:
  • donose postupke za utvrđivanje mjera neusklađenosti i postupanje sa strankama za koje se utvrdi da nisu usklađene;
  • procjenjuju svake 4 godine, od 1990., provedbu mjera kontrole, uključujući mogućnost dodavanja ili uklanjanja tvari s popisâ zabrane;
  • imaju godišnje obveze izvješćivanja o svakoj kontroliranoj tvari. Podaci se moraju dostaviti Tajništvu Protokola;
  • surađuju na promidžbi relevantnih najboljih tehnologija, kontrolnih strategija i mogućih alternativa tvarima;
  • promiču tehničku pomoć da bi se pomoglo zemljama koje nisu stranke da sudjeluju u protokolu i da ga primjenjuju;
  • sastaju se na redovnim sastancima koje održava tajništvo;
  • osiguravaju sredstva za rad Protokola, uključujući za funkcioniranje tajništva;
  • mogu prijaviti svoju namjeru da se povuku iz Protokola pod uvjetima navedenima u članku 19.

OTKAD SE PRIMJENJUJU PROTOKOL, NJEGOVE IZMJENE I POVEZANE ODLUKE?

• Izvorni Montrealski protokol stupio je na snagu 1. siječnja 1989.
• Odluka 88/540/EEZ primjenjuje se od 25. listopada 1988.
• Prva izmjena Montrealskog protokola, London, 1990. stupila je na snagu 10. kolovoza 1992.
• Odluka 91/690/EEZ primjenjuje se od 23. prosinca 1991.
• Druga izmjena Montrealskog protokola, Kopenhagen 1992. stupila je na snagu 14. lipnja 1994.
• Odluka Vijeća 94/68/EZ primjenjuje se od 14. veljače 1994.
• Treća izmjena Montrealskog protokola, Montreal, 1997. stupila je na snagu 10. studenoga 1999.
• Odluka 2000/646/EC primjenjuje se od 17. listopada 2000.
• Četvrta izmjena Montrealskog protokola, Peking, 1999. stupila je na snagu 25. veljače 2002.
• Odluka 2002/215/EC primjenjuje se od 4. ožujka 2002.
• Peta izmjena Montrealskog protokola, Kigali, 2016. stupila je na snagu 1. siječnja 2019.
• Odluka (EU) 2017/1541 primjenjuje se od 18. srpnja 2017.

POZADINA

• Do danas je Montrealski protokol jedini ugovor UN-a koji su ratificirale sve zemlje svijeta, svih 197 država članica UN-a. On predstavlja važnu prekretnicu u povijesti UN-a. S vremenom se razvija u svjetlu znanstvenog, tehničkog i gospodarskog razvoja. Sada pokriva gotovo 100 umjetnih kemikalija koje oštećuju sposobnost ozonskog omotača da zaštiti ljude i druga živa bića od štetnog sunčevog ultraljubičastog zračenja.
• EU provodi Protokol kroz vlastito zakonodavstvo koje se sastoji od strožih i ambicioznijih mjera.
• Iako se Protokolom regulira proizvodnja tvari i njihov rasuti teret, Uredba (EZ) br. 1005/2009 o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, na primjer, zabranjuje njihovu uporabu u proizvodima i opremi te regulira i nadzire tvari koje nisu obuhvaćene Protokolom.
• Usto, Uredba (EU) br. 517/2014 o smanjenju fluoriranih stakleničkih plinova uključuje ambiciozno smanjivanje fluorougljikovodika, započeto 2015. i koja također obuhvaća fluorougljikovodike sadržane u određenim proizvodima i opremi. Uredba (EU) br. 517/2014 također uključuje zabrane stavljanja na tržište nekih novih proizvoda i opreme koji sadržavaju fluorirane plinove i uključuje nekoliko mjera kojima se sprječavaju emisije.
• Za više informacija vidjeti:
  • Zaštita ozonskog sloja (Europska komisija)
  • Fluorirani staklenički plinovi (Europska komisija).

GLAVNI DOKUMENTI

Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj – Izjava Europske ekonomske zajednice (SL L 297, 31.10.1988., str. 21.–28.)

Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (SL L 377, 31.12.1991., str. 30.–40.)

Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (SL L 33, 7.2.1994., str. 3.–10.)

Izmjena Montrealskog protokola usvojena na devetom sastanku stranaka (SL L 272, 25.10.2000., str. 27.–28.)

Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (SL L 72, 14.3.2002., str. 20.–22.)

Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (SL L 236, 14.9.2017., str. 3.–13.)

Odluka Vijeća 88/540/EEZ od 14. listopada 1988. o sklapanju Bečke konvencije o zaštiti ozonskog sloja i Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 297, 31.10.1988., str. 8.–9.)

Odluka Vijeća 91/690/EEZ od 12. prosinca 1991. o sklapanju izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, donesene u lipnju 1990. u Londonu od strane ugovornih stranaka Protokola (SL L 377, 31.12.1991., str. 28.–40.)

Odluka Vijeća 94/68/EZ od 2. prosinca 1993. o zaključivanju izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (SL L 33, 7.2.1994., str. 1.–2.)

Odluka Vijeća 2000/646/EZ od 17. listopada 2000. o zaključivanju izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (SL L 272, 25.10.2000., str. 26.)

Odluka Vijeća 2002/215/EZ od 4. ožujka 2002. o zaključivanju četvrte izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (SL L 72, 14.3.2002., str. 18.–19.)

Odluka Vijeća (EU) 2017/1541 od 17. srpnja 2017. o sklapanju, u ime Europske unije, Kigalijske izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (SL L 236, 14.9.2017., str. 1.–2.)

VEZANI DOKUMENTI

Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.–18.)

Odluka Vijeća (EU) 2016/1841 od 5. listopada 2016. o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenoga u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (SL L 282, 19.10.2016., str. 1. –3.)

Uredba (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 286, 31.10.2009., str. 1.–30.)

Sukcesivne izmjene Uredbe (EZ) br. 1005/2009 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

Uredba (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006 (SL L 150, 20.5.2014., str. 195.–230.)

Posljednje ažuriranje 12.12.2019