Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 32022R1194

Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1194 оd 11. srpnja 2022. o utvrđivanju mjera za iskorjenjivanje i sprečavanje širenja štetnog organizma Clavibacter sepedonicus (Spieckermann & Kotthoff 1914.), Nouioui et al. 2018.

C/2022/4750

OJ L 185, 12.7.2022, p. 47–64 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2022/1194/oj

12.7.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 185/47

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/1194

оd 11. srpnja 2022.

o utvrđivanju mjera za iskorjenjivanje i sprečavanje širenja štetnog organizma Clavibacter sepedonicus (Spieckermann & Kotthoff 1914.), Nouioui et al. 2018.

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 28. stavak 1. točke od (a) do (h),

budući da:

(1)

Uredba (EU) 2016/2031 temelj je zakonodavstva Unije o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje. Budući da se tom uredbom utvrđuje novi skup pravila, njome je s učinkom od 1. siječnja 2022. stavljeno izvan snage nekoliko akata koji su se temeljili na prethodnim pravilima u tom sektoru.

(2)

Jedan je od akata stavljenih izvan snage Direktiva Vijeća 93/85/EEZ (2), kojom su utvrđene mjere protiv štetnog organizma Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckermann & Kotthoff 1914.), koji je kasnije preimenovan u Clavibacter sepedonicus (Spieckermann & Kotthoff 1914.) Nouioui et al. 2018., („navedeni štetni organizam”), patogenog uzročnika prstenaste truleži gomolja krumpira.

(3)

Nadalje, od donošenja te direktive došlo je do novih znanstvenih spoznaja u pogledu biologije i rasprostranjenosti navedenog štetnog organizma, a razvijene su i nove metode testiranja za njegovo otkrivanje i prepoznavanje, kao i metode za njegovo iskorjenjivanje i sprečavanje njegova širenja.

(4)

Stoga je prikladno donijeti nove mjere za biljke vrste Solanum tuberosum L., osim sjemena („navedeno bilje”), kako bi se iskorijenio navedeni štetni organizam ako se utvrdi da je prisutan na području Unije i kako bi se spriječilo njegovo širenje. Određene mjere propisane Direktivom 93/85/EEZ, osobito one za iskorjenjivanje i sprečavanje širenja navedenog štetnog organizma, i dalje su prikladne i stoga bi ih trebalo zadržati.

(5)

Nadležna tijela država članica trebala bi provoditi godišnje nadzore radi otkrivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma na navedenom bilju na svojem državnom području kako bi se osiguralo najdjelotvornije i najranije uočavanje prisutnosti tog štetnog organizma. Pravila o godišnjim nadzorima trebalo bi prilagoditi predviđenoj upotrebi navedenog bilja kako bi se osiguralo da se vizualni pregledi, uzorkovanje i testiranje provode u najprikladnije vrijeme i u najprikladnijim uvjetima za svaku biljku i njezinu upotrebu.

(6)

Ako se posumnja na prisutnost navedenog štetnog organizma, nadležno tijelo predmetne države članice trebalo bi provesti testiranje u skladu s međunarodnim standardima kako bi potvrdilo ili demantiralo njegovu prisutnost.

(7)

Ako se prisutnost navedenog štetnog organizma potvrdi, nadležno tijelo predmetne države članice trebalo bi bez odgode poduzeti odgovarajuće mjere za njegovo iskorjenjivanje i sprečavanje njegova daljnjeg širenja. Prva od tih mjera trebala bi biti uspostava demarkiranog područja.

(8)

Trebalo bi predvidjeti i daljnje mjere iskorjenjivanja. Navedeno bilje označeno kao zaraženo navedenim štetnim organizmom ne bi se smjelo saditi na području Unije, a nadležno tijelo predmetne države članice trebalo bi osigurati da se zaraženo navedeno bilje uništi ili na drugi način zbrine, pod uvjetima u kojima je spriječeno širenje navedenog štetnog organizma. Trebalo bi predvidjeti posebne mjere povezane s testiranjem, uzorkovanjem i radnjama na licu mjesta kako bi se osiguralo da nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma.

(9)

Kako bi se osigurala najdjelotvornija zaštita područja Unije od navedenog štetnog organizma, primjereno je određena područja u Uniji označiti kao „vrlo zaražena područja”. Ta bi područja trebalo definirati kao područja na kojima je broj mjesta izbijanja bolesti utvrđenih tijekom godišnjih nadzora u neprekinutom razdoblju duljem od deset godina pokazao da je navedeni štetni organizam prisutan na više lokacija i na kojima se ne može isključiti da je taj štetni organizam prisutan i u proizvodnim jedinicama koje nisu pod službenim nadzorom. Stoga bi se navedeno bilje trebalo premještati iz tih područja na ostatak područja Unije i unutar njega samo pod određenim uvjetima i popraćeno biljnom putovnicom.

(10)

Države članice trebale bi Komisiji i ostalim državama članicama svakih pet godina podnositi izvješća o promjeni situacije na svojim vrlo zaraženim područjima kako bi se omogućio pregled provedbe tih mjera u Uniji te kako bi se mjere prema potrebi mogle preispitati i prilagoditi.

(11)

Primjereno je predvidjeti odstupanje od obveze obavješćivanja o prisutnosti navedenog štetnog organizma putem sustava EUROPHYT u skladu s člankom 32. Provedbene uredbe (EU) 2019/1715 (3) ako se navedeni štetni organizam nalazi na vrlo zaraženom području jer bi zbog stalnih izbijanja bolesti na više lokacija to imalo malu dodanu vrijednost.

(12)

Ova bi Uredba trebala stupiti na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije kako bi se počela primjenjivati što prije nakon stavljanja izvan snage Direktive 93/85/EEZ.

(13)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju mjere za iskorjenjivanje štetnog organizma Clavibacter sepedonicus (Spieckermann & Kotthoff 1914.) Nouioui et al. 2018., uzročnika prstenaste truleži gomolja krumpira, i za sprečavanje njegova širenja na području Unije.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„navedeni štetni organizam” znači Clavibacter sepedonicus (Spieckermann & Kotthoff 1914.) Nouioui et al. 2018.;

(2)

„navedeno bilje” znači biljke vrste Solanum tuberosum L., osim sjemena;

(3)

„samoniklo navedeno bilje” znači navedeno bilje koje se pojavljuje na mjestima proizvodnje, a da nije bilo posađeno;

(4)

„gomolji namijenjeni sadnji na mjestu proizvodnje” znači gomolji proizvedeni na određenom mjestu proizvodnje za koje je predviđeno da trajno ostanu na tom mjestu i ne namjerava ih se certificirati;

(5)

„vrlo zaraženo područje” znači područje u Uniji na kojem je broj mjesta izbijanja bolesti utvrđenih tijekom godišnjih nadzora u neprekinutom razdoblju duljem od deset godina pokazao da je navedeni štetni organizam prisutan na više lokacija i na kojem se ne može isključiti da je taj štetni organizam prisutan i u proizvodnim jedinicama koje nisu pod službenim nadzorom.

Članak 3.

Godišnji nadzori

1.   Nadležna tijela provode godišnje nadzore radi otkrivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma na navedenom bilju na svojem državnom području u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)

nadzori gomolja, osim onih za sadnju, obuhvaćaju sljedeće:

i.

uzorkovanje iz partija gomolja u skladištu ili iz nasada, što kasnije između sušenja cime i berbe;

ii.

vizualni pregled nasada, pri kojem je moguće vizualno prepoznati simptome zaraze navedenim štetnim organizmom, te vizualni pregled rezanih gomolja ako je taj pregled prikladan za otkrivanje simptoma zaraze navedenim štetnim organizmom;

(b)

kad je riječ o gomoljima za sadnju, osim onih namijenjenih sadnji na mjestu proizvodnje, nadzori sustavno obuhvaćaju vizualni pregled nasada i partija u skladištu, uzorkovanje u skladištu ili uzorkovanje iz nasada što kasnije između isušivanja cime i berbe;

(c)

kad je riječ o gomoljima namijenjenima sadnji na mjestu proizvodnje, nadzori se provode na temelju utvrđenog rizika od prisutnosti navedenog štetnog organizma i obuhvaćaju:

i.

uzorkovanje iz partija gomolja u skladištu ili iz nasada, što kasnije između sušenja cime i berbe;

ii.

vizualni pregled nasada, pri kojem je moguće vizualno prepoznati simptome zaraze navedenim štetnim organizmom, te vizualni pregled rezanih gomolja ako je taj pregled prikladan za otkrivanje simptoma zaraze navedenim štetnim organizmom;

(d)

nadzori i uzorkovanje navedenog bilja koje nisu gomolji provode se u skladu s odgovarajućim metodama identifikacije navedenog štetnog organizma na tom bilju.

2.   Broj, podrijetlo i vrijeme prikupljanja uzoraka temelje se na jasnim znanstvenim i statističkim načelima te biologiji navedenog štetnog organizma, uzimajući u obzir posebnosti sustava proizvodnje krumpira u predmetnim državama članicama.

3.   Države članice do 30. travnja svake godine izvješćuju Komisiju i ostale države članice o rezultatima godišnjih nadzora provedenih tijekom prethodne kalendarske godine. O rezultatima tih nadzora izvješćuju u skladu s predloškom u Prilogu II.

Članak 4.

Mjere u slučaju sumnje na prisutnost navedenog štetnog organizma

1.   Nadležno tijelo osigurava da uzorci uzeti za potrebe godišnjih nadzora budu podvrgnuti testovima za otkrivanje iz točke 2.1. Priloga I.

2.   Do dobivanja rezultata testova za otkrivanje nadležno tijelo dužno je:

(a)

zabraniti premještanje navedenog bilja iz svih nasada, partija ili pošiljki iz kojih su uzeti uzorci, osim navedenog bilja pod njegovim nadzorom za koje je dokazano da nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma;

(b)

utvrditi izvor sumnje na zarazu;

(c)

provesti službenu kontrolu premještanja navedenog bilja, osim bilja iz točke (a), proizvedenog na mjestu proizvodnje s kojeg su uzeti uzorci iz točke (a);

3.   Do dobivanja rezultata testova za otkrivanje nadležno tijelo osigurava da se zadrže i na odgovarajući način čuvaju svi sljedeći elementi:

(a)

svi preostali uzorkovani gomolji i, kad god je to moguće, sve preostale uzorkovane biljke;

(b)

preostali ekstrakti navedenog bilja, DNA ekstrakti i dodatan pripremljeni materijal za testiranje;

(c)

prema potrebi, čista kultura;

(d)

sva relevantna dokumentacija.

4.   Ako se sumnja na prisutnost navedenog štetnog organizma potvrdi u skladu s točkom 1.1. Priloga I., nadležno tijelo osigurava da se testiranja iz Priloga I. provedu na uzorcima uzetima u svrhu nadzora radi potvrđivanja ili pobijanja prisutnosti navedenog štetnog organizma.

Članak 5.

Mjere u slučaju potvrde prisutnosti navedenog štetnog organizma

1.   Ako se prisutnost navedenog štetnog organizma potvrdi u skladu s točkama 1.2. ili 1.3. Priloga I., primjenjuju se stavci od 2. do 9.

2.   Nadležno tijelo bez odgode uspostavlja demarkirano područje, uzimajući u obzir elemente navedene u točki 1. Priloga III., kako bi utvrdilo moguću raširenost navedenog štetnog organizma.

3.   Demarkirano područje obuhvaća zaraženo područje i, ako je to potrebno zbog fitosanitarnog rizika, sigurnosno područje oko zaraženog područja.

4.   Zaraženo područje obuhvaća sve sljedeće predmete:

(a)

navedeno bilje, pošiljke i/ili partije, vozila, spremnike, skladišta ili njihove dijelove iz kojih je uzet uzorak zaraženog navedenog bilja, bilo koje druge predmete, uključujući materijal za pakiranje, te strojeve koji se upotrebljavaju za proizvodnju, prijevoz i skladištenje tog navedenog bilja i, prema potrebi, mjesta proizvodnje ili proizvodne jedinice u kojima je navedeno bilje uzgojeno ili ubrano;

(b)

sve vrste predmeta iz točke (a) za koje je utvrđeno da su vjerojatno zaraženi navedenim štetnim organizmom, uzimajući u obzir elemente iz točke 2. Priloga III., zbog doticaja prije ili nakon berbe ili istodobne proizvodnje sa zaraženim navedenim biljem.

5.   Nadležno tijelo označava:

(a)

predmete iz stavka 4. točke (a) kao zaražene;

(b)

predmete iz stavka 4. točke (b) kao vjerojatno zaražene.

6.   Gomolji podrijetlom s demarkiranog područja ne premještaju se iz tog demarkiranog područja, osim ako se na temelju testova iz Priloga I. dokaže da nisu zaraženi navedenim štetnim organizmom.

7.   Odstupajući od članka 32. Provedbene uredbe (EU) 2019/1715, od država članica ne zahtijeva se da dostave obavijest o izbijanju bolesti putem sustava EUROPHYT ako se navedeni štetni organizam nalazi na visokorizičnom području navedenom u Prilogu IV.

8.   Ako je država članica podnijela obavijest o izbijanju bolesti putem sustava EUROPHYT, susjedne države članice kojima je upućena obavijest određuju opseg vjerojatne zaraze i uspostavljaju demarkirano područje u skladu sa stavcima 2., 3. i 4.

9.   Nadležno tijelo osigurava zadržavanje i čuvanje svih sljedećih elemenata:

(a)

materijala iz članka 4. stavka 3. barem do dovršetka svih testova;

(b)

materijala koji se odnosi na drugi test za otkrivanje i identifikacijske testove, ovisno o slučaju, do dovršetka svih testova;

(c)

ako je primjenjivo, čiste kulture navedenog štetnog organizma, do najmanje mjesec dana nakon postupka obavješćivanja iz stavka 7.

Članak 6.

Mjere za iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma

1.   Navedeno bilje označeno kao zaraženo navedenim štetnim organizmom u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (a) ne smije se saditi. Nadležno tijelo osigurava da se zaraženo navedeno bilje uništi ili na drugi način zbrine, u skladu s točkom 1. Priloga V., pod uvjetom da se dokaže da nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma.

Ako je navedeno bilje posađeno prije nego što je označeno kao zaraženo, posađeni materijal odmah se uništava ili zbrinjava u skladu s točkom 1. Priloga V. Proizvodne jedinice u kojima je posađeno zaraženo navedeno bilje označavaju se kao zaražene.

2.   Navedeno bilje koje je označeno kao vjerojatno zaraženo u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (b) ne smije se saditi i, ne dovodeći u pitanje ishod testova iz članka 7. za klonski srodne zalihe, pod službenim se nadzorom na primjeren način iskorištava ili zbrinjava kako je utvrđeno u točki 2. Priloga V. tako da se dokaže da nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma.

Ako je navedeno bilje posađeno prije nego što je označeno kao vjerojatno zaraženo, biljni materijal odmah se uništava ili na primjeren način iskorištava ili zbrinjava, kako je navedeno u točki 2. Priloga V. Proizvodne jedinice u kojima je posađeno vjerojatno zaraženo navedeno bilje označavaju se kao vjerojatno zaražene.

3.   Svi strojevi, vozila, spremnici, skladišta ili njihovi dijelovi te svi ostali predmeti, uključujući materijal za pakiranje, koji su označeni kao zaraženi ili vjerojatno zaraženi u skladu s člankom 5. stavkom 5. uništavaju se ili čiste i dezinficiraju primjenom metoda utvrđenih u točki 3. Priloga V.

4.   Osim mjera predviđenih stavcima 1., 2. i 3. na demarkiranim područjima primjenjuju se i mjere utvrđene u točki 4. Priloga V.

Članak 7.

Posebne mjere za testiranje gomolja za sadnju

1.   Ako se potvrdi prisutnost navedenog štetnog organizma u proizvodnoj jedinici za gomolj za sadnju, nadležno tijelo osigurava da se testovi iz Priloga I. provedu na klonski srodnim linijama zaraženih partija gomolja ili, ako se potvrdi odsutnost klonski srodnih linija, na gomoljima ili partijama gomolja koji su bili u izravnom ili neizravnom doticaju sa zaraženim partijama gomolja.

2.   Ako se potvrdi prisutnost navedenog štetnog organizma u proizvodnim jedinicama za gomolj za sadnju u okviru certifikacijske sheme, testovi iz Priloga I. provode se na svakoj biljci početne klonske selekcije ili na reprezentativnim uzorcima osnovnog sjemenskog krumpira.

Članak 8.

Privremene mjere koje se odnose na premještanje gomolja navedenog bilja podrijetlom s vrlo zaraženog područja

1.   Gomolji navedenog bilja, osim onih za sadnju, podrijetlom s vrlo zaraženog područja navedenog u Prilogu IV. mogu se premještati iz tog područja na druga područja Unije samo ako ispunjavaju sljedeća dva uvjeta:

(a)

popraćeni su biljnom putovnicom;

(b)

potječu s mjesta proizvodnje koje je registrirano i pod nadzorom nadležnih tijela te za koje je službeno potvrđeno da je slobodno od navedenog štetnog organizma ili je na temelju uzorkovanja i testiranja provedenog u skladu s Prilogom I. utvrđeno da nisu zaraženi navedenim štetnim organizmom.

2.   Države članice svakih pet godina podnose izvješća Komisiji i ostalim državama članicama o razvoju situacije na svojim vrlo zaraženim područjima.

Članak 9.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1)  SL L 317, 23.11.2016., str. 4.

(2)  Direktiva Vijeća 93/85/EEZ od 4. listopada 1993. o suzbijanju prstenaste truleži gomolja krumpira (SL L 259, 18.10.1993., str. 1.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1715 od 30. rujna 2019. o utvrđivanju pravila za funkcioniranje sustava za upravljanje informacijama za službene kontrole i njegovih sistemskih komponenata („Uredba o IMSOC-u”) (SL L 261, 14.10.2019., str. 37.).

PRILOG I.

Postupak za provođenje testova u skladu s člancima 3., 4., 5., 7. i 8.

1.   OPĆA NAČELA O PRISUTNOSTI NAVEDENOG ŠTETNOG ORGANIZMA

1.1.

 Na prisutnost navedenog štetnog organizma sumnja se ako se dobije pozitivan rezultat prvim testom za otkrivanje provedenim na navedenom bilju.

Za simptomatski biljni materijal prvi test za otkrivanje može biti selektivno izdvajanje.

1.2.

 Prisutnost navedenog štetnog organizma na simptomatskim uzorcima navedenog bilja potvrđuje se u sljedećim slučajevima:

(a)

ako je prvi test za otkrivanje selektivno izdvajanje koje rezultira kolonijama tipične morfologije: pozitivni rezultati dobiveni su dvama identifikacijskim testovima;

(b)

ako prvi test za otkrivanje nije selektivno izdvajanje:

i.

pozitivni rezultati dobiveni su dvama identifikacijskim testovima nakon podvrgavanja uzorka selektivnom izdvajanju;

ii.

pozitivni rezultati dobiveni su drugim testom za otkrivanje koji nije selektivno izdvajanje.

1.3.

 Prisutnost navedenog štetnog organizma na asimptomatskim uzorcima navedenog bilja potvrđuje se u sljedećim slučajevima:

(a)

ako se drugim testom za otkrivanje dobije pozitivan rezultat, pod uvjetom da je prvi ili drugi test za otkrivanje molekularni test (temelji se na DNA analizi) (PCR test TaqMan® u stvarnom vremenu ili konvencionalni PCR test);

(b)

za uzorke uzete u državi članici ili na području države članice za koje nije poznato da se u njima pojavljuje navedeni štetni organizam te za uzorke koji potječu iz druge države članice: ako se drugim testom za otkrivanje dobije pozitivan rezultat u skladu s točkom (a) i ako se dvama identifikacijskim testovima provedenima nakon podvrgavanja uzorka selektivnom izdvajanju dobiju pozitivni rezultati.

2.   TESTOVI

2.1.   Testovi za otkrivanje

Testovi za otkrivanje moraju biti takvi da se njima dosljedno otkriva najmanje 104 stanica/ml resuspendiranog taloga.

Drugi test za otkrivanje temelji se na drukčijim biološkim načelima ili drukčijim nukleotidnim regijama od prvog testa za otkrivanje.

Testovi za otkrivanje su sljedeći:

(a)

testovi imunofluorescencije opisani u međunarodnim dijagnostičkim normama;

(b)

test FISH (van Beuningen et al. (1995.) (1), kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama;

(c)

izdvajanje, kako je opisano u međunarodnim dijagnostičkim normama. Upotrebljava se jedna od dviju mogućnosti:

i.

izravno izdvajanje na poluselektivnoj (ili neselektivnoj) hranjivoj podlozi, kako je opisano u međunarodnim dijagnostičkim normama;

ii.

izdvajanje, nakon obogaćivanja biotestom, kako je opisano u međunarodnim dijagnostičkim normama;

(d)

konvencionalni PCR test uz upotrebu početnica (Pastrik, 2000.) (2), kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama;

(e)

PCR testovi TaqMan® u stvarnom vremenu uz upotrebu početnica i proba koje su opisali:

i.

Schaad et al. (1999.) (3), kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama;

ii.

Vreeburg et al. (2018.) (4) (takozvani test NYtor), kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama;

iii.

Gudmestad et al. (2009.), kako su ga prilagodili Vreeburg et al. (2018.)4, kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama;

iv.

Massart et al. (2014.) (5), kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama;

2.2.   Identifikacijski testovi

Identifikacijski testovi su sljedeći:

(a)

test imunofluorescencije kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama;

(b)

konvencionalni PCR test (Pastrik (2000.)), kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama;

(c)

PCR testovi TaqMan® u stvarnom vremenu uz upotrebu početnica i proba koje su opisali:

i.

Schaad et al. (1999.), kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama;

ii.

Vreeburg et al. (2018.) (takozvani test NYtor), kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama;

iii.

Gudmestad et al. (2009.), kako su ga prilagodili Vreeburg et al. (2018.), kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama;

iv.

Massart et al. (2014.), kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama;

(d)

DNA barkodiranje, kako je opisano u međunarodnim dijagnostičkim normama;

(e)

MALDI-TOF MS (Zaluga et al. (2011.) (6), kako je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama.

3.   DIJAGRAMI POSTUPAKA

Dijagram br. 1: Dijagnostički postupak za utvrđivanje prisutnosti navedenog štetnog organizma u simptomatskim uzorcima navedenog bilja.

Image 1

a

Izdvajanje se može primijeniti kao prvi ili drugi test za otkrivanje. Ako se sumnja na prisutnost navedenog štetnog organizma na hranjivoj podlozi, kolonije se pročišćavaju kako bi se dobile čiste kulture na kojima se provode dva identifikacijska testa. Za potvrdu prisutnosti štetnog organizma rezultati obaju identifikacijskih testova moraju biti pozitivni.

b

Treći test za otkrivanje temelji se na drukčijim biološkim načelima ili drukčijim nukleotidnim regijama.

Dijagram br. 2: Dijagnostički postupak za utvrđivanje prisutnosti navedenog štetnog organizma u asimptomatskim uzorcima navedenog bilja.

Image 2

a

Ne provodi se izdvajanje.

b

Treći test za otkrivanje temelji se na drukčijim biološkim načelima ili drukčijim nukleotidnim regijama. Ne provodi se izdvajanje.

c

Kad je riječ o uzorcima iz točke 1.3. podtočke (b), za potvrđivanje prisutnosti navedenog štetnog organizma nakon drugog pozitivnog testa za otkrivanje potrebno je provesti izdvajanje navedenog štetnog organizma iz uzorka, nakon čega su potrebna dva pozitivna identifikacijska testa.

4.   PRIPREMA UZORKA

4.1.   Uzorci asimptomatskih gomolja

Standardni uzorak sadržava 200 gomolja po testu. Odgovarajući laboratorijski postupak za obradu jezgara stolona radi dobivanja ekstrakta za otkrivanje navedenog štetnog organizma opisan je u međunarodnim dijagnostičkim normama.

4.2.   Uzorci asimptomatskog biljnog materijala osim gomolja

Otkrivanje latentnih zaraza provodi se na kompozitnim uzorcima dijelova stabljike. Postupak se može primijeniti na najviše 200 dijelova stabljike različitih biljaka u jednom uzorku. Odgovarajući laboratorijski postupak za dezinficiranje i obradu dijelova stabljike radi dobivanja ekstrakta za otkrivanje navedenog štetnog organizma opisan je u međunarodnim dijagnostičkim normama.

4.3.   Uzorci simptomatskog navedenog bilja

Dijelovi tkiva aseptično se uklanjaju iz žilnog prstena u gomolju ili iz žilnih snopića stabljike navedenog bilja koje pokazuje simptome venuća. Odgovarajući laboratorijski postupak za obradu tih tkiva radi dobivanja ekstrakta za otkrivanje navedenog štetnog organizma detaljno je opisan u međunarodnim dijagnostičkim normama.

(1)  van Beuningen, A.R., Derks, H., Janse, J.D. (1995.). Detection and identification of Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus with special attention to fluorescent in situ hybridization (FISH) using a 16S rRNA targeted oligonucleotide probe. Züchtungs Forschung 1, str. 266.–269.

(2)  Pastrik, K.H. (2000.). Detection of Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus in potato tubers by multiplex PCR with coamplification of host DNA. European Journal of Plant Pathology 106, str. 155.–165.

(3)  Schaad, W., Berthier-Schaad, Y., Sechler, A., Knorr, D. (1999.). Detection of Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus in potato tubers by BIOPCR and an automated real-time fluorescence detection system. Plant Disease 83, str. 1095.–1100.

(4)  Vreeburg, R., Zendman, A., Pol A., Verheij, E., Nas, M., Kooman-Gersmann, M. (2018.). Validation of four real-time TaqMan PCRs for the detection of Ralstonia solanacearum and/or Ralstonia pseudosolanacearum and/or Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus in potato tubers using a statistical regression approach. EPPO Bulletin 48, str. 86.–96.

(5)  Massart, S., Nagy, C., Jijakli, M. H. (2014.). Development of the simultaneous detection of Ralstonia solanacearum race 3 and Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus in potato tubers by a multiplex real-time PCR assay. European Journal of Plant Pathology 138, str. 29.–37.

(6)  Zaluga, J., Heylen, K., Van Hoorde, K., Hoste, B., Vaerenbergh, J., Maes, M., De Vos, P. (2011.). GyrB sequence analysis and MALDI-TOF MS as identification tools for plant pathogenic Clavibacter. Systematic and applied microbiology 34, str. 400.–407. 10.1016/j.syapm.2011.05.001.

PRILOG II.

Predložak za nadzor iz članka 3. stavka 3.

Predložak za prikaz rezultata nadzora prstenaste truleži za berbe krumpira u prethodnoj kalendarskoj godini.

Ova se tablica upotrebljava samo za rezultate nadzora krumpira proizvedenih u vašoj zemlji.

DRŽAVA ČLANICA

Kategorija

Područje uzgoja (ha)

Laboratorijsko ispitivanje

Vizualni pregled gomolja  (1)

Vizualni pregled nasada  (1)

Ostale informacije

Broj uzoraka

Broj partija

Veličina partija (u t ili ha)

Razdoblje uzorkovanja

Broj pozitivnih rezultata

Broj pregledanih uzoraka

Veličina uzorka

Broj pozitivnih uzoraka  (2)

Broj vizualnih pregleda

Br. ha

Broj pozitivnih rezultata  (2)

Uzorci

Partije

 

Gomolji certificirani za sadnju

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostali gomolji za sadnju (navesti)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Merkantilni krumpir i krumpir za preradu

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostali gomolji (navesti)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(1)  Tumači se kao makroskopski pregled gomolja ili nasada.

(2)  Otkriveni su simptomi, uzet je uzorak i laboratorijskim je ispitivanjem potvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma.

PRILOG III.

Elementi za određivanje mogućeg širenja navedenog štetnog organizma i označavanje predmeta kao vjerojatno zaraženih navedenim štetnim organizmom u skladu s člankom 5. stavkom 2. i člankom 5. stavkom 4. točkom (b)

1.

 Za određivanje mogućeg širenja navedenog štetnog organizma u skladu s člankom 5. stavkom 2. razmatraju se sljedeći elementi:

(a)

blizina drugih mjesta proizvodnje na kojima se uzgaja navedeno bilje ili drugo bilje domaćini;

(b)

zajednička proizvodnja i upotreba zaliha sjemenskog krumpira.

2.

 Za označavanje predmeta kao vjerojatno zaraženog navedenim štetnim organizmom u skladu s člankom 5. stavkom 4. točkom (b) uzimaju se u obzir sljedeći elementi:

(a)

navedeno bilje uzgojeno na mjestu proizvodnje koje je označeno kao zaraženo u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (a);

(b)

mjesto ili mjesta proizvodnje koja su povezana s proizvodnjom navedenog bilja koje je označeno kao zaraženo u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (a), uključujući mjesta proizvodnje na kojima se izravno ili preko zajedničkog ugovaratelja koriste ista oprema i objekti za proizvodnju;

(c)

navedeno bilje koje je proizvedeno na mjestu ili mjestima proizvodnje iz točke (b) ili se nalazilo na takvom mjestu ili mjestima proizvodnje u vrijeme dok je navedeno bilje označeno kao zaraženo u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (a) bilo prisutno na mjestu proizvodnje iz točke (a);

(d)

prostori u kojima se rukuje navedenim biljem iz mjesta proizvodnje iz točaka (a), (b) i (c);

(e)

svi strojevi, vozila, spremnici, skladišta ili njihovi dijelovi te svi drugi predmeti, uključujući materijal za pakiranje, koji su mogli doći u doticaj s navedenim biljem koje je u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (a) označeno kao zaraženo;

(f)

sve navedeno bilje koje je bilo uskladišteno u bilo kojem objektu ili je bilo u doticaju s bilo kojim predmetom iz točke (e) prije čišćenja i dezinfekcije tih objekata i predmeta;

(g)

kao posljedica rezultata testiranja u skladu s člankom 7., navedeno bilje koje je klonski srodno navedenom bilju koje je označeno kao zaraženo u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (a) i za koje se unatoč negativnom rezultatu testa na navedeni štetni organizam smatra da je vjerojatno zaraženo zbog klonske srodnosti. Može se provesti i test sortnosti kako bi se provjerio identitet zaraženih i klonski srodnih gomolja ili biljaka;

(h)

mjesto ili mjesta proizvodnje navedenog bilja iz točke (g).

PRILOG IV.

Popis vrlo zaraženih područja iz članka 8.

1.

 Državno područje Poljske.

2.

 Državno područje Rumunjske.

PRILOG V.

Mjere iskorjenjivanja iz članka 6.

1.

 Mjere iskorjenjivanja iz članka 6. stavka 1. obuhvaćaju jednu ili više sljedećih mjera:

(a)

upotreba kao hrane za životinje nakon toplinske obrade koja ne ostavlja nikakvu mogućnost preživljavanja navedenog štetnog organizma;

(b)

odlaganje na službeno odobreno mjesto za zbrinjavanje otpada na kojem nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma u okoliš, npr. cijeđenjem kroz pore tla do poljoprivrednog zemljišta;

(c)

spaljivanje;

(d)

industrijsku preradu tako da se izravno i odmah dopremi u pogon za preradu sa službeno odobrenim objektima za zbrinjavanje otpada za koji je utvrđeno da nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma te u kojem postoji sustav za čišćenje i dezinfekciju barem onih prijevoznih sredstava koja napuštaju pogon za preradu;

(e)

druge mjere, pod uvjetom da se dokaže da nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma; o takvim mjerama i njihovoj opravdanosti treba obavijestiti Komisiju i ostale države članice.

Sav preostali otpad koji je povezan s prethodno navedenim mjerama ili je nastao kao rezultat tih mjera zbrinjava se primjenom metoda koje su službeno odobrene u skladu s Prilogom VI.

2.

 Odgovarajuća upotreba ili zbrinjavanje navedenog bilja koje je u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (b) označeno kao vjerojatno zaraženo podliježe nadzoru nadležnog tijela predmetne države članice. Nadležno tijelo odobrava sljedeće upotrebe i povezano zbrinjavanje otpada nastalog od tog navedenog bilja:

(a)

upotreba kao gomolja namijenjenih prehrani, koji su pakirani na mjestu s odgovarajućim objektima za zbrinjavanje otpada i koji su spremni za izravnu isporuku i upotrebu bez naknadnog prepakiranja. Gomoljima za sadnju dopušteno je rukovati na tim istim mjestima samo ako se to čini odvojeno ili nakon čišćenja i dezinfekcije; ili

(b)

njihova upotreba kao gomolja namijenjenih industrijskoj preradi, uz izravnu i brzu dostavu do pogona za preradu s odgovarajućim objektima za zbrinjavanje otpada i sustavom za čišćenje i dezinfekciju barem onih prijevoznih sredstava koja napuštaju pogon za preradu; ili

(c)

drukčija upotreba ili zbrinjavanje, pod uvjetom da se dokaže da nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma i uz odobrenje navedenog nadležnog tijela.

3.

 Prikladne metode za čišćenje i dezinfekciju predmeta iz članka 6. stavka 3. one su za koje je utvrđeno da nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma i primjenjuju se pod nadzorom nadležnih tijela država članica.

4.

 Mjere koje države članice poduzimaju unutar demarkiranog područja koje je uspostavljeno u skladu s člankom 5. stavcima 2. i 3. i na koje se upućuje u članku 6. stavku 4., obuhvaćaju mjere iz točaka 4.1. i 4.2.:

4.1.

Mjere koje se poduzimaju na mjestima proizvodnje koja su u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (a) označena kao zaražena:

4.1.1.

U proizvodnoj jedinici koja je u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (a) označena kao zaražena poduzimaju se sve mjere iz točaka 1., 2. i 3. ili sve mjere iz točaka 4. i 5.:

1.

tijekom prve tri vegetacijske godine nakon godine u kojoj je utvrđena zaraza, uklanjanje samoniklog navedenog bilja i zabrana sadnje navedenog bilja, uključujući sjeme, ili kultura za koje je utvrđen rizik od širenja štetnog organizma;

2.

od četvrte godine nakon godine u kojoj je utvrđena zaraza, nakon što se ispune uvjeti iz točke 1. i ako tijekom službenih kontrola najmanje dvije uzastopne vegetacijske godine prije sadnje u proizvodnoj jedinici nije pronađeno samoniklo navedeno bilje, dopušta se samo proizvodnja gomolja koji nisu namijenjeni sadnji, a izvađeni gomolji testiraju se u skladu s Prilogom I.;

3.

nakon prve proizvodnje gomolja u skladu s točkom 2. i nakon odgovarajućeg plodoreda od najmanje dvije godine ako se uzgajaju gomolji za sadnju, navedeno bilje može se saditi za proizvodnju gomolja za sadnju ili drugih gomolja i provodi se nadzor kako je predviđeno člankom 3.; ili

4.

tijekom prve četiri vegetacijske godine nakon godine u kojoj je utvrđena zaraza, uklanjanje samoniklog navedenog bilja i održavanje proizvodne jedinice na ugaru ili održavanje trajnih pašnjaka s čestom niskom košnjom ili intenzivnom ispašom;

5.

od pete godine nakon godine u kojoj je utvrđena zaraza i ako se ispune uvjeti iz točke 1. te pod uvjetom da tijekom službenih kontrola najmanje dvije uzastopne vegetacijske godine prije sadnje u proizvodnoj jedinici nije pronađeno samoniklo navedeno bilje, dopušta se proizvodnja gomolja za sadnju i drugih gomolja, a izvađeni gomolji testiraju se u skladu s Prilogom I.;

4.1.2.

U svim drugim proizvodnim jedinicama na zaraženom mjestu proizvodnje i pod uvjetom da je za svaku vegetacijsku godinu nadležno tijelo utvrdilo da je uklonjen rizik od samoniklog navedenog bilja i da je testiranje ubranog navedenog bilja provedeno u svakoj proizvodnoj jedinici navedenog bilja u skladu s Prilogom I., primjenjuju se sljedeće mjere:

1.

u vegetacijskoj godini nakon godine u kojoj je utvrđena zaraza ne sadi se navedeno bilje, uključujući sjeme, ili se mogu saditi certificirani gomolji za sadnju za proizvodnju gomolja koji nisu namijenjeni samo sadnji;

2.

u drugoj vegetacijskoj godini koja slijedi nakon godine u kojoj je utvrđena zaraza sade se samo certificirani gomolji za sadnju ili gomolji za sadnju za koje je službenim testovima potvrđena odsutnost navedenog štetnog organizma i uzgajani su pod službenim nadzorom na mjestima proizvodnje koja nisu navedena u točki 4., bilo za proizvodnju gomolja za sadnju ili drugih gomolja;

3.

najmanje još u trećoj vegetacijskoj godini nakon godine u kojoj je utvrđena zaraza sade se samo certificirani gomolji za sadnju ili gomolji za sadnju koji se uzgajaju pod službenim nadzorom od certificiranih gomolja za sadnju, bilo za proizvodnju gomolja za sadnji ili drugih gomolja;

4.

u svakoj vegetacijskoj godini iz točaka 1., 2. i 3. poduzimaju se mjere za uklanjanje samoniklog navedenog bilja, ako je prisutno, i u svakoj proizvodnoj jedinici navedenog bilja ubrano navedeno bilje testira se kako je navedeno u Prilogu I.;

4.1.3.

Odmah nakon utvrđivanja zaraze u skladu s člankom 5. stavkom 5. i nakon prve sljedeće vegetacijske godine, svi strojevi i skladišni prostori na mjestu proizvodnje koji se koriste u proizvodnji navedenog bilja prema potrebi se čiste i dezinficiraju primjenom odgovarajućih metoda, kako je navedeno u točki 3.

4.1.4.

U jedinici za proizvodnju zaštićene kulture koja je u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (a) označena kao zaražena, gdje je moguća potpuna zamjena uzgojnog supstrata:

1.

navedeno bilje, uključujući sjeme, ne smije se saditi osim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

uklanjanje navedenog štetnog organizma;

(b)

uklanjanje cjelokupnog materijala biljaka domaćina;

(c)

potpuna promjena uzgojnog supstrata te čišćenje i dezinfekcija proizvodne jedinice i sve opreme;

(d)

odobrenje nadležnih tijela za proizvodnju navedenog bilja;

2.

proizvodnja navedenog bilja potječe od certificiranih gomolja za sadnju ili od minigomolja ili mikrobiljaka koji potječu iz testiranih izvora;

4.2.

Osim mjera navedenih u točki 4.1., države članice na demarkiranom području poduzimaju sljedeće mjere:

1.

odmah nakon utvrđivanja zaraze osiguravaju, prema potrebi i primjenom odgovarajućih metoda, čišćenje i dezinfekciju svih strojeva i skladišnih prostora na takvim mjestima proizvodnje koji se koriste u proizvodnji navedenog bilja, kako je navedeno u točki 3.;

2.

Odmah i tijekom najmanje tri vegetacijske godine nakon godine u kojoj je utvrđena zaraza:

(a)

osiguravaju da njihova nadležna tijela nadziru prostore na kojima se uzgajaju ili u kojima se skladište gomolji ili se njima rukuje, kao i mjesta proizvodnje na kojima se prema ugovoru upotrebljavaju strojevi za navedeno bilje;

(b)

propisuju sadnju samo certificiranih gomolja za sadnju ili gomolja za sadnju uzgajanih pod službenim nadzorom za sve navedene biljne kulture unutar tog područja te testiranje nakon vađenja gomolja za sadnju uzgojenih na mjestima proizvodnje koja su označena kao vjerojatno zaražena u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (b);

(c)

propisuju odvojeno rukovanje zalihama izvađenih gomolja za sadnju od zaliha drugih gomolja na svim mjestima proizvodnje unutar demarkiranog područja ili obavljanje čišćenja i dezinfekcije između postupaka rukovanja zalihama gomolja;

(d)

provode godišnje nadzore kako je predviđeno člankom 3. stavkom 1.;

3.

prema potrebi, uvode program zamjene svih zaliha gomolja za sadnju u odgovarajućem vremenskom razdoblju.

PRILOG VI.

Zahtjevi za službeno odobreno zbrinjavanje otpada iz točke 1. Priloga V.

Službeno odobrene metode zbrinjavanja otpada iz točke 1. Priloga V. moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

1.

 Otpaci navedenog bilja (uključujući odbačene gomolje i koru gomolja) i sav drugi kruti otpad koji je povezan s navedenim biljem (uključujući tlo, kamenje i druge ostatke) zbrinjavaju se primjenom jedne od sljedećih metoda:

(a)

odlaganje na službeno odobreno mjesto za zbrinjavanje otpada na kojem nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma u okoliš, među ostalim cijeđenjem kroz pore tla do poljoprivrednog zemljišta;

(b)

spaljivanje;

(c)

druge mjere, pod uvjetom da se dokaže da nema utvrdivog rizika od širenja navedenog štetnog organizma; o tim se mjerama obavješćuju Komisija i ostale države članice.

Za potrebe točke (a) otpad se prevozi izravno na odlagalište, u zatvorenom prijevoznom sredstvu, tako da ne postoji opasnost od njegova ispadanja.

2.

 Tekući otpad koji sadržava raspršene krute čestice prije zbrinjavanja se filtrira ili obrađuje postupkom taloženja radi uklanjanja krutih čestica u skladu s točkom 1.

Tekući se otpad potom:

(a)

zagrijava do temperature od najmanje 60 °C u cijeloj količini, najmanje 30 minuta prije zbrinjavanja; ili

(b)

na drugi način zbrinjava uz službeno odobrenje i pod službenim nadzorom tako da nema utvrdivog rizika da otpad dođe u doticaj s poljoprivrednim zemljištem.
Top