(a)

podsustave za koje je izdana dozvola u skladu s tim odlukama;

(b)

projekte za nove, obnovljene ili modernizirane podsustave koji su u trenutku objave ove Uredbe u kasnijoj fazi razvoja ili su predmet ugovora koji je na snazi.

1.

1.1.

1.2.

1.3.

2.

2.1.

2.1.1.

2.1.2.

2.2.

2.2.1.

2.2.2.

3.

4.

4.1.

4.2.

4.2.1.

4.2.2.

4.2.3.

4.2.4.

4.2.5.

4.2.6.

4.2.7.

4.2.8.

4.2.9.

4.2.10.

4.2.11.

4.2.12.

4.2.13.

4.2.14.

4.2.15.

4.2.16.

4.2.17.

4.2.18.

4.3.

4.3.1.

4.3.2.

4.3.3.

4.3.4.

4.3.5.

4.4.

4.5.

4.6.

4.7.

5.

5.1.

5.2.

5.2.1.

6.

6.1.

6.1.1.

6.1.2.

6.1.3.

6.1.4.

6.1.5.

6.2.

6.2.1.

6.2.2.

6.2.3.

6.2.4.

6.3.

6.3.1.

6.3.2.

6.3.3.

7.

7.1.

7.2.

7.2.1.

7.2.2.

7.2.3.

7.2.4.

7.3.

7.3.1.

7.3.2.

7.3.3.

7.3.4.

7.4.

7.4.1.

7.4.2.

Dodatak A –

Dodatak B –

Dodatak C –

Dodatak D –

Dodatak E –

Dodatak F –

Dodatak G –

1.

Ovaj se TSI odnosi na energetski podsustav i dio podsustava održavanja željezničkog sustava Unije u skladu s člankom 1. Direktive 2008/57/EZ.

2.

Energetski podsustav definiran je u Prilogu II. (točka 2.2.) Direktivi 2008/57/EZ.

3.

Tehničko područje primjene ovog TSI-ja dodatno je definirano člankom 2. ove Uredbe.

1.

Sukladno članku 5. stavku 3. Direktive 2008/57/EZ u ovome se TSI-ju:

2.

U skladu s člankom 5. stavkom 5. Direktive 2008/57/EZ, odredbe za posebne slučajeve navedene su u odjeljku 7.

3.

Zahtjevi iz ovog TSI-ja primjenjuju se na sve sustave širine kolosijeka unutar područja primjene ovog TSI-ja, osim ako se stavak odnosi na posebne sustave širine kolosijeka ili na posebne nazivne širine kolosijeka

1.

Ovim su TSI-jem obuhvaćena sva stabilna postrojenja nužna za postizanje operabilnosti koja su potrebna za napajanje vuče vlaka.

2.

Energetski podsustav sadržava:

(a)   elektrovučne podstanice: priključene na strani primara na visokonaponsku mrežu, uz pretvaranje visokog napona u napon i/ili pretvaranje na sustav napajanja električnom energijom prikladnom za vlakove. Podstanice su sekundarom spojene na kontaktnu mrežu željezničke pruge;

(b)   postrojenja za sekcioniranje: električna oprema smještena na jednakim razdaljinama između elektrovučnih stanica, paralelno s kontaktnom mrežom koja služi za zaštitu, izoliranje i napajanje vlastite potrošnje;

(c)   sekcije za razdvajanje: oprema nužna za osiguranje prijelaza između različitih električnih sustava ili između različitih faza istoga električnog sustava;

(d)   kontaktna mreža: sustav kojim se vrši distribucija električne energije vlakovima koji voze na predmetnom putu vožnje koja se prenosi vlakovima s pomoću oduzimača struje. Kontaktna mreža opremljena je i rastavljačima na ručno ili daljinsko upravljanje kojima se prema potrebi tijekom rada izoliraju blokovi ili nizovi vodova kontaktne mreže. I napojni vodovi dio su kontaktne mreže;

(e)   povratni vod: svi vodiči koji čine zacrtanu rutu povratnog toka vučne struje. Stoga, s ovog aspekta, povratni vod čini dio energetskog podsustava te ima sučelje s infrastrukturnim podsustavom;

3.

U skladu s odjeljkom 2.2. Priloga II. Direktive 2008/57/EZ, pružni dio sustava mjerenja potrošnje električne energije koji se u ovom TSI-ju navodi kao sustav za prikupljanje podataka o energiji u stabilnim postrojenjima (DCS) utvrđuje se točkom 4.2.17. ovog TSI-ja.

1.

Cilj je sustava napajanja električnom energijom napajanje svih vlakova radi ispunjavanja planiranog reda vožnje.

2.

Osnovni parametri sustava napajanja električnom energijom definirani su točkom 4.2.

1.

Cilj je osigurati pouzdani i stalni prijenos električne energije od sustava napajanja električnom energijom do željezničkog vozila. Interakcija između kontaktne mreže i pantografa predstavlja bitni aspekt interoperabilnosti.

2.

Osnovni parametri koji se odnose na geometriju kontaktne mreže i kvalitetu oduzimanja struje utvrđeni su točkom 4.2.

1.

Kako bi se ostvarile predviđene radne karakteristike, energetski podsustav povezan je s drugim podsustavima željezničkog sustava. Ti su podsustavi kako slijedi:

2.

Točkom 4.3. ovog TSI-ja utvrđuje se funkcionalna i tehnička specifikacija tih sučelja.

1.

Cjelokupni željeznički sustav, na koji se primjenjuje Direktiva 2008/57/EZ, i čiji je dio energetski podsustav, integrirani je sustav čija se sukladnost mora provjeriti. Ta se usklađenost mora osobito provjeriti u odnosu na specifikacije energetskog podsustava, sučelja sa sustavom u koji je integriran, kao i operativnim pravilima i pravilima održavanja. Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava i njegovih sučelja, opisane u točkama 4.2. i 4.3., ne nameću korištenje pojedinih tehnologija ili tehničkih rješenja, osim kad je to prijeko potrebno za interoperabilnost željezničke mreže.

2.

Inovativna rješenja za interoperabilnost koja ne ispunjavaju zahtjeve navedene u ovom TSI-ju i koja nije moguće ocijeniti na temelju ovog TSI-ja zahtijevaju uvođenje novih specifikacija i/ili novih metoda ocjenjivanja. Kako bi se omogućile tehnološke inovacije, te se specifikacije i metode ocjenjivanja izrađuju prema postupku za inovativna rješenja opisanom u točkama 6.1.3 i 6.2.3.

3.

Uzimajući u obzir sve primjenjive temeljne zahtjeve, energetski podsustav karakteriziraju specifikacije utvrđene točkama 4.2. do 4.7.

4.

Postupci za EZ provjeru energetskog podsustava navedeni su u točki 6.2.4. i tablici B.1. Dodatka B ovom TSI-ju.

5.

Za posebne slučajeve vidjeti točku 7.4.

6.

Kod upućivanja na EN norme u ovom TSI-ju varijacije koje nose naziv „nacionalna odstupanja” ili „posebni nacionalni uvjeti” u EN normama ne primjenjuju se i ne smatraju dijelom ovog TSI-ja.

(a)

najveće dopuštene brzine na pruzi;

(b)

vrsta vlakova;

(c)

zahtjeva za željeznički prijevoz;

(d)

energetske potražnje vlakova na pantografima.

4.2.2.1.

Napajanje električnom energijom:

4.2.2.2.

Geometrija kontaktne mreže i kvaliteta oduzimanja struje:

4.2.2.3.

Sustav za prikupljanje podataka o energiji u stabilnim postrojenjima (4.2.17.)

4.2.2.4.

Zaštitne mjere od strujnog udara (4.2.18.)

1.

Napon i frekvencija energetskog podsustava jedan su od četiri sustava utvrđena u skladu s odjeljkom 7.:

2.

Vrijednosti i ograničenja napona i frekvencije u skladu su s odredbom 4. norme EN 50163:2004 za odabrani sustav.

(a)

maksimalna struja vlaka (4.2.4.1);

(b)

faktor snage vlakova i srednji korisni napon (4.2.4.2.).

1.

Kontaktna mreža istosmjernih sustava projektirana je za 300 A (za sustav napajanja od 1,5 kV) i 200 A (za sustav napajanja od 3 kV) po pantografu kad je vlak u mirovanju.

2.

Strujni kapacitet u mirovanju postiže se za ispitnu vrijednost statičke kontaktne sile navedene u tablici 4. odredbe 7.2. norme EN 50367:2012.

3.

Kontaktna mreža projektira se uzimajući u obzir temperaturna ograničenja u skladu s odredbom 5.1.2. norme EN 50119:2009.

1.

Izmjenični sustavi za napajanje električnom energijom projektiraju se na način kojim se omogućava upotreba rekuperativnog kočenja kao radne kočnice te neometano izmjenjivanje struje s drugim vlakovima ili na neki drugi način.

2.

Istosmjerni sustavi za napajanje električnom energijom projektiraju se na način kojim se omogućava upotreba rekuperativnog kočenja najmanje izmjenom snage s ostalim vlakovima.

1.

Interakcija pružnog sustava napajanja i željezničkog vozila može uzrokovati električne nestabilnosti u sustavu.

2.

Kako bi se postigla sukladnost električnog sustava, harmonijski prenaponi ograničeni su ispod kritičnih vrijednosti u skladu s odredbom 10.4. norme EN 50388:2012.

1.

Kontaktna mreža projektira se za pantografe s geometrijom glave utvrđenom točkom 4.2.8.2.9.2. TSI-ja za LOC i PAS uzimajući u obzir propise utvrđene točkom 7.2.3. ovog TSI-ja.

2.

Visina i bočni otklon kontaktnog vodiča pod utjecajem bočnog vjetra jesu čimbenici koji utječu na interoperabilnost željezničke mreže.

1.

Dopuštene vrijednosti za visinu kontaktnog vodiča navedene su u tablici 4.2.9.1.

Tablica 4.2.9.1.

Visina kontaktnog vodiča

2.

Za odnos između visina kontaktnih vodiča i radnih visina pantografa vidjeti sliku 1. norme EN 50119:2009.

3.

Iznad prijelaza u istoj razini visina kontaktnog vodiča utvrđuje se nacionalnim propisima, odnosno, u izostanku nacionalnih propisa, u skladu s odredbama 5.2.4. i 5.2.5. norme EN 50122-1:2011.

4.

Za pružni sustav širine 1 520 i 1 524 mm vrijednosti visine kontaktnog vodiča su kako slijedi:

1.

Maksimalni bočni otklon kontaktnog vodiča u odnosu na središte kolosijeka pod utjecajem bočnog vjetra jest u skladu s tablicom 4.2.9.2.

Tablica 4.2.9.2.

Maksimalni bočni otklon ovisno o duljini pantografa

2.

U slučaju kolosijeka s više tračnica zahtjev u ogledu bočnog otklona ispunjava se za svaki par kolosijeka (projektiranih, kojima se prometuje kao po zasebnim tračnicama) čije se ocjenjivanje planira na temelju ovog TSI-ja.

3.

Sustav širine tračnica od 1 520 mm:

Kod država članica koje primjenjuju profil pantografa u skladu s točkom 4.2.8.2.9.2.3. TSI-ja za LOC i PAS maksimalni bočni otklon kontaktnog vodiča u odnosu na središte pantografa pod utjecajem bočnog vjetra iznosi 500 mm.

1.

Nijedan dio energetskog podsustava nije obuhvaćen mehaničko-kinematičkim profilom pantografa (vidjeti Dodatak D, sliku D.2.) osim kontaktnog vodiča i nepomične ručice.

2.

Mehaničko-kinematički profil pantografa za interoperabilne pruge utvrđuje se metodom iz Dodatka D.1.2. te profilima pantografa utvrđenima točkama 4.2.8.2.9.2.1 i 4.2.8.2.9.2.2. TSI-ja za LOC i PAS.

3.

Ovaj se profil računa kinematičkom metodom s pomoću vrijednosti:

u skladu s točkom D.1.2.1.4. Dodatka D i ostalim vrijednostima u skladu s točkom D.1.3. Dodatka D.

4.

Pružni sustav širine 1 520 mm:

Kod država članica koje primjenjuju profil pantografa u skladu s točkom 4.2.8.2.9.2.3. TSI-ja za LOC i PAS, statička širina pantografa definirana je točkom D.2. Dodatka D.

1.

Srednja kontaktna sila Fm statistička je srednja vrijednost kontaktne sile. Fm čine statičke, dinamičke i aerodinamičke komponente kontaktne sile pantografa.

2.

Rasponi kontaktne sile za svaki sustava napajanja električnom energijom definirani su u tablici 6. norme EN 50367:2012.

3.

Kontaktne se mreže projektiraju tako da su u mogućnosti izdržati gornju projektiranu granicu kontaktne sile navedenu u tablici 6. norme EN 50367:2012.

4.

Krivulje se primjenjuju za ubrzanje do 320 km/h. Na brzine iznad 320 km/h primjenjuju se postupci utvrđeni točkom 6.1.3.

1.

Ovisno o metodi ocjenjivanja, kontaktna mreža ostvaruje vrijednosti dinamičkih performansi i podizanja kontaktnog vodiča (pri projektiranoj brzini) utvrđene tablicom 4.2.12.

Tablica 4.2.12.

Zahtjevi za dinamičko ponašanje i kvalitetu oduzimanja struje

2.

S0 predstavlja izračunano, simulirano ili izmjereno podizanje kontaktnog vodiča kod nepokretne ručice koje nastaje tijekom normalnog rada s jednim pantografom ili više njih uz gornju granicu kontaktne sile Fm pri maksimalnoj brzini na pruzi. Kad je podizanje nepomične ručice fizički ograničeno zbog konstrukcije kontaktne mreže, dopušteno je smanjenje potrebnog prostora na 1,5 S0 (vidjeti normu EN 50119:2009 odredbu 5.10.2.).

3.

Maksimalna snaga (Fmax) u pravilu se nalazi u rasponu kontaktne sile Fm uvećanog za tri standardna otklona σmax. Više se vrijednosti mogu pojaviti na određenim lokacijama i navedene su u tablici 4. odredbe 5.2.5.2. norme EN 50119:2009. Kod čvrstih sastavnih dijelova poput sekcijskih izolatora u sustavima kontaktne mreže kontaktna sila može se povećati do najviše 350 N.

1.

Kombinacija materijala kontaktnog vodiča i materijala kontaktnih letvica klizača ima snažan utjecaj na njihovo trošenje.

2.

Dopušteni materijali kontaktnih letvica klizača definirani su točkom 4.2.8.2.9.4.2. TSI-ja za LOC i PAS.

3.

Dopušteni materijali za kontaktne vodiče jesu bakar i bakrene legure. Kontaktni vodič u skladu je sa zahtjevima odredaba 4.2. (osim upućivanja na Prilog B norme), 4.3. i 4.6. do 4.8. norme EN 50149:2012.

1.

Projektiranjem oprema za fazno sekcioniranje omogućava se da se vlakovi mogu premještati s jedne dionice na susjednu bez premošćivanja dviju faza. Potrošnja električne energije vlaka (za vuču, pomoćne agregate te za struju neopterećenog transformatora) dovodi se do nule prije dolaska opreme za fazno sekcioniranje. Potrebno je predvidjeti odgovarajuće mehanizme (osim kratke opreme za sekcioniranje) kojima se omogućava ponovno pokretanje vlaka koji je zaustavljen unutar opreme za fazno sekcioniranje.

2.

Ukupna duljina D neutralnih sekcija određena je u odredbi 4. norme EN 50367:2012. Za izračun razmaka D u skladu s normom EN 50119:2009 uzimaju se u obzir odredba 5.1.3. i podizanje nepomične ručice.

(a)

projekt faznog sekcioniranja u kojem se svi pantografi najdužih vlakova sukladnih TSI-ju nalaze unutar neutralne sekcije. Ukupna duljina neutralnih sekcija iznosi najmanje 402 m.

Za detaljne zahtjeve vidjeti Prilog A.1.2. normi EN 50367:2012; ili

(b)

kraće fazno sekcioniranje s tri izolirana preklapanja na način prikazan u Prilogu A.1.4. normi EN 50367:2012. Cjelokupna dužina neutralne sekcije manja je od 142 m uključujući razmake i odstupanja.

1.

Projektiranjem opreme za sustavno sekcioniranje osigurava se prelazak vlakova s jednog sustava za napajanje električnom energijom na susjedni različiti sustav za napajanje bez premošćivanja dvaju sustava. Postoje dvije metode za prolazak opreme za sustavno sekcioniranje:

2.

Susjedni upravitelji infrastrukture biraju (a) ili (b) u skladu s prevladavajućim okolnostima.

3.

Ukupna duljina D neutralnih sekcija određena je u odredbi 4. norme EN 50367:2012. Za izračun razmaka D u skladu s normom EN 50119:2009 uzimaju se u obzir odredba 5.1.3. i podizanje nepomične ručice S0.

1.

Potrošnja električne energije vlaka (za vuču, pomoćne agregate te za struju neopterećenog transformatora) dovodi se do nule prije dolaska opreme za sustavno sekcioniranje.

2.

Ako se preko opreme za sustavno sekcioniranje prolazi s pantografima podignutima do kontaktnog voda, njezin je funkcionalni dizajn kako slijedi:

1.

Ovo se rješenje bira se u slučaju nemogućnosti ispunjavanja uvjeta rada s podignutim pantografima.

2.

Ako se preko opreme za sustavno sekcioniranje prelazi sa spuštenim pantografima, ona je projektirana tako da se izbjegne električna veza dvaju sustava za napajanje električnom energijom zbog nenamjerno podignutog pantografa.

1.

U točki 4.2.8.2.8. TSI-ja za LOC i PAS navedeni su zahtjevi za ugrađene energetske mjerne sustave (EMS) namijenjene prikupljanju i prenošenju prikupljenih podataka o naplati energije (CEBD) do sustava za prikupljanje podataka o energiji u stabilnim postrojenjima.

2.

Sustavom za prikupljanje podataka o energiji u stabilnim postrojenjima (DCS) primaju se, pohranjuju i izvoze prikupljeni podaci o naplati energije bez njihova mijenjanja.

3.

Specifikacija koja se odnosi na protokole sučelja između EMS-a i DCS-a i format podataka koji se prenose otvoreno je pitanje koje se, u svakom slučaju, zatvara u roku od dvije godine od stupanja na snagu ove Uredbe.

1.

Sučelje za upravljanje snagom je sučelje između energetskog podsustava i podsustava željezničkih vozila.

2.

Međutim, informacije se prenose prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavima, zbog čega se sučelje prijenosa utvrđuje TSI-jem za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav te TSI-jem za LOC i PAS.

3.

Relevantne informacije o isključivanju prekidača, promjeni maksimalne struje vlaka, promjeni sustava za napajanje električnom energijom i upravljanju pantografom prenose se ERMTS-om ako on postoji na pruzi.

4.

Harmonijske struje koje utječu na prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav utvrđuju se TSI-jem za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.

1.

Operativna se pravila razvijaju u okviru postupaka opisanih u sustavu upravljanja sigurnošću upravitelja infrastrukture. Njima se uzima u obzir dokumentacija koja se odnosi na odvijanje prometa koja je dio tehničke dokumentacije prema zahtjevu iz članka 18. stavka 3. Direktive 2008/57/EZ i utvrđene njezinim Prilogom VI.

2.

U određenim situacijama koje uključuju unaprijed planirane radove, možda će biti potrebno privremeno odstupanje od specifikacija energetskog podsustava i njegovih čimbenika interoperabilnosti koji su navedeni u odjeljcima 4. i 5. TSI-ja.

1.

Pravila održavanja razvijaju se u okviru postupaka opisanih u sustavu upravljanja sigurnošću upravitelja infrastrukture.

2.

Dokumentacija o održavanju za interoperabilne sastavne dijelove i elemente podsustava izrađuje se prije puštanja podsustava u rad kao dio tehničke dokumentacije uz izjavu o provjeri.

3.

Plan održavanja podsustava izrađuje se kako bi se osiguralo zadržavanje zahtjeva utvrđenih ovim TSI-jem tijekom njegova životnog vijeka.

1.

Zdravstveni i sigurnosni uvjeti za osoblje potrebni za upravljanje energetskim podsustavom i njegovo održavanje u skladu su s relevantnim europskim i nacionalnim zakonodavstvom.

2.

To je pitanje isto tako obuhvaćeno postupcima opisanima u sustavu upravljanja sigurnošću upravitelja infrastrukture.

1.

Interoperabilni sastavni dijelovi obuhvaćeni su odgovarajućim odredbama Direktive 2008/57/EZ i navedeni su u nastavku za energetski podsustav.

2.

Kontaktna mreža:

3.

Ocjenjivanje sukladnosti uključuje faze i karakteristike navedene u točki 6.1.4. i označene oznakom X u tablici A.1. Dodatka A ovom TSI-ju.

1.

Postupci ocjenjivanja sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova, prema definiciji iz odjeljka 5. ovog TSI-ja, provode se primjenom odgovarajućih modula.

2.

Postupci ocjenjivanja određenih zahtjeva za interoperabilni sastavni dio utvrđeni su točkom 6.1.4.

1.

Za ocjenjivanje sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova koriste se sljedeći moduli:

Tablica 6.1.2.

Moduli za ocjenjivanje sukladnosti koje treba primijeniti na interoperabilne sastavne dijelove

2.

Moduli za ocjenjivanje sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova odabiru se između onih navedenih u tablici 6.1.2.

3.

U slučaju proizvoda stavljenih na tržište prije objavljivanja relevantnih TSI-jeva smatra se da je tip odobren te stoga EZ pregled tipa (modul CB) nije potreban uz uvjet da proizvođač dokaže da su ispitivanja i provjere interoperabilnih sastavnih dijelova bile uspješne pri prijašnjim primjenama u usporedivim uvjetima i da su sukladni sa zahtjevima ovog TSI-ja. U tom će slučaju te ocjene i dalje biti valjane za novu primjenu. Ako nije moguće dokazati da je rješenje u prošlosti dokazano kao pozitivno, primjenjuje se postupak za interoperabilne sastavne dijelove stavljene na tržište EU-a nakon objave ovog TSI-ja.

1.

Metodologija:

2.

Simulacija:

3.

Mjerenje:

(a)

najveća projektirana brzina;

(b)

nazivni napon i frekvencija;

(c)

nazivna vrijednost struje;

(d)

prihvaćeni profil pantografa.

1.

Na zahtjev podnositelja zahtjeva, prijavljeno tijelo provodi EZ provjeru u skladu s člankom 18. Direktive 2008/57/EZ i u skladu s odredbama odgovarajućih modula.

2.

Ako podnositelj dokaže da su ispitivanja i provjere energetskog podsustava bili uspješni pri prijašnjim primjenama projekta u sličnim okolnostima, prijavljeno tijelo pri EZ provjeri ta ispitivanja i provjere uzima u obzir.

3.

Postupci ocjenjivanja određenih zahtjeva za podsustav utvrđeni su točkom 6.2.4.

4.

Podnositelj zahtjeva sastavlja izjavu o EZ provjeri za energetski podsustav u skladu s člankom 18. stavkom 1: i Prilogom V. Direktivi 2008/57/EZ.

(a)

Modul SG: EZ provjera na temelju pojedinačne provjere ili

(b)

Modul SH1: EZ provjera na temelju cjelovitog sustava upravljanja kakvoćom s pregledom projekta.

1.

Ocjenjivanje se dokazuje u skladu s odredbom 15.4. norme EN 50388:2012.

2.

Ocjenjivanje se dokazuje samo u slučaju novoizgrađenih ili moderniziranih podsustava.

1.

Ocjenjivanje sukladnosti stabilnih postrojenja za izmjenično napajanje dokazuje se u skladu s odredbom 15.7.2. norme EN 50388:2012.

2.

Ocjenjivanje istosmjernog napajanja dokazuje se revizijom projekta.

1.

Studija usklađenosti provodi se u skladu s odredbom 10.3. norme EN 50388:2012.

2.

Ta se studija provodi samo u slučaju uvođenja pretvarača s aktivnim poluvodičima u sustav napajanja električnom energijom.

3.

Prijavljeno tijelo ocjenjuje jesu li ispunjeni kriteriji iz odredbe 10.4. norme EN 50388:2012.

1.

Glavni je cilj ovog ispitivanja pronalazak grešaka u projektiranju i konstrukciji, a ne ocjenjivanje osnovnog projekta.

2.

Mjerenja parametara interakcije obavljaju se u skladu s normom EN 50317:2012.

3.

Ta se mjerenja obavljaju s pomoću interoperabilnoga sastavnog dijela pantografa s obilježjima prosječne kontaktne sile propisane točkom 4.2.11. ovog TSI-ja za projektiranu brzinu pruge uzimajući u obzir aspekte koji se odnose na minimalnu brzinu i sporedne kolosijeke.

4.

Instalirana kontaktna mreža prihvaća se ako su rezultati mjerenja sukladni zahtjevima propisanima točkom 4.2.12.

5.

Kod operativnih brzina od najviše 120 km/h (izmjenični sustavi), odnosno do najviše 160 km/h (istosmjerni sustavi) mjerenje dinamičkog ponašanja nije obvezno. U tom se slučaju upotrebljavaju druge metode prepoznavanja konstrukcijskih pogrešaka poput mjerenja geometrije kontaktne mreže u skladu s točkom 4.2.9.

6.

Ocjenjivanje dinamičkog ponašanja i kvaliteta oduzimanja struje kod integracije pantografa u podsustav željezničkih vozila utvrđeni su točkom 6.2.3.20. TSI-ja za LOC i PAS.

1.

Za svako se postrojenje dokazuje da je osnovni projekt zaštita od strujnog udara u skladu s točkom 4.2.18.

2.

Osim toga, provjerava se postojanje pravila i postupaka kojima se osigurava da je postrojenje ugrađeno prema projektu.

1.

Ocjenjivanje se obavlja provjerom postojanja plana održavanja.

2.

Prijavljeno tijelo nije odgovorno za ocjenjivanje prikladnosti detaljnih zahtjeva utvrđenih planom.

1.

Do 31. svibnja 2021. prijavljeno tijelo može izdati EZ potvrdu o provjeri za podsustav čak i ako neki interoperabilni sastavni dijelovi ugrađeni u podsustav nemaju odgovarajuće EZ izjave EZ o sukladnosti i/ili prikladnosti za upotrebu predviđenu ovim TSI-jem ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:

2.

EZ izjave o sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu ne sastavljaju se za interoperabilne sastavne dijelove ocijenjene na ovaj način.

1.

U potvrdi o EZ provjeri podsustava jasno se navode interoperabilni sastavni dijelovi koje je prijavljeno tijelo ocijenilo u okviru provjere podsustava.

2.

U izjavi o EZ provjeri podsustava jasno se navodi:

1.

Tijekom prijelaznog razdoblja, kao i nakon isteka prijelaznog razdoblja pa sve do modernizacije ili obnove podsustava (uzimajući u obzir odluku države članice o primjeni TSI-ja), interoperabilni sastavni dijelovi za koje ne postoji EZ izjava o sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu i koji su iste vrste smiju se koristiti kao zamjenski dijelovi (rezervni dijelovi) pri održavanju podsustava za koje je zaduženo odgovorno tijelo.

2.

U svakom slučaju, tijelo odgovorno za održavanje mora jamčiti da su zamjenski dijelovi koji se upotrebljavaju za održavanje prikladni za svoje primjene, da se upotrebljavaju u okviru područja njihove uporabe te da njima omogućava interoperabilnost unutar željezničkog sustava, pri čemu istodobno ispunjavaju osnovne zahtjeve. Takvi interoperabilni sastavni dijelovi moraju biti sljedivi i potvrđeni u skladu sa svim nacionalnim ili međunarodnim propisima, odnosno šire prihvaćenim kodeksom prakse u području željeznica.

1.

Za potrebe ovog odjeljka „nova pruga” znači pruga koja do sada nije postojala.

2.

Sljedeće se situacije mogu smatrati modernizacijom ili obnovom postojećih pruga:

3.

U skladu s uvjetima utvrđenima člankom 20. stavkom 1. Direktive 2008/57/EZ, u provedbenom planu navodi se način prilagodbe postojećih stabilnih postrojenja prema definiciji iz točke 2.1.u ekonomski opravdanom slučaju.

1.

Odabir sustava napajanja električnom energijom u nadležnosti je države članice. Odluku treba donijeti iz ekonomskih i tehničkih razloga, uzimajući u obzir najmanje sljedeće elemente:

2.

Nove pruge s brzinama većima od 250 km/h napajaju se jednim od izmjeničnih sustava definiranima točkom 4.2.3.

(a)

zatvaranje praznina između različitih geometrija kontaktne mreže;

(b)

svi priključci na postojeće geometrije kontaktne mreže u okolnim područjima;

(c)

postojeći interoperabilni sastavni dijelovi kontaktne mreže.

(a)

Na novim prugama na kojima je moguća brzina veća od 250 km/h moguća su oba pantografa navedena u točkama 4.2.8.2.9.2.1. (1 600 mm) i 4.2.8.2.9.2.2. (1 950 mm) TSI-ja za LOC i PAS.

Ako to nije moguće, kontaktna mreža projektira se tako da je može upotrebljavati barem pantograf s geometrijom glave naveden u točki 4.2.8.2.9.2.1. (1 600 mm) TSI-ja za LOC i PAS.

(b)

Na obnovljenim ili moderniziranim prugama na kojima je moguća brzina jednaka ili veća od 250 km/h moguć je barem pantograf s geometrijom glave naveden u točki 4.2.8.2.9.2.1. (1 600 mm) TSI-ja za LOC i PAS.

(c)

Ostali slučajevi: kontaktna mreža projektira se tako da je može upotrebljavati barem jedan od pantografa s geometrijom glave navedenom u točkama 4.2.8.2.9.2.1. (1 600 mm) i 4.2.8.2.9.2.2. (1 950 mm) TSI-ja za LOC i PAS.

(a)

U slučaju primjene članka 20. stavka 2. Direktive 2008/57/EZ države članice odlučuju o zahtjevima TSI-ja koji se primjenjuju, uzimajući u obzir provedbeni plan.

(b)

Ako se članak 20. stavak 2. Direktive 2008/57/EZ ne primjenjuje, preporučuje se usklađivanje s ovim TSI-jem. Ako usklađivanje nije moguće, naručitelj obavještava državu članicu o razlogu.

(c)

Ako država članica zahtijeva novu dozvolu za puštanje u pogon, naručitelj određuje praktične mjere i različite faze projekta potrebne za postizanje tražene razine radnih karakteristika. Te faze projekta mogu uključivati prijelazna razdoblja za puštanje opreme sa smanjenim razinama radnih karakteristika u pogon.

(d)

Postojećim podsustavom moguće je omogućiti promet vozila koja su usklađena s TSI-jem, sve dok su ispunjeni temeljni zahtjevi Direktive 2008/57/EZ. Postupak koji treba upotrijebiti za dokazivanje razine sukladnosti s osnovnim parametrima TSI-ja u skladu je s Preporukom Komisije 2011/622/EU (4).

1.

Moguće je postupno modernizirati cjelokupnu kontaktnu mrežu ili dio nje, odnosno cjelokupno napajanje ili njegov dio, element po element, tijekom duljeg razdoblja radi postizanja usklađenosti s ovim TSI-jem.

2.

Međutim, sukladnost cjelokupnog podsustava može se proglasiti isključivo kad su svi elementi usklađeni s TSI-jem duž cijele sekcije pruge.

3.

Tijekom postupka modernizacije/obnove treba uzeti u obzir potrebu za održavanjem sukladnosti s postojećim energetskim podsustavom i ostalim podsustavima. Za projekt koji uključuje elemente koji nisu u skladu s TSI-jem, s državom članicom treba dogovoriti postupke za ocjenjivanje sukladnosti i EZ provjere koje treba primijeniti.

1.

Posebnim slučajevima navedenima u točki 7.4.2. opisuju se posebne odredbe koje su potrebne i odobrene na određenim mrežama svake države članice.

2.

Ti posebni slučajevi razvrstani su kao:

—   slučajevi „P”: trajni slučajevi.

—   slučajevi „S”: „privremeni” slučajevi kod kojih se planira postizanje ciljanog sustava u budućnosti.

—

od Nimesa do Port Boua,

—

od Toulousea do Narbonne,

—

usporedbe s referentnom vrijednošću ako se rješenje napajanja upotrebljava za sličan ili zahtjevniji red vožnje. Referentna vrijednost ima sličnu ili veću:

—

grube procjene srednjega korisnog napona u jednostavnim slučajevima čija je posljedica veći dodatni kapacitet za buduće prometne potrebe.