20.3.2014

HR

Službeni list Europske unije

L 84/14

---

UREDBA (EU) br. 251/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 26. veljače 2014.

o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2. i članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Pokazalo se da su Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1601/91 (3) i Uredbom Komisije (EZ) br. 122/94 (4) na zadovoljavajući način regulirana aromatizirana vina, aromatizirana pića na bazi vina i aromatizirani kokteli na bazi vina, („aromatizirani proizvodi od vina”). Međutim, u svjetlu tehnoloških inovacija, razvoja tržišta i sve većih očekivanja potrošača potrebno je ažurirati pravila koja se primjenjuju na definiciju, opisivanje, prezentiranje, označivanje te zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla određenih aromatiziranih proizvoda od vina, vodeći pritom računa o tradicionalnim načinima proizvodnje.

(2)

Potrebne su dodatne izmjene kao posljedica stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona kako bi se ovlasti dodijeljene Komisiji u skladu s Uredbom (EEZ) br. 1601/91 uskladile s člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). S obzirom na opseg tih izmjena, Uredbu (EEZ) br. 1601/91 primjereno je staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom. Uredbom (EZ) br. 122/94 uvedena su pravila o korištenju aromatičnih tvari i dodavanju alkohola koja se primjenjuju na neke aromatizirane proizvode od vina te bi radi osiguranja jasnoće ta pravila trebalo uključiti u ovu Uredbu.

(3)	Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5) primjenjuje se na prezentiranje i označivanje aromatiziranih proizvoda od vina, osim ako je ovom Uredbom drukčije određeno.

(4)

Aromatizirani proizvodi od vina važni su za potrošače, proizvođače i poljoprivredni sektor u Uniji. Mjere koje se primjenjuju na aromatizirane proizvode od vina trebale bi doprinijeti postizanju visoke razine zaštite potrošača, sprečavanju obmanjivanja te ostvarivanju transparentnosti tržišta i poštenog tržišnog natjecanja. Tim će se mjerama štititi postignuti ugled aromatiziranih proizvoda od vina Unije na unutarnjem i svjetskom tržištu, vodeći i dalje računa o tradicionalnim iskustvima koja se koriste u proizvodnji aromatiziranih proizvoda od vina, kao i povećanoj potrebi zaštite potrošača i pružanja informacija. Također bi trebalo uzeti u obzir tehničke inovacije proizvoda kod kojih one služe za poboljšanje kvalitete, a ne utječu na tradicionalna svojstva dotičnih aromatiziranih proizvoda od vina.

(5)	Proizvodnja aromatiziranih proizvoda od vina predstavlja važan način plasmana za poljoprivredni sektor Unije, što bi trebalo naglasiti u regulatornom okviru.

(6)

U interesu potrošača ovu Uredbu trebalo bi primjenjivati na sve aromatizirane proizvode od vina stavljene na tržište Unije bez obzira na to jesu li proizvedeni u državama članicama ili u trećim zemljama. Kako bi se zadržao i poboljšao ugled aromatiziranih proizvoda od vina Unije na svjetskom tržištu, pravila iz ove Uredbe trebala bi se primjenjivati i na aromatizirane proizvode od vina koji se u Uniji proizvode za izvoz.

(7)

Kako bi se osigurala jasnoća i transparentnost prava Unije o aromatiziranim proizvodima od vina, potrebno je jasno definirati proizvode koji su obuhvaćeni tim pravom, kriterije proizvodnje, opisivanja, prezentacije i označivanja aromatiziranih proizvoda od vina te posebno naziv aromatiziranog proizvoda od vina. Također bi trebalo utvrditi posebna pravila o dobrovoljnom označivanju podrijetla kojima se dopunjuju pravila utvrđena u Uredbi (EU) br. 1169/2011. Određivanjem takvih pravila sve su etape u proizvodnom lancu regulirane, a potrošači zaštićeni i pravilno obaviješteni.

(8)	Definicijama aromatiziranih proizvoda od vina i dalje bi se trebali poštovati tradicionalni postupci osiguranja kvalitete, no potrebno ih je, u svjetlu tehnološkog razvoja, ažurirati i poboljšati.

(9)

Aromatizirani proizvodi od vina trebali bi se proizvoditi u skladu s određenim pravilima i ograničenjima kojima se jamči da su očekivanja potrošača u odnosu na kvalitetu i načine proizvodnje ispunjena. Kako bi se ispunili međunarodni standardi u tom području, trebali bi se ustanoviti načini proizvodnje te bi Komisija u pravilu trebala uzimati u obzir one standarde koje je preporučila i objavila Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV).

(10)	Uredba (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Uredba (EZ) br. 1334/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (7) trebale bi se primjenjivati na aromatizirane proizvode od vina.

(11)

Osim toga, etilni alkohol koji se koristi za proizvodnju aromatiziranih proizvoda od vina trebao bi biti isključivo poljoprivrednog podrijetla kako bi se zadovoljila očekivanja potrošača i poštovali tradicionalni načini proizvodnje. Time će se također osigurati plasman osnovnih poljoprivrednih proizvoda.

(12)

S obzirom na značaj i složenost sektora aromatiziranih proizvoda od vina, potrebno je utvrditi posebna pravila o opisivanju i prezentaciji aromatiziranih proizvoda od vina koja nadopunjuju odredbe o označivanju iz Uredbe (EU) br. 1169/2011. Tim bi se posebnim pravilima također trebala spriječiti zlouporaba naziva aromatiziranih proizvoda od vina u slučaju proizvoda koji ne udovoljavaju zahtjevima određenima ovom Uredbom.

(13)	Kako bi se olakšalo razumijevanje potrošača trebalo bi biti moguće dopuniti nazive aromatiziranih proizvoda od vina utvrđene ovom Uredbom uobičajenim nazivom proizvoda u smislu Uredbe (EU) br. 1169/2011.

(14)

Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 (8) primjenjuje se između ostalog na prerađene poljoprivredne proizvode koji se koriste kao hrana, što uključuje aromatizirane proizvode od vina. U skladu s tim aromatizirani proizvodi od vina koji zadovoljavaju zahtjeve iz te uredbe te akti koji su sukladno njoj doneseni, mogu se staviti na tržište kao ekološki aromatizirani proizvodi od vina.

(15)

Pri primjeni politike održanja kvalitete te kako bi se osigurala visoka kvaliteta aromatiziranih proizvoda od vina s oznakom zemljopisnog podrijetla, države članice trebale bi imati mogućnost usvajanja strožih pravila od onih utvrđenih ovom Uredbom o proizvodnji, opisivanju, prezentiranju i označivanju aromatiziranih proizvoda od vina s oznakom zemljopisnog podrijetla proizvedenih na njihovim državnim područjima, u mjeri u kojoj su ta pravila u skladu s pravom Unije.

(16)

S obzirom na to da se Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (9), Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i odredbe o oznaci zemljopisnog podrijetla iz Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11), ne primjenjuju na aromatizirane proizvode od vina, trebalo bi utvrditi posebna pravila o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za aromatizirane proizvode od vina. Oznake zemljopisnog podrijetla trebale bi se koristi kao oznake kojima se označava da aromatizirani proizvodi od vina potječu s državnog područja zemlje, ili regije ili područja na tom državnom području, na kojem se određena kvaliteta, ugled ili druga svojstva aromatiziranog proizvoda od vina mogu uglavnom pripisati njegovom zemljopisnom podrijetlu te bi takve oznake zemljopisnog podrijetla Komisija trebala registrirati.

(17)	Postupak registracije, sukladnosti, izmjene i mogućeg ukidanja oznake zemljopisnog podrijetla iz trećih zemalja ili Unije trebali bi se utvrditi ovom Uredbom.

(18)	Tijela država članica trebala bi biti odgovorna za osiguranje sukladnosti s ovom Uredbom te bi trebalo izvršiti pripreme kako bi Komisija mogla nadgledati i potvrditi tu sukladnost.

(19)

Kako bi se dopunili ili izmijenili elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u odnosu na uspostavljanje postupka proizvodnje za dobivanje aromatiziranih proizvoda od vina, kriterije razgraničenja zemljopisnih područja te pravila, ograničenja i odstupanja povezana s proizvodnjom u tim područjima, uvjete pod kojima specifikacija proizvoda može uključivati dodatne zahtjeve, određivanje slučajeva u kojima pojedinačan proizvođač može podnijeti zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla i ograničenja za vrstu podnositelja zahtjeva koji može podnijeti zahtjev za takvu zaštitu, određivanje uvjeta koje je potrebno poštovati u vezi sa zahtjevom za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla, kontrolom Komisije, postupkom prigovora i postupcima za izmjenu i ukidanje oznaka zemljopisnog podrijetla, određivanje uvjeta primjenjivih na prekogranične zahtjeve, određivanje datuma podnošenja zahtjeva ili molbe, datuma od kojeg se primjenjuje zaštita i datuma od kojeg se primjenjuje izmjena zaštite; određivanje uvjeta u vezi s izmjenom specifikacija proizvoda, uključujući uvjete kad se izmjena smatra manjom izmjenom, i uvjeta u vezi sa zahtjevom za izmjenu i odobrenjem izmjena koje obuhvaćaju nikakve promjene jedinstvenog dokumenta; ograničenja u vezi sa zaštićenim nazivom, prirodu i vrstu informacije koju treba priopćiti u razmjeni informacija između država članica i Komisije, načine obavješćivanja, pravila u vezi s pravom pristupa dostupnim informacijama ili sustavima informacija te način objave informacija. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(20)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe u odnosu na analitičke metode kojima se utvrđuje sastav aromatiziranih proizvoda od vina; odluke o dodjeljivanju zaštite oznake zemljopisnog podrijetla i o odbijanju zahtjeva za takvom zaštitom, odluke o ukidanju zaštite oznake zemljopisnog podrijetla i postojećih oznaka zemljopisnog podrijetla, odluke o odobrenju zahtjeva za izmjenu u slučaju manjih izmjena specifikacija proizvoda; informacije koje se navode u specifikacijama proizvoda s obzirom na definiciju oznake zemljopisnog podrijetla; načine objavljivanja odluka o zaštiti ili odbijanju zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla; podnošenje prekograničnih zahtjeva, provjere i kontrole koje trebaju izvršiti države članice; postupak, uključujući kriterij prihvatljivosti, za ispitivanje zahtjeva za zaštitu ili za odobravanje izmjene oznake zemljopisnog podrijetla, kao i na postupak, uključujući kriterij prihvatljivosti, za podnošenje prigovora, ukidanje ili preinaku te podnošenje informacija vezanih za postojeće zaštićene zemljopisne oznake, administrativne i fizičke provjere koje moraju provesti države članice; te pravila o pružanju nužnih informacija za primjenu odredbe o razmjeni informacija između država članica i Komisije, postupke za upravljanje informacijama koje se priopćuju, sadržaj, oblik, vrijeme, učestalost i rokove za priopćavanje te postupke za prijenos ili stavljanje informacija i dokumenata na raspolaganje državama članicama, nadležnim tijelima trećih zemalja ili javnosti, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se provedbene ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(21)

Komisija bi trebala, putem provedbenih akata, i, s obzirom na posebnu prirodu tih akata, ne primjenjujući Uredbu (EU) br. 182/2011 objaviti jedinstveni dokument u Službenom listu Europske unije, odlučiti hoće li odbaciti zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla zbog neprihvatljivosti te uspostaviti i održavati registar oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih na temelju ove Uredbe, uključujući navođenje postojećih oznaka zemljopisnog podrijetla u tom registru ili njihovo uklanjanje iz registra.

(22)	Prijelaz s pravila koja su predviđena Uredbom (EEZ) br. 1601/91 na ona koja su određena ovom Uredbom mogao bi uzrokovati poteškoće kojima se ova Uredba ne bavi. U tu bi svrhu Komisiji trebalo delegirati ovlasti za donošenje potrebnih prijelaznih mjera.

(23)

Trebalo bi omogućiti dovoljno vremena i odgovarajuće aranžmane kako bi se olakšao neometani prijelaz s pravila predviđenih Uredbom (EEZ) br. 1601/91 na pravila utvrđena ovom Uredbom. U svakom slučaju, stavljanje na tržište postojećih zaliha trebalo bi biti dozvoljeno nakon početka primjene ove Uredbe, do isteka zaliha.

(24)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest uspostavu pravila o definiciji, opisivanju, prezentiranju i označivanju aromatiziranih proizvoda od vina te pravila o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom Uredbom utvrđuju se pravila o definiciji, opisivanju, prezentiranju i označivanju aromatiziranih proizvoda od vina te zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina.

2.   Uredba (EU) br. 1169/2011 primjenjuje se na prezentiranje i označivanje aromatiziranih proizvoda od vina osim ako je ovom Uredbom drukčije predviđeno.

3.   Ova Uredba primjenjuje se na sve aromatizirane proizvode od vina stavljene na tržište Unije, bilo da su proizvedeni u državama članicama ili trećim zemljama, kao i na one koji se u Uniji proizvode za izvoz.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„naziv aromatiziranog proizvoda od vina” znači naziv bilo kojeg aromatiziranog proizvoda od vina utvrđenog ovom Uredbom;

2.	„opisivanje” znači popis posebnih osobina aromatiziranog proizvoda od vina;

3.	„oznaka zemljopisnog podrijetla” znači oznaka kojom se određuje aromatiziran proizvod od vina prema regiji, određenom mjestu ili zemlji iz koje potječe, ako se dana kvaliteta, ugled ili druga osobina tog proizvoda može poglavito pripisati njegovom zemljopisnom podrijetlu.

POGLAVLJE II.

DEFINICIJA, OPISIVANJE, PREZENTIRANJE I OZNAČIVANJE AROMATIZIRANIH PROIZVODA OD VINA

Članak 3.

Definicija i klasifikacija aromatiziranih proizvoda od vina

1.   Aromatizirani proizvodi od vina su proizvodi dobiveni od proizvoda iz vinskog sektora u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 koji su aromatizirani. Klasificirani su u sljedeće kategorije:

(a)	aromatizirana vina;

(b)	aromatizirana pića na bazi vina;

(c)	aromatizirani kokteli na bazi vina.

2.   Aromatizirano vino je piće:

(a)	dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točki 5. dijela IV. Priloga II. te u točki 1. i točkama od 3. do 9. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, s iznimkom stolnog vina „retsina”;

(b)	u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 75 % ukupnog volumena;

(c)	s mogućim dodatkom alkohola;

(d)	s mogućim dodatkom boja;

(e)	s mogućim dodatkom mošta od grožđa, djelomično fermentiranog mošta od grožđa ili obje te vrste mošta;

(f)	s mogućim dodatkom šećera;

(g)	koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 14,5 % vol. i najviše 22 % vol., a ukupnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 17,5 % vol.

3.   Aromatizirano piće na bazi vina je piće:

(a)	dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točkama 1. i 2. te u točkama od 4. do 9. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 s iznimkom vina proizvedenih dodavanjem alkohola i stolnog vina „retsina”;

(b)	u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 50 % ukupnog volumena;

(c)	kojem nije dodan nikakav alkohol osim ako je Prilogom II. utvrđeno drukčije;

(d)	s mogućim dodatkom boja;

(e)	s mogućim dodatkom mošta od grožđa, djelomično fermentiranog mošta od grožđa ili obje te vrste mošta;

(f)	s mogućim dodatkom šećera;

(g)	koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 4,5 vol. % i najviše 14,5 vol. %.

4.   Aromatizirani koktel na bazi vina je piće:

(a)	dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točkama 1. i 2. te u točkama od 4. do 11. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 s iznimkom vina proizvedenih dodavanjem alkohola i stolnog vina „retsina”;

(b)	u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 50 % ukupnog volumena;

(c)	kojem nije dodan nikakav alkohol;

(d)	s mogućim dodatkom boja;

(e)	s mogućim dodatkom šećera;

(f)	koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od više od 1,2 % vol. i manje od 10 % vol.

Članak 4.

Postupci proizvodnje i analitičke metode aromatiziranih proizvoda od vina

1.   Aromatizirani proizvodi od vina proizvode se su u skladu sa zahtjevima, ograničenjima i opisima iz priloga I. i II.

2.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 33. o uspostavljanju odobrenih postupaka proizvodnje za dobivanje aromatiziranih proizvoda od vina uzimajući u obzir očekivanja potrošača.

Uspostavljanjem dopuštenih postupaka proizvodnje iz prvog podstavka, Komisija uzima u obzir postupke proizvodnje koje je preporučio i objavio OIV.

3.   Komisija prema potrebi provedbenim aktima usvaja analitičke metode kojima se utvrđuje sastav aromatiziranih proizvoda od vina. Te metode temelje se na bilo kojim odgovarajućim metodama koje je preporučio i objavio OIV, osim ako bi one bile neučinkovite ili neprimjerene s obzirom na postavljeni cilj. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Dok Komisija ne donese takve metode, koriste se metode koje je odobrila dotična država članica.

4.   Enološke prakse i ograničenja utvrđena u skladu s člankom 74., člankom 75. stavkom 4. i člankom 80. Uredbe (EU) br. 1308/2013 primjenjuju se na proizvode od vinove loze koji se koriste u proizvodnji aromatiziranih proizvoda od vina.

Članak 5.

Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina

1.   Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina iz Priloga II. upotrebljavaju se za bilo koji aromatizirani proizvod od vina stavljen na tržište Unije pod uvjetom da je u skladu sa zahtjevima za odgovarajući naziv aromatiziranog proizvoda od vina iz tog priloga. Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina mogu biti nadopunjeni uobičajenim nazivom definiranim člankom 2. stavkom 2. točkom (o) Uredbe (EU) br. 1169/2011.

2.   Ako su aromatizirani proizvodi od vina u skladu sa zahtjevima više naziva aromatiziranih proizvoda od vina, dopuštena je upotreba samo jednog od tih naziva aromatiziranih proizvoda od vina osim ako je Prilogom II. utvrđeno drukčije.

3.   Alkoholno piće koje ne udovoljava zahtjevima ove Uredbe ne može se opisati, prezentirati ili označiti korištenjem asocijativnih riječi ili izraza poput „kao”, „tip”, „stil”, „vrsta”, „aroma” ili nekih drugih termina sličnih bilo kojim nazivima aromatiziranih proizvoda od vina.

4.   Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina mogu biti nadopunjeni ili zamijenjeni oznakom zemljopisnog podrijetla koja je zaštićena ovom Uredbom.

5.   Ne dovodeći u pitanje članak 26., nazivi aromatiziranih proizvoda od vina ne dopunjuju se zaštićenim oznakama izvornosti ili zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla dopuštenima za proizvode od vina.

Članak 6.

Dodatne pojedinosti naziva aromatiziranih proizvoda od vina

1.   Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina iz članka 5. mogu uključivati i sljedeće pojedinosti u vezi sa sadržajem šećera aromatiziranog proizvoda od vina:

(a)	„vrlo suho” u slučaju proizvoda sa sadržajem šećera manjim od 30 grama po litri i, za kategorije aromatiziranih vina i odstupajući od članka 3. stavka 2. točke (g), s najmanjom ukupnom alkoholnom jakosti izraženom volumenom od 15 % vol.;

(b)	„suho” u slučaju proizvoda sa sadržajem šećera manjim od 50 grama po litri i, za kategorije aromatiziranih vina i odstupajući od članka 3. stavka 2. točke (g), s najmanjom ukupnom alkoholnom jakosti izraženom volumenom od 16 % vol.;

(c)	„polusuho” u slučaju proizvoda sa sadržajem šećera između 50 i 90 grama po litri;

(d)	„poluslatko” u slučaju proizvoda sa sadržajem šećera između 90 i 130 grama po litri;

(e)	„slatko” u slučaju proizvoda sa sadržajem šećera od 130 grama po litri ili više.

Sadržaj šećera iz prvog podstavka točaka (a) do (e) izražen je kao invertni šećer.

Uz izraze „poluslatko” i „slatko” može biti navedena naznaka sadržaja šećera, izražena u gramima invertnog šećera po litri.

2.   U slučaju kada se naziv aromatiziranog proizvoda od vina dopunjuje izrazom ili uključuje izraz „pjenušavo”, količina korištenog pjenušavog vina ne smije biti manja od 95 %.

3.   Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina mogu se dopuniti upućivanjem na glavnu korištenu aromu.

Članak 7.

Oznaka podrijetla

Ako je podrijetlo aromatiziranih proizvoda od vina navedeno, ono odgovara mjestu proizvodnje aromatiziranog proizvoda od vina. Podrijetlo se označava riječima „proizvedeno u (…)” ili sličnim terminima, uz naziv odgovarajuće države članice ili treće zemlje.

Članak 8.

Korištenje jezika prilikom prezentiranja i označivanja aromatiziranih proizvoda od vina

1.   Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina navedeni u kurzivu u Prilogu II. ne prevode se prilikom označivanja niti prezentiranja aromatiziranih proizvoda od vina.

Ako se dodatne pojedinosti iz ove Uredbe izražavaju riječima, tada se navode na najmanje jednom službenom jeziku Unije.

2.   Naziv oznake zemljopisnog podrijetla zaštićenog na temelju ove Uredbe pojavljuje se na prilikom označivanja na jeziku ili jezicima na kojem je registriran, čak i u slučaju kada oznaka zemljopisnog podrijetla zamjenjuje naziv aromatiziranog proizvoda od vina u skladu s člankom 5. stavkom 4.

Ako je naziv oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene ovom Uredbom napisan nelatiničnim slovima, također može biti na jednom ili više službenih jezika Unije.

Članak 9.

Stroža pravila koja su odredile države članice

U primjeni politike kvalitete za aromatizirane proizvode od vina s oznakom zemljopisnog podrijetla zaštićenom ovom Uredbom proizvedene na vlastitom državnom području ili za uspostavu novih oznaka zemljopisnog podrijetla, države članice mogu utvrditi pravila proizvodnje i opisivanja koja su stroža od onih iz članka 4. i priloga I. i II u mjeri u kojoj su usklađena s pravom Unije.

POGLAVLJE III.

OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Članak 10.

Sadržaj zahtjeva za zaštitu

1.   Zahtjevi za zaštitu naziva kao oznaka zemljopisnog podrijetla uključuju tehnički dokument koji sadržava:

(a)	naziv koji treba zaštititi;

(b)	ime i adresu podnositelja zahtjeva;

(c)	specifikaciju proizvoda kako je navedeno u stavku 2.; i

(d)	jedinstveni dokument koji sažima specifikaciju proizvoda u skladu sa stavkom 2.

2.   Kako bi mogao nositi oznaku zemljopisnog podrijetla zaštićenu na temelju ove Uredbe, proizvod mora biti u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda koja uključuje najmanje:

(a)	naziv koji se zaštićuje;

(b)	opis proizvoda, posebno njegove glavne analitičke karakteristike kao i naznaku njegovih organoleptičkim karakteristikama;

(c)	prema potrebi, posebne postupke proizvodnje i specifikacije kao i važna ograničenja pri izradi proizvoda;

(d)	razgraničenje dotičnog zemljopisnog područja;

(e)	detalje o poveznici iz članka 2. točke 3.;

(f)	primjenjive zahtjeve iz prava Unije ili nacionalnog prava ili, ako tako predvide države članice, zahtjeve organizacije koja upravlja zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, uzimajući u obzir da su ti zahtjevi objektivni, nediskriminirajući i usklađeni s pravom Unije;

(g)	naznaku glavne sirovine od koje se dobiva aromatizirani proizvod od vina;

(h)	naziv i adresu organa i tijela koji provjeravaju sukladnost s odredbama specifikacije proizvoda i njihove posebne zadatke.

Članak 11.

Zahtjev za zaštitu koji se odnosi na zemljopisno područje u trećoj zemlji

1.   Ako se zahtjev za zaštitu odnosi na zemljopisno područje u trećoj zemlji, on osim elemenata iz članka 10. sadrži i dokaz da je dotičan naziv zaštićen u svojoj zemlji podrijetla.

2.   Zahtjev za zaštitu šalje se Komisiji neposredno ili putem državnih tijela dotične treće zemlje.

3.   Zahtjev za zaštitu ispunjava se na jednom od službenih jezika Unije ili se uz njega prilaže ovjereni prijevod na jednom od tih jezika.

Članak 12.

Podnositelji zahtjeva

1.   Svaka zainteresirana grupa proizvođača ili u iznimnim slučajevima jedan proizvođač, može podnijeti zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla. Ostale zainteresirane strane mogu sudjelovati u zahtjevu za zaštitu.

2.   Proizvođači mogu podnijeti zahtjev za zaštitu samo za aromatizirane proizvode od vina koje sami proizvedu.

3.   U slučaju naziva koji označava prekogranično zemljopisno područje može se podnijeti zajednički zahtjev za zaštitu.

Članak 13.

Preliminarni nacionalni postupak

1.   Na zahtjeve za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina koji potječu iz Unije primjenjuje se preliminarni nacionalni postupak u skladu sa stavcima od 2. do 7. ovog članka.

2.   Zahtjev za zaštitu podnosi se u državi članici s čijeg državnog područja potječe oznaka zemljopisnog podrijetla.

3.   Država članica pregledava zahtjev za zaštitu kako bi provjerila je li on u skladu s uvjetima navedenima u ovom poglavlju.

Država članica putem nacionalnog postupka osigurava prikladno objavljivanje zahtjeva za zaštitu i osigurava razdoblje od najmanje dva mjeseca od objave kada svaka fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom koja ima boravište ili sjedište na njezinom državnom području može podnijeti prigovor protiv prijedloga za zaštitu tako da u državi članici podnese valjano obrazloženu izjavu.

4.   Ako smatra da oznaka zemljopisnog podrijetla ne udovoljava zahtjevima ili je općenito nesukladna s pravom Unije, država članica odbija zahtjev.

5.   Ako država članica smatra da je odgovarajućim zahtjevima udovoljeno, tada:

(a)	barem na internetu objavljuje jedinstveni dokument i specifikaciju proizvoda; te

(b)

Komisiji prosljeđuje zahtjev za zaštitu koji sadrži sljedeće podatke: i. ime i adresu podnositelja zahtjeva; ii. specifikaciju proizvoda iz članka 10. stavka 2.; iii. jedinstveni dokument iz članka 10. stavka 1. točke (d); iv. izjavu države članice u kojoj izjavljuje da smatra da podneseni zahtjev ispunjava potrebne uvjete; i v. upućivanje na objavu, kako je navedeno u točki (a).

Informacije iz točke (b) prvog podstavka prosljeđuju se na jednom od službenih jezika Unije ili se uz njih prilaže ovjereni prijevod na jednom od tih jezika.

6.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovim člankom do 28. ožujka 2015.

7.   Ako država članica nema nacionalne propise koji se bave zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla, ona može na nacionalnoj razini odobriti prijelaznu zaštitu naziva u skladu s uvjetima ovog poglavlja. Takva zaštita proizvodi učinke od dana podnošenja zahtjeva Komisiji i prestaje na dan prihvaćanja odluke o registraciji ili odbijanja u skladu s ovim poglavljem.

Članak 14.

Kontrola od strane Komisije

1.   Komisija objavljuje datum podnošenja zahtjeva za zaštitu.

2.   Komisija razmatra jesu li zahtjevi za zaštitu iz članka 13. stavka 5. u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovom poglavlju.

3.   Ako Komisija smatra da su uvjeti iz ovog poglavlja zadovoljeni, ona provedbenim aktima donesenima bez primjene postupka iz članka 34. stavka 2. objavljuje u Službenom listu Europske unije jedinstveni dokument iz članka 10. stavka 1. točke (d) i uputu na objavu specifikacije proizvoda iz članka 13. stavka 5. točke (a).

4.   Ako smatra da uvjeti iz ovog poglavlja nisu zadovoljeni, Komisija provedbenim aktima odbija zahtjev. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Članak 15.

Postupak prigovora

U roku od dva mjeseca od datuma objave predviđenog u članku 14. stavku 3., svaka država članica ili treća zemlja te svaka fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom koja ima boravište ili poslovnim nastanom u državi članici različitoj od one koja podnosi zahtjev za zaštitu ili u trećoj zemlji, može podnijeti prigovor protiv prijedloga za zaštitu podnošenjem Komisiji valjano obrazložene izjave u vezi s uvjetima prihvatljivosti kako je utvrđeno u ovom poglavlju.

U slučaju da fizička ili pravna osoba ima boravište ili poslovni nastan u trećoj zemlji, takva se izjava, neposredno ili putem upravnih tijela dotične treće zemlje, upućuje u roku od dva mjeseca iz prvog stavka.

Članak 16.

Odluka o zaštiti

Na temelju podataka dostupnih Komisiji nakon završetka postupka prigovora iz članka 15., Komisija provedbenim aktima dodjeljuje zaštitu oznaci zemljopisnog podrijetla koja je u skladu s uvjetima iz ovog poglavlja te je usklađena s pravom Unije ili odbija zahtjev u slučaja kada ti uvjeti nisu ispunjeni. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Članak 17.

Homonimi

1.   Naziv za koji za koji je podnesen zahtjev za zaštitu, a koji je potpuni ili djelomični homonim naziva koji je već zaštićen na temelju ove Uredbe, zaštićuje se uzimajući u obzir lokalnu i tradicionalnu uporabu, te rizik zabune.

2.   Homonim koji obmanjuje potrošače u pogledu područja s kojeg proizvodi potječu ne registrira se bez obzira na točnost naziva, s obzirom na stvarno državno područje, regiju ili podrijetlo dotičnih proizvoda.

3.   Uporaba zaštićenog homonima dopuštena je samo ako se u praksi dovoljno razlikuje od naknadno registriranog homonima i već registriranog naziva, uzimajući u obzir potrebu da se s dotičnim proizvodima postupa na jednak način i da se potrošača ne dovodi u zabludu.

Članak 18.

Razlozi za odbijanje zaštite

1.   Nazivi koji su postali generički ne mogu se zaštititi kao oznaka zemljopisnog podrijetla.

Za potrebe ovog poglavlja, „naziv koji je postao generički” znači naziv aromatiziranog proizvoda od vina koji je, bez obzira na to što se odnosi na mjesto ili regiju gdje je proizvod izvorno proizveden ili stavljen na tržište, postao općeniti naziv aromatiziranog proizvoda od vina u Uniji.

Kako bi se utvrdilo je li naziv postao generički, uzimaju se u obzir svi važni čimbenici, a posebno:

(a)	postojeća situacija u Uniji, posebno u području potrošnje;

(b)	relevantno pravo Unije ili nacionalno pravo.

2.   Naziv se ne zaštićuje kao oznaka zemljopisnog podrijetla ako, s obzirom na ugled i poznatost žiga, zaštita može potrošača dovesti u zabludu u pogledu pravog identiteta aromatiziranog proizvoda od vina.

Članak 19.

Odnos prema žigovima

1.   Ako je oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićena na temelju ove Uredbe, registracija žiga čija je uporaba obuhvaćena člankom 20. stavkom 2. i koji se odnosi na aromatizirane proizvode od vina, odbija se ako se zahtjev za registraciju žiga podnese nakon datuma podnošenja zahtjeva za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla Komisiji, te je oznaka zemljopisnog podrijetla naknadno zaštićena.

Žigovi registrirani protivno prvom podstavku poništavaju se.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 17. stavak 2., žig čija je uporaba obuhvaćena člankom 20. stavkom 2., a za koji je podnesen zahtjev, koji je registriran ili, ako dotično zakonodavstvo predviđa tu mogućnost, koji je uspostavljen uporabom na području Unije prije datuma podnošenja zahtjeva za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla Komisiji, može se i dalje koristiti i obnavljati bez obzira na zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da nema razloga za nevaljanost ili opoziv žiga kako je određeno u Direktivi 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13) ili Uredbi Vijeća (EZ) br. 207/2009 (14).

U tim je slučajevima upotreba oznake zemljopisnog podrijetla dozvoljena istodobno s relevantnim žigovima.

Članak 20.

Zaštita

1.   Oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene na temelju ove Uredbe može koristiti svaki subjekt koji na tržište stavlja aromatizirani proizvod od vina proizveden u skladu s odgovarajućim specifikacijama proizvoda.

2.   Oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene na temelju ove Uredbe i aromatizirani proizvodi od vina koji koriste te zaštićene nazive u skladu s specifikacijom proizvoda zaštićeni su od:

(a)	svake izravne ili neizravne komercijalne upotrebe zaštićenog naziva: i. za usporedive proizvode koji nisu u skladu sa specifikacijom zaštićenog naziva; ili ii. ako takva upotreba iskorištava ugled oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)

svake zloupotrebe, imitacije ili opoziva, čak i ako je pravo podrijetlo proizvoda ili usluge navedeno ili ako je zaštićeno ime prevedeno, transkribirano ili transliterirano u drugo pismo, ili ako je praćeno izrazima kao što su „stil”, „vrsta”, „metoda”„kao što se proizvodi u”, „imitacija”, „okus”, „poput” ili slično;

(c)

bilo koje lažne ili obmanjujuće oznake koja se odnosi na izvor, podrijetlo, svojstva ili bitne osobine proizvoda na unutarnjem ili vanjskom pakiranju, promidžbenome materijalu ili dokumentima koji se odnose na aromatizirani proizvod od vina, i stavljanje proizvoda u pakiranje koje može odati krivi dojam o svojem podrijetlu;

(d)	bilo kojeg drugog postupka koji može potrošača dovesti u zabludu u pogledu pravog podrijetla proizvoda.

3.   Oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene na temelju ove Uredbe ne postaju generičke u Uniji u smislu članka 18. stavka 1.

4.   Države članice poduzimaju odgovarajuće administrativne i sudske mjere kako bi spriječile ili zaustavile nezakonitu upotrebu oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih na temelju ove Uredbe, kako je navedeno u stavku 2.

Članak 21.

Registar

Komisija provedbenim aktima donesenima bez primjene postupka iz članka 34. stavka 2. osniva i održava elektronski registar oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih na temelju ove Uredbe za aromatizirane proizvode od vina koji je javno dostupan.

Oznake zemljopisnog podrijetla za proizvode iz trećih zemlja koji su u Uniji zaštićeni prema međunarodnom sporazumu u kojem je Unija jedna od ugovornih stranaka, mogu se kao oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene na temelju ove Uredbe unijeti u registar iz prvog stavka.

Članak 22.

Imenovanje nadležnog tijela

1.   Države članice imenuju nadležno tijelo ili tijela odgovorna za provjere u pogledu obveza utvrđenih u ovom poglavlju u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 4. Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

2.   Države članice osiguravaju da svaki subjekt koji je u skladu s ovim poglavljem ima pravo biti uključen u sustav provjera.

3.   Države članice obavješćuju Komisiju o nadležnom tijelu ili tijelima iz stavka 1. Komisija objavljuje njihove nazive i adrese te ih povremeno ažurira.

Članak 23.

Provjera sukladnosti sa specifikacijama

1.   U odnosu na oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene na temelju ove Uredbe koje se odnose na zemljopisno područje u Uniji godišnju provjeru sukladnosti sa specifikacijom proizvoda tijekom proizvodnje i tijekom ili nakon kondicioniranja aromatiziranih proizvoda od vina osigurava:

(a)	nadležno tijelo ili tijela iz članka 22.; ili

(b)	jedno ili više kontrolnih tijela nadležnih za certificiranje u smislu članka 2. drugog stavka točke 5. Uredbe (EZ) br. 882/2004 koja djeluju kao tijelo za certificiranje proizvoda u skladu sa zahtjevima iz članka 5. te uredbe.

Troškove takve provjere snose subjekti koji joj podliježu.

2.   U odnosu na zaštićene zemljopisnog podrijetla zaštićene na temelju ove Uredbe koje se odnose na zemljopisno područje u trećoj zemlji godišnju provjeru sukladnosti sa specifikacijom proizvoda tijekom proizvodnje i tijekom ili nakon kondicioniranja aromatiziranih proizvoda od vina osigurava:

(a)	jedno ili više javnih tijela koje je imenovala treća zemlja; ili

(b)	jedno ili više tijela za certificiranje.

3.   Tijela iz stavka 1. točke (b) i stavka 2. točke (b) u skladu su i akreditirana su u skladu s normom EN ISO/IEC 17065:2012 (Ocjenjivanje sukladnosti - Zahtjevi za tijela koja provode certifikaciju proizvoda, procesa i usluga).

4.   Kada nadležno tijelo ili tijela navedena u stavku 1. točki (a) i stavku 2. točki (a) provjere sukladnost sa specifikacijama proizvoda, ona nude odgovarajuća jamstva objektivnosti i nepristranosti te imaju na raspolaganju kvalificirane kadrove i resurse potrebne za obavljanje svojih funkcija.

Članak 24.

Izmjene specifikacija proizvoda

1.   Podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene člankom 12. može podnijeti zahtjev za odobravanje izmjena specifikacija proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla zaštićenom na temelju ove Uredbe, posebno kako bi se u obzir uzeo razvoj znanstvenih ili tehničkih spoznaja ili kako bi se ponovno odredilo zemljopisno područje na koje se odnosi članak 10. stavak 2. točka (d). Zahtjevi sadržavaju opis i razloge zatražene izmjene.

2.   U slučaju kada predložene izmjene uključuju jednu ili više promjena jedinstvenog dokumenta iz članka 10. stavka 1. točke (d), članci od 13. do 16. primjenjuju se na odgovarajući način na zahtjev za izmjenu. Međutim, ako je predložena izmjene manja, Komisija provedbenim aktima odlučuje o odobrenju zahtjeva bez primjene postupka iz članka 14. stavka 2. i članka 15., a u slučaju odobrenja Komisija objavljuje podatke iz članka 14. stavka 3. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Članak 25.

Ukidanje

Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na opravdani zahtjev države članice ili treće zemlje ili fizičke ili pravne osobe koja ima zakoniti interes, odlučiti provedbenim aktima ukinuti zaštitu zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ako više nije zajamčena sukladnost s odgovarajućim specifikacijama. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Članci 13. do 16. primjenjuju se mutatis mutandis.

Članak 26.

Postojeće oznake zemljopisnog podrijetla

1.   Oznake zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina navedenih u Prilogu II. Uredbi (EEZ) br. 1601/91 i sve oznake zemljopisnog podrijetla podnesene državi članici koje ta država članica odobri prije 27. ožujka 2014. automatski su zaštićene kao oznake zemljopisnog podrijetla prema ovoj Uredbi. Komisija ih provedbenim aktima donesenima bez primjene postupka iz članka 34. stavka 2. ove Uredbe navodi u registru predviđenom u članku 21. ove Uredbe.

2.   Države članice u odnosu na postojeće oznake zemljopisnog podrijetla iz stavka 1. predaju Komisiji:

(a)	tehničke dokumente predviđene u članku 10. stavku 1.;

(b)	nacionalne odluke o odobrenju.

3.   Postojeće oznake zemljopisnog podrijetla iz stavka 1. za koje se do 28. ožujka 2017. ne dostave informacije iz stavka 2. gube zaštitu u smislu ove Uredbe. Komisija može provedbenim aktima donesenima bez primjene postupka iz članka 34. stavka 2. poduzeti odgovarajuće formalne korake o brisanju takvih imena iz registra predviđenog u članku 21.

4.   Članak 25. ne primjenjuje se na postojeće oznake zemljopisnog podrijetla iz stavka 1. ovog članka.

Komisija do 28. ožujka 2018. može provedbenim aktima na vlastitu inicijativu odlučiti ukinuti zaštitu postojećih oznaka zemljopisnog podrijetla iz stavka 1. ovog članka ako nisu u skladu s člankom 2. točkom 3. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Članak 27.

Pristojbe

Države članice mogu zaračunati pristojbu radi pokrivanja svojih troškova, uključujući one koji su nastali ispitivanjem zahtjeva za zaštitom, podnošenjem prigovora, podnošenjem zahtjeva za izmjene te podnošenjem zahtjeva za ukidanje sukladno ovom poglavlju.

Članak 28.

Delegirane ovlasti

1.   Kako bi se u obzir uzele posebne osobine proizvodnje u razgraničenom zemljopisnom području, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 33. u vezi s:

(a)	kriterijima razgraničenja zemljopisnog područja; i

(b)	pravilima, ograničenjima i odstupanjima povezanima s proizvodnjom u razgraničenom zemljopisnom području.

2.   Kako bi se osigurala kvaliteta proizvoda i sljedivost, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 33. kako bi se odredili uvjeti pod kojima specifikacije proizvoda mogu uključivati dodatne zahtjeve iz članka 10. stavka 2. točke (f).

3.   Kako bi se osigurala prava ili zakoniti interesi proizvođača ili gospodarskih subjekata Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 33., kako bi se:

(a)	odredili slučajevi u kojima pojedinačan proizvođač može podnijeti zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)	odredila ograničenja za vrstu podnositelja zahtjeva koji može podnijeti zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla;

(c)	odredili uvjeti koje je potrebno pratiti u vezi sa zahtjevom za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla, kontrolom Komisije, postupkom prigovora i postupcima za izmjenu i ukidanje oznaka zemljopisnog podrijetla;

(d)	odredili uvjeti primjenjivi na prekogranične zahtjeve;

(e)	odredio datum podnošenja zahtjeva ili molbe;

(f)	odredio datum od kojeg vrijedi zaštita;

(g)	odredili uvjeti prema kojima se izmjena smatra manjom izmjenom kako je navedeno u članku 24. stavku 2.;

(h)	odredio datum kada izmjena stupa na snagu;

(i)	odredili uvjeti u vezi sa zahtjevom za izmjenu i odobrenjem izmjene specifikacija proizvoda oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene na temelju ove Uredbe ako takve izmjene ne obuhvaćaju nikakve promjene jedinstvenog dokumenta iz članka 10. stavka 1. točke (d).

4.   Kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 33. u vezi s ograničenjima za zaštićene nazive.

Članak 29.

Provedbene ovlasti

1.   Komisija može provedbenim aktima donijeti sve potrebne mjere koje se odnose na ovo poglavlje u vezi s:

(a)	informacijama koje se navode u specifikacijama proizvoda s obzirom na vezu iz članka 2. točke 3. između zemljopisnog područja i konačnog proizvoda;

(b)	načinima objavljivanja odluke o zaštiti ili odbijanju iz članka 16.;

(c)	podnošenjem prekograničnih zahtjeva;

(d)	provjerama i kontrolama koje trebaju izvršiti države članice uključujući ispitivanje.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

2.   Komisija može provedbenim aktima donijeti sve potrebne mjere sukladno ovom poglavlju, a koje se odnose na postupak, uključujući kriterij prihvatljivosti, za ispitivanje zahtjeva za zaštitu ili za odobravanje izmjene oznake zemljopisnog podrijetla, kao i na postupak, uključujući kriterij prihvatljivosti za podnošenje prigovora, ukidanje ili preinaku te podnošenje informacija vezanih za postojeće zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, posebno u odnosu na:

(a)	obrasce za dokumente i format prijenosa;

(b)

rokove;

(c)	pojedinosti o činjenicama, dokaze i prateću dokumentaciju koje treba podnijeti uz zahtjev ili molbu.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Članak 30.

Neprihvatljiv zahtjev ili molba

Ako se zahtjev ili molba koji su predani u skladu s ovim poglavljem smatraju neprihvatljivima, Komisija provedbenim aktima donesenima bez primjene postupka iz članka 34. stavka 2. donosi odluku o njihovu odbacivanju zbog neprihvatljivosti.

POGLAVLJE IV.

OPĆE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.

Provjere i kontrole aromatiziranih proizvoda od vina

1.   Države članice odgovorne su za provjere aromatiziranih proizvoda od vina. One poduzimaju potrebne mjere kako bi se osigurala usklađenost s odredbama ove Uredbe te posebno imenuju nadležno tijelo ili tijela koja su odgovorna za provjere obveza uspostavljene ovom Uredbom u skladu s Uredbom (EZ) br. 882/2004.

2.   Komisija, prema potrebi, provedbenim aktima donosi pravila u vezi s administrativnim i fizičkim provjerama koje trebaju provesti države članice radi izvršavanja obveza koje proizlaze iz primjene ove Uredbe.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Članak 32.

Razmjena informacija

1.   Države članice i Komisija međusobno razmjenjuju sve informacije potrebne za primjenu ove Uredbe te za izvršavanje međunarodnih obveza u vezi s aromatiziranim proizvodima od vina. Te se informacije, prema potrebi, mogu prenijeti ili objaviti nadležnim tijelima trećih zemalja te ih se može objaviti.

2.   Kako bi obavijesti iz stavka 1. bile brze, učinkovite, točne i isplative Komisija je sukladno članku 33. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima utvrđuje:

(a)	prirodu i vrstu informacije koju treba priopćiti;

(b)	načine obavješćivanja;

(c)	pravila u vezi s pravom pristupa dostupnim informacijama ili sustavima informacija;

(d)	uvjete i načine objave informacija.

3.   Komisija provedbenim aktima donosi:

(a)	pravila o pružanju informacija potrebnih za primjenu ovog članka;

(b)	postupke za upravljanje informacijama koje se priopćuju, kao i pravila o sadržaju, obliku, vremenu, učestalosti i rokovima za obavješćivanje;

(c)	postupke za prijenos ili stavljanje informacija i dokumenata na raspolaganje državama članicama, nadležnim tijelima trećih zemalja ili javnosti.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Članak 33.

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 2., članka 28., članka 32. stavka 2. i članka 36. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od 27. ožujka 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 2., članka 28., članka 32. stavka 2. i članka 36. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 2., članka 28., članka 32. stavka 2. i članka 36. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 34.

Odborski postupak

1.   Komisiji pomaže Odbor za aromatizirane proizvode od vina. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

U slučaju provedbenih akata iz članka 4. stavka 3. prvog podstavka i članka 29. stavka 1. točke (b), ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 35.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EEZ) br. 1601/91 stavlja se izvan snage od 28. ožujka 2015.

Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu III. ovoj Uredbi.

Članak 36.

Prijelazne mjere

1.   Kako bi se ubrzao prijelaz s pravila iz Uredbe (EEZ) br. 1601/91 na pravila iz ove Uredbe, Komisija je ovlaštena donijeti, prema potrebi, delegirane akte u skladu s člankom 33. o donošenju mjera za izmjenu ili odstupanje od ove Uredbe, koji ostaju na snazi do 28. ožujka 2018.

2.   Aromatizirani proizvodi od vina koji ne udovoljavaju zahtjevima ove Uredbe, a koji su proizvedeni u skladu s Uredbom (EEZ) br. 1601/91 prije 27. ožujka 2014. mogu se stavljati na tržište do isteka zaliha.

3.   Aromatizirani proizvodi od vina koji su usklađeni s člancima od 1. do 6. i člankom 9. ove Uredbe i koji su proizvedeni prije 27. ožujka 2014. mogu se stavljati na tržište do isteka zaliha, pod uvjetom da su ti proizvodi usklađeni s Uredbom (EEZ) br. 1601/91 u odnosu na sve aspekte koji nisu uređeni člancima od 1. do 6. i člankom 9. ove Uredbe.

Članak 37.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 28. ožujka 2015. Međutim, članak 36. stavci 1. i 3. primjenjuju se od 27. ožujka 2014.

---

(1)  SL C 43, 15.2.2012., str. 67.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 14. siječnja 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 17. veljače 2014.

(3)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. o utvrđivanju općih pravila o određivanju, opisivanju i prezentiranju aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina (SL L 149, 14.6.1991., str. 1.).

(4)  Uredba Komisije (EZ) br. 122/94 od 25. siječnja 1994. o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91 o određivanju, opisivanju i prezentiranju aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina (SL L 21, 26.1.1994., str. 7.).

(5)  Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredba Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.).

(6)  Uredba (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (SL L 354, 31.12.2008., str. 16.).

(7)  Uredba (EZ) br. 1334/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o aromama i nekim sastojcima hrane s osobinama aroma za upotrebu u i na hrani, te o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91, uredbi (EZ) br. 2232/96 i (EZ) br. 110/2008 te Direktive 2000/13/EZ (SL L 354, 31.12.2008., str. 34.).

(8)  Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (SL L 189, 20.7.2007., str. 1.).

(9)  Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (SL L 39, 13.2.2008., str. 16.).

(10)  Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).

(11)  Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(12)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(13)  Direktiva 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 299, 8.11.2008., str. 25.).

(14)  Uredba Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice (SL L 78, 24.3.2009., str. 1.).

(15)  Uredba (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (SL L 165, 30.4.2004., str. 1.).

---

---

---

---