15.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 77/85

(1)

Ova Uredba predstavlja jedan od instrumenata kojima se pruža izravna podrška vanjskoj politici Unije i zamjenjuje Uredbu (EZ) br. 1889/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Njom se uspostavlja Instrument financiranja za promicanje i podržavanje demokracije i ljudskih prava širom svijeta kojim se omogućava pružanje pomoći neovisno o suglasnosti vlada i tijela javne vlasti trećih zemalja o kojima je riječ.

(2)

Člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) propisano je da se Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i ravnopravnost žena i muškaraca.

(3)

U skladu s člankom 2. i člankom 3. stavkom 3. UEU-a i člankom 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ravnopravnost žena i muškaraca temeljna je vrijednost i cilj Unije te Unija treba promicati i uključivati ravnopravnost spolova u sve svoje aktivnosti.

(4)

Na temelju članka 21. UEU-a, vanjsko djelovanje Unije treba se voditi načelima koja su nadahnula njezino stvaranje, to jest demokracijom, vladavinom prava, univerzalnošću i nedjeljivošću ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanjem ljudskog dostojanstva, načelima ravnopravnosti i solidarnosti te poštovanjem načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava.

(5)

U okviru načela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije, promicanje ljudskih prava, demokracije, vladavine prava i dobrog upravljanja te promicanje uključivog i održivog rasta predstavljaju dva temeljna stupa razvojne politike Unije u okviru načela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije. Predanost poštovanju, promicanju i zaštiti ljudskih prava i demokratskih načela bitan je element ugovornih odnosa Unije s trećim zemljama.

(6)

U Zajedničkoj komunikaciji Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije od 12. prosinca 2011. pod nazivom „Ljudska prava i demokracija u središtu vanjskog djelovanja EU-a – prema djelotvornijem pristupu” predložene su posebne mjere za povećanje djelotvornosti i dosljednosti u pristupu Unije ljudskim pravima i demokraciji.

(7)

Uspostavljenim Instrumentom namjerava se dati doprinos ispunjavanju ciljeva vanjskog djelovanja Unije, uključujući ciljeve njezine razvojne politike, a posebno one određene u Zajedničkoj izjavi Vijeća i predstavnika Vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća, Europskog parlamenta i Komisije o razvojnoj politici Europske unije pod nazivom „Europski konsenzus” i u Komunikaciji Komisije od 13. listopada 2011. pod nazivom „Jačanje utjecaja razvojne politike EU-a: plan za promjenu” te onih politika Unije koje utječu na ljudska prava, uključujući ciljeve iznesene u Strateškom okviru EU-a i Akcijskom planu za ljudska prava i demokraciju koje je Vijeće donijelo 25. lipnja 2012.

(8)

U skladu sa Strateškim okvirom EU-a i Akcijskim planom za ljudska prava i demokraciju Unija bi, radi uključivanja načela ljudskih prava u provedbu ove Uredbe, trebala primjenjivati pristup utemeljen na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava, bez obzira na to je li riječ o građanskim i političkim, gospodarskim, socijalnim ili kulturnim pravima.

(9)

Doprinos Unije demokraciji i vladavini prava te promicanju i zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda zabilježen je u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te drugim instrumentima o ljudskim pravima donesenima u okviru Ujedinjenih naroda (UN), kao i u relevantnim regionalnim instrumentima o ljudskim pravima.

(10)

Ravnopravnost spolova, prava žena, uključujući osnaživanje žena, te nediskriminacija temeljna su ljudska prava i od ključnog su značaja za socijalnu pravdu kao i za borbu protiv neravnopravnosti. Njihovo promicanje trebalo bi biti sveobuhvatan prioritet ove Uredbe.

(11)

Demokracija i ljudska prava neraskidivo su povezani i uzajamno se podupiru, kako je navedeno u Zaključcima Vijeća od 18. studenog 2009. o podršci demokraciji u vanjskim odnosima EU-a. Temeljne slobode misli, savjesti i vjeroispovijedi ili uvjerenja, izražavanja, okupljanja i udruživanja preduvjeti su političkog pluralizma, demokratskog procesa i otvorenog društva, dok su demokratska kontrola, odgovornost države i dioba vlasti od presudne važnosti za održavanje neovisnog sudstva i vladavine prava koji su s druge strane potrebni za djelotvornu zaštitu ljudskih prava.

(12)

Zadatak izgradnje i održavanja kulture ljudskih prava i pružanja podrške stvaranju neovisnog civilnog društva, uključujući naglašavanjem uloge takvog društva u odgovarajućim zemljama i osiguravanjem da demokracija funkcionira za sve, iako je to posebno žurno i teško u demokracijama u nastajanju, zapravo je trajni izazov koji se ponajprije i ponajviše tiče stanovnika zemlje o kojoj je riječi, ali pritom uopće ne umanjuje angažman međunarodne zajednice. On iziskuje cijeli niz institucija, uključujući nacionalne demokratske parlamente i lokalno izabrane skupštine koji osiguravaju sudjelovanje, predstavljanje, adekvatno reagiranje i odgovornost. U tom kontekstu, posebnu bi pažnju trebalo posvetiti zemljama u tranziciji, kao i nestabilnim situacijama ili situacijama nakon sukoba. U obzir bi trebalo uzeti iskustva koja su stečena i lekcije koje su naučene u procesu tranzicije prema demokraciji u okviru politika proširenja i susjedstva Unije.

(13)

Kako bi se nakon što Uredba (EZ) br. 1889/2006 prestane važiti ta pitanja i rješavala na djelotvoran, transparentan, pravodoban i fleksibilan način, postoji trajna potreba za posebnim financijskim sredstvima i zasebnim instrumentom financiranja koji mogu nastaviti funkcionirati neovisno.

(14)

Pomoć Unije u okviru ove Uredbe trebala bi biti osmišljena na takav način da dopunjava raznovrsne druge alate za provedbu politika Unije u vezi s demokracijom i ljudskim pravima. Spektar tih alata proteže se od političkog dijaloga i diplomatskih demarša do raznovrsnih instrumenata za financijsku i tehničku suradnju, uključujući zemljopisne i tematske programe. Pomoć Unije bi također trebala dopunjavati ona djelovanja u okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru, uspostavljenog Uredbom (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (5), koja se više odnose na krize, uključujući hitna djelovanja koja su potrebna tijekom početnih faza tranzicijskog procesa.

(15)

U okviru ove Uredbe Unija treba pružati podršku u rješavanju pitanja koja se odnose na globalna, regionalna, nacionalna i lokalna ljudska prava i pitanja demokratizacije u partnerstvu s civilnim društvom. U tom se pogledu smatra da civilno društvo obuhvaća sve vrste društvenog djelovanja pojedinaca ili skupina koji su neovisni o državi, a čije aktivnosti pomažu u promicanju ljudskih prava i demokracije, uključujući branitelje ljudskih prava kako je definirano u Deklaraciji UN-a o pravima i odgovornostima pojedinaca, skupina i društvenih tijela za promicanje i zaštitu opće priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda („Deklaracija o braniteljima ljudskih prava”). U provedbi ove Uredbe trebalo bi odgovarajuće razmotriti lokalne strategije Unije u području ljudskih prava za pojedinačne zemlje.

(16)

Nadalje, dok se ciljevi demokracije i ljudskih prava moraju pojačano ugrađivati u sve instrumente za financiranje vanjskog djelovanja, pomoć Unije u okviru ove Uredbe trebala bi imati posebnu dopunsku i dodatnu ulogu zbog svoje globalne prirode i svoje neovisnosti djelovanja o pristanku vlada i javnih tijela trećih zemalja o kojima je riječ. Ta bi uloga trebala omogućiti suradnju i partnerstvo s civilnim društvom u osjetljivim pitanjima ljudskih prava i demokracije, uključujući ljudska prava koja uživaju migranti te prava podnositelja zahtjeva za azil i interno raseljenih osoba, omogućujući fleksibilnost i potrebnu brzinu reakcije kako bi se odgovorilo na promijenjene okolnosti ili na potrebe korisnika ili na razdoblja krize. Ovom bi se Uredbom također trebalo omogućiti Uniji da izrazi i podrži posebne ciljeve i mjere na međunarodnoj razini koji nisu povezani niti u zemljopisnom smislu niti u smislu određene krize i koji zahtijevaju transnacionalni pristup ili obuhvaćaju aktivnosti unutar Unije, ali i u nizu trećih zemalja. Štoviše, ova bi Uredba trebala ponuditi potreban okvir za aktivnosti kao što je podrška neovisnim misijama Unije za promatranje izbora (EU EOM), a koje zahtijevaju dosljednost politika, jedinstveni sustav upravljanja i zajedničke operativne standarde.

(17)

Razvoj i učvršćivanje demokracije u okviru ove Uredbe eventualno može uključivati pružanje strateške podrške nacionalnim demokratskim parlamentima i ustavotvornim skupštinama, posebno kako bi se ojačala njihova sposobnost pružanja podrške i unaprjeđenja demokratskih reformskih procesa.

(18)

Unija bi trebala posvetiti posebnu pozornost zemljama i hitnim situacijama u kojima su ljudska prava i temeljne slobode najviše ugrožene te gdje je nepoštovanje tih prava i sloboda posebno izraženo i sustavno. U takvim bi slučajevima politički prioriteti trebali biti promicanje poštovanja mjerodavnih međunarodnih instrumenata, pružanje opipljive pomoći i sredstava djelovanja lokalnom civilnom društvu te doprinošenje njegovom radu koji se provodi u izuzetno teškim okolnostima. U takvim zemljama ili situacijama te kako bi se odgovorilo na hitne potrebe za zaštitom branitelja ljudskih prava i demokratskih aktivista, Unija bi trebala biti u stanju odgovoriti na fleksibilan i pravodoban način, upotrebom bržih i fleksibilnijih administrativnih postupaka te putem niza mehanizama financiranja. To bi posebno trebalo vrijediti u slučajevima kada bi izbor proceduralnih načina mogao izravno utjecati na djelotvornost mjera ili bi korisnike mogao izložiti ozbiljnom zastrašivanju, odmazdi ili drugim vrstama rizika.

(19)

U situacijama sukoba Unija bi se trebala zalagati za to da sve strane u sukobu izvršavaju svoje pravne obveze prema međunarodnom humanitarnom pravu, u skladu s relevantnim smjernicama EU-a. Nadalje, u zemljama u tranziciji pomoć Unije u okviru ove Uredbe trebala bi podržati stvaranje odgovarajućeg okruženja koje je pogodno za pojavljivanje na sceni političkih aktera koji su predani demokratskom pluralističkom višestranačkom sustavu. Ova bi Uredba također trebala biti usmjerena ka promicanju demokratskih struktura, diobe vlasti i državnih institucija koje odgovaraju za svoje postupke.

(20)

Misije Europske unije za promatranje izbora (EU EOM) značajno i uspješno doprinose demokratskim procesima u trećim zemljama. Međutim, promicanje demokracije i podrška demokraciji znatno nadilaze sam izborni proces te bi stoga trebalo uzeti u obzir sve faze izbornog ciklusa. Rashodi za misije za promatranje izbora ne bi stoga trebali biti nerazmjerni u odnosu na ukupna sredstva koja su dostupna u okviru ove Uredbe.

(21)

Trebalo bi naglasiti važnost uspostavljanja položaja posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava (EUSR). EUSR bi trebao doprinijeti jedinstvu, usklađenosti i djelotvornosti djelovanja i politike ljudskih prava Unije te bi trebao pomoći u osiguravanju da svi instrumenti Unije i aktivnosti država članica dosljedno djeluju kako bi se ostvarili ciljevi politike Unije.

(22)

Unija bi trebala tražiti najučinkovitiji način korištenja dostupnih resursa kako bi što je više moguće poboljšala utjecaj svog vanjskog djelovanja. To bi trebalo postići kroz usklađenost između instrumenata Unije za vanjsko djelovanje i njihovu komplementarnost te stvaranjem sinergija između ove Uredbe, drugih instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja i drugih politika Unije. To bi također trebalo dovesti do uzajamnog jačanja programa izrađenih u okviru instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja.

(23)

Unija i države članice trebaju nastojati redovito razmjenjivati informacije te se uzajamno savjetovati u ranoj fazi postupka izrade programa kako bi se promicala komplementarnost njihovih aktivnosti. Unija bi se također trebala savjetovati s drugim donatorima i relevantnim akterima.

(24)

Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) trebali bi, prema potrebi, redovito i učestalo izmjenjivati stajališta i informacije s Europskim parlamentom. Osim toga, Europskom parlamentu i Vijeću trebalo bi omogućiti pristup dokumentima kako bi oni svoje pravo nadzora na temelju Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6) mogli ostvarivati na temelju potpunih informacija o stanju stvari. Mjere donesene u okviru ove Uredbe trebale bi odgovarajuće uzimati u obzir stajališta Europskog parlamenta i Vijeća.

(25)

Unija bi, uključujući i putem svojih delegacija, kada je to potrebno, trebala nastojati redovito razmjenjivati informacije te se savjetovati s civilnim društvom na svim razinama, uključujući i u trećim zemljama, što je prije moguće u okviru postupka izrade programa, kako bi se olakšalo ostvarivanje doprinosa civilnih društava i osigurala njihova značajna uloga u tom postupku.

(26)

Kako bi se područje primjene ove Uredbe prilagodilo situaciji u trećim zemljama koja se brzo mijenja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s prioritetima definiranima u prilogu ovoj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(27)

Provedbene ovlasti koje se odnose na izradu programa i financiranje djelovanja kojima se pruža podrška u okviru ove Uredbe trebale bi se izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. S obzirom na prirodu tih provedbenih akata, a posebno njihovu karakteristiku usmjeravanja politike i njihove financijske implikacije, za njihovo bi se donošenje u načelu trebao koristiti postupak ispitivanja, osim u slučaju tehničkih provedbenih mjera čiji je financijski opseg mali.

(28)

Zajednička pravila i postupci za provedbu instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja utvrđeni su u Uredbi (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(29)

Ovom se Uredbom za razdoblje njezine primjene trajanja utvrđuje financijska omotnica koja za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka treba predstavljati glavni referentni iznos, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (8).

(30)

Organizacija i funkcioniranje ESVD-a uspostavljeni su u Odluci Vijeća 2010/427/EU (9).

(31)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe,, to jest promicanje demokracije i ljudskih prava širom svijeta, ne mogu dostatno ostvariti države članice nego se zbog njezina opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(32)

Trebalo bi osigurati neometan i neprekinut prijelaz s Uredbe (EZ) br. 1889/2006 na ovu Uredbu te uskladiti razdoblje primjene ove Uredbe s razdobljem primjene Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (10). Ova bi se Uredba stoga trebala primjenjivati od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

(a)

podržavanje, razvoj i učvršćivanje demokracije u trećim zemljama, poticanjem direktne i predstavničke demokracije, jačanje cjelokupnog demokratskog ciklusa, posebno osnaživanjem aktivne uloge civilnog društva u okviru tog ciklusa i vladavine prava te poboljšavanjem pouzdanosti izbornih procesa, posebno putem misija EU-a za promatranje izbora (EU EOM);

(b)

poticanje poštovanja i pridržavanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako su uglavljeni u Općoj deklaraciji UN-a o ljudskim pravima i drugim međunarodnim i regionalnim instrumentima ljudskih prava, te jačanje njihove zaštite, promicanja, provedbe i praćenja, uglavnom putem pružanja potpore relevantnim organizacijama civilnog društva, braniteljima ljudskih prava i žrtvama represije i zlostavljanja;

(a)

podršku direktnoj i predstavničkoj demokracije i njezino poticanje, u skladu s pristupom cjelokupnom demokratskom ciklusu, uključujući parlamentarnu demokraciju i procese demokratizacije, uglavnom putem organizacija civilnog društva na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, između ostalog:

(b)

promicanje i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako su uglavljeni u Općoj deklaraciji UN-a o ljudskim pravima i drugim međunarodnim i regionalnim instrumentima u području građanskih, političkih, gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava, uglavnom putem organizacija civilnog društva, između ostalog u vezi s:

(c)

jačanje međunarodnog okvira za zaštitu ljudskih prava, pravde, ravnopravnosti spolova, vladavine prava i demokracije te za promicanje međunarodnog humanitarnog prava, posebno putem:

(d)

izgradnja povjerenja u demokratske izborne postupke i institucije te jačanje njihove pouzdanosti i transparentnosti u svim fazama izbornog ciklusa, posebno:

(a)

strateških dokumenata iz članka 5. i njihove revizije, ako je potrebno;

(b)

godišnjih programa djelovanja, individualnih mjera i mjera potpore prema člancima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 236/2014;

(c)

posebnih mjeraprema članku 2. Uredbe (EU) br. 236/2014.