Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1005/2009

(COM(2022) 151 final – 2022/0100 (COD))

(2022/C 365/09)

Izvjestitelj:

Jacob PLAT

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 2.5.2022. Vijeće Europske unije, 10.5.2022.
Pravna osnova:	članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	31.5.2022.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	15.6.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	570
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	123/0/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja prijedlog za reviziju Uredbe (EZ) br. 1005/2009 (1), kojom se osigurava znatno smanjenje tvari koje oštećuju ozonski sloj, ali smatra da su moguća i daljnja smanjenja. Malobrojne tvari koje oštećuju ozonski sloj i koje su još uvijek dopuštene upotrebljavaju se u proizvodnji drugih kemikalija, primjerice, sredstava za zaštitu od požara u posebnim primjenama kao što su zrakoplovi, kao i u laboratorijima za potrebe analize. Međutim, u međuvremenu zastarjela uporaba tvari koje oštećuju ozonski sloj kao pjenila za proizvodnju izolacijskih pjena i dalje je relevantna jer mnoge od tih pjena još uvijek postoje u zgradama. One će se zbog istjecanja svojeg životnog vijeka tijekom predstojećih desetljeća uklanjati, što bi moglo dovesti do emisija. Kao primjeri dobrih inicijativa mogu poslužiti prilagodba predmetne Uredbe radi boljeg usklađivanja s europskim zelenim planom (2) i poboljšanje njezine strukture.

1.2.

EGSO pozdravlja usklađenost ove Uredbe s Uredbom o fluoriranim stakleničkim plinovima (Uredba (EU) br. 517/2014) (3). Važno je da glavne odredbe tih uredbi budu međusobno usklađene (npr. u pogledu carinskih kontrola, pravila o propuštanju i definicija).

1.3.

EGSO na temelju raznih dostupnih izvješća i provedene evaluacije primjećuje da se postojećom Uredbom (EZ) br. 1005/2009 ostvaruju unaprijed utvrđeni ciljevi. Međutim, smatra da je potrebno povećati razinu ambicije kako bi se ostvarili ciljevi zelenog plana, a građanima istodobno pružila najveća moguća zaštita od otrovnih tvari koje uzrokuju rak. EGSO se stoga slaže s mjerama iz Prijedloga za daljnje smanjenje emisija tvari koje oštećuju ozonski sloj.

1.4.

Dobro praćenje i registracija ključni su elementi za postizanje dobrih rezultata. EGSO se zalaže za što transparentniji sustav praćenja kojim bi se, prema potrebi, mogla zadovoljiti potreba za proširenjem, na primjer, novih tvari koje oštećuju ozonski sloj, a koje nisu obuhvaćene predmetnom uredbom. Cilj bi trebao biti univerzalni sustav primjenjiv u svim državama članicama. Međutim, zbog predvodničke uloge koju EU trenutačno ispunjava, također bi trebalo biti omogućeno jednostavno provođenje sustava registracije i praćenja i u zemljama izvan EU-a.

1.5.

EGSO također poziva na to da se broj iznimaka od zabrana svede na najmanju moguću mjeru te da odstupanja od popisa zabranjenih tvari budu moguća samo u iznimnim i nužnim slučajevima. Izuzete uporabe trebalo bi strogo kontrolirati kako bi se izbjegla zlouporaba, a time i pogoršanje situacije.

1.6.

EGSO skreće pozornost na opasan i neriješen problem gomilanja velikih količina tvari koje oštećuju ozonski sloj u staroj opremi i izolacijskim pjenama, dok istodobno nijednom međunarodnom konvencijom nije uređeno upravljanje resursima koji oštećuju ozonski sloj ili njihovo uništavanje. Odbor poziva na hitno djelovanje u cilju donošenja djelotvornog zakonodavstva u državama članicama u svrhu sprečavanja istjecanja tvari koje oštećuju ozonski sloj kako bi se izbjeglo ugrožavanje atmosferskog okoliša i životnih uvjeta stanovništva.

1.7.

U idealnom slučaju, gospodarenje tvarima koje oštećuju ozonski sloj trebalo bi biti dio sustava gospodarenja otpadom (za potrebe kontrole, prikupljanja, oporabe i obrade) u okviru postojećih sveobuhvatnih politika, zakonodavstva i propisa za određene tokove otpada. Upravljanje tvarima koje oštećuju ozonski sloj u pjenama i drugim zalihama tih tvari predstavlja izazov, osobito za zemlje u razvoju. EU mora predstaviti izvediva rješenja i odgovarajući pravni okvir.

1.8.

S obzirom na stalnu visoku razinu proizvodnje i uporabe tvari koje oštećuju ozonski sloj kao sirovina i s obzirom na s njima povezane emisije, koje se mogu podcijeniti, EGSO je zabrinut zbog toga što je u potpunosti odbačena mogućnost količinskih ograničenja tvari koje oštećuju ozonski sloj i koje se upotrebljavaju kao sirovine. Ograničavanje izuzeća za sirovine u skladu s novom uredbom donosi višestruke koristi za okoliš. Naglasak bi trebao biti na alternativama prihvatljivima za okoliš.

1.9.

Dodatnim zahtjevima za izvješćivanje trebalo bi ojačati mjere za sprečavanje emisija usputno proizvedenog fluorougljikovodika (HFC) povezanih s proizvodnjom tvari koje oštećuju ozonski sloj.

1.10.

Trebalo bi uvesti mjere za smanjenje emisija novih tvari koje oštećuju ozonski sloj, uključujući smanjenje propuštanja i zahtjeve za oporabu, recikliranje i obnavljanje.

2.   Kontekst

2.1.

Montrealski protokol (4) o tvarima koje oštećuju ozonski sloj multilateralni je sporazum o okolišu od povijesne važnosti, kojim se regulira proizvodnja i potrošnja gotovo 100 sintetičkih kemikalija koje se nazivaju tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Kad se ispuste u atmosferu, te kemikalije oštećuju stratosferski ozonski sloj, Zemljin omotač koji štiti ljude i okoliš od opasnih razina Sunčeva UV zračenja. Taj Protokol, usvojen 15. rujna 1987., jedini je sporazum u povijesti UN-a koji su ratificirale sve države na svijetu – svih 198 država članica UN-a.

2.2.

Uredba (EZ) br. 1005/2009 o tvarima koje oštećuju ozonski sloj glavni je instrument EU-a usmjeren na tvari koje oštećuju ozonski sloj. Njezin je opći cilj spriječiti emisije tvari koje oštećuju ozonski sloj i osigurati usklađenost s Montrealskim protokolom. Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj podnesena je na evaluaciju primjerenosti i učinkovitosti propisa (REFIT), u okviru koje se zaključilo da je Uredba općenito svrsishodna, no mogla bi se bolje uskladiti s europskim zelenim planom i nešto bolje oblikovati. U tom kontekstu Prijedlogom se namjerava zamijeniti Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i pritom zadržati stroga kontrola, posebno radi: 1. usklađivanja mjera s europskim zelenim planom zahtijevanjem dodatnih smanjenja emisija koja su izvediva uz razmjerne troškove; 2. sveobuhvatnijeg praćenja tvari koje oštećuju ozonski sloj, uključujući tvari koje se još ne kontroliraju; 3. pojednostavnjenja i poboljšanja djelotvornosti postojećih pravila kako bi se smanjili administrativni troškovi; 4. povećanja jasnoće i usklađenosti s drugim pravilima.

2.3.

Tvari koje oštećuju ozonski sloj imaju potencijal globalnog zatopljenja (5) koji je mnogo veći od potencijala ugljikova dioksida, pa je za borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu zdravlja i dobrobiti građana EU-a potrebno smanjiti njihove emisije.

2.4.

Montrealskim protokolom postupno se ukida proizvodnja i uporaba tvari koje zbog emisija oštećuju ozonski sloj. Propisi EU-a o tvarima koje oštećuju ozonski sloj oduvijek su bila ambicioznija od odbredbi Montrealskog protokola te su njima u potpunosti ukinute tvari koje zbog emisija oštećuju ozonski sloj.

2.5.

Budući da je proizvodnja, uporaba i trgovina tvarima koje oštećuju ozonski sloj većim dijelom već zabranjena, glavna je svrha spriječiti emisije tvari koje oštećuju ozonski sloj iz ranije zakonitih načina primjene u proizvodima i opremi te iz drugih načina primjene, npr. kao sirovina, koji su izuzeti iz procesa postupnog ukidanja u skladu s Montrealskim protokolom.

2.6.

Prijedlog uredbe o tvarima koje oštećuju ozonski sloj usko je povezan s prijedlogom o fluoriranim stakleničkim plinovima (NAT/847 (6)). Obje vrste tvari staklenički su plinovi koji pridonose globalnom zagrijavanju. Tim se dvjema uredbama mora osigurati da Unija ispunjava svoje obveze iz Montrealskog protokola koje se odnose na tvari koje oštećuju ozonski sloj i na fluorougljikovodike.

2.7.

Cilj Prijedloga jest da se do 2050. s pomoću mjera za oporabu i uništavanje tvari koje oštećuju ozonski sloj iz dvije vrste izolacijskih pjena spriječi ispuštanje 180 milijuna tona ekvivalenta CO2 i potencijalnih 32 000 tona tvari koje oštećuju ozonski sloj.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO snažno podupire Prijedlog Komisije o izmjeni Uredbe o tvarima koje oštećuju ozonski sloj kako bi se dodatno smanjile emisije i pružili poticaji za upotrebu klimatski prihvatljivih alternativa.

3.2.

EGSO uviđa da bi neke mjere iz postojeće uredbe usmjerene na sprečavanje nezakonitih aktivnosti mogle biti učinkovitije te stoga pozdravlja povezivanje sustava za izdavanje dozvola za tvari koje oštećuju ozonski sloj s okružjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu (7). EGSO preporučuje da se takve mjere primjenjuju i na posebne carinske postupke, uključujući provoz i privremeno skladištenje tvari koje oštećuju ozonski sloj.

3.3.

EGSO prepoznaje veliku važnost primjerenog praćenja za poduzimanje preventivnih mjera i ostvarenje napretka. Djelotvornim praćenjem i izvješćivanjem mogu se utvrditi, a time i ukloniti, nezakonite trgovačke prakse. S obzirom na ozbiljne posljedice nezakonite trgovine tvarima koje oštećuju ozonski sloj na okoliš, EGSO pozdravlja uvođenje minimalnih standarda za maksimalne kazne za nezakonitu proizvodnju, uvoz i stavljanje tvari koje oštećuju ozonski sloj na tržište, ali poziva i na uvođenje minimalnih kazni. Nova uredba dobro se uklapa u prijedlog Komisije o preispitivanju Direktive o zaštiti okoliša putem kaznenog prava i o zamjeni Direktive 2008/99/EZ (ECD) (8).

3.4.

EGSO snažno podupire mjere kojima se osigurava oporaba tvari koje oštećuju ozonski sloj sadržanih u pjenama, prepoznajući znatan potencijal te mjere za ublažavanje klimatskih promjena, kao i priliku za otvaranje radnih mjesta te istraživanje i razvoj u industriji recikliranja.

3.5.

EGSO pozdravlja činjenicu da je pažljivo razmotrena usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području. To je potrebno kako bi se u konačnici ostvarili ciljevi paketa „Spremni za 55 %” (do 2030.) i ciljevi zelenog plana (do 2050.).

3.6.

S obzirom na to da je EU predvodnik u smanjenju tvari koje oštećuju ozonski sloj, EGSO predlaže da EU posluži kao uzor drugim gospodarstvima kako bi i ona primjenjivala ista pravila, primjerice ograničavanjem uporabe tvari koje oštećuju ozonski sloj kao sirovina i procesnih agensa ako postoje alternative. U 2020. proizvodnja kontroliranih tvari koje oštećuju ozonski sloj iznosila je 164 704 metričke tone, uglavnom za uporabu kao sirovine u EU-u. U znanstvenim krugovima izražena je zabrinutost zbog toga što su prijavljene emisije iz procesa proizvodnje sirovina podcijenjene i mogu biti razlog za globalno povećanje atmosferskih razina ugljikova tetraklorida (CTC) i tvari CFC-113 (9).

3.7.

EGSO pretpostavlja da revizija neće dovesti do prekomjernog administrativnog ili financijskog opterećenja. Očekuje se da će se Prijedlogom ostvariti niz koristi za poduzeća u pogledu pojednostavnjenja. Također je dobro da se od revidiranih odredbi može odstupiti samo u vrlo iznimnim slučajevima.

3.8.

EGSO smatra da uvrštavanje novih tvari koje oštećuju ozonski sloj, a koje još nisu obuhvaćene Montrealskim protokolom, predstavlja poboljšanje. Proizvodnja novih tvari, izražena u metričkim tonama, bila je 2020. oko šest puta veća od proizvodnje kontroliranih tvari. Stoga je važno pratiti kretanja u tom području, uključujući korištene i proizvedene količine, te svesti emisije novih plinova na najmanju moguću mjeru kako bi se njihov učinak na ozonski omotač i klimatske promjene sveo na najmanju moguću mjeru.

3.9.

EGSO pozdravlja ažuriranu procjenu učinka, posebno u pogledu glavne mjere za smanjenje emisija, koja se tiče oporabe i uništavanja izolacijske pjene. Mehanizam evaluacije iz Prijedloga potreban je kako bi se u međuvremenu mogli ocijeniti rezultati. Stručnjaci u tom pogledu imaju važnu ulogu kad je riječ o izolacijskoj pjeni i razvoju. Također se mora voditi računa o administrativnom opterećenju.

3.10.

EGSO pozdravlja mjere za pojašnjenje uloge carinskih tijela i tijela za nadzor tržišta u kontroli trgovine tvarima koje oštećuju ozonski sloj. To je nužno jer je nezakonita trgovina još uvijek prisutna (10).

3.11.

Prekomjerna uporaba tvari koje oštećuju ozonski sloj u rashladnim sredstvima i pjenilima u prošlosti je dovela do nakupljanja velikih količina tih tvari, npr. u starim hladnjacima, izolacijskoj pjeni ili cilindrima. E-otpad koji sadržava tvari koje oštećuju ozonski sloj može ispustiti i druge otrovne, kancerogene tvari: olovo, kadmij, poliklorirani bifenil (PCB), usporivače gorenja i mnoge druge. Budući da se ni Montrealskim protokolom ni bilo kojom drugom međunarodnom konvencijom o zaštiti okoliša ne uređuje upravljanje postojećim zalihama tvari koje oštećuju ozonski sloj i njihovo uništavanje, odgovornost je svake zemlje da uspostavi uspješan sustav upravljanja tim zalihama radi kontroliranja tog znatnog izvora emisija. Zbog toga EGSO smatra da je važno ostvariti cilj zaštite atmosferskog okoliša sprečavanjem istjecanja i ispuštanja s pomoću učinkovitog upravljanja zalihama tvari koje oštećuju ozonski sloj.

4.   Posebne napomene

4.1.

Proizvodnja, uporaba i trgovina tvarima koje oštećuju ozonski sloj već su zabranjeni. EGSO stoga podržava cilj Prijedloga da se prije svega spriječe emisije tvari koje oštećuju ozonski sloj iz proizvoda i opreme u kojima je ranije bila dopuštena uporaba takvih tvari. Znatan dio tog napora predstavlja obveza oporabe ili uništavanja tvari koje oštećuju ozonski sloj u određenim vrstama izolacijske pjene pri obnovi ili rušenju zgrada. Međutim, EGSO napominje da se može učiniti više kako bi se u EU-u podržalo usvajanje ekološki prihvatljivijih alternativa sirovinama i procesnim agensima koji oštećuju ozonski sloj.

4.2.

Revizija Uredbe pomoći će u postizanju cilja Pariškog sporazuma (11) u pogledu povećanja temperature za najviše 1,5 oC u idealnom slučaju.

4.3.

EGSO pozdravlja zahtjev za minimalnu razinu osposobljavanja osoblja koje radi s tvarima koje oštećuju ozonski sloj. Međutim, nadamo se da će ti minimalni zahtjevi biti jednaki u svim državama članicama.

4.4.

EGSO napominje da se znatne količine tvari koje oštećuju ozonski sloj i dalje upotrebljavaju kao sirovine u kemijskoj proizvodnji, unatoč dostupnosti alternativa u određenim procesima prerade sirovina. Stalna upotreba tvari HCFC-22 posebno je zabrinjavajuća zbog visokih emisija njezina nusproizvoda, tvari HFC-23, čiji potencijal globalnog zatopljenja iznosi 14 600 (12). EGSO napominje da bi ograničavanje izuzeća za sirovine u okviru Montrealskog protokola donijelo višestruke koristi (13) te da bi EU trebao poslužiti kao uzor zabranom aktualne uporabe tvari koje oštećuju ozonski sloj kao sirovina i procesnih agensa ako postoje alternative koje nisu štetne za okoliš. To bi moglo obuhvatiti 38 % svih tvari koje oštećuju ozonski sloj i koje se u EU-u upotrebljavaju kao sirovine.

4.5.

S obzirom na zabrinutost u pogledu sirovina koje oštećuju ozonski sloj i s njima povezanih emisija, EGSO preporučuje da se mogućnost da Komisija donese provedbene akte za utvrđivanje maksimalnih količina i razina emisija te popis poduzeća kojima je dopuštena uporaba procesnih agensa (kako je utvrđeno u članku 7. stavku 3.) proširi na sirovine uključivanjem jednakovrijedne odredbe u članak 6.

4.6.

S obzirom na moguće emisije tvari HFC-23 povezane s uporabom tvari HCFC-22, EGSO pozdravlja izjavu o sukladnosti kao prvi korak u borbi protiv toga te poziva na uvođenje daljnjih mjera, uključujući izvješćivanje, provjeru i obavezu otkrivanja proizvodnog postrojenja podrijetla, dokaz o smanjenju nusproizvoda tvari HFC-23 i sljedivost.

4.7.

Imajući na umu zabrinutost zbog utjecaja emisija novih tvari, uključujući one navedene u Prilogu II. (npr. brzi porast koncentracije diklorometana u atmosferi koji bi za više od deset godina mogao znatno usporiti obnovu ozonske rupe (14)), EGSO preporučuje da se mjere koje iziskuju oporabu, recikliranje i obnavljanje (članak 20.) i zahtjevi u pogledu istjecanja (članak 21.) primjenjuju i na plinove iz Priloga II. Nadalje, predmetna poduzeća moraju imati valjanu registraciju u sustavu izdavanja dozvola prije uvoza ili izvoza plinova iz Priloga II.

---

(1)  SL L 286, 31.10.2009., str. 1.

(2)  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/HTML/?uri=CELEX:52019DC0640&from=EN.

(3)  SL L 150, 20.5.2014., str. 195.

(4)  https://treaties.un.org/doc/publication/unts/volume%201522/volume-1522-i-26369-english.pdf.

(5)  Pokazatelj potencijala globalnog zatopljenja uveden je kako bi se omogućilo uspoređivanje utjecaja raznih plinova na globalno zatopljenje. Konkretno, mjeri se koliko će energije apsorbirati emisije 1 tone plina tijekom određenog vremenskog razdoblja u usporedbi s emisijama 1 tone ugljikova dioksida (CO2).

(6)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o fluoriranim stakleničkim plinovima, izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014 (COM(2022) 150 final – 2022/0099 (COD)) (vidjeti stranicu 44. ovoga Službenog lista).

(7)  Za dodatne informacije o okružju jedinstvenog sučelja EU-a za carinu vidjeti https://ec.europa.eu/taxation_customs/eu-single-window-environment-customs_en.

(8)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti okoliša putem kaznenog prava i zamjeni Direktive 2008/99/EZ (COM(2021) 851 final – 2021/0422 (COD)) (SL C 290, 29.7.2022., str. 143.).

(9)  Solomon i dr., 2020. Unfinished business after five decades of ozone-layer science and policy (Nedovršeni posao nakon pet desetljeća znanstvenog istraživanja i politike u području ozona). Nature Communications 11:4272.

(10)  https://www.europol.europa.eu/media-press/newsroom/news/how-company-earned-to-%E2%82%AC1-million-illegally-trading-ten-tons-of-ozone-depleting-substances.

(11)  https://unfccc.int/sites/default/files/english_paris_agreement.pdf.

(12)  Spoj HFC-23 (trifluormetan ili CHF3), snažan staklenički plin sa stogodišnjim potencijalom globalnog zatopljenja od 14 600, nastaje kao nusproizvod tijekom proizvodnje tvari HCFC-22 (klorodifluormetan ili CHClF2)

(13)  Andersen i dr., 2021. Narrowing feedstock exemptions under the Montreal Protocol has multiple environmental benefits (Ograničavanje izuzeća za sirovine u skladu s Montrealskim protokolom donosi višestruke koristi za okoliš.). PNAS 2021., svezak 118, br. 49. https://doi.org/10.1073/pnas.2022668118.

(14)  Hossaini, R., Chipperfield, M., Montzka, S. i dr. The increasing threat to stratospheric ozone from dichloromethane (Sve veća opasnost od diklormetana za stratosferski ozon.). Nat Commun 8, 15962 (2017). https://doi.org/10.1038/ncomms15962.