(6)

Za postizanje sveobuhvatnih ciljeva posebno je važna provedba Paketa za kružno gospodarstvo (1), Okvira klimatske i energetske politike do 2030. (2), (3), (4). zakonodavstva Unije o okolišu (5), kao i povezanih politika (6) ,  (7) ,  (8) ,  (9) ,  (10).

(6)

Za postizanje sveobuhvatnih ciljeva posebno je važna provedba Paketa za kružno gospodarstvo (1), Okvira klimatske i energetske politike do 2030. (2), (3), (4), Sedmog općeg programa djelovanja Unije za okoliš do 2020. i njegovog mogućeg nasljednika  (5) , zakonodavstva Unije o okolišu (6), kao i povezanih politika (7) ,  (8) ,  (9) ,  (10) ,  (11) ,  (12) ,  (13) ,  (14) ,  (15).

(7)

Ispunjavanje obveza Unije prema Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama zahtijeva preobrazbu Unije u energetski učinkovito i niskougljično društvo koje je otporno na klimatske promjene. To pak zahtijeva aktivnosti, s posebnim naglaskom na sektore koji najviše pridonose sadašnjim razinama emisija CO2 i onečišćenja, koje pridonose provedbi okvira klimatske i energetske politike do 2030. i integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica te pripremi za klimatsku i energetsku strategiju Unije do sredine stoljeća i dugoročno. Program bi trebao uključiti i mjere koje pridonose provedbi politike Unije za prilagođavanje klimatskim promjenama da bi se smanjila osjetljivost na negativne učinke tih promjena.

(7)

Ispunjavanje obveza Unije prema Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama zahtijeva preobrazbu Unije u energetski učinkovito i niskougljično društvo koje je otporno na klimatske promjene. To pak zahtijeva aktivnosti, s posebnim naglaskom na sektore koji najviše pridonose sadašnjim razinama emisija CO2 i onečišćenja, koje pridonose provedbi okvira klimatske i energetske politike do 2030. i integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica te pripremi za klimatsku i energetsku strategiju Unije do sredine stoljeća i dugoročno. Program bi trebao uključiti i mjere koje pridonose provedbi politike Unije za prilagođavanje klimatskim promjenama da bi se smanjila osjetljivost na negativne učinke tih promjena.

(8)

Prelazak na čistu energiju ključni je doprinos ublažavanju klimatskih promjena s dodatnim koristima za okoliš. Aktivnosti za izgradnju kapaciteta koji podržavaju prelazak na čistu energiju, koje su do 2020. financirane u sklopu programa Obzor 2020., trebalo bi uključiti u Program jer njihov cilj nije financiranje izvrsnosti i nastanak inovacija, već olakšavanje prihvaćanja tehnologije koja je već dostupna na tržištu, a koja će pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Uvrštavanje tih aktivnosti izgradnje kapaciteta u Program otvara mogućnosti za sinergije između potprograma i povećava ukupnu dosljednost financiranja Unije. Zbog toga bi trebalo prikupiti i širiti podatke o prihvaćanju postojećih rješenja za istraživanja i inovacije u projektima u okviru programa LIFE, uključujući one iz programa Obzor Europa i programa koji su mu prethodili.

(8)

Prelazak na čistu energiju ključni je doprinos ublažavanju klimatskih promjena s dodatnim koristima za okoliš. Aktivnosti za izgradnju kapaciteta koji podržavaju prelazak na čistu energiju, koje su do 2020. financirane u sklopu programa Obzor 2020., trebalo bi uključiti u Program uz zadržavanje istog koeficijenta sufinanciranja, jer njihov cilj nije financiranje izvrsnosti i nastanak inovacija, već olakšavanje prihvaćanja tehnologije koja je već dostupna na tržištu, a koja će pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Uvrštavanje tih aktivnosti izgradnje kapaciteta u Program otvara mogućnosti za sinergije između potprograma i povećava ukupnu dosljednost financiranja Unije. Zbog toga bi trebalo prikupiti i širiti podatke o prihvaćanju postojećih rješenja za istraživanja i inovacije u projektima u okviru programa LIFE, uključujući one iz programa Obzor Europa i programa koji su mu prethodili.

(9)

Prema procjenama učinka zakonodavstva za čistu energiju za ostvarenje energetskih ciljeva Unije do 2030. bit će potrebna dodatna ulaganja u iznosu od 177 milijardi EUR godišnje u razdoblju 2021. – 2030. Najveći nerazmjeri odnose se na ulaganja u dekarbonizaciju zgrada (energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije manjeg opsega ), pri čemu kapital treba usmjeriti na projekte krajnje decentralizirane prirode. Jedan od ciljeva potprograma Prelazak na čistu energiju jest izgradnja kapaciteta za razvoj i kumuliranje projekata, čime se pridonosi i apsorpciji sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i potiču ulaganja u čistu energiju također se koristeći financijskim instrumentima dostupnima u okviru fonda InvestEU.

(9)

Prema procjenama učinka zakonodavstva za čistu energiju za ostvarenje energetskih ciljeva Unije do 2030. bit će potrebna dodatna ulaganja u iznosu od 177 milijardi EUR godišnje u razdoblju 2021. – 2030. Najveći nerazmjeri odnose se na ulaganja u dekarbonizaciju zgrada (energetska učinkovitost i decentralizirani obnovljivi izvori energije za sve vrste potrošnje energije, a posebno oni namijenjeni smanjenju potrošnje za grijanje i hlađenje ), pri čemu kapital treba usmjeriti na projekte krajnje decentralizirane prirode , primjerice promicanjem pilot-projekata smještenima u malim urbanim konglomeratima te malim naseljima i stambenim objektima u izoliranim ruralnim područjima . Jedan od ciljeva potprograma Prelazak na čistu energiju jest izgradnja kapaciteta za razvoj i kumuliranje projekata, čime se pridonosi i apsorpciji sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i potiču ulaganja u čistu energiju također se koristeći financijskim instrumentima dostupnima u okviru fonda InvestEU.

(12)

Najnoviji paket preispitivanja provedbe politika Unije (1) koje se odnose na okoliš ukazuje na to da je potreban znatan napredak da bi se ubrzala provedba pravne stečevine Unije u području okoliša i pojačala integracija ciljeva koji se odnose na okoliš i klimu u druge politike. Program bi stoga trebao djelovati kao katalizator za postizanje potrebnog napretka razvojem, ispitivanjem i reproduciranjem novih pristupa; podrškom razvoju, praćenju i preispitivanju politika; povećanjem uključenosti dionika; mobiliziranjem ulaganja u okviru svih programa ulaganja Unije ili drugih financijskih izvora i podrškom aktivnostima za prevladavanje različitih prepreka učinkovitoj provedbi ključnih planova koji se zahtijevaju zakonodavstvom o okolišu.

(12)

Najnoviji paket preispitivanja provedbe politika Unije (1) koje se odnose na okoliš ukazuje na to da je potreban znatan napredak da bi se ubrzala provedba pravne stečevine Unije u području okoliša i pojačala integracija ciljeva koji se odnose na okoliš i klimu u druge politike. Program bi stoga trebao djelovati kao katalizator za postizanje potrebnog napretka razvojem, ispitivanjem i reproduciranjem novih pristupa; podrškom razvoju, evaluaciji, praćenju i preispitivanju politika; promicanjem veće osviještenosti i bolje komunikacije; razvijanjem boljeg upravljanja; povećanjem uključenosti dionika u svrhu jačanja otpornosti na klimatske promjene ; mobiliziranjem ulaganja u okviru svih programa ulaganja Unije ili drugih financijskih izvora i podrškom aktivnostima za prevladavanje različitih prepreka učinkovitoj provedbi ključnih planova koji se zahtijevaju zakonodavstvom o okolišu.

(15)

Dobrovoljni program za biološku raznolikost i usluge ekosustava europskih prekomorskih teritorija (BEST) promiče očuvanje biološke raznolikosti, uključujući morsku biološku raznolikost, te održivo korištenje sustava ekosustava, uključujući pristup prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica temeljen na ekosustavima u najudaljenijim regijama Unije i prekomorskim zemljama i područjima. BEST je pridonio podizanju svijesti o ekološkoj važnosti najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i teritorija za očuvanje globalne biološke raznolikosti. U ministarskim izjavama 2017. i 2018. prekomorske zemlje i područja izrazili su zahvalnost za taj program dodjele manjih iznosa bespovratnih sredstava za biološku raznolikost. Primjereno je omogućiti da se iz Programa nastave financirati manji iznosi bespovratnih sredstva za biološku raznolikost i u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima.

(15)

Dobrovoljni program za biološku raznolikost i usluge ekosustava europskih prekomorskih teritorija (BEST) promiče očuvanje biološke raznolikosti, uključujući morsku biološku raznolikost, te održivo korištenje sustava ekosustava, uključujući pristup prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica temeljen na ekosustavima u najudaljenijim regijama Unije i prekomorskim zemljama i područjima. BEST je pridonio podizanju svijesti o ekološkoj važnosti najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i teritorija za očuvanje globalne biološke raznolikosti. U ministarskim izjavama 2017. i 2018. prekomorske zemlje i područja izrazili su zahvalnost za taj program dodjele manjih iznosa bespovratnih sredstava za biološku raznolikost. Primjereno je da se iz Programa nastave financirati bespovratna sredstva za biološku raznolikost i u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima , u skladu s ciljevima i mjerama obuhvaćenima jačim i obnovljenim strateškim partnerstvom s najudaljenijim regijama Europske unije  (1) .

(17)

Dugoročni cilj Unije za politiku koja se odnosi na čist zrak jest postizanje razina kvalitete zraka koje ne uzrokuju znatne negativne učinke i rizike po zdravlje ljudi. Javna svijest o zagađenju zraka je visoka i građani očekuju djelovanje nadležnih tijela. Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća naglašava ulogu koju financiranje Unije može imati u ostvarenju ciljeva koji se odnose na čisti zrak. Stoga bi Program trebao podržavati projekte, uključujući strateške integrirane projekte, koji imaju potencijal za poticanje javnih i privatnih sredstava, potencijal da budu ogledni primjeri dobrih praksi i katalizatori provedbe planova i zakonodavstva koji se odnose na kvalitetu zraka na lokalnoj, regionalnoj, višeregionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini.

(17)

Dugoročni cilj Unije za politiku koja se odnosi na čist zrak jest postizanje razina kvalitete zraka koje ne uzrokuju znatne negativne učinke i rizike po zdravlje ljudi. Javna svijest o zagađenju zraka je visoka i građani očekuju djelovanje nadležnih tijela. Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća naglašava ulogu koju financiranje Unije može imati u ostvarenju ciljeva koji se odnose na čisti zrak. Stoga bi Program trebao podržavati projekte, uključujući strateške integrirane projekte, koji imaju potencijal za poticanje javnih i privatnih sredstava, potencijal da budu ogledni primjeri dobrih praksi i katalizatori provedbe planova i zakonodavstva koji se odnose na kvalitetu zraka na lokalnoj, regionalnoj, višeregionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini. Ti napori usmjereni na poboljšanje kvalitete zraka trebali bi biti usklađeni sa zahtjevima za smanjenje emisija stakleničkih plinova i dugoročnom potrebom za dekarbonizacijom europskog gospodarstva u cjelini, uz postupno zamjenjivanje energetske infrastrukture koja se temelji na fosilnim izvorima infrastrukturom koja se temelji na obnovljivim izvorima, ako je to tehnički i financijski moguće.

(17.a)

Posebnu pažnju treba posvetiti promicanju napuštanja izvora onečišćenja zraka, posebno uređaja za grijanje u kućanstvima i elektrana na fosilna goriva koja najviše onečišćuju . Kako bi se riješio problem onečišćenja zraka, napore treba usmjeriti na prijelaz na obnovljive i druge čiste izvore energije, uz poticanje srednjoročne i dugoročne perspektive.

(20)

Za bolje upravljanje okolišem, klimatskim promjenama i povezanim pitanjima prelaska na čistu energiju potrebna je uključenost civilnog društva podizanjem razine osviještenosti javnosti, angažman potrošača i veća uključenost dionika, uključujući nevladine organizacije, u savjetovanje o povezanim politikama i njihovoj provedbi.

(20)

Za bolje upravljanje okolišem, klimatskim promjenama i povezanim pitanjima prelaska na čistu energiju potrebna je uključenost civilnog društva podizanjem razine osviještenosti javnosti , uključujući s pomoću komunikacijske strategije u kojoj se uzimaju u obzir novi mediji i društvene mreže i zahvaljujući kojoj rastu angažman potrošača i uključenost dionika, uključujući nevladine organizacije, u savjetovanje o povezanim politikama i njihovoj provedbi. Nadalje, sudjelovanje i zajednička odgovornost lokalnih i regionalnih vlasti – koje u skladu s priznanjem koje Konferencija stranaka u Parizu (Pariški sporazum) dodjeljuje gradovima, regijama i lokalnim upravama te s načelom supsidijarnosti, predstavljaju razinu upravljanja najbližu građanima – mogu doprinijeti ostvarenju važnih rezultata u pogledu okoliša, energije i klime, o čemu svjedoči sve veći uspjeh inicijative „Sporazum gradonačelnika” i drugih mreža općina na području klime i zaštite okoliša.

(22)

Program bi trebao pripremiti i podupirati tržišne subjekte za pomak prema čistom, kružnom i energetski učinkovitom gospodarstvu s niskim emisijama ugljika koje je otporno na klimatske promjene ispitivanjem novih poslovnih prilika, unapređivanjem stručnih vještina, olakšavanjem pristupa potrošača održivim proizvodima i uslugama, uključivanjem i osnaživanjem utjecajnih osoba i ispitivanjem novih metoda prilagodbe postojećih procesa i poslovnog okruženja. Potrebno je promicati prihvaćanje javnosti i angažiranje potrošača kako bi se podržalo šire prihvaćanje održivih rješenja na tržištu.

(22)

Program bi trebao pripremiti i podupirati tržišne subjekte za pomak prema čistom, kružnom i energetski učinkovitom gospodarstvu s niskim emisijama ugljika koje je otporno na klimatske promjene ispitivanjem novih poslovnih prilika, unapređivanjem stručnih vještina, olakšavanjem pristupa potrošača održivim proizvodima i uslugama, uključivanjem i osnaživanjem utjecajnih osoba i ispitivanjem novih metoda prilagodbe postojećih procesa i poslovnog okruženja. Potrebno je promicati znanje o energetskim tehnologijama i njihovu raširenu primjenu u cilju lakšeg prihvaćanja javnosti i angažiranja potrošača kako bi se podržalo šire prihvaćanje održivih rješenja na tržištu , osobito kad je riječ o upotrebi takvih inovativnih, održivih i obnovljivih tehnologija.

(24.a)

S obzirom na povećanu učestalost prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama na teritoriju EU-a i neprimjerenost postojećih instrumenata prevencije, programom će se podupirati inicijative za jačanje strategija otpornosti na klimatske promjene kako bi se mogli nositi s prirodnim katastrofama povezanima s njima.

(25)

S obzirom na članak 349. UFEU-a te posebne potrebe i ranjivosti najudaljenijih regija tijekom provedbe Programa trebalo bi posvetiti posebnu pozornost strategiji za najudaljenije regije. Osim politika okoliša i klime te onih koje su relevantne za prelazak na čistu energiju, u obzir bi trebalo uzeti i ostale politike Unije.

(25)

S obzirom na članak 349. UFEU-a te posebne potrebe i ranjivosti najudaljenijih regija tijekom provedbe Programa trebalo bi posvetiti posebnu pozornost strategiji za najudaljenije regije. Osim politika okoliša i klime , kružnog gospodarstva te onih koje su relevantne za prelazak na čistu energiju, u obzir bi trebalo uzeti i ostale politike Unije.

Financiranje ove strategije treba izričito uključiti u Program kao zasebnu stavku.

(26.a)

Europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS) prihvatljive su i mogu vršiti funkciju pravnog instrumenta za provedbu programa LIFE. Točnije, struktura EGTS-ova slična je strukturi konzorcija te većina njih djeluje transnacionalno. Zahvaljujući tim obilježjima, EGTS-ovi mogu centralizirano upravljati provedbom projekata na operativnoj i financijskoj razini.

(a)

razvijanje, demonstriranje i promoviranje inovativnih tehnika i pristupa za ostvarenje ciljeva zakonodavstva i politika Unije o djelovanju u području okoliša i klime, uključujući i prelazak na čistu energiju, te doprinos primjeni najboljih praksi u odnosu na prirodu i biološku raznolikost;

a)

razvijanje, demonstriranje i promoviranje inovativnih tehnika i pristupa za ostvarenje ciljeva zakonodavstva i politika Unije o djelovanju u području okoliša i klime, uključujući i prelazak na čistu energiju, te doprinos primjeni najboljih praksi u odnosu na prirodu i biološku raznolikost;

(b)

podupiranje izrade, provedbe, praćenja i izvršavanja relevantnog zakonodavstva i politika Unije, što uključuje poboljšanje upravljanja povećanjem kapaciteta javnih i privatnih subjekata i uključenosti civilnog društva;

(b)

podupiranje izrade, provedbe, praćenja i izvršavanja relevantnog zakonodavstva i politika Unije, što uključuje poboljšanje upravljanja povećanjem kapaciteta javnih i privatnih subjekata i uključenosti civilnog društva;

(c)

poticanje opsežnog uvođenja uspješnih tehničkih rješenja i onih koja se odnose na politiku radi provođenja relevantnog zakonodavstva i politika Unije reproduciranjem rezultata, integriranjem povezanih ciljeva u druge politike te prakse javnog i privatnog sektora, mobiliziranjem ulaganja i poboljšanim pristupom financiranju.

(c)

poticanje opsežnog uvođenja uspješnih tehničkih rješenja i onih koja se odnose na politiku radi provođenja relevantnog zakonodavstva i politika Unije reproduciranjem rezultata, integriranjem povezanih ciljeva u druge politike te prakse javnog i privatnog sektora, mobiliziranjem ulaganja i poboljšanim pristupom financiranju.

(d)

jačanje sinergija između strategija otpornosti na klimatske promjene i smanjenje rizika od s njima povezanih prirodnih katastrofa uvođenjem tehničkih rješenja kao što su jedinstvena metoda analize rizika od prirodnih katastrofa.

3 500 000 000  EUR za područje Okoliš, od čega

(a)

4 165 000 000  EUR za područje Okoliš, od čega

2 150 000 000  EUR za potprogram Priroda i biološka raznolikost te

1 350 000 000  EUR za potprogram Kružno gospodarstvo i kvaliteta života;

1 950 000 000  EUR za područje Klimatske aktivnosti, od čega

(b)

2 615 000 000  EUR za područje Klimatske aktivnosti, od čega

950 000 000  EUR za potprogram Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama te

1 000 000 000  EUR za potprogram Prelazak na čistu energiju.

(a)

informiranje i komunikaciju, uključujući kampanje jačanja osviještenosti. Financijska sredstva dodijeljena za komunikacijske aktivnosti u skladu s ovom Uredbom također obuhvaćaju institucionalnu komunikaciju o političkim prioritetima Unije, kao i o statusu provedbe i prijenosa zakonodavstva Unije koje se odnosi na okoliš ili klimu ili koje je relevantno za čistu energiju;

(a)

informiranje i komunikaciju, uključujući kampanje jačanja osviještenosti. Financijska sredstva dodijeljena za komunikacijske aktivnosti u skladu s ovom Uredbom također obuhvaćaju institucionalnu komunikaciju o političkim prioritetima Unije, kao i o statusu provedbe i prijenosa zakonodavstva Unije koje se odnosi na okoliš ili klimu ili koje je relevantno za čistu energiju;

(b)

studije, istraživanja, modeliranje i pripremu scenarija;

(b)

studije, istraživanja, modeliranje i pripremu scenarija;

(c)

pripremu, provedbu, praćenje, provjeru i evaluaciju projekata koji se ne financiraju iz Programa, politika, programâ i zakonodavstva;

(c)

pripremu, provedbu, praćenje, provjeru i evaluaciju projekata koji se ne financiraju iz Programa, mjere za provedbu i poboljšanje upravljanja, politika, programâ i zakonodavstva;

(d)

radionice, konferencije i sastanke;

(d)

radionice, konferencije i sastanke;

(e)

umrežavanje i platforme najboljih praksi;

(e)

umrežavanje i platforme najboljih praksi;

(f)

ostale aktivnosti.

(f)

ostale aktivnosti.

(a)

projekti koji se financiraju iz Programa ne smiju ugrožavati ciljev e Programa koji se odnose na okoliš i klimu ili su relevantni za čistu energiju te moraju, kada je to moguće, promicati korištenje zelene javne nabave;

(a)

projekti koji se financiraju iz Programa doprinose postizanju najmanje jednog od ciljev a Programa koji se odnose na okoliš i klimu , prijelaz na kružni gospodarski model ili na održivu energiju bez ugrožavanja drugih ciljeva te moraju, kada je to moguće, promicati korištenje zelene javne nabave;

(f)

prema potrebi, posebna se pažnja daje projektima na zemljopisnim područjima s posebnim potrebama odnosno osjetljivim područjima, kao što su područja s posebnim izazovima koji se odnose na okoliš ili prirodnim ograničenjima, prekogranična područja ili najudaljenije regije.

(f)

prema potrebi, posebna se pažnja daje projektima na zemljopisnim područjima s posebnim potrebama odnosno osjetljivim područjima, kao što su područja s posebnim izazovima koji se odnose na okoliš (npr. područja s potvrđenim problemima kvalitete zraka ili područja pogođena klimatskim promjenama) ili prirodnim ograničenjima, prekogranična područja (projekti u kojima je transnacionalna suradnja ključna za osiguravanje zaštite okoliša i postizanja klimatskih ciljeva) ili regije izložene ozbiljnim rizicima zbog globalnih i klimatskih promjena, kao što su najudaljenije regije.