Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu”

(COM(2018) 171 final – 2018/0081 (COD))

(2018/C 440/24)

Izvjestitelj:

János WELTNER

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 16.04.2018. Vijeće, 23.04.2018.
Pravni temelj:	članak 153. stavci 1. i 2. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Odluka Predsjedništva:	17.04.2018.
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	19.07.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	19.09.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	537
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	191/4/11

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja predloženu izmjenu Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima (u nastavku: Direktiva) jer predstavlja objektivne podatke u korist sigurnijih uvjeta rada.

1.2.

Kao i u svom prethodnom mišljenju (1), EGSO poziva Komisiju da provede procjenu učinka mogućeg proširenja područja primjene Direktive kako bi uključivala tvari koje su štetne za reprodukciju.

1.3.

EGSO smatra da je važno, s obzirom na reproduktivno toksične učinke mnogih karcinogenih i mutagenih tvari, da se u revizijama i izmjenama Direktive u bližoj budućnosti više pozornosti posveti vrstama profesionalne izloženosti koje utječu na žene i muškarce u pogledu reproduktivnih aspekata – u slučaju žena – osobito tijekom prvog tromjesečja trudnoće.

1.4.

EGSO pozdravlja činjenicu da su ovom izmjenom obvezujuće granične vrijednosti za profesionalnu izloženost definirane na osnovi znanstvenih i statističkih dokaza. Dionici mogu lako razumjeti pristup koji se temelji na riziku, kako je vidljivo u popratnoj dokumentaciji, i stoga se takvim pristupom pruža dobra osnova za socijalni kompromis.

1.5.

EGSO pozdravlja postupak koji se temelji na dokazima i u okviru kojega se Komisija savjetovala sa Znanstvenim odborom za ograničenja profesionalne izloženosti (SCOEL) (2) i Odborom za procjenu rizika (RAC) (3) Europske agencije za kemikalije (ECHA) (4).

1.6.

EGSO smatra da je nužno uspostaviti ogledne istraživačke programe i, u idućoj fazi, programe na razini cijelog EU-a kako bi se u okviru nacionalnih sustava socijalne skrbi ili javnog zdravlja razvio cjeloživotni zdravstveni nadzor za sve one koji su bili izloženi karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim spojevima. U skladu s GDPR-om, (5) nadzor bi se trebao provoditi anonimno.

1.7.

EGSO ističe da bi u cilju poboljšanja zaštite radnika od karcinogenih, mutagenih i reproduktivno toksičnih tvari na radnom mjestu države članice inspektoratima rada trebale zajamčiti dostatne financijske i ljudske resurse kako bi obavljali svoje zadaće.

1.8.

EGSO preporučuje da bi svi spojevi za koje postoji sumnja da su karcinogeni, mutageni i/ili reproduktivno toksični trebali biti podvrgnuti znanstvenoj analizi u tom pogledu i da se po potrebi moraju uvrstiti u Direktivu.

2.   Kontekst

2.1.

Ovo je mišljenje povezano s mišljenjem EGSO-a „Zaštita radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu” (6), koje je sastavljeno usporedno s izmjenama Direktive 2017. godine (7). Sve preporuke EGSO-a, osim onih koje su uključene u ove izmjene, i dalje su važeće (8).

2.2.

Ciljevi ovog prijedloga u skladu su s člankom 2. (Pravo na život) i člankom 31. (Pošteni i pravični radni uvjeti) Povelje EU-a o temeljnim pravima.

2.3.

Jamčenje sigurnog i zdravog radnog okruženja strateški je cilj Europske komisije, kako je navedeno u komunikaciji „Strateški okvir EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020.” (9).

2.4.

Rak je glavni zdravstveni problem povezan s radom u 28 država članica EU-a, a šteti životima i zdravlju radnikâ gotovo isto kao sljedeće dvije skupine bolesti zajedno (mišićno-koštani poremećaji i bolesti krvožilnog sustava). Negativan učinak te bolesti također je znatno veći od negativnog učinka nesreća povezanih s radom (10). Ona uzrokuje patnju radnikâ i njihovih obitelji i prijatelja, lošu kvalitetu života, pogoršanje dobrobiti, a u najgorem slučaju dovodi i do smrti (11).

2.5.

Komisija je pokrenula kontinuirani postupak ažuriranja Direktive (12) kako bi se slijedio znanstveni i tehnički razvoj. Taj je postupak u skladu sa strategijom održivog razvoja EU-a i njezinim ciljem da se zajamči da se do 2020. godine kemikalije proizvode, upotrebljavaju te da se njima postupa na način da ne predstavljaju znatnu prijetnju za zdravlje ljudi i okoliš. Cilj je da se posebno zabrinjavajuće tvari s vremenom zamijene prikladnim alternativnim tvarima ili tehnologijama (13).

3.   Prijedlog Komisije

3.1.

U skladu s ovim postupkom i na temelju dokumenata SWD(2018) 87 i SWD(2018) 88, Europska komisija predložila je u svojem dokumentu COM (2018) 171 (14) još jednu izmjenu Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu. EGSO je ranije 2017. godine prihvatio izmjene te Direktive, pri čemu je u ovu izmjenu uvršteno pet tvari (15):

3.1.1.

Kadmij i njegovi anorganski spojevi obuhvaćeni područjem primjene Direktive: zanimanja u okviru kojih dolazi do izloženosti obuhvaćaju proizvodnju i doradu kadmija, proizvodnju nikal-kadmijevih baterija, proizvodnju i formulaciju pigmenta kadmija, proizvodnju legura kadmija, mehaničko plaštanje, taljenje cinka i bakra, vađenje ruda obojenih metala, lemljenje s lemom od srebro-kadmij-srebrne legure, spajanje polivinilklorida i recikliranje metalnog otpada i nikal-kadmijevih baterija. Komisija procjenjuje da je tom riziku izloženo oko 10 000 radnika.

3.1.2.

Berilij i njegovi anorganski spojevi obuhvaćeni područjem primjene Direktive: utvrđeno je 10 industrijskih sektora u kojima radnicima prijeti rizik od izloženosti beriliju, kao što su ljevaonice, sektor proizvodnje stakla i laboratoriji. Bakar, aluminij, magnezij i nikal naširoko se legiraju berilijem. Otprilike 80 % sveg berilija upotrebljava se u bakrenim legurama. Izloženost beriliju uzrokuje rak pluća i neizlječivu bolest beriliozu. Komisija procjenjuje da je tom riziku izloženo 54 000 radnika.

3.1.3.

Arsenska kiselina i njezine soli, kao i anorganski spojevi arsena obuhvaćeni područjem primjene Direktive: do izloženosti spojevima arsena dolazi, na primjer, u proizvodnji bakra i cinka te u sektorima proizvodnje stakla, elektronike i kemikalija. Komisija procjenjuje da je tom riziku izloženo od 7 900 do 15 300 radnika.

3.1.4.

Formaldehid: prisutan je u proizvodnji formaldehida i u širokom rasponu proizvoda (ljepila i brtvila, proizvodi za premazivanje, polimeri, biocidi i laboratorijske kemikalije); do izloženosti može doći i tijekom aktivnosti kao što su građevinski radovi te u proizvodnji kože i krzna, celuloze, papira i proizvoda od papira, tekstila, drva i proizvoda od drva. Formaldehid se također upotrebljava za očuvanje tkiva te kao sredstvo za dezinfekciju na odjelima patologije i u prostorijama za obdukciju. Komisija procjenjuje da je tom riziku izložen otprilike 1 milijun radnika.

3.1.5.

4,4’-metilen-bis-(2-kloroanilin) („MOCA”): izloženi radnici rade u sektoru proizvodnje plastike, u kojemu se MOCA upotrebljava za oblikovanje dijelova od poliuretanskog elastomera na 89 lokacija u EU-u. Komisija procjenjuje da je tom riziku izloženo 350 radnika.

3.2.

Države članice imaju različite pristupe. Neke imaju definirane obvezujuće granične vrijednosti za profesionalnu izloženost za velik broj karcinogenih, mutagenih i reproduktivno toksičnih kemikalija (CMR-ovi), a ostale za samo nekoliko njih. U ovom se prijedlogu navodi pet tvari; ni za jednu od njih ne postoji granična vrijednost za profesionalnu izloženost na razini EU-a. Dvanaest država članica (BE, BG, CY, CZ, DE, EE, ES, HU, LT, LV, NL, SE) nema graničnu vrijednost za izloženost za jednu od tih pet tvari, a tri države članice nemaju je ni za jednu od njih (IT, LU, MT). Razina tih obvezujućih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost može se razlikovati od zemlje do zemlje. EGSO stoga pozdravlja izmijenjeni Prijedlog direktive 2004/37/CE u kojem se na europskoj razini utvrđuju minimalne obvezujuće granične vrijednosti za profesionalnu izloženost te kojim će se, kada stupi na snagu, osigurati jednaki radni uvjeti svim radnicima u svakoj državi članici koji su izloženi tim štetnim tvarima.

3.3.

Procjene utemeljene na studiji tvrtke Risk & Policy Analysts Limited (RPA 2018.) pokazuju da bi ovaj prijedlog, ako se usvoji, dugoročno doveo do poboljšanja radnih uvjeta za više od 1 milijun radnika u EU-u i prevencije više od 22 000 slučajeva lošeg zdravlja povezanog s radom. (16) Trenutačno opterećenje bolestima procijenjeno za razdoblje od prethodnih 40 godina obuhvaća 24 770 slučajeva bolesti povezanih s radom. Ako se ne poduzmu nikakve mjere, buduće opterećenje bolestima obuhvaćat će 24 689 novih slučajeva u idućih 60 godina.

3.4.

Stoga je, u skladu s radnim dokumentom službi Komisije, prikladno razmotriti mogućnost ažuriranja Direktive na temelju prethodno navedenih informacija. Načela su ista kao i u Direktivi i u prethodnoj izmjeni. Raniji popis iz Priloga Direktivi ovom se izmjenom proširuje za pet navedenih spojeva.

3.5.

SCOEL je pružio znanstvene savjete za kadmij, berilij i formaldehid, a RAC za arsensku kiselinu i MOCA-u. Tripartitni Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu (ACSH) usvojio je mišljenja o svih pet tvari.

3.6.

Granične vrijednosti za profesionalnu izloženost za tih pet karcinogenih i mutagenih tvari utvrđene su na temelju znanstvenih podataka i uz upućivanje na buduće zdravstvene posljedice. U obzir su uzete i različite gospodarske posljedice.

4.   Opće napomene

4.1.

Glavni cilj i opseg ovih izmjena jest proširivanje popisa u Direktivi, koji je trenutačno ograničen na karcinogene i mutagene tvari. U kasnijoj fazi trebalo bi razmotriti mogućnost proširivanja kako bi se obuhvatile tvari koje su toksične za reprodukciju ili druge tjelesne funkcije, kako se navodi u mišljenju EGSO-a (17).

4.2.

Ovo mišljenje temelji se na Eurostatovom dokumentu iz 2017. „Izvješće o praćenju napretka u ostvarenju ciljeva održivog razvoja u kontekstu EU-a” (18): „U EU-u je 2015. godine konzumirano 350 milijuna tona kemikalija. Od toga je 127 milijuna tona klasificirano kao opasno za okoliš, a 221 milijun tona kao tvari koje bi mogle naškoditi ljudskom zdravlju. Iako se potrošnja toksičnih kemikalija kratkoročno i dugoročno smanjila, udio najtoksičnijih kemikalija u ukupnom broju konzumiranih kemikalija ostao je nepromijenjen.” (Udio „karcinogenih, mutagenih i reproduktivno toksičnih tvari” (CMR) u ukupnoj potrošnji kemikalija u EU-u: 2004.: 10,7 %, 2015.: 10,3 %).

4.3.

U strategiji EU-a za borbu protiv raka povezanog s radom više bi pozornosti trebalo posvetiti ženama.

4.3.1.

Obrasci izloženosti i vrsta raka mogu se razlikovati u muškaraca i žena. Primjerice, rak dojke vrlo je rijedak u muškaraca, dok je u žena to najčešća vrsta raka. Brojni oblici profesionalne izloženosti mogu pridonijeti nastanku raka dojke. Kako bi se dobili relevantni podaci za potrebe donošenja odluka, pojave bolesti raka koje su uglavnom specifične za određeni spol trebalo bi analizirati zasebno za žene i muškarce, a ne za ukupnu populaciju zaposlenika.

4.3.2.

Odbor potiče Komisiju da u daljnjoj reviziji Direktive sustavnije razmotri izloženost žena karcinogenim tvarima na radu. U mnogim djelatnostima u kojima je zastupljen velik broj žena (zdravstvo, čišćenje, frizerske usluge itd.) postoji izloženost karcinogenim tvarima. U tom je pogledu potrebno uspostaviti obvezujuće preventivne mjere (npr. kabinete s negativnim tlakom za pripremu citostatika za injekciju za potrebe osoblja u institucijama zdravstvene skrbi).

4.4.

U pogledu jedinstvenog tržišta EGSO smatra kako je važno da Komisija u Direktivi utvrdi metodologiju za donošenje obvezujućih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost. Taj bi postupak trebao obuhvaćati opsežno savjetovanje sa socijalnim partnerima, državama članicama i ostalim dionicima, uključujući nevladine organizacije. EGSO smatra da bi osobito trebalo razmotriti dva elementa: kao prvo, dosljednost obvezujućih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost s obzirom na razinu rizika u pogledu različitih spojeva i, kao drugo, potrebu da se obvezujuće granične vrijednosti za profesionalnu izloženost definiraju na temelju znanstvenih dokaza, uključujući praćenje promjena u pojavi bolesti povezanih s radom. Njima se trebaju uzeti u obzir različiti čimbenici, kao što su izvedivost i mogućnost mjerenja razina izloženosti. Kako bi se poslodavcima pomoglo da među svojim preventivnim mjerama uspostave redoslijed prioriteta, one bi se izričito trebale odnositi na razinu rizika povezanu s razinom izloženosti.

4.5.

Za većinu spojeva, između prve izloženosti i pojave raka postoji dugo razdoblje latencije. EGSO smatra da je nužno zaštititi radnike tako da se u okviru socijalne skrbi ili nacionalnih sustava zdravstvene skrbi pruži cjeloživotni zdravstveni nadzor za sve radnike kojima prijeti rizik od izloženosti. Te podatke Eurostat može ponuditi radi pružanja pomoći u doradi strategije održivog razvoja.

4.6.

Upravljanje javnim zdravstvom mora se isključivo zasnivati na propisima utemeljenima na dokazima. Dokazi se mogu dobiti znanstvenim analizama temeljenima na podacima koji su dobre kvalitete i statistički su procjenjivi. Taj zahtjev podržan je samom Općom uredbom o zaštiti podataka (19), u članku 9. u kojem je riječ o obrađivanju posebnih kategorija osobnih podataka (20). U skladu s Direktivom 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (21), u obzir je potrebno uzeti i daljnje pravne aspekte.

4.7.

EGSO ponovno preporučuje ulaganje većih napora u područje znanstvenih i statističkih istraživanja. Uzroci profesionalnog raka mogu biti višestruki. Više pozornosti i financijskih sredstava trebalo bi posvetiti istraživanju posljedica i mogućih interakcija kombinirane izloženosti različitim čimbenicima.

4.8.

EGSO ističe da je jačanje nadzora nad provedbom i primjenom Direktive jedno od glavnih zadaća u području zaštite radnika od karcinogenih, mutagenih i reproduktivno toksičnih tvari na radnom mjestu. Države članice trebale bi inspektoratima rada zajamčiti dostatne financijske i ljudske resurse kako bi obavljali svoje zadaće i pritom pomagali poduzećima, osobito MSP-ovima, u usklađivanju s tim odredbama. Trebale bi ojačati suradnju s Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu. Široko rasprostranjena uporaba internetske platforme OiRA (Interaktivna procjena rizika putem interneta) može pomoći u procjeni rizika u tom području.

5.   Posebne napomene

5.1.

Uz nužnost prevencije i zaštite zdravlja na radu te potrebu za prilagođavanjem rada pojedincu, kako je predviđeno europskim zakonodavstvom, EGSO skreće pozornost na opasnost od toga da bi nedjelotvorna prevencija izloženosti karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima mogla imati negativne posljedice za poduzeća, na primjer u vidu većih troškova i smanjenja produktivnosti zbog izostajanja s posla, troškova nadoknade tražiteljima, gubitka stručnog osoblja i narušenog tržišnog natjecanja, kao i za države članice zbog povećanih troškova socijalne skrbi i izgubljenih poreznih prihoda.

5.2.

Nadležna tijela država članica i predstavnička tijela poslodavaca i radnika unutar okvira tripartitnog Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu svesrdno bi pozdravila pravnu jasnoću i veću zaštitu koje bi proizašle iz nižih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost tim tvarima.

---

(1)  SL C 288, 31.8.2017., str. 56.

(2)  Zdravlje i sigurnost na radu – SCOEL, Europska komisija 30.6.2018.

(3)  Odbor za procjenu rizika (RAC), 30.6.2018.

(4)  Europska agencija za kemikalije (ECHA).

(5)  SL L 119, 4.5.2016., str. 33., članak 4. i vidjeti također stavke 35., 45., 52., 53. i 155.

(6)  OJ C 288, 31.8.2017, p. 56 ,

(7)  COM(2017) 11 final.

(8)  OJ C 288, 31.8.2017, p. 56

(9)  COM(2014) 332 final.

(10)  EU-OSHA (2017).

(11)  SWD(2018) 88, COM(2017) 11 final.

(12)  Direktiva 2004/37/EZ.

(13)  Eurostat, Sustainable development in the EU („Održivi razvoj u EU-u”), str. 189.

(14)  Postupak 2018/0081 (COD).

(15)  SL C 288, 31.8.2017., str. 56.

(16)  Treća izmjena Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima

(17)  SL C 288, 31.8.2017., str. 56.

(18)  Eurostat 2017.: „Održivi razvoj u Europskoj uniji – Izvješće o praćenju napretka u ostvarenju ciljeva održivog razvoja u kontekstu EU-a”, str. 246.

(19)  SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(20)  SL L 119, 4.5.2016, članak 9 točka (h) „obrada je nužna u svrhu preventivne medicine ili medicine rada, za procjenu radne sposobnosti zaposlenika… na temelju prava Unije ili države članice ili…”.

(21)  SL L 88, 4.4.2011., str. 45. Vidjeti također SL L 354, 31.12.2008., str. 70., članak 2.