Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52018AE2328

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o omogućivanju digitalne transformacije na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi: osnaživanje građana i stvaranje zdravijeg društva” (COM(2018) 233 final)

EESC 2018/02328

OJ C 440, 6.12.2018, p. 57–65 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

6.12.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 440/57

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o omogućivanju digitalne transformacije na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi: osnaživanje građana i stvaranje zdravijeg društva”

(COM(2018) 233 final)

(2018/C 440/09)

Izvjestitelj:

Diego DUTTO

Suizvjestitelj:

Thomas KATTNIG

Zahtjev za savjetovanje:

Europska komisija, 18.6.2018.

Pravni temelj:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

4.9.2018.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

19.9.2018.

Plenarno zasjedanje br.:

537

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

193/0/3

1.   Zaključci

1.1.

 Tijekom promjena nastalih zahvaljujući digitalnoj transformaciji potrebno je osigurati usmjerenost skrbi na građane.

1.2.

 Procesi digitalizacije moraju pomoći zdravstvenim djelatnicima da provode više vremena s pacijentima. Potrebno je osigurati da se u zdravstvenim profesijama zapošljava odgovarajuće kvalificirano osoblje koje raspolaže potrebnim digitalnim vještinama.

1.3.

 Digitalna tranzicija mijenja narav rada u područjima zdravstva i skrbi. Sve uključene strane trebale bi toj transformaciji pristupiti profesionalno i otvorenog uma kako bi se postigli visoki standardi kvalitete.

1.4.

 Potrebno je ojačati socijalni dijalog na europskoj razini koji se odnosi na bolnice, zdravstvenu skrb i socijalne usluge. Nužni su odgovarajuće osposobljavanje i programi daljnjeg obrazovanja, radni uvjeti i kvaliteta radnih mjesta moraju se poboljšati, a zaštita podataka osoblja unaprijediti.

1.5.

 EGSO je svjestan toga da su države članice odgovorne za organizaciju i pružanje zdravstvene i socijalne skrbi. Sukladno Direktivi o pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (Direktiva 2011/24/EU), mora se uspostaviti internetska mreža zdravstvene skrbi (mreža e-zdravstva) kako bi se unaprijedila interoperabilnost rješenja za e-zdravstvo.

1.6.

 Digitalni alati moraju biti polazišna točka za razvoj novih oblika organizacije u sustavima zdravstva i skrbi. Njima se podupire potencijal pojedinaca, lokalnih zajednica i socijalnih ekonomija. Vrijednosti solidarnosti i univerzalnosti moraju se ponovno potvrditi kao temelj tih sustava s pomoću odgovarajućih javnih ulaganja.

1.7.

 Procesi digitalizacije ne smiju se pogrešno tumačiti kao paket za uštede u proračunima zdravstvene skrbi. Isto tako, oni ne smiju dovesti do smanjenja osoblja ili usluga. Skrb se mora promatrati kao osobna usluga te treba osmisliti nove koncepte dugoročne skrbi, osobito s obzirom na starenje stanovništva.

1.8.

 EGSO se slaže s vizijom navedenom u komunikaciji, osobito u pogledu promicanja zdravlja, sprečavanja i suzbijanja bolesti, pomoći u odgovaranju na nezadovoljene potrebe pacijenata i olakšavanju jednakog pristupa građana visokokvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti zahvaljujući pravilnoj primjeni digitalnih inovacija i socijalne ekonomije.

1.9.

 Zdravstvena pismenost u socijalnom i digitalnom kontekstu odnosi se na sposobnost osobe da odgovorno prikuplja, razumije i koristi informacije u cilju promicanja vlastite dobrobiti i očuvanja zdravlja.

1.10.

 Građani bi trebali imati pravo na pristup vlastitim zdravstvenim podacima. Oni odlučuju o tome hoće li te podatke podijeliti i kada će to učiniti. Ključno je uzeti u obzir Opću uredbu o zaštiti podataka kojom se građanima jamči kontrola nad korištenjem njihovih osobnih podataka, osobito onih zdravstvenih.

1.11.

 EGSO smatra da bi se „pravo na (slobodno) kopiranje” moglo uključiti među aktivne oblike zaštite. To se odnosi na sve podatke koje korisnici generiraju prilikom interakcije s digitalnim zdravstvenim platformama, a građanima se time omogućava ponovno korištenje vlastitih podataka.

1.12.

 Izvorni podaci korisnika korisna su vrijednost za algoritme i platforme te ih se kao takve mora smatrati izvornim proizvodom korisnika i zaštititi u skladu sa zakonima o intelektualnom vlasništvu.

1.13.

 „Pravo na (slobodno) kopiranje” također pomaže u zaštiti i poticanju tržišnog natjecanja, što je trenutačno na velikoj kušnji zbog sustava kojima se digitalne platforme sada koriste za prisvajanje podataka i evidencija osobnih podataka.

1.14

 EGSO podupire (1) postupak koji se temelji na četirima stupovima za prekogranični zajednički rad na digitalnoj transformaciji u područjima zdravstva i skrbi, uključujući zajedničke kliničke procjene, zajednička znanstvena savjetovanja, prepoznavanje zdravstvenih tehnologija u nastajanju i dobrovoljnu suradnju među državama članicama.

1.15.

 EGSO predlaže poduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se ispitali novi etički, pravni i socijalni okviri koji uzimaju u obzir rizike povezane s rudarenjem podataka.

1.16.

 EGSO predlaže promicanje istraživanja i inovacija u području integracije digitalnih tehnologija kako bi se obnovili postupci zdravstvene skrbi, npr. umjetne inteligencije, interneta stvari i interoperabilnosti. EGSO daje punu potporu sigurnom prekograničnom pristupu javnosti pouzdanim zdravstvenim podacima s ciljem jačanja istraživanja i sprečavanja bolesti.

1.17.

 EGSO također podupire podršku EU-a malim, srednjim i socijalnim poduzećima koja razvijaju digitalna rješenja za skrb prilagođenu potrebama pacijenata i povratne informacije pacijenata.

1.18.

 EGSO podržava „rebalansiranje” društveno-gospodarske asimetrije podatkovnih gospodarstava promicanjem razvoja sigurnih platformi i pružanjem potpore neprofitnim zadružnim organizacijama za pohranjivanje i dijeljenje digitalnih kopija svih osobnih podataka te upravljanje njima.

2.   Kontekst i opće napomene

2.1.

 Europska komisija 25. travnja 2018. objavila je Komunikaciju o digitalnoj transformaciji na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi (2), koja obuhvaća reforme i inovativna rješenja potrebna kako bi sustavi zdravstva i skrbi postali otporniji, pristupačniji i djelotvorniji u pružanju kvalitetne skrbi europskim građanima te kako bi stvorili zdravije društvo. Kada su pravilno osmišljena i provedena na troškovno učinkovit način, digitalna rješenja u području zdravstva i skrbi mogu povećati dobrobit milijuna građana i znatno poboljšati djelotvornost zdravstvenih usluga i usluga skrbi koje se pružaju pacijentima. Digitalizacijom se može podržati kontinuitet prekogranične zdravstvene skrbi (Direktiva 2011/24/EU), važnog čimbenika za one koji poslovno ili slobodno vrijeme provode u inozemstvu. Digitalizacija također može doprinijeti promicanju zdravlja i sprečavanju bolesti, uključujući zdravlje na radnom mjestu. Njome se može poduprijeti reforma zdravstvenih sustava i njihov prijelaz na nove obrasce skrbi koji se temelje na potrebama ljudi, te omogućiti pomak sa sustava usmjerenih na bolnice na integrirane zdravstvene ustanove koje se više temelje na zajednici. Tijekom tih promjena potrebno je osigurati usmjerenost skrbi na građane. Procesima digitalizacije trebalo bi se pomoći zdravstvenim djelatnicima da provode više vremena s pacijentima. Potrebno je osigurati da se u zdravstvenim profesijama zapošljava odgovarajuće kvalificirano osoblje koje raspolaže potrebnim digitalnim vještinama.

2.2.

 Prijelaz na digitalno zdravstvo i skrb mijenja narav rada u tim područjima. Pritom je moguć visok standard kvalitete samo ako svi uključeni pristupe promjenama na profesionalan i otvoren način. Stoga je potrebno dodatno ojačati socijalni dijalog na europskoj razini u sektoru zdravstva i socijalnih usluga kako bi se razvilo odgovarajuće osposobljavanje i daljnje obrazovanje, omogućilo poboljšanje radnih uvjeta, osobito ravnoteže između poslovnog i privatnog života, osigurala bolja zaštita podataka osoblja i poboljšala kvaliteta radnih mjesta.

2.3.

 Europska komisija ističe da su europski zdravstveni sustavi i sustavi socijalne skrbi suočeni s velikim izazovima kao što su starenje, višestruko obolijevanje, cjepiva, nedostatak zdravstvenih djelatnika prouzročen teškim radnim uvjetima te rastući problem neprenosivih bolesti koje se mogu spriječiti, a koje uzrokuju čimbenici rizika poput duhana, alkohola i pretilosti te drugim bolestima poput neurodegenerativnih i rijetkih bolesti. Dodatnu i rastuću prijetnju predstavljaju zarazne bolesti zbog povećane otpornosti na antibiotike te zbog novih patogena ili onih koji se ponovno šire. Javni troškovi povezani sa zdravstvom i dugoročnom skrbi povećavaju se u državama članicama EU-a te se očekuje nastavak tog trenda. Osobito je važno da se povezani troškovi iskoriste za poboljšanje kvalitete rada zdravstvenih djelatnika te da se izbjegava promicanje niskih plaća i teških radnih uvjeta. Starenje stanovništva zahtijeva razvoj novih koncepata dugoročne skrbi.

2.4.

 Čak i kada su dostupni, zdravstveni podaci često su povezani s tehnologijama koje nisu interoperabilne, što je prepreka njihovoj širokoj uporabi.

2.5.

 Zbog toga sustavima zdravstvene skrbi nedostaju ključne informacije za optimizaciju usluga, a pružatelji usluga imaju teškoća u stvaranju ekonomija razmjera kako bi mogli ponuditi učinkovita digitalna rješenja za zdravstvo i skrb i podržati prekograničnu uporabu zdravstvenih usluga. Kvantificirani rezultati temeljeni na zdravstvenim podacima moraju pružati uvid u zdravstveno stanje pojedinca te biti dostupni liječnicima opće medicine, specijalistima i znanstvenicima kako bi se mogli koristiti za potrebe grupiranja, predviđajućeg modeliranja i primjene najboljih praksi.

2.6.

 Kao što je vidljivo iz zaključaka izvješća „Stanje zdravlja u EU-u”, uporaba zdravstvenih podataka usmjerenih na pacijenta i dalje nije dovoljno razvijena u EU-u.

2.7.

 Organizacija i pružanje zdravstvene i socijalne skrbi odgovornost je država članica. U nekim državama članicama, osobito onima s federalnim uređenjem, za financiranje i pružanje zdravstvene skrbi odgovorne su regionalne vlasti.

2.8.

 Sukladno Direktivi o pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (Direktiva 2011/24/EU), uspostavljena je internetska mreža zdravstvene skrbi (mreža e-zdravstva) kako bi se unaprijedila interoperabilnost rješenja za e-zdravstvo.

2.9.

 Također su razvijene strukture za suradnju, primjerice Europsko inovacijsko partnerstvo o aktivnom i zdravom starenju, zajednički program potpore aktivnog i samostalnog života (program potpore okoline za samostalan život), i javno-privatna partnerstva, primjerice Inicijativa za inovativne lijekove i Inicijativa za elektroničke komponente i sustave za vodeći položaj Europe. Regionalne i nacionalne pametne strategije za specijalizaciju također imaju središnju ulogu u razvoju jačih regionalnih ekosustava u području zdravstvene skrbi. Od 2004. dvama akcijskim planovima za e-zdravstvo omogućen je okvir politika za države članice i Komisiju, a skupina dionika e-zdravstva odigrala je važnu ulogu.

2.10.

 Pozivajući se i na svoja stajališta iz prethodnih mišljenja (3), EGSO smatra da bi trebalo podržati mjere koje je Komisija predložila u trima područjima. Te mjere su: siguran pristup javnosti zdravstvenim podacima te njihov prekogranični protok, pouzdani podaci za unaprjeđivanje istraživanja, sprečavanje bolesti i personalizirano zdravstvo i skrb te digitalni alati za osnaživanje građana i skrb prilagođenu potrebama pacijenata. Kao što je prethodno navedeno, mora se zajamčiti da se procesi digitalizacije ne tumače pogrešno kao paket za uštede u proračunima zdravstvene skrbi te da ne dovedu do smanjenja osoblja ili usluga. Manjak osoblja dovodi do loše skrbi i povećanog rizika od obolijevanja. Ne smije se zaboraviti da je digitalna transformacija dvodimenzionalan fenomen koji obuhvaća smjer i proces. U pogledu smjera, usredotočeni smo na vanjske čimbenike povezane s organizacijama i stalno promatramo „što” se rješava digitalnom transformacijom. U pogledu procesa, naglasak je na razmišljanju unutar organizacija, a posebna pozornost posvećena je tome „kako” se digitalna transformacija provodi. Stoga je apsolutno neophodno uzeti u obzir ovaj pristup prilikom razmatranja predmeta ovog mišljenja kako bi se zajamčio pristup koji je usmjeren na pacijenta.

2.11.

 Upravo stoga EGSO ističe, kao i u svom prethodnom mišljenju (4), da bi se u cilju iskorištavanja digitalne transformacije u mrežama EU-a i planiranim potpornim mjerama trebali primjenjivati digitalni alati za provedbu i jačanje, a ne slabljenje naših temeljnih prava u pogledu zdravstva i skrbi. Digitalni alati moraju podržati razvoj potencijala pojedinca i razvoj lokalnih zajednica te socijalne ekonomije, moraju biti snažna poluga u promicanju prava i razvoju novih oblika organizacije i upravljanja u zdravstvu i skrbi, te moraju doprinijeti ponovnom potvrđivanju vrijednosti solidarnosti i univerzalnosti koje su temelj našeg sustava zdravstvene skrbi. To je potrebno osigurati s pomoću odgovarajućih javnih ulaganja, kako je utvrđeno u prethodnom mišljenju (5).

2.12.

 U skladu s prethodnim mišljenjima, EGSO smatra da za jednak pristup zdravstvenoj skrbi, koji predstavlja temeljni cilj zdravstvenih politika, digitalizacija može biti korisna ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

—

jednaka teritorijalna pokrivenost koja u obzir uzima područja u kojima su digitalni operateri slabo zastupljeni (pristup, širokopojasna povezanost),

—

smanjenje digitalnog jaza (u smislu upotrebe) među građanima, zdravstvenim djelatnicima i dionicima sustava zdravstvenog osiguranja,

—

interoperabilnost različitih dijelova digitalnog ustroja (baza podataka, medicinskih uređaja) koja će osigurati kontinuitet skrbi u pojedinačnim strukturama i među njima,

—

zaštita zdravstvenih podataka koji se ni u kom slučaju ne smiju upotrebljavati na štetu pacijenata,

—

elektronička distribucija informacija o proizvodima koje su odobrile nadležne agencije za lijekove u cilju poboljšanog pristupa (kako se navodi u jednom ranijem mišljenju EGSO-a (6)).

2.13.

 Razvoj telemedicine, povezanih uređaja, nanotehnologije, biotehnologije, računarstva i kognitivnih znanosti (NBIC) ne smije dovesti do toga da se pojedinci smatraju običnim spojenim tijelima koja se mogu analizirati, kontrolirati i pratiti na daljinu s pomoću svemogućeg računalnog programa. Sve veća uloga tehnologije u zdravstvu ustvari potiče na suprotno, odnosno iznova potvrđuje da su jačanje osobnih odnosa i društvene povezanosti temelji liječničke prakse i zdravstvene skrbi.

3.   Učinci digitalne transformacije

3.1.   Utjecaj digitalne transformacije na zdravstvo i skrb

3.1.1.

 U komunikaciji Komisije prikazano je kako EU može pomoći u postizanju ciljeva iz zaključaka Vijeća, osobito razvojem potrebne suradnje i infrastrukture u EU-u, čime pomaže državama članicama u ispunjavanju njihove političke obveze u tim područjima. Predloženim mjerama također se podupire obveza koju je Komisija preuzela u pogledu postizanja cilja održivog razvoja UN-a „osiguranje zdravog života i promicanje dobrobiti za sve bez obzira na dobnu skupinu” i provođenja načelâ iz europskog stupa socijalnih prava.

3.1.2.

 EGSO se slaže s vizijom navedenom u komunikaciji, osobito u pogledu promicanja zdravlja, sprečavanja i suzbijanja bolesti, pomoći u odgovaranju na nezadovoljene potrebe pacijenata i olakšavanju jednakog pristupa građana visokokvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti zahvaljujući pravilnoj primjeni digitalnih inovacija i socijalnim poduzećima.

3.1.3.

 EGSO smatra da je prijeko potrebno povećati održivost europskih sustava zdravstva i skrbi na način da se većom uporabom digitalnih proizvoda i usluga u područjima zdravstva i skrbi doprinese maksimalnom iskorištavanju potencijala jedinstvenog digitalnog tržišta. Dodatni cilj predloženih mjera mora biti poticanje rasta i promicanje europske industrije u tom sektoru, kao i poduzeća koja ostvaruju dobit i neprofitnih poduzeća koja osmišljavaju zdravstvene usluge i usluge skrbi te upravljaju njima.

3.1.4.

 Digitalna transformacija ponajprije omogućava pristup podacima i iskorištavanje onih kojima se može ostvariti smanjenje troškova zdravstvene skrbi u vrijeme porasta stanovništva i sve duljeg očekivanog životnog vijeka, čime se podržava optimizacija aktivnosti vlada na nacionalnoj i europskoj razini.

3.1.5.

 Digitalizacija zdravstva doprinijet će ne samo smanjenju vremena boravka u bolnici, što će u pozitivnom smislu izravno utjecati na zdravstvenu skrb u bolnicama, nego i oporavku samih pacijenata. U kontekstu međunarodnog priznavanja, Svjetska zdravstvena organizacija, u suradnji s Međunarodnom telekomunikacijskom unijom (ITU), predložila je alat za nacionalnu strategiju e-zdravstva koji u osnovi predstavlja metodu nadogradnje i razvoja nacionalnih strategija e-zdravstva, akcijskih planova i okvira praćenja.

3.2.   Utjecaj digitalne transformacije na ljude

3.2.1.

 Digitalna transformacija građanima omogućuje široki pristup inovativnom i učinkovitijem personaliziranom znanju u području zdravstvene skrbi, infrastrukture i usluga, ali i da kao pružatelji usluga, proizvođači informacija i pružatelji podataka doprinesu poboljšanju zdravlja drugih.

3.2.2.

 Također bi se moglo razmotriti pravo građana na pristup vlastitim zdravstvenim podacima i donošenje odluke o tome hoće li te podatke podijeliti i kada će to učiniti. EGSO smatra da je ključno uzeti u obzir Opću uredbu o zaštiti podataka koja je stupila na snagu 25. svibnja 2018. i kojom će se građanima zajamčiti kontrola nad korištenjem njihovih osobnih podataka, uključujući one zdravstvene. Nadalje, u obzir treba uzeti izjavu o etičkim aspektima zdravstvenih baza podataka i biobanaka koju je Svjetsko liječničko udruženje (WMA) navelo u svojoj Deklaraciji iz Taipeija usvojenoj na 53. glavnoj skupštini održanoj u listopadu 2002. u Washingtonu (SAD) i revidiranoj na 67. glavnoj skupštini održanoj u listopadu 2016. u Taipeiju (Tajvan).

3.2.3.

 U tom je pogledu ključno smanjiti rizik od povećanja razlika u razinama digitalne pismenosti građana. Zdravstvena pismenost u socijalnom i digitalnom kontekstu odnosi se na sposobnost osobe da odgovorno prikuplja, razumije i koristi informacije u cilju promicanja vlastite dobrobiti i očuvanja zdravlja. U tu svrhu nužno je osigurati razinu vještina i poznavanja novih alata koji mjerama za poboljšanje načina života i životnih uvjeta omogućavaju ljudima poboljšanje vlastite dobrobiti i dobrobiti zajednice.

3.2.4.

 Budući da su korisnici u samom središtu oblikovanja i pružanja usluga, trebalo bi smatrati da su podaci koje stvaraju od ključne važnosti, i donijeti odgovarajuće propise koji se odnose na vlasništvo nad podacima i pravo korisnika i drugih strana na njihovu uporabu. Pitanja koja je potrebno postaviti jesu „tko je vlasnik podataka?”, „tko ima pravo na uporabu podataka?”, „pod kojim uvjetima mogu druge strane koje pružaju usluge upotrebljavati podatke?”, „može li korisnik slobodno upotrebljavati podatke?” itd. U tom pogledu potrebno je utvrditi važnu razliku između dviju vrsta podataka: neobrađenih podataka i podataka dobivenih s pomoću algoritama i umjetne inteligencije. Na koji bi način trebalo odrediti vlasništvo nad informacijama ako druga strana dobije nove objedinjene podatke s pomoću privatnih algoritama? Na koji su način poslovni modeli osmišljeni u slučajevima kada postoji više dionika, od kojih svaki osigurava temeljni dio usluge? Također bi trebalo napraviti razliku između poslovnih modela koji se temelje samo na uslugama (tradicionalniji poslovni modeli, npr. potpora u aktivnostima svakodnevnog života), i onih koji se temelje na podacima usmjerenima na pacijenta te mogu razviti nove usluge u smislu telezdravstva (npr. usluge prevencije, potpore i prilagodbe liječenju).

3.2.5.

 Autentični, tj. izvorni podaci svakog korisnika jedina su korisna vrijednost za algoritme, usluge i platforme, što znači da se mogu/moraju smatrati izvornim proizvodom korisnika (koji su oni stvorili isključivo na temelju svojih bioloških, kognitivnih, kulturnih obilježja i ponašanja) koji je kao takav „izvorni ulazni podatak” koji treba zaštititi u skladu sa sličnim propisima, koji se za ovu potrebu temelje na intelektualnom vlasništvu. Jedan mogući prijedlog bio bi aktivni oblik zaštite na temelju „prava na (slobodno) kopiranje” svih podataka koje su korisnici stvorili prilikom interakcije s digitalnim zdravstvenim platformama kako bi se dozvolila njihova ponovna uporaba, ako se to smatra prikladnim, putem ponovnog objedinjavanja s pomoću drugih usluga/algoritama. „Pravo na (slobodno) kopiranje” također pomaže u slučaju drugog problema koji uključuje zaštitu i poticanje tržišnog natjecanja, i koji trenutačno stavlja na veliku kušnju sustave kojima se digitalne platforme koriste, naime oduzimanje vlasništva nad podacima i evidencijama osobnih podataka na temelju ugovora ili na drugi način.

3.2.6.

 Sâm EU u više je navrata razmatrao pitanja iz točke 3.2.5 te se u pojedinim slučajevima odlučio na pravo omogućavanja dostupnosti podataka (kopiranje) (vidjeti: članak 9. Direktive 27/2012/EU o energetskoj učinkovitosti: „na zahtjev krajnjih kupaca podaci o mjerenju predaje i preuzimanja električne energije budu dostupni krajnjim kupcima ili trećoj osobi koja djeluje u ime krajnjeg kupca u lako razumljivom obliku koji se može koristiti za usporedbu ponuda pod jednakim uvjetima”).

3.2.7.

 EGSO predlaže izgradnju povezane IT infrastrukture kako bi se omogućilo brzo kontaktiranje pacijenata s rijetkim bolestima, kao i dostupnost njihovih zdravstvenih i medicinskih podataka za potrebe globalnog neprofitnog istraživanja. Europska unija promiče stvaranje sustava elektroničke zdravstvene evidencije tako što podržava razmjenu informacija te standardizaciju i razvoj mreža za razmjenu informacija između pružatelja zdravstvene skrbi radi koordiniranog djelovanja u slučaju rizika za javno zdravlje.

3.2.8.

 To bi ljudima/građanima/pacijentima/korisnicima omogućilo da ponovno preuzmu kontrolu nad svojim digitalnim identitetom. Ujedno bi im omogućilo sudjelovanje u prikupljanju znanja stečenog na temelju objedinjenih zdravstvenih podataka o personaliziranim lijekovima i prevenciji, kao i znatne gospodarske koristi koje bi proizašle na temelju tih objedinjenih podataka.

3.3.   Utjecaj digitalne transformacije na zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi

3.3.1.

 Kako je navedeno u njegovom mišljenju (7), EGSO podupire postupak koji se temelji na četirima stupovima za prekogranični zajednički rad na transformaciji u zdravstvu i skrbi.

3.3.1.1.

 Prijedlogom se uspostavlja koordinacijska skupina sastavljena od predstavnika tijela za procjenu zdravstvenih tehnologija (HTA) država članica te se opisuju četiri stupa buduće suradnje. Zajednički rad vodile bi države članice putem koordinacijske skupine te bi obuhvaćao:

—

zajedničke kliničke procjene,

—

zajednička znanstvena savjetovanja,

—

prepoznavanje zdravstvenih tehnologija u nastajanju,

—

dobrovoljnu suradnju među državama članicama.

3.3.1.1.1.

 Zajedničke kliničke procjene odnose se na najinovativnije tehnologije koje uključuju: i) lijekove koji su u centraliziranom postupku odobrenja za stavljanje u promet i ii) određene razrede medicinskih uređaja i in vitro dijagnostičkih medicinskih uređaja koji omogućuju odgovaranje na nezadovoljene medicinske potrebe, imaju potencijalni učinak na pacijente, javno zdravstvo ili sustave zdravstvene skrbi te podrazumijevaju značajnu prekograničnu dimenziju. Te bi procjene izradila i definirala tijela iz država članica nadležna za procjenu zdravstvenih tehnologija (HTA), farmaceutska poduzeća ili proizvođači medicinskih uređaja („programeri”), pacijenti, klinički stručnjaci i drugi dionici. Nakon potvrde Komisije izvješće će biti objavljeno te će ga države članice nakon toga primjenjivati.

3.3.1.1.2.

 Zajednička znanstvena savjetovanja, koja se nazivaju i „ranim dijalozima”, omogućila bi razvojnom programeru zdravstvene tehnologije da od tijela za procjenu zdravstvenih tehnologija (HTA) traži savjete o podacima i dokazima koji će vjerojatno biti potrebni kao dio buduće zajedničke kliničke procjene. Razvojni programeri imali bi mogućnost zatražiti zajednička znanstvena savjetovanja od koordinacijske skupine. Nakon što ih odobri koordinacijska skupina, izvješća o zajedničkim znanstvenim savjetovanjima bila bi upućena razvojnom programeru zdravstvene tehnologije, ali se ne bi objavljivala.

3.3.1.1.3.

 „Pregled obzora” ili prepoznavanje zdravstvenih tehnologija u nastajanju(zdravstvene tehnologije koje se još ne primjenjuju u sustavu zdravstvene skrbi) pomoglo bi u osiguravanju da se zdravstvene tehnologije za koje se očekuje da će imati velik učinak na pacijente, javno zdravstvo ili sustave zdravstvene skrbi prepoznaju u ranoj fazi njihova razvoja i da se uključe u zajednički rad.

3.3.1.1.4.

 Države članice imat će mogućnost nastaviti dobrovoljnu suradnju na razini EU-a u područjima koja nisu obuhvaćena obveznom suradnjom. To bi, među ostalim, omogućilo provedbu procjena zdravstvenih tehnologija na drugim zdravstvenim tehnologijama osim na lijekovima ili medicinskim proizvodima (kao što su kirurški postupci) kao i ocjenjivanje nekliničkih aspekata (primjerice, učinak medicinskih proizvoda na organizaciju skrbi).

3.3.2.

 Uporaba novih rješenja zdravstvene skrbi, koje omogućuje digitalna transformacija, postavlja niz važnih multidisciplinarnih pitanja, uključujući etička, pravna i socijalna pitanja. Iako već postoji pravni okvir za zaštitu podataka i sigurnost pacijenata, potrebno je odgovoriti na druga pitanja kao što su pristup širokopojasnoj mreži, rizici povezani s rudarenjem podataka i automatskim odlučivanjem, jamčenje odgovarajućih standarda i zakonodavstva kako bi se osigurala odgovarajuća kvaliteta e-zdravstva ili usluga m-zdravstva te pristup uslugama i njihova kvaliteta. Slično tome, iako na razini EU-a i na nacionalnoj razini postoje pravila o javnoj nabavi, tržišnom natjecanju i unutarnjem tržištu, na razini usluga potrebno je raspraviti o novim pristupima koji u obzir uzimaju digitalnu transformaciju te ih je potrebno usvojiti.

3.3.3.

 Digitalna transformacija uključivat će reorganizaciju sustava zdravstvene skrbi novim načinima i standardima u pružanju usluga (npr. upotrebom robota zajedno s njegovateljima). Osim toga, njegovatelji bi trebali pohađati odgovarajuće i ciljane programe osposobljavanja (npr. uključujući socijalnu, zdravstvenu ili tehničku dimenziju) te biti pripremljeni za nove profile radnih mjesta i preobrazbu u radnim okruženjima. To će dovesti do definiranja novih uslužnih modela, politika o potporama, certifikacija i standarda prilagođenih uvođenju digitalnih usluga i tehnologija u kontekstima stvarne skrbi i na tržišta. Njihov dizajn i razvoj trebali bi slijediti načela dizajna usmjerenog na korisnika, utilitarnog inženjeringa, univerzalnog dizajna itd. te pritom korisnike i njihove potrebe staviti u središte procesa kako bi se izbjeglo stvaranje digitalnog jaza i isključivanje građana iz uslužnog sektora.

3.3.4.

 EGSO podržava nastojanja Komisije da pruži podršku razvoju i uvođenju formata za razmjenu europske elektroničke zdravstvene evidencije te da razvije zajedničke mjere za identifikaciju i utvrđivanje vjerodostojnosti, kako je navedeno u članku 14. stavku 2. Direktive 2011/24/EU.

3.4.   Utjecaj digitalne transformacije na digitalno tržište

3.4.1.

 Izazov je „rebalansiranje društveno-gospodarske asimetrije podatkovnih gospodarstava” (8) s pomoću:

—

zakonskog prava na digitalnu kopiju svih osobnih podataka (medicinskih i nemedicinskih); prenosivosti podataka (članak 20. Uredbe EU-a o zaštiti podataka),

—

sigurne i zaštićene platforme na kojoj ljudi mogu pohraniti podatke, upravljati njima i aktivno ih dijeliti pod vlastitim uvjetima,

—

neprofitne kooperativne organizacijske strukture platformi osobnih podataka kako bi ih građani mogli posjedovati,

—

prihoda od sekundarne uporabe podataka koju kontroliraju građani, koji se ulažu u projekte i usluge od kojih imaju koristi i članovi društva i društvo u cjelini.

3.4.2.

 Zajedničke kliničke procjene olakšale bi brži pristup, izbjegle udvostručavanje na nacionalnoj razini i rezultirale većom dosljednosti, jasnoćom i predvidljivošću za sve uključene u proces. Industrija medicinskih proizvoda općenito je skeptičnija u pogledu prijedloga. Obvezna suradnja na kliničkim procjenama zdravstvenih tehnologija može usporiti pristup tržištu za proizvode umjesto da ga pojednostavi.

3.4.3.

 Budući da se mobilni uređaji sve više upotrebljavaju, rješenja e-zdravstvo i m-zdravstvo ponudit će nove usluge s optimiziranim procesima. Procesi će uključivati olakšavanje mobilnosti za zdravstvene djelatnike ili djelatnike u području skrbi.

3.4.4.

 Digitalnom transformacijom promicat će se razvoj novih, prilagodljivih poslovnih modela, poticati sudjelovanje raznih dionika u poslovanju te rezultirati koristima od kvantifikacije iskustava korisnika. Njezin uspjeh ovisi o tome da bude usmjerena na klijenta (ili usmjerena na korisnika) kako bi se zajamčilo da se od samog početka postupka izrade u obzir uzima perspektiva korisnika (promišljanje dizajna).

3.4.5.

 Digitalna transformacija omogućit će raširenu upotrebu zdravstvenih i socijalnih podataka, potičući integraciju sustava i uređaja s uslugama strojnog učenja i potrebu za interoperabilnosti i sposobnosti interakcije između uređaja (M2M) u okviru koje u obzir treba uzeti različitost zahtjeva i preferencija korisnika, razvoj sustava primjenjivih i u budućnosti, mogućnost integracije s postojećom infrastrukturom i lokalnim pružateljima usluga te sve disruptivne i neplanirane tehnologije i usluge s novim zahtjevima za standardizaciju.

3.4.6.

 Nove ključne razvojne tehnologije, kao što je 5G, stvorit će prilike za poboljšane mobilne širokopojasne proizvode i usluge, podržavajući tako u velikoj mjeri uporabu milijuna veza za uređaje interneta stvari. Uz širenje 5G tehnologije i interneta stvari, strategije digitalne transformacije ključne su za brojne dionike aktivne u domeni zdravstvene skrbi, posebice jer će novo korisničko ponašanje i potrebe zahtijevati digitalizirane ponude.

3.4.7.

 EGSO podupire usluge povezane sa: zdravstvenim informacijama, sprječavanjem bolesti, razvojem sustava telesavjetovanja, internetskog izdavanja recepata i uputnica te nadoknade medicinskih troškova. Za postojeće platforme, kao što su Alfred, Big White Wall, Medicine Patient Portal, Empower itd., može se smatrati da omogućuju digitalnu transformaciju na jedinstvenom digitalnom tržištu. Zanimljivo je da je 29. svibnja 2018. objavljeno da će Europski oblak za otvorenu znanost poduprijeti vodeći svjetski položaj znanosti EU-a stvaranjem pouzdanog okruženja za pohranjivanje i obradu podataka istraživanja. Oblak bi trebao biti sveobuhvatan, paneuropski savez odličnih postojećih infrastruktura i infrastruktura u nastajanju u kojem se poštuju mehanizmi upravljanja i financiranja njegovih sastavnica; članstvo u tom savezu bilo bi dobrovoljno, a upravljačka struktura uključivala bi ministre, dionike i znanstvenike iz država članica.

3.5.   Utjecaj digitalne transformacije na pružatelje usluga

3.5.1.

 EGSO se u ovom kontekstu slaže sa sljedećim ciljevima:

—

usmjerenost na pružatelje zdravstvene skrbi;

—

usmjerenost na pacijente pri ulasku u sustav zdravstvene skrbi;

—

učinkoviti prijenos podataka unutar primarne skrbi (e-zdravstvo, elektronički karton pacijenta (engl. Electronic Patient Dossier, EPD);

—

pacijenti daju privolu da se njihovi podaci upotrebljavaju za istraživanje: poticaji za pružanje dodatnih podataka (m-zdravstvo);

—

smanjenje poteškoća pri uključivanju pacijenata u istraživanje.

3.5.2.

 U nedavnim tehnološkim, socijalnim i ekonomskim studijama naglašava se da će umjetna inteligencija, internet stvari i robotika omogućiti osmišljavanje i razvoj novih pristupa u područjima personalizirane i precizne medicine, kognitivne slabosti i kooperativne robotike. Njihova primjena u zdravstvenoj skrbi podrazumijevat će prilagođavanje i razvoj svih procesa povezanih s osmišljavanjem usluge, njezinim pružanjem i evaluacijom. U tom kontekstu digitalna transformacija predstavlja ključan, ali i omogućujući čimbenik (ili čimbenik ubrzavanja) u integriranju inovativnih tehnologija u domenu zdravstvene skrbi.

3.5.3.

 Digitalna transformacija ima potencijala učiniti dostupnom veliku količinu podataka, što omogućuje ispitivanje i razvoj novih i ambicioznih uslužnih rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji. To može biti osnova za stvaranje okvira za objektivnu kvantifikaciju kroničnih bolesti i utvrđivanje prilika u ranoj dijagnostici i praćenju terapije. Osim toga, najnovija postignuća u umjetnoj inteligenciji iskoristila bi prednost dostupnosti podataka za razvijanje sustava koji mogu učiti i potom se prilagoditi načinima na koje se bolesti razvijaju.

3.5.4.

 Raširenom upotrebom podataka i sposobnošću dionika da ih koriste i preoblikuju u skladu s potrebama korisnika stvaraju se novi scenariji za razmjenu podataka, znanja i stručnosti, što se već podupire u okviru europskih referentnih mreža, koje pružaju upravljačku strukturu za dijeljenje znanja i koordinaciju skrbi diljem EU-a u području rijetkih bolesti. Ako određena lokacija (područje ili zemlja) nema iskustva s određenom bolesti, mreža može pomoći liječnicima da steknu znanje iz drugih stručnih centara na drugim lokacijama. Slično tome, bolnice diljem Europe mogu upotrebljavati sustave digitalnog povezivanja za dijeljenje znanja i međusobno pružanje podrške.

3.5.5.

 Jedna očigledna posljedica prethodnih točaka jest činjenica da je kibersigurnost ključni prioritet. Kao što je istaknuto u izvješću ENISA-e („Izvješće o prijetnjama za 2017.: najvažnijih 15 kiberprijetnji i trendova”, engl. Threat Landscape Report 2017: 15 Top Cyber-Threats and Trends, Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost), složenost napada i sofisticiranost zlonamjernih djelovanja u kiberprostoru i dalje rastu. Informacijska sigurnost ključna je u području zdravstvene skrbi, gdje su povezani brojni sustavi koji se šire te gdje su u pitanju važni elementi, primjerice život pacijenta, osjetljive osobne informacije, financijski resursi itd. U kontekstu digitalne transformacije potrebne su nove metode i smjernice za oblikovanje okvira za procjenu kibersigurnosti, organizacijske protumjere te usklađenost interoperabilnosti na temelju kibersigurnosti.

3.5.6.

 EGSO također podupire podršku EU-a malim i srednjim poduzećima koja razvijaju digitalna rješenja za skrb prilagođenu potrebama pacijenata i povratne informacije pacijenata. Suradnja će svakako obuhvatiti javna tijela i druge dionike posvećene promicanju zajedničkih ili međusobno priznatih načela za potvrdu i certifikaciju digitalnih rješenja radi njihova uvođenja u zdravstvene sustave (primjerice m-zdravstvo i neovisan život).

3.5.7.

 EGSO također smatra da se mora nastaviti s provedbom ranijih inicijativa za izdavanje zdravstvenih iskaznica u državama članicama EU-a u okviru digitalne transformacije zdravstva i skrbi na digitalnom tržištu. S obzirom na osjetljivu prirodu medicinskih podataka koji se mogu pohraniti u takvim karticama e-zdravstva, one moraju nuditi pouzdanu zaštitu privatnosti.

Bruxelles, 19. rujna 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1)  SL C 283, 10.8.2018., str. 28.

(2)  COM(2018) 233 final.

(3)  SL C 434, 15.12.2017., str. 1., SL C 13, 15.1.2016., str. 14. i SL C 458, 19.12.2014., str. 54.

(4)  SL C 434, 15.12.2017., str. 1.

(5)  SL C 173, 31.5.2017., str. 33.

(6)  SL C 13, 15.1.2016., str. 14.

(7)  SL C 283, 10.8.2018., str. 28.

(8)  Svjetski gospodarski forum – Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji, 2014.

Top