9.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 261/26

(1)

Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2017. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je Irska utvrđena kao jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 9. i 10. ožujka 2017. Vijeće je 21. ožujka 2017. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”) (3).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na visoku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Irska bi trebala osigurati punu i pravovremenu provedbu Preporuke za europodručje koja je navedena u preporukama od 1. do 3. u nastavku.

(3)

Izvješće za Irsku za 2017. objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Irske u rješavanju preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke za pojedinu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Irske u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće je sadržavalo i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 22. veljače 2017.

(4)

U svojoj analizi Komisija je zaključila da u Irskoj postoje makroekonomske neravnoteže. Te se neravnoteže posebno odnose na visoke razine vanjskog, javnog i privatnog duga (i kućanstava i nefinancijskih poduzeća), zbog kojih je Irska osjetljiva na negativne šokove. Banke su i dalje suočene s visokom razinom loših kredita, ali su dobro kapitalizirane te se njihova profitabilnost, iako i dalje niska, postupno poboljšava. Cijene stambenih nekretnina rastu i njihova je ponuda i dalje ograničena. Tijekom 2015. smanjio se dug nefinancijskih poduzeća, ali je i dalje bio veći nego krajem 2014. U 2015. smanjila se razina duga kućanstava, a javni je dug na čvrstoj silaznoj putanji. Negativno neto stanje međunarodnih ulaganja Irske brzo se smanjivalo u razdoblju prije 2015., ali se taj trend potom preokrenuo, dijelom zbog promjene razine u 2015. Ipak, ne čini se da je ugrožena vanjska održivost domaćeg sektora. Tijekom prošle godine smanjivala se razina loših kredita, ali se do kraja 2016. tempo tog smanjenja donekle usporio. Cijene nekretnina nastavile su rasti u 2015., ali zasad nema znatnih dokaza koji bi upućivali na precijenjenost. Zadnjih su godina poduzete mjere politike za rješavanje svih istaknutih neravnoteža, među ostalim u bankarskom sektoru (poboljšanje regulatornog okvira, mjere za smanjenje visoke razine loših kredita). Vlada je poduzela nekoliko relevantnih mjera za rješavanje pitanja nedostatne ponude na tržištu stambenih nekretnina, ali trebat će vremena kako bi one postigle učinak.

(5)

Irska je 13. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017., a 2. svibnja 2017. svoj Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(6)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje 2014.–2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(7)

Na Irsku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te prijelazno pravilo o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. očekuje da će se ukupni deficit neznatno smanjiti na 0,4 % BDP-a 2017. te se nakon toga nastaviti postupno smanjivati i 2021. prijeći u suficit od 1,0 % BDP-a. Očekuje se da će se nakon 2018. ostvariti srednjoročni proračunski cilj, odnosno strukturni deficit od 0,5 % BDP-a. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će udio duga opće države u BDP-u 2017. pasti na 72,9 % BDP-a te će se nastaviti smanjivati i 2020. iznositi 65,2 % BDP-a. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je. Istodobno, nisu dovoljno precizirane mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima u pogledu deficita od 2018. nadalje.

(8)

Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Irskoj da ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,6 % BDP-a prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja 2017. Na temelju Komisijine proljetne prognoze za 2017. postoji rizik od znatnog odstupanja od preporučene fiskalne prilagodbe tijekom 2016. i 2017. zajedno.

(9)

S obzirom na njezinu fiskalnu situaciju i osobito razinu njezina duga, očekuje se da Irska 2018. ostvari dodatnu prilagodbu prema ostvarenju svojeg srednjoročnog proračunskog cilja, a to je strukturni deficit od 0,5 % BDP-a. Prema zajednički dogovorenoj matrici prilagodbe u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ta prilagodba trebala bi dovesti do stope nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (5) koja 2018. ne premašuje 2,4 %. To bi odgovaralo godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,6 % BDP-a. Referentno mjerilo za rashode odražava prilagodbu radi ispravka zbog narušavanja desetogodišnje referentne stope potencijalnog rasta do kojeg je došlo zbog naglog iznimno velikog rasta realnog BDP-a 2015. Komisija je slijedila pristup koji su primijenila irska nadležna tijela pri izračunu proračuna za 2017. i uzela u obzir prosjek stopa potencijalnog rasta u 2014. i 2016. Ne bude li promjene u politikama, postoji rizik od određenog odstupanja od tog zahtjeva tijekom 2017. i 2018. zajedno. Istodobno se predviđa da će Irska 2017. i 2018. poštovati prijelazno pravilo o dugu. Općenito, Vijeće smatra da će, posebno u 2017., biti potrebne dodatne mjere kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. S obzirom na trenutačne cikličke uvjete u Irskoj i povećane vanjske rizike bilo bi razborito sve neočekivane prihode iskoristiti za daljnje smanjivanje udjela duga opće države. Međutim, kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1466/97, ocjenom proračunskih planova i rezultata trebao bi se uzeti u obzir proračunski saldo države članice s obzirom na cikličke uvjete. Kako se navodi u Komunikaciji Komisije uz ove preporuke za pojedine zemlje, ocjenom nacrta proračunskog plana za 2018. i naknadnom ocjenom proračunskih rezultata za 2018. morat će se uzeti u obzir cilj postizanja smjera fiskalne politike kojim se doprinosi jačanju oporavka koji je u tijeku i održivosti javnih financija Irske. U tom kontekstu Vijeće napominje da Komisija namjerava provesti opću ocjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97, osobito s obzirom na cikličku situaciju Irske.

(10)

Unatoč tomu što je gospodarski oporavak snažan te se očekuje dobra brzina rasta proizvodnje u idućim godinama, izgledi više nisu tako izvjesni, što stvara rizike za javne financije, koje su i dalje nestabilne. Stoga je potrebno uložiti više napora kako bi se prihode učinilo otpornijima na gospodarske fluktuacije i negativne šokove. U tu bi svrhu trebalo razraditi prijedlog za uvođenje „fonda za crne dane” te se manje oslanjati na izrazito koncentrirane i nestabilne izvore prihoda. Uravnotežen sastav koji obuhvaća različite izvore poreza i šira porezna osnovica omogućavaju veću stabilnost prihoda u slučaju gospodarske nestabilnosti. Međutim, napori za proširenje porezne osnovice posljednjih su godina ograničeni, a nedavne porezne mjere bile su usmjerene na smanjenja i olakšice. Još nije provedena najavljena sustavna procjena troškova i koristi smanjenih stopa PDV-a koje se primjenjuju na širok raspon prodaje. Periodični porez na imovinu smatra se jednim od izvora prihoda koji najviše pogoduje rastu. Međutim prihodi koje je Irska ostvarila od nepokretne imovine 2014. iznosili su tek 1,0 % BDP-a, u usporedbi s prosjekom Unije od 1,6 %. Postupnom indeksacijom vrijednosti nekretnina doprinijelo bi se izglađivanju profila lokalnog poreza na imovinu sprečavanjem naglog povećanja poreznih obveza nakon revalorizacije imovine u 2019. Različito oporezivanje sudionika u prometu koji upotrebljavaju dizel i onih koji upotrebljavaju benzin nije ekološki opravdano.

(11)

U prošlosti su sveobuhvatne analize rashoda bile prvenstveno usmjerene na smanjenje državne potrošnje radi ostvarenja općih fiskalnih ciljeva. Nije provedeno mnogo procjena djelotvornosti i učinkovitosti programa rashoda, što je u konačnici oslabilo pouzdanost višegodišnjih planova potrošnje. Odgovarajuće osmišljenom analizom rashoda usklađenom sa zajedničkim načelima Euroskupine poboljšala bi se kontrola rashoda i oslobodila sredstva za prijeko potrebna javna ulaganja u svrhu poticanja rasta. Analiza rashoda trebala bi se posebno usmjeriti na troškovnu učinkovitost zdravstvenog sektora. Irska je uvela neke važne mjere za povećanje učinkovitosti, primjerice sporazum o smanjenju troškova s farmaceutskom industrijom, sustav financijskog upravljanja, e-zdravstvo i financiranje temeljeno na aktivnosti. Ipak, moglo bi se učiniti više, primjerice jačanjem uloge primarne skrbi u rasterećivanju irskih preopterećenih bolnica. Mjere za ostvarenje univerzalnog jednorazinskog zdravstvenog sustava rascjepkane su te nedostaje vizija koja bi ih objedinila.

(12)

Poticanje održivog i uključivog rasta na dobrobit svim skupinama društva i dalje je izazov. U travnju 2017. stopa nezaposlenosti iznosila je 6,4 %, što je ispod prosjeka Unije. Međutim zbog niskog intenziteta rada u mnogim kućanstvima postoji zabrinutost da nisu svi obuhvaćeni oporavkom koji je u tijeku. Od 2013. do 2015. postotak stanovništva koje živi u kućanstvima s niskim ili vrlo niskim intenzitetom rada smanjio se za 15 %; ukupna stopa nezaposlenosti tijekom tog razdoblja smanjila za 28 %. Sveukupno gledano, sustav socijalne skrbi pokazao se uspješnim u suzbijanju siromaštva i nejednakosti i Irska je poduzela mjere za poticanje zaposlenosti postupnim ukidanjem socijalnih naknada i doplataka. Međutim, prepreke uključivom rastu i dalje su prisutne. Razlike među stopama zaposlenosti niskokvalificiranih, srednjekvalificiranih i visokokvalificiranih radnika još su među najvećima u Uniji. U nekim je područjima prisutna neusklađenost ponude i potražnje vještina te manjak određenih vještina, a mogućnosti za usavršavanje i prekvalifikaciju još su nedostatne. Izazovi u području tržišta rada i socijalni izazovi upućuju na važnost integriranog pristupa osposobljavanju i uključivanju na tržište rada osoba koje su najudaljenije od tržišta rada. Osim toga, i dalje su prisutni razlozi za zabrinutost u pogledu kvalitete ponude skrbi o djeci, uključujući dostupnost usluga cjelodnevnog čuvanja djece. Neto troškovi skrbi o djeci u Irskoj, izraženi kao postotak plaće, među najvećima su u Uniji. Dostupnost, cijena i kvaliteta cjelodnevne skrbi o djeci prepreke su sudjelovanju žena na tržištu rada te ometaju nastojanja za smanjenje siromaštva među djecom, koje se donekle smanjilo, ali je i dalje iznad prosjeka Unije.

(13)

Treba se posvetiti infrastrukturnim potrebama radi promicanja trajnog i uravnoteženog rasta. Gospodarska kriza dovela je do promjene sastava rashoda opće države, odnosno njihova preusmjeravanja od ulaganja prema tekućoj potrošnji. Godine znatnog smanjivanja državnih ulaganja negativno su utjecale na kvalitetu i primjerenost infrastrukture. Promjena državnih rashoda utjecala je i na potporu javnog sektora za istraživanje i razvoj, što bi moglo imati posljedice na konkurentnost MSP-ova. Irska je na 25. mjestu u Uniji kad je riječ o ulaganju u istraživanje i razvoj u javnom sektoru kao postotku BDP-a. Najveći infrastrukturni nedostatci odnose se na prijevoz, vodne usluge i stambene nekretnine. U glavnim urbanim područjima države potražnja za novim stambenim prostorima trenutačno uvelike premašuje ponudu. Kao posljedica toga cijene stambenih nekretnina i najamnine i dalje ubrzano rastu, što je dovelo do znatnog porasta razina stambene isključenosti i beskućništva u zadnje vrijeme. Trenutačno nema naznaka precijenjenosti, ali čimbenici koji ograničavaju stambenu ponudu mogli bi, ako se ne uklone, prouzročiti makrofinancijske rizike. Koherentnim i pravovremenim prostornim planom doprinijelo bi se osiguranju novih domova u odgovarajućim područjima.

(14)

U irskom gospodarstvu prisutna je podjela između uglavnom malih i srednjih poduzeća u irskom vlasništvu i velikih multinacionalnih poduzeća koja posluju u Irskoj. Veze između multinacionalnih poduzeća i poduzeća u irskom vlasništvu još su ograničene. Njihovi izvozni rezultati i profili znatno se razlikuju, uz sve veće razlike u produktivnosti. Poduzeća u irskom vlasništvu karakterizira slabiji izvozni profil od izvoznog profila multinacionalnih poduzeća s poslovnim nastanom u Irskoj. Njihov je izvoz izrazito koncentriran na određene sektore i odredišta, što ih čini osjetljivijima na šokove. Ulaganje u inovacije potaknulo bi produktivnost i izvozni potencijal irskih poduzeća u trenutku kad bi diversifikacija izvoza i izvoznih odredišta mogla doprinijeti stabilnijim rezultatima irskih poduzeća. I dalje su niski rashodi za istraživanje i razvoj u javnom sektoru. Puna provedba mjera za povećanje istraživanja i razvoja u javnom sektoru, posebno mjera za potporu inovacijskom kapacitetu MSP-ova, ovisi o povratku trenda održivog ulaganja. Inovacijske politike mogle bi se usmjeriti prema izravnijim oblicima financiranja kako bi se MSP-ove potaknulo na inovacije. Državna potpora za istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru sve se više oslanja na porezne odbitke za istraživanje i razvoj. Uz usmjerenije kombinirane politike i izravnije financiranje moglo bi se bolje odgovoriti na potrebe mladih irskih inovativnih poduzeća i iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz snažnog ulagačkog potencijala multinacionalnih poduzeća. Time bi se olakšao pristup globalnim lancima vrijednosti i ubrzalo prelijevanje znanja.

(15)

U okružju povećane vanjske neizvjesnosti daljnji napredak u smjeru smanjenja loših kredita važan je za osiguranje stabilnosti financijskog sektora. Iako je ostvaren napredak, visoki udjeli loših kredita i dalje su prepreka profitabilnosti banaka i punom gospodarskom oporavku kućanstava i poduzeća. Nastavlja se razduživanje kućanstava i domaćih poduzeća, ali njihova je zaduženost i dalje jedna od najviših u Uniji i iznosi 276,8 % BDP-a (rujan 2016.). Visoki korporativni dug mogao bi spriječiti zaduživanje poduzeća u svrhu ulaganja, što pak ograničava sposobnost banaka da poboljšaju svoju profitabilnost.

(16)

Prema podacima Irske središnje banke prosječni udio loših kredita domaćih banaka u rujnu 2016. iznosio je 14,2 %. To je znatno više od prosjeka Unije od 5,3 %. Loši krediti domaćih irskih banaka u rujnu 2016. smanjili su se za 12,7 milijardi eura ili 32,7 % godišnje. Ritam rješavanja zaostalih dugovanja donekle se usporio jer je preostale dugoročne dugove ujedno i najteže restrukturirati. Ne bi trebalo izgubiti zamah: restrukturiranje zaostalih dugovanja trebalo bi biti dugoročno održivo te je potrebno razmotriti različite načine smanjenja duga. Krajem rujna 2016. udio hipoteka koje nisu plaćene na vrijeme iznosio je 14 %, a hipoteke s čijim se plaćanjem kasni više od dvije godine činile su približno 70 % ukupnog salda hipotekarnih kredita s čijim se plaćanjem kasni više od 90 dana. Komercijalni krediti za nekretnine koje drže domaće banke te poslovni krediti i dalje su problematična područja, s udjelom loših kredita od 32,6 % odnosno 11,8 % u rujnu 2016.. Uporaba osobnog stečaja, stečaja, postupka sudske zaštite za društva u poteškoćama (examinership) i izvansudskih nagodbi u svrhu povrata održivosti kućanstava i poduzeća još uvijek je niska te ju je potrebno više poticati. Nakon nekoliko odgoda očekuje se početak završne faze provedbe središnjeg kreditnog registra. Budući da će on služiti kao temelj za odgovarajuću procjenu kreditnog rizika zajmoprimaca i osigurati razborito kreditiranje u budućnosti, njegov bi dovršetak trebao biti prioritet.

(17)

Provedba Zakona o uređenju pravnih usluga iz 2015. („Zakon iz 2015.”) započela je krajem 2016. Puna provedba Zakona iz 2015. bit će ključna u irskim nastojanjima za povećanje tržišnog natjecanja u tom sektoru jer će se njime omogućiti izravan pristup odvjetnika profesiji, kao i osnivanje korporacijskih grupa u obliku multidisciplinarnih praksi i primjena alternativnih poslovnih modela iz drugih država članica u Irskoj. Neovisne pravne usluge doprinose svim sektorima gospodarstva, a njihova cijena utječe na konkurentnost Irske. Stoga je od presudne važnosti da se nakon postupaka javnog savjetovanja primjenom Zakona iz 2015. uvedu odredbe o jačanju tržišnog natjecanja i smanjenju troškova ili da se takve odredbe uključe u propise koje će donijeti regulatorno tijelo u području pravnih usluga radi poticanja tržišnog natjecanja i smanjenja troškova.

(18)

Komisija je u okviru europskog semestra 2017. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Irske i objavila je u izvješću za Irsku za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2017. i Nacionalni program reformi za 2017. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Irskoj u proteklim godinama. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Irskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine Unije.

(19)

S obzirom na tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2017., a njegovo je mišljenje (6) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

(20)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2017. i Program stabilnosti za 2017. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama od 1. do 3. u nastavku,

1.

Ostvariti znatan fiskalni napor u 2018. u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu. Iskoristiti sve neočekivane prihode proizašle iz snažnih gospodarskih i financijskih uvjeta, uključujući prihode od prodaje imovine, kako bi se ubrzalo smanjenje udjela duga opće države. Smanjiti opseg i broj poreznih rashoda i proširiti poreznu osnovicu.

2.

Bolje usmjeriti državnu potrošnju, davanjem prioriteta javnim ulaganjima u prijevoz, vodne usluge i inovacije, posebno za potporu MSP-ovima. Poboljšati socijalnu infrastrukturu, uključujući socijalno stanovanje i kvalitetnu skrb o djeci; provesti integrirani paket politika aktivacije za povećanje izgleda za zapošljavanje niskokvalificiranih osoba i rješavanje problema niskog intenziteta rada kućanstava.

3.

Potaknuti trajno i održivije smanjenje loših kredita strategijama za rješavanje tih kredita koje uključuju otpise za održiva poduzeća i kućanstva, s posebnim naglaskom na rješavanju dugoročnih zaostalih dugovanja.