19.8.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 303/73

Izvjestiteljica:

Brenda KING

Suizvjestitelj:

Roman HAKEN

1.1

Odbor pozdravlja donošenje Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. Donošenje tog programa zajedno s Pariškim sporazumom COP 21 o klimatskim promjenama smatra velikim napretkom u utvrđivanju globalnog pristupa integriranom iskorjenjivanju siromaštva, promicanju blagostanja za sve i zaštiti prirodnih resursa planeta.

1.2

Odbor predlaže da se u suradnji s Komisijom i predstavnicima civilnog društva osnuje europski forum za održivi razvoj kao platforma koja će okupljati širok raspon organizacija civilnog društva i dionika u cilju utvrđivanja okvira za provedbu, praćenje i reviziju tog programa u EU-u.

1.3

Novi program i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja jednako se primjenjuju na zemlje u razvoju i razvijene zemlje te zahtijevaju korjenite promjene na svim stranama. EU i države članice morat će svoje politike (i to ne samo politike u području razvoja) uskladiti na uravnotežen i dosljedan način.

1.4

Kao jedne od pokretačkih sila u pripremi Programa UN-a za održivi razvoj do 2030., EU i države članice trebale bi biti uzor u provođenju Programa i uspostavljanju okvira upravljanja. Stoga Odbor pozdravlja namjeru Komisije da tijekom 2016. izda novu inicijativu„Sljedeći koraci za održivu budućnost Europe” zbog njezina novog i žurnog pristupa osiguranju gospodarskog rasta Europe i njezine društvene i ekološke održivosti nakon 2020. godine te integriranoj provedbi ciljeva održivog razvoja u europskim unutarnjim i vanjskim politikama (1). Odbor poziva Komisiju da tu inicijativu, koja također obuhvaća sustav participativnog upravljanja, učini prioritetom. Inicijativu smatra nužnim korakom prema jačanju koncepta održivog razvoja u cijeloj Europi uvođenjem integrirane strategije za održivu Europu u globaliziranom svijetu, s vremenskim okvirom barem do 2030. godine koji bi obuhvatio provedbu na razini država članica.

1.5

Odbor se obvezuje pridonositi potpunoj provedbi Programa za održivi razvoj do 2030. u EU-u. S obzirom na svoje dugotrajno iskustvo u komuniciranju s organizacijama civilnog društva, Odbor smatra da može osobito pridonijeti postizanju snažne uključenosti civilnog društva u ovom kontekstu.

1.6

Mjere za postizanje participativnog upravljanja na razini EU-a trebaju biti dodatno razvijene kako bi se ojačao demokratski i uključiv postupak donošenja odluka te kako bi se civilnom društvu omogućila značajnija uloga.

1.7

Forum za održivi razvoj, čije uspostavljanje preporučuje EGSO, olakšat će dijalog i komunikaciju između europskih institucija i nevladinih dionika, kao i među nevladinim dionicima iz različitih zajednica o napretku prema održivom razvoju u EU-u. Podići će svijest o Programu za održivi razvoj do 2030., omogućiti informirane rasprave i poticati preuzimanje odgovornosti sviju strana.

1.8

Odbor je uvjeren da bi organiziranje foruma bilo praktički izvedivo i korisno za različite uključene strane. To se stajalište temelji na dubinskom istraživanju pri pripremi ovog mišljenja, uključujući savjetovanja i sastanke u kojima su dionici izrazili potporu ideji uspostavljanja foruma, kao i na vrlo uspješnom primjeru Europskog migracijskog foruma,

1.9

Budući da je upravljanje ciljevima održivog razvoja na različitim razinama novo područje politike, i dalje je potrebno uspostaviti i uskladiti prikladne okvire upravljanja u predstojećim godinama. Stoga je pri uspostavljanju Foruma potrebna fleksibilnost, kako bi bio usklađen sa sveukupnim okvirom upravljanja koji se mijenja.

1.10

Forum treba uključivati predstavnike širokog spektra organizacija civilnog društva i udruženja dionika, uključujući privatni sektor i sindikate. Njegov bi sastav trebao biti što je više moguće uključiv, ali bez ugrožavanja mogućnosti upravljanja i učinkovitog funkcioniranja foruma. Također treba biti otvoren za lokalne inicijative u održivom razvoju. Sudjelovanjem znanosti i istraživačkih krugova rasprava bi bila utemeljenija na činjenicama.

1.11

Ključno je sudjelovanje Europske komisije na visokoj razini te će biti pozvani i predstavnici Vijeća EU-a i Parlamenta, a predviđa se i suradnja s Odborom regija. Trebaju biti zastupljeni nacionalni odbori za održivost te nacionalni gospodarski i socijalni odbori, kao i slična nacionalna tijela posvećena postizanju napretka u području održivog razvoja.

1.12

Forumom treba upravljati odbor koji većinom čine članovi organizacija civilnog društva i dionika te ostali članovi iz Komisije i EGSO-a.

1.13

Forum mora biti dobro uklopljen u postupke provedbe, praćenja i revizije ciljeva održivog razvoja. Treba biti organiziran kao trajni proces rada, sastajati se barem jedanput godišnje i, među ostalim, raditi na pripremama EU-a za godišnji politički forum UN-a na visokoj razini o održivom razvoju. Forum treba služiti kao platforma za raspravu o osmišljanju i uspostavljanju okvira EU-a za postizanje ciljeva održivog razvoja te o načinima njegova provođenja. Nadalje, forum treba omogućiti sudjelovanje svojega članstva u međuvladinim revizijama ciljeva održivog razvoja u državama članicama.

2.1

Na samitu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju, održanom 25. – 27. rujna 2015., svjetski su vođe usvojili Program za održivi razvoj do 2030., obuhvativši 17 ciljeva održivog razvoja koje je potrebno postići do 2030. godine.

2.2

U europskoj će regiji EU imati ključnu ulogu u integraciji novog programa u europske politike, priopćavanju o njemu, utvrđivanju ključnih faza, koordinaciji i pružanju smjernica, kao i u praćenju napretka te osiguravanju kvalitete postupaka (nacionalnih) stručnih revizija.

2.3

Da bi se ti ciljevi postigli, potrebno je uspostaviti prikladne mehanizme upravljanja na globalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na temelju participativnog pristupa te u skladu s načelima transparentnosti, preuzimanja odgovornosti i osnaživanja građana, lokalne zajednice, poduzeća, sindikati, nevladine organizacije i drugi dionici civilnog društva moraju aktivno sudjelovati na svim razinama politike.

2.4

U svojem informativnom (2) izvješću Odbor istražuje modele za uključivanje civilnog društva u provedbu Programa za održivi razvoj do 2030. i donosi preporuke za jačanje participativnog upravljanja. Predloženi forum nastavlja se na ključne preporuke iz tog izvješća.

2.5

Nakon predstavljanja izvješća Komisiji Politički forum na visokoj razini UN-a, radne skupine Vijeća i ostale konferencije te nizozemsko predsjedništvo Vijeća zatražili su da Odbor pripremi razmatračko mišljenje o tome kako bi se mogao uspostaviti mehanizam za sudjelovanje civilnog društva na razini EU-a te kako bi se njime moglo upravljati i financirati ga da bi postao djelotvoran alat participativnog upravljanja Programom za održivi razvoj do 2030. Prijedlozi iz mišljenja trebali bi omogućiti donošenje političkih odluka o uspostavljanju takva instrumenta.

3.1

Postupak koji je doveo do izrade Programa za održivi razvoj do 2030. temelji se na širokom participativnom dijalogu s organizacijama civilnog društva i dionika koje uvelike pridonose razvoju ciljeva održivog razvoja u Otvorenoj radnoj skupini UN-a. Potrebno je slijediti ovaj uključivi pristup jer civilno društvo treba imati ključnu ulogu u svakoj fazi ciklusa politike održivosti (utvrđivanju ciljeva, uspostavljanju provedbenih strategija i programa politika, provedbi i praćenju). Napredak u pogledu održivog razvoja može se postići samo ako izravno proizlazi iz djelovanja inovativnih poduzeća predanih tom cilju, lokalnih zajednica i građana.

3.2

Jedna od ključnih spoznaja u prethodnom informativnom izvješću EGSO-a jest činjenica da je sudjelovanje dionika u postizanju održivog razvoja najdjelotvornije ako je organizirano kao strukturirani i trajni postupak, a ne na temelju pojedinačnih tematskih ili ad hoc savjetovanja. Strukturirani postupak omogućuje dionicima da unaprijed planiraju i daju dobro istražene doprinose.

3.3

U tom kontekstu treba imati na umu razlike u definicijama civilnog društva. Dok se u nekim definicijama radi razlika između organizacija civilnog društva, koje se bave zaštitom kolektivnih dobara, i privatnog sektora, Odbor vidi širu sliku „organiziranog civilnog društva” koje uključuje sve skupine i organizacije u kojima ljudi surađuju i izražavaju stajališta, uključujući organizacije iz privatnog sektora, sindikate i druge interesne skupine (3). Preporuke iz ovog mišljenja temelje se na širokom poimanju civilnog društva koje obuhvaća sve nevladine dionike na uključiv i opsežan način, s obzirom na to da je potrebna uključenost svih skupina i sektora radi suočavanja s izazovom provedbe ciljeva održivog razvoja.

4.1

Odbor ima dugotrajno iskustvo u komuniciranju s organizacijama civilnog društva iz svih sektora i stvaranju vrijednosti kroz dijalog i konkretno djelovanje s europskim kreatorima politika. Odbor promiče ambiciozan program za razdoblje do 2030., s raznim mišljenjima i nizovima konferencija i radionica organiziranih u suradnji s Komisijom i različitim tijelima UN-a. Prilikom pregovora o Programu za održivi razvoj do 2030. te su aktivnosti služile kao platforma za dijalog civilnog društva na razini EU-a. EGSO sada predlaže daljnji razvoj ove prakse u stalnu i stabilniju strukturu.

4.2

Na temelju ocjene iz izvješća Odbor zajedno s Komisijom i predstavnicima organiziranog civilnog društva namjerava uspostaviti Europski forum za održivi razvoj.

4.3

Forum će djelovati kao redovita, stabilna, strukturirana i neovisna platforma za dijalog civilnog društva o održivom razvoju na razini Unije. Treba biti usmjeren na sljedeće zadaće:

4.4

Dodana vrijednost ovog Foruma bit će sljedeća:

4.5

Forum nudi priliku za ojačani dijalog, postizanje konsenzusa i uočavanje kontroverzija. Ne zastupa organizacije civilnog društva i ne zamjenjuje aktivističke kampanje koje provode njegovi članovi. Odbor cijeni učinkovit rad nevladinih organizacija i ostalih udruga koje se zalažu za ambicioznu provedbu Programa za održivi razvoj do 2030. u EU-u. Poziva takve organizacije i udruge da sudjeluju u forumu te da ga upotrebljavaju kao platformu za promicanje svojih poruka i pokretanje dijaloga sa širokim rasponom dionika i institucija EU-a.

4.6

Odbor se svojim prijedlogom također nastavlja na pozitivna iskustva različitih država članica u smislu doprinosa nacionalnih odbora za održivost postupku donošenja politika u državama koji provode vlade, lokalne zajednice i poduzeća, što odražava opsežnije rasprave o održivosti. Članovi nacionalnih odbora za održivost predstavljaju civilno društvo, interesne skupine i udruženja dionika te korporativna udruženja i sindikate. Imenuju ih vlade te njihov institucionalni ustroj može varirati ovisno o nacionalnim posebnostima. Nacionalni odbori ne zamjenjuju legitimne pristupe zagovaranju, već se povezuju s donositeljima odluka na najvišoj razini i djeluju na širokom rasponu aktivnosti i zadaća:

4.7

Iz primjera Europskog migracijskog foruma vidljive su prednosti platforme u obliku foruma u organizaciji EGSO-a. Europski migracijski forum Europska je komisija u suradnji s EGSO-om 2009. godine prvotno osnovala kao Europski forum za integraciju (4). S obzirom na uspjeh Foruma, donesena je odluka o proširenju njegova područja rada kako bi se obuhvatile i teme povezane s imigracijom i azilom. Forum okuplja otprilike 200 sudionika, uključujući oko 120 organizacija civilnog društva, 20 predstavnika lokalnih i regionalnih tijela te predstavnike država članica i institucija EU-a.

4.8

Glavna uprava za međunarodnu suradnju i razvoj veoma je uspješno 2012. godine uspostavila politički forum za razvoj na razini EU-a kao prostor za dijalog više dionika s organizacijama civilnog društva i lokalnim tijelima iz EU-a i partnerskih zemalja kako bi se zajamčilo djelotvorno savjetovanje i doprinos razvojnim politikama i programima EU-a. Sudionici obuhvaćaju nevladine organizacije koje se bave razvojem, sindikate, zadruge, zaklade i filantropske organizacije, lokalna tijela, trgovačke komore, organizacije za ljudska prava, humanitarne organizacije, organizacije za zaštitu okoliša i organizacije za mlade. Međutim, politički forum obuhvaća samo aspekte vanjske i razvojne politike, posebice pružanjem temeljitog dijaloga s civilnim društvom o razvojnoj politici i projektima. To je idealna nadopuna šireg programa za održivi razvoj koji se kroz forum želi ostvariti te njegova zahtjeva za integriranje unutarnjih i vanjskih aspekata ciljeva održivog razvoja. U praksi, velik dio rasprave u forumu bit će posvećen unutarnjoj provedbi ciljeva održivog razvoja u EU-u. Radi stvaranja sinergija rad foruma morat će biti pomno usklađen s političkim forumom za razvoj.

5.1

Budući da su ciljevi održivog razvoja dosad neviđen izazov te s obzirom na to da su okviri upravljanja još uvijek u fazi razvoja, pri uspostavi foruma potrebno je usredotočiti se na aspekte upravljanja na kojima se i dalje radi i zadržati njegovu fleksibilnost. Forum će se morati integrirati u potpuni politički ciklus održivog razvoja. U tu će svrhu biti potrebna detaljna revizija nakon oblikovanja okvira upravljanja EU-a i država članica za Program za održivi razvoj do 2030.

5.2

Budući da je tijekom pripreme Mišljenja istražio glavne značajke foruma, Odbor je uvjeren da pokretanje foruma mora obuhvaćati sljedeće elemente.

5.3.1

Što se tiče sudjelovanja nevladinih dionika, cilj je omogućiti što veću uključivost, kao što je navedeno u točki 3.3, i obuhvatiti predstavnike:

5.3.2

Moraju biti uključene i skupine civilnog društva čiji interesi obično nisu dobro zastupljeni na razini EU-a. Ne bi trebali sudjelovati samo predstavnici organizacija, već i predstavnici stvarnih inicijativa i aktera te u održivom razvoju koji mogu doprinijeti iskustvom iz najboljih praksi.

5.3.3

Sastav foruma treba zajamčiti uravnoteženu zastupljenost različitih sektora i skupina dionika te prikladnu obuhvaćenost svih dimenzija održivog razvoja. S druge strane, također je potrebno uzeti u obzir različite teme na koje će svaki sastanak biti usmjeren. Time će se zajamčiti da su temeljne skupine za politike održivog razvoja neprestano zastupljene, dok će sudjelovanje ostalih ovisiti o određenoj temi. Temeljne skupine su skupine koje prate svih 17 ciljeva održivog razvoja i usredotočuju se na opća pitanja upravljanja. Sudjelovanje posebnih ciljnih skupina temeljit će se na otvorenom pozivu u kojemu je utvrđen program za svaki sastanak.

5.3.4

Članstvo foruma treba odražavati upravljanje na više razina, kao i kontinuitet i fleksibilnost u pogledu stručnosti. Glavni naglasak bit će na organizacijama koje rade na europskoj razini. Među organizacijama na nacionalnoj i podnacionalnoj razini, u forumu trebaju biti zastupljena vijeća za održivi razvoj, gospodarski i socijalni odbori i lokalne i regionalne zajednice. Treba predvidjeti suradnju s Odborom regija.

5.3.5

Na institucionalnoj razini Europska komisija, a osobito potpredsjednik zadužen za koordinaciju politika na području održivog razvoja, treba sudjelovati na sastancima, pripremati prezentacije i sudjelovati u dijalogu s dionicima. Valja pozvati predstavnike Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta.

5.3.6

U forumu trebaju biti zastupljeni istraživanje i znanost. Uključivanje znanstvenog stupa također može zajamčiti povezanost znanosti i politike u provedbi Programa za održivi razvoj do 2030. na razini EU-a.

5.3.7

Bit će potrebno snositi putne troškove i troškove smještaja za organizacije civilnog društva s ograničenim mogućnostima sudjelovanja.

5.3.8

U svrhu postizanja bolje ravnoteže kontinuiteta i fleksibilnosti, prije svakog sastanka foruma treba odabrati sudionike koji nisu stalni sudionici, s obzirom na temu sastanka te na temelju otvorenog poziva. Sličan se postupak uspješno primjenjuje za Europski migracijski forum.

5.3.9

Kako bi se osigurali uključenost i povjerenje, uvjeti za sudjelovanje bit će transparentni, a od sudionika će se zahtijevati da se upišu u registar transparentnosti EU-a i obvezati se na poštovanje načela, poput Istanbulskih načela za razvoj učinkovitosti organizacija civilnog društva (5).

5.4.1

Kako bi se primjereno definirao njegov institucionalni status i organizacijski model, potrebno je voditi računa o brojnim funkcijama foruma. Neovisnost i vjerodostojnost foruma iznimno su važne. Način upravljanja forumom morat će biti što jasniji i transparentniji te se moraju izbjegavati nejasnoće u smislu podjele odgovornosti.

5.4.2

Forum bi trebao voditi i koordinirati EGSO kao tijelo posvećeno omogućivanju sudjelovanja civilnog društva na razini EU-a.

5.4.3

Pripremu sastanaka treba voditi odbor u miješanom sastavu sačinjenom od predstavnika civilnog društva i organizacija dionika, koji će činiti većinu članova odbora, te predstavnika Komisije i EGSO-a. Kao i u slučaju Europskog migracijskog foruma, članove odbora mogli bi birati sudionici Foruma za održivi razvoj, u skladu s načelom rotacije.

5.5.1

Forum treba biti osmišljen kao stalni proces rada. Svake će se godine održavati redoviti sastanci kojima će prethoditi pripremni sastanci, u obliku sastanaka otvorenog tipa, radnih skupina i stalne suradnje na temelju internetskih platformi uz korištenje inovativnih metoda organizacije komunikacijskih procesa i događaja.

5.5.2

Sastav i način rada foruma trebaju poštovati pravo uključenih organizacija civilnog društva da neovisno i organizirano odrede svoje doprinose.

5.5.3

Forum će nastojati postići značajnu vezu s postupkom provedbe ciljeva održivog razvoja na razini EU-a te, u skladu s time, na razini UN-a i država članica. Od nacionalnih vlada država članica očekuje se da se prilagode univerzalnim ciljevima i da o tome izvijeste UN, koji je uspostavio politički forum na visokoj razini o održivom razvoju kako bi usmjeravao i pratio provedbu Programa za održivi razvoj do 2030. Forum se treba sastati na plenarnom zasjedanju barem jedanput godišnje, prije godišnjeg ljetnog sastanka političkog foruma na visokoj razini o održivom razvoju kako bi se omogućilo suočavanje s ishodom.

5.5.4

U pogledu rasporeda i ostalih sastanaka referente točke trebaju biti europski semestar, pregovori o proračunu i program rada Komisije. Forum će omogućiti sudjelovanje kolega iz civilnog društva i dionika u novim programima stručne revizije u državama članicama koje trenutačno istražuje Europska mreža za održivi razvoj.

5.5.5

Još jedna važna referentna točka za uključivanje dionika u praćenje izvješća su o praćenju provedbe Programa za održivi razvoj u do 2030. godine u EU-u, posebice Eurostatova izvješća o praćenju koja mogu predstavljati kvalitetnu bazu znanja za rasprave u forumu.

5.6.1

Dnevni red plenarnih sjednica uvijek mora biti na sveobuhvatan način usredotočen na napredak i načine provedbe Programa za održivi razvoj do 2030. Osim toga, na dnevnom redu mogu se naći određene teme koje odražavaju skup ciljeva održivog razvoja ili tema od horizontalne važnosti za brojne ciljeve održivog razvoja (npr. istodobno smanjivanje siromaštva i nejednakosti). Dnevni red mora biti osmišljen na način da potiče suradnju dionika iz različitih područja.

5.6.2

Budući da forum treba djelovati kao neovisno i transparentno tijelo, tijekom postupka utvrđivanja dnevnog reda tražit će se mišljenje sudionika putem upravnog odbora foruma.

5.7.1

Kako bi bile učinkovite i značajne, rasprave u forumu moraju se temeljiti na izvrsnoj bazi znanja. Može se očekivati da će Eurostat nastaviti sa svojim dvogodišnjim izvješćima (6) kojima prati provedbu Programa za održivi razvoj do 2030. u EU-u. Ova izvješća činit će dio baze znanja za raspravu u forumu.

5.7.2

U proces moraju biti uključene informacije iz neovisnih izvora, kao što su izvješća i inicijative organiziranog civilnog društva, nacionalnih gospodarskih i socijalnih odbora i odbora za održivost, akademske zajednice, istraživačkih tijela, kao što je sustav upravljanja znanjem o ciljevima održivog razvoja Međunarodnog instituta za održivi razvoj, europskih agencija i građanskih aktivnosti praćenja. Prikupljanje informacija moglo bi se poduprijeti internetskim platformama. U svrhu osiguranja stručnog znanja, pozivanjem stručnjaka ili pokretanjem istraživanja forum se treba nastojati povezati s postojećim istraživačkim kapacitetima.

5.7.3

Forum bi na temelju iskustava dobre prakse nacionalnih odbora za održivi razvoj trebao uspostaviti veze s institucijama koje financiraju istraživanja i pokrenuti transdisciplinarno istraživanje o preobrazbi prema održivom razvoju u cijeloj Europi.

5.8.1

Zaključke sastanaka i postupaka rasprave u forumu treba sažeti u izvješćima ili drugim prikladnim metodama dokumentacije. Dokumenti o zaključcima trebaju odražavati stajališta sviju predstavnika. Za rješavanje sukoba interesa nadležan je upravni odbor. Zaključci također trebaju pružiti mogućnost organizacijama sudionicama da predstave rezultate i izvješća.

5.8.2

Ako Eurostat ili Komisija sastavljaju redovna izvješća o napretku u području održivog razvoja, forum će predložiti uzimanje u obzir njihovih rezultata u obliku izvješća iz sjene sa stajališta civilnog društva.

5.8.3

Treba zajamčiti da se zaključci primjenjuju u radu Komisije i ostalih europskih institucija u području Programa za održivi razvoj do 2030. i sve povratne informacije pozorno će se pratiti.

5.8.4

Zaključci također mogu potaknuti niz europskih dijaloga s posebnim interesnim skupinama ili drugim ciljnim skupinama, npr. mladima kao članovima sljedeće generacije donositelja odluka koja će steći pravo na mirovinu 2050.

5.8.5

Nadalje, forum može odlučiti uspostaviti nove oblike interakcije. Moguće je uspostavljanje europske nagrade za održivost, koja se može dodijeliti za izvanredno djelovanje i vodstvo civilnog društva.

5.9.1

EGSO može ponuditi svoju tehničku infrastrukturu i upravljanje tajništvom. Načini financiranja povrata potrebnih putnih troškova sudionicima i govornicima, kao i upravljanja internetskom platformom i izrade izvješća i završnih dokumenata morat će se ispitati sa surađujućim partnerima.