EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52013AE4345
Opinion of the European Economic and Social Committee on the ‘Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions — A European Strategy for Micro- and Nanoelectronic Components and Systems’ COM(2013) 298 final
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europska strategija za mikroelektroničke i nanoelektroničke komponente i sustave” COM(2013) 298 final
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europska strategija za mikroelektroničke i nanoelektroničke komponente i sustave” COM(2013) 298 final
OJ C 67, 6.3.2014, p. 175–180
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
6.3.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 67/175 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europska strategija za mikroelektroničke i nanoelektroničke komponente i sustave”
COM(2013) 298 final
2014/C 67/36
Izvjestiteljica: gđa BATUT
Europska komisija je 3. srpnja 2013., sukladno članku 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odlučila savjetovati se s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom o
„Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europska strategija za mikroelektroničke i nanoelektroničke komponente i sustave“
COM(2013) 298 final.
Stručna skupina za prijevoz, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo, odgovorna za pripremu rada Odbora na tom području, usvojila je mišljenje dana 30. rujna 2013.
Europski socijalni i gospodarski odbor mišljenje je usvojio na svom 493. plenarnom zasjedanju održanom 16. i 17. listopada 2013. (sastanak od 16. listopada), sa 112 glasova za, 1 protiv i 1 suzdržanim.
1. Zaključci i preporuke
1.1 |
EGSO podupire želju Komisije za stvaranjem europskog vodstva na području mikroelektroničkih i nanoelektroničkih komponenata i sustava te za hitnim ujedinjenjem država članica, istraživanja, ulaganja i snaga oko ovog prekograničnog projekta kako bi se njihova izvrsnost odrazila na proizvodnju i zapošljavanje. |
1.2 |
EGSO smatra da mikroelektroničke i nanoelektroničke komponente i sustavi mogu biti temelj nove industrijske revolucije te da je, stoga, na ovom području istinska „zajednička industrijska politika“ od javnog interesa potrebnija čak i od europske industrijske strategije. Tu bi industrijsku politiku koordinirala Europska komisija kako bi europska poduzeća mogla preuzeti vodstvo u proizvodnji i na tržištima. Ovaj aspekt nedostaje u prijedlogu Europske komisije. |
1.3 |
EGSO smatra da se nekolicina postojećih klastera izvrsnosti, ključnih u smislu poticanja europskih napora, mora proširiti i dalje razviti. Omogućavanje manje razvijenim subjektima diljem EU-a da iskoriste javni i privatni program financiranja predložen u Komunikaciji, potaklo bi njihov potencijal. U ovom kontekstu potrebno je revidirati sustav državne pomoći i subvencija jer problem s kojim se EU susreće u visokotehnološkim industrijama nije konkurentnost među poduzećima EU-a već odsutnost globalno konkurentnih vodećih poduzeća u mnogim visokotehnološkim sektorima. U odnosu na ovaj najsuvremeniji gospodarski sektor, politiku je potrebno učiniti fleksibilnijom ne samo zbog predložene Zajedničke tehnološke inicijative, već i da bi se pomoglo poduzećima da dosegnu svjetsku razinu kao što je to slučaj u Aziji i Americi. |
1.4 |
EGSO smatra da strategija predstavljena u Komunikaciji treba težiti tomu da Europi omogući nadoknađivanje zaostatka i uspostavljanje europskih kompetencija u cijelom lancu vrijednosti (vodeći subjekti u proizvodnji i na tržištu, proizvođači pod ugovorom, platforme, proizvođači na području osnovne tehnologije i poduzeća koja se bave dizajnom) te podržava Uniju u branjenju interesa svojih poduzeća u okviru svakog ugovora o slobodnoj trgovini o kojem se trenutno pregovara (Japan, SAD). Odbor podržava eurocentrični pristup Europske komisije te izražava zabrinutost zbog njegove provedbe u okviru svjetskog lanca vrijednosti. Stvarna europska slabost manjak je proizvoda i prisutnosti na tržištu te mali broj poduzeća s vodećim proizvodima. Međutim, EGSO preporučuje Komisiji da ne zanemaruje izgradnju snažnih država članica kao osnovnih elemenata prekogranične sinergije. |
1.5 |
Odbor bezrezervno pozdravlja novu strategiju za mikroelektroničke i nanoelektroničke komponente i sustave, no ističe da ona mora biti u skladu s člankom 3. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji te člancima 9. i 11. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. S obzirom da plan neće biti utvrđen do kraja 2013. godine, EGSO preporuča da se u obzir uzme društveni i gospodarski učinak na živa bića i održivi razvoj budući da sve veća upotreba mikroelektroničkih i nanoelektroničkih komponenata, i s njima povezanih materijala, u svakodnevnom životu utječe na istraživanje, zapošljavanje, osposobljavanje, izgradnju ključnih vještina i sposobnosti te zdravlje građana i zaposlenika u tom sektoru. |
1.6 |
Preporuča da se, s obzirom na važnost zatraženih javnih ulaganja (pet milijardi eura u sedam godina) i strateški značaj ovog sektora, uz skupinu lidera na području elektronike, uspostave i novi oblici građanskog upravljanja. |
1.7 |
EGSO preporuča ocjenu strategije u tijeku provedbe. |
2. Uvod
2.1 |
U okviru svoje politike poticanja ulaganja u jačanje europske industrije koja bi doprinijela gospodarskom oporavku i rastu (COM(2012) 582 final), Europska komisija je objavila Komunikaciju o mikroelektroničkim i nanoelektroničkim komponentama i sustavima, koju je već u prethodnoj Komunikaciji (COM(2012) 341 final) definirala kao jednu od ključnih „razvojnih“ tehnologija koje odgovaraju šestoj ključnoj inicijativi strategije Europa 2020. u sklopu programa Obzor 2020. |
2.2 |
Mikro- i nanoelektroničke komponente i sustavi kao razvojne tehnologije, temelj su niza kategorija proizvoda bez kojih se više ne može obavljati nijedna djelatnost te doprinose inovaciji i konkurentnosti. Glavnih devet kategorija proizvoda su: 1) računala, 2) računalne periferne naprave i uredska oprema, 3) potrošačka elektronika, 4) serveri i uređaji za pohranu, 5) mrežna oprema, 6) automobilska elektronika, 7) medicinska elektronika, 8) industrijska elektronika i 9) vojna i zrakoplovna elektronika. |
2.3 |
EGSO izražava zadovoljstvo što se Komisija ovom novom Komunikacijom nastavlja na neke preporuke koje je on iznio u svojim prethodnim mišljenjima (1) i što pokazuje istinsku želju za djelovanjem kako bi ponovno osvojila tržišta. Uspjeh će ovisiti o boljem korištenju rezultata istraživanja te većem naglasku na vodeća poduzeća i proizvode. |
2.4 |
Prema podacima same Komisije, promet ovog sektora na svjetskoj razini u 2012. iznosio je oko 230 milijardi eura, a vrijednost proizvoda koji sadrže mikroelektroničke i nanoelektroničke komponente i sustave predstavlja oko 1 600 milijardi eura. S obzirom na činjenicu da, s jedne strane, EU već 10 godina stagnira u svojoj potpori istraživanju, razvoju i inovacijama (Komunikacija, točka 5.2) i da se, s druge strane, tijekom posljednjih 15 godina znatan dio te proizvodnje preselio u Aziju koja ima patente i kvalificiranu radnu snagu (Komunikacija, točka 3.3), Komisija predlaže razvijanje nove europske industrijske strategije za elektroniku i preporuča usklađeno javno ulaganje i javno-privatna partnerstva kako bi se privuklo 10 milijardi eura novih javnih i privatnih ulaganja u „napredne tehnologije“. |
3. Sažetak komunikacije
3.1 |
Da bi Europa dostigla Sjedinjene Američke Države i Aziju i s njima održala korak u proizvodnji mikroelektroničkih i nanoelektroničkih komponenata i sustava, Komisija predlaže:
Ciljevi Komisije stoga su sljedeći:
|
4. Opće napomene
4.1 |
Nanotehnologije se koriste u svim elektroničkim i optoelektroničkim proizvodima. One predstavljaju takozvane tehnologije s pristupom „odozgo prema dolje“ kod kojih se najsitniji (mikro) materijali koriste kao temelj za stvaranje komponenata poput tranzistora, kondenzatora, električnih međuspojeva. Najnovija istraživanja sada usvajaju pristup „odozdo prema gore“, u kojem se manje, najčešće molekularne, strukture sklapaju u integrirane sklopove od nanočestica (od 1 do 100 nm) poput nanocjevčica, koje već imaju unutarnja električna svojstva i koje će poboljšati učinkovitost i još više proširiti kapacitet silikona. Kao što je izloženo u točki 2.2., područja u kojima se koriste elektroničke komponente i sustavi iznimno su raznolika te utječu na skoro svaku dimenziju industrijskih i trgovačkih djelatnosti kao i većinu vidova naših osobnih života. U ovoj fazi ne možemo ih više precizno niti nabrojati. |
4.2 |
Odbor izražava zadovoljstvo što je naglasak stavljen na pravu industrijsku strategiju za elektroniku koja će odrediti inovacijske kapacitete svih gospodarskih sektora, europsku konkurentnost i budućnost i što Komisija ovu strategiju želi upotrijebiti kao zajednički pokretač država članica kako bi Europa zauzela vodeće mjesto na ovom području. Na svjetskom tržištu ključnih razvojnih tehnologija (KET) konkurencija je jaka, a kapital odlazi izvan Europe. Kako bi vratio svoj položaj u svijetu, EU treba državama članicama omogućiti uvjete koji odgovaraju industrijama o kojima je riječ. |
4.3 |
Komunikacija predlaže izrazito eurocentričnu strategiju koja se temelji na popunjavanju praznina u lancu vrijednosti Europske elektroničke industrije. Međutim, lanci vrijednosti u elektroničkoj industriji su svjetski, a ne regionalni. Tri glavna aktera su: vodeća poduzeća, proizvođači pod ugovorom i vodeće platforme. Desetine drugih subjekata igraju važne uloge u široj industriji; među njima su prodavači softvera, proizvođači opreme za proizvodnju, distributeri i proizvođači generičkih komponenti i podsustava. Vrijednost koju mogu doseći najmoćnija poduzeća u svjetskom lancu vrijednosti tj. vodeća poduzeća sa svjetskim robnim markama i dobavljači komponenti sa snažnim položajima „vodstva na području platformi“, može biti izrazito visoka. Što se tiče pitanja u kojem dijelu svjetskog lanca vrijednosti Komisija želi usmjeriti svoje napore i nadilaze li njezine ambicije opće komponente i podsustave, Komunikacija je neodređena. |
4.4 |
Radi privlačenja značajnih financijskih sredstava potrebnih tom sektoru, Komisija želi poticati suradnju i izmjenu iskustava te očekuje od znanstvenika i lidera u elektroničkoj industriji (članovi Upravnih odbora organizacije AENEAS & CATRENE, „Nanoelectronics beyond 2020“) da joj do kraja 2013. godine pomognu u izradi plana na kojem će se strategija temeljiti. |
4.5 |
EGSO pozdravlja tu snažnu volju za napretkom i vjeruje da je ovu strategiju potrebno toplo pozdraviti. Ono što je na ovom području potrebno još više od europske industrijske strategije jest istinska „zajednička industrijska politika“, koja znanstvenicima nudi sveobuhvatnu kratkoročnu i dugoročnu političku viziju. Riječ je o području neophodnom za opstanak Europe. Cilj je iskoristiti kritičnu masu kako bi se istraživanje pretvorilo u proizvode a potom u utržive proizvode. Nužno je stoga utvrditi, s jedne strane, industrijska predviđanja za najmanje pet godina, kao što to čine konkurentska komercijalna poduzeća trećih zemalja, a s druge strane, veze sa civilnim društvom. Izvrsnost postoji, ali se razvila tek na pojedinim specijaliziranim područjima a na putu od ideje do prodaje konačnog proizvoda malim i srednjim poduzećima specijaliziranima za ovo područje nedostaje sredstava, vještina i vidljivosti. EU-u su potrebne strategije, proizvodi i lideri. Ovaj aspekt se u komunikaciji nedovoljno uzima u obzir. |
4.6 |
U četiri prve kategorije proizvoda navedene u točki 2.2 samo je jedan svjetski lider iz Europe. U ostalih pet sektora ima mnogo europskih poduzeća ali ni u jednom od sektora Europa nema vodeći položaj. EGSO izražava žaljenje zbog toga što strategija Komisije nije jasnija u odnosu na te prepreke pri ulasku u svjetski lanac vrijednosti. Osnovni prvi korak bio bi vraćanje proizvodnje pod ugovorom u domovinu. |
4.7 |
EGSO izražava zadovoljstvo time što Komisija smatra hitnim jačanje, a ponajviše usklađivanje svih napora javnih vlasti na ovom području kako bi navedene tehnologije ostale vlasništvo EU-a čak i kada se prodaju u cijelom svijetu. |
4.8 |
EGSO smatra temeljnim poticanje prekograničnih sinergija, a jednako važnim smatra i poticanje energija država članica kao osnovu sinergijske interakcije. Europa ne može biti više od zbroja svojih sastavnih dijelova. Države članice same su intelektualno dovoljno moćne da imaju utjecaj na svjetskoj razini. Uz prekograničnu sinergiju ovdje se radi i o energiji, viziji i ambiciji u pojedinim državama. |
4.9 |
Usklađivanje će trebati biti iznimno dobro strukturirano kako se već postojeća fragmentacija među državama članicama ne bi pojačala na regionalnoj ili čak sveučilišnoj razini (klasteri izvrsnosti). Strategija treba biti prilagođena suštinskim odlikama sektora mikro- i nanotehnologije. |
4.10 |
EGSO smatra da treba postojati ravnoteža između strategije temeljene na tržišnoj potražnji i potrebne zajedničke industrijske politike. Tržište ne može biti jedina referenca (Komunikacija, točka 5.3., drugi stavak; Prilog, točka 4.). Ipak, EU ne smije zanemariti tržišna otkrića. |
4.11 |
Jača europska industrija i nova strategija za elektroničke komponente i sustave sasvim su dobrodošle, no ipak moraju biti u skladu s člancima 3. UEU-a te 9. i 11. UFEU-a. Unatoč složenosti svih ovih čimbenika treba spomenuti društvene i gospodarske učinke razvoja samih nanotehnologija kao i razvoj koji one pružaju . |
4.11.1 |
Odbor smatra da treba analizirati i kvantificirati podatke o broju radnih mjesta u ovom sektoru te osposobljenosti, kvalifikacijama i vještinama koje se u njemu traže. Broj radnih mjesta trenutno raste, ali nedostaje vještina. Taj bi raskorak trebalo riješiti, a to zahtijeva dugoročna ulaganja koja se mogu kvantificirati. Konačan cilj je ujedinjenje svih dionika kako bi se osnažio položaj EU-a u svijetu elektroničkih komponenata i sustava. EGSO izražava žaljenje što Komisija u svojoj Komunikaciji nije uzela u obzir ove aspekte, iako su oni dublje razmotreni u njezinom prethodnom tekstu iz 2012. (COM(2012) 582 final), te što nije spomenula potrebne iznose. |
4.11.2 |
Elektronički uređaji se nalaze među proizvodima koji sadrže nanočestice i koji su, ili će biti, dostupni potrošačima. Nanočestice se nalaze u komponentama hibridne molekularne elektronike, poluvodičima, nanocjevčicama i nanovlaknima kao i naprednoj molekularnoj elektronici. Nanoelektronika niskog i ultra niskog napona važno je područje istraživanja i razvoja čiji je cilj stvaranje novih krugova koji djeluju u blizini teoretske granice potrošnje energije po bitu. EU bi u vidu održivog razvoja te očuvanja okoliša i živih bića trebao uzeti u obzir utjecaj trošenja i propadanja pri kraju životnog vijeka nanomaterijala sadržanih u postojećim elektroničkim uređajima, onima koji su u razvoju ili onima koji će tek biti izrađeni, iako Komisijina trenutna definicija nanomaterijala ne uključuje pitanje zdravlja u odnosu na mikro- i nanoelektroniku. Trebalo bi primijeniti načelo predostrožnosti. |
5. Posebne napomene
5.1 Prava industrijska strategija
5.1.1 |
Odbor se slaže sa strategijom Komisije čiji je cilj popuniti praznine u lancu vrijednosti u vezi s proizvodnjom i promijeniti trend vraćanjem dijelova lanca vrijednosti tehnologija mikro- i nanoelektronike koji nedostaju u Europu. Međutim, propituje razloge desetogodišnje stagnacije (izričito priznate u točki 5.2. Komunikacije) u podršci koju je EU pružao istraživanju, razvoju i inovacijama, unatoč njihovom svjetskom ugledu, što je Uniji onemogućilo da zauzme svoj položaj na svjetskim tržištima u ključnom trenutku uspona Kine. Analiza tih razloga kao i dinamike svjetskog lanca vrijednosti o kojem se raspravljalo u odjeljku 4. ovog mišljenja omogućila bi sprječavanje budućih pogrešaka, a možda bi za to inspiraciju trebalo potražiti u strategijama drugih svjetskih regija i pronaći potrebne poticaje za povratak određenog dijela proizvodnje u Europu. |
5.1.2 |
EGSO smatra da je konkurentnost temeljena na smanjenju troškova rada uništila cjelokupne sektore (tekstila, obuće, guma, metalurgije itd.). Proizvodnja pod ugovorom imala je jednak učinak na području elektronike. Elektronička strategija trebala bi ovo uzeti u obzir i prihvatiti da je potrebno uspostavljanje novih oblika konkurentnosti na temelju vještina, izvrsnosti, stvaranja većeg broja klastera izvrsnosti, širenja znanja na više tvrtki, unutarnje fleksibilnosti, itd. |
5.1.3 |
Odbor smatra da bi, osim financijske pomoći, usklađena zaštita EU-a mogla poduprijeti mala i srednja poduzeća i marke koje proizvode. Patenti, zaštita poslovnih tajni, kao i borba protiv kibernetičkog kriminala i krađe patenata trebali bi postati dio spomenute strategije. Multilateralna slobodna trgovina otvara sve granice i izvan usklađenih propisa koje bi mogao ponuditi WTO. EGSO smatra poželjnim da strategija predstavljena u Komunikaciji bude uzeta u obzir u okviru svakog ugovora o slobodnoj trgovini o kojem se trenutno pregovara (Japan, SAD). Ugovorima o slobodnoj trgovini se, za razliku od onoga što su utemeljitelji htjeli za Europsku uniju, otvaraju tržišta na partnera koji nemaju neophodno ista. |
5.2 Financiranje
5.2.1 |
Utrka za tržištima zahtijeva ulaganja koja države članice uslijed krize i proračunskih rezova koja zahtijeva EU ne mogu više osigurati. Komisija poziva privatni sektor da se uključi. Međutim, kriza je do te mjere otežala pristup kreditima za mala i srednja poduzeća, posebice za inovativna mala i srednja poduzeća, da ih njihove banke guše. |
5.2.2 |
Odbor izražava zadovoljstvo što Komisija stavlja naglasak i na njihovo financiranje i time doprinosi smanjenju pritiska. |
5.2.3 |
Sposobnost djelovanja javnih donatora, uključujući i socijalne sustave, ograničena je zbog njihovih deficita i javnog duga. Sredstva kontrole koja im stoje na raspolaganju za provjeru toga da li poduzeća zaista rade na očuvanju i razvijanju svojih djelatnosti dizajniranja i proizvodnje u Europi (posljednji stavak točke 7.1.) nisu dovoljno razvijena. Odbor smatra da bi državni sustav pomoći i subvencija mogao biti fleksibilniji kako bi se osiguralo sljedeće:
|
5.2.3.1 |
EGSO poziva na pojašnjenje povezanosti sa strukturnim fondovima i Europskom investicijskom bankom, posebice za države EU-a koje se, oslabljene teškom financijskom krizom, gdje je značajno smanjenje javne potrošnje u kombinaciji sa zamrzavanjem privatnih investicija, svaku pomoć učinilo prividnom i gdje strukturni fondovi već dugo ne predstavljaju čudotvorno rješenje. EGSO predlaže EU-u da važnim istraživačima iz tih država pruži priliku da se uključe u najbolje europske istraživačke centre. |
5.2.3.2 |
Što se tiče privatnog financiranja, EGSO smatra da ono može doprinijeti, ali da je nesigurno zasnivati dugoročnu strategiju na toj pretpostavci. |
5.3 Usklađivanje
5.3.1 |
EGSO odobrava ulogu koju EU namjerava igrati kao koordinator raznih snaga i podržava odluku Komisije da upotrijebi članak 187. Ugovora kako bi osnovala zajedničko poduzeće (nova Zajednička tehnološka inicijativa). Tržište samo po sebi, naime, ne igra „ulogu“, ono nema političku volju za poticanjem smjernica. |
5.3.2 |
Razina EU-a dobra je razina za organizaciju tranverzalnog pristupa čime se izbjegava dupliciranja istraživanja, mobiliziraju lanci vrijednosti i komercijaliziraju njihovi rezultati u najboljim uvjetima. Potrebno je uzeti u obzir razine razvoja istraživanja koje se razlikuju između država članica: tako ne samo da se vrednuju klasteri izvrsnosti, već se svima omogućuje pristup novim fondovima. Kada se isti poslovni model ne može primijeniti svugdje, pomoć treba omogućiti i malim novim poduzećima (start-ups) |
5.3.3 |
Trebat će uzeti u obzir činjenicu da je cilj osiguravanja vertikalne integracije računalnih sustava (bivši program ARTEMIS) i nanoelektronike (bivša zajednička tehnološka inicijativa ENIAC) putem uspostavljanja horizontalne transnacionalne suradnje između poduzeća i sveučilišta, vrlo ambiciozan. Iskušenja koja nova otkrića nose sa sobom zahtijevaju sve više multidisciplinarnosti za razumijevanje nano svojstava. EGSO stoga smatra da bi bilo korisno pojasniti specifičnosti regija i klastera izvrsnosti te pobliže objasniti kako zaštiti informacije koje će se morati pustiti u opticaj i patente koji se podnose |
5.4 Društveni i gospodarski učinci
5.4.1 Oni u Komunikaciji nedostaju. Njezin je cilj povećati učinkovitost, no ništa se ne može učiniti, pogotovo na ovom području, ako se u obzir ne uzme ljudski kapital (članak 3. stavak 3. UEU-a te članci 9. i 11. UFEU-a).
5.4.1.1 Zapošljavanje
— |
Prema procjeni Komisije, 200 000 osoba je izravno zaposleno u poduzećima na području mikro- i nanoelektronike, a sektor je neizravno odgovoran za 1 milijun radnih mjesta. Potražnja za vještinama u stalnom je porastu. |
— |
Na kraju lanca vrijednosti, poduzeća moraju uspjeti pretvoriti svoja ulaganja u rezultate (u pogledu kvalitete, zarade, komercijalnosti). EU je predvodnik svjetskog istraživanja i tu činjenicu mora pretočiti u radna mjesta. |
— |
EU mora proširiti visoku razinu stručnosti ostvarenu na pojedinim specijaliziranim područjima razvijajući informacije, osposobljavanje, kvalifikacije, itd. |
— |
Odbor želi da financiranje projekata ne bude na štetu promicanja socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva te podsjeća da je dobro osposobljena, kvalificirana i odgovarajuće plaćena radna snaga mjerilo kvalitete konačnog proizvoda. |
5.4.1.2 Obuka
— |
EGSO poziva Komisiju da ovdje podsjeti na sadržaj svoje Komunikacije COM(2012) 582 final (poglavlje III-D). Ljudski kapital, vještine te predviđanje potreba ključ su uspjeha svake inicijative na području mikro- i nanoelektroničkih komponenti koje se po svojoj prirodi neprestano razvijaju. Komisija je već uvela tablicu ekvivalencije koja će podržati unutareuropsku mobilnost. |
— |
Situacije država članica što se tiče poreza, obrazovanja, pristupa kapitalu i troškova rada različite su zbog manjka usklađenosti. EGSO podržava Komisiju u stavljanju naglaska na vještine. Poziva da se provedu sve mjere kojima bi se olakšalo usklađivanje osposobljavanja, kvalifikacija, znanja i vještina te diploma u Uniji, potrebnih za pokrivenost lanca vrijednosti europske industrije mikro- i nanoelektronike. |
5.4.1.3 Zdravlje
5.4.1.3.1 |
OECD definira nanotehnologiju kao skup tehnologija koje omogućavaju rukovanje vrlo malim strukturama i sustavima te njihovo proučavanje i iskorištavanje (2009). Prirodni ili proizvedeni, ti su materijali u nanotehnologiji neophodni i koriste ih ljudi, kako građani, tako i zaposlenici. |
5.4.1.3.2 |
EGSO smatra da u Komunikaciji čiji je cilj smjestiti EU na svjetsku razinu na ovom području, treba, po potrebi, dati korisna upozorenja i spomenuti rizike za ljudsko zdravlje te podsjetiti na načelo predostrožnosti, kako bi se osiguralo da svi imaju koristi, a rizici minimalizirani što je više moguće kako se ne bi ponovila situacija s azbestom. Neke trenutne i buduće komponente nanoelektroničkih sustava ne zaustavljaju se na plućnim, krvno-moždanim i placentalnim barijerama. One imaju značajnu površinu interakcije. |
5.4.1.3.3 |
Nadalje, i sam zdravstveni sektor koristi sustave nanoelektronike i tako doprinosi razvoju istraživanja: treba imati na umu da mu to trenutno omogućavaju socijalni sustavi koji će predstavljati tržište za istraživanje tako dugo dok im kriza, nezaposlenost i deficiti budu to dopuštali. |
5.4.1.4 Održivi razvoj
5.4.1.4.1 |
EGSO podsjeća na Komisijinu Strategiju za pametan, održiv i uključiv rast (EU 2020; COM(2010) 2020 final) te smatra da je europska strategija za mikro- i nanoelektroničke komponente i sustave njezin središnji dio. |
5.4.1.4.2 |
Ona od samog početka mora uzeti u obzir činjenicu da industrija koju nastojimo razviti već proizvodi specifičan otpad i proizvodit će ga još više te da već od faze istraživanja treba upravljati životnim ciklusom mikro- i nanomaterijala i te cikluse financirati. Ovo posebice vrijedi za proizvedene materijale i sustave koji ih koriste (vidi pristup „odozdo prema gore“), posebice stoga što svi rizici još uvijek nisu poznati. S obzirom na to, možda će biti potrebno razmotriti nadopunu Direktive o energetskom oporezivanju (3). |
5.4.1.4.3 |
EGSO smatra da predložena industrijska strategija može biti svrstana u politiku javnih radova te kao takva da treba zadovoljiti uvjete za održiv razvoj. |
5.4.1.5 Upravljanje
Neke su države članice organizirale javne rasprave o ovoj industrijskoj revoluciji. Na kraju lanca vrijednosti, izazov je steći povjerenje građana tj. potrošača, kako bi kupovali europske proizvode.
EGSO stoga preporuča da se uključe zainteresirane strane i povede rasprava o problemima upravljanja rizicima, kao i definiranju odgovornih inovacija. Uzimanjem u obzir zajedničkih interesa i odgovornosti dionika te utvrđivanjem problema i sukobe interesa doprinijet će se pronalasku rješenja koja su građanima, svjesnima traženih ulaganja i strateškog značaja sektora, društveno prihvatljiva.
Bruxelles, 16. listopada 2013.
Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Henri MALOSSE
(1) SL C 44, 15.2.2013., str. 88.; SL C 54, 19.2.2011., str. 58.
(2) COM(2011) 808 final; Obzor 2020. - Okvirni program EU-a za istraživanje i inovacije.
(3) COM(2011) 169 završna verzija.