EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52013IE2517
Opinion of the European Economic and Social Committee on ‘For coordinated European measures to prevent and combat energy poverty’ (own-initiative opinion)
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora na temu „Za usklađeni europski pristup prevenciji i borbi protiv energetskog siromaštva“ (samoinicijativno mišljenje)
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora na temu „Za usklađeni europski pristup prevenciji i borbi protiv energetskog siromaštva“ (samoinicijativno mišljenje)
OJ C 341, 21.11.2013, p. 21–26
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
21.11.2013 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 341/21 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora na temu „Za usklađeni europski pristup prevenciji i borbi protiv energetskog siromaštva“ (samoinicijativno mišljenje)
2013/C 341/05
Izvjestitelj: g. COULON
Suizvjestitelj: g. HERNÁNDEZ BATALLER
Dana 12. veljače 2013. Europski gospodarski i socijalni odbor odlučio je, sukladno članku 29. stavku 2. svoga Poslovnika, donijeti samoinicijativno mišljenje o sljedećem pitanju:
Za usklađeni europski pristup prevenciji i borbi protiv energetskog siromaštva
(samoinicijativno mišljenje)
Stručna skupina za prijevoz, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo, odgovorna za pripremu rada Odbora o toj temi, usvojila je mišljenje 2. rujna 2013.
Europski gospodarski i socijalni odbor usvojio je mišljenje na 492. plenarnom zasjedanju održanom 18. i 19. rujna 2013. (sjednica od 18. rujna 2013.), sa 177 glasova za, 2 protiv i 4 suzdržana.
1. Zaključci i preporuke
1.1 |
Cijene električne energije, plina, nafte i ostalih goriva osjetno rastu, a situacija se dodatno pogoršala zbog društveno-ekonomske krize koja pogađa sve više ljudi. Namjera ovoga mišljenja nije pronaći uzroke toga povećanja cijena, već ponuditi progresivne prijedloge za promicanje usklađenog europskog pristupa uz poštivanje načela supsidijarnosti kako bi se spriječilo i suzbilo energetsko siromaštvo, promicala solidarnost na tom području te bolje zaštitili osjetljivi (europski i drugi) građani. |
1.2 |
Suočen s tim velikim političkim izazovom, EGSO se zauzima za utvrđivanje europske obveze energetske sigurnosti i solidarnosti u okviru Europske energetske zajednice za koju se zalaže. |
1.3 |
Ta će europska obveza energetske sigurnosti i solidarnosti potaknuti istinsku europsku politiku solidarnosti i borbe protiv energetskog siromaštva koja će počivati na priznanju prava općeg pristupa energiji, kojeg EGSO smatra ključnim općim dobrom, kako bi svi mogli živjeti dostojno. Kratkoročni i dugoročni ciljevi te obveze bit će:
|
1.4 |
EGSO se zalaže za utvrđivanje europskih pokazatelja energetskog siromaštva i usklađivanje statističkih podataka kako bi se bolje odredio, spriječio i riješio taj problem na europskoj razini te razvila europska solidarnost na tom području. |
1.5 |
EGSO preporuča osnivanje Europske promatračke skupine za siromaštvo koja bi se prvenstveno bavila energetskim siromaštvom, ujedinjavala sve zainteresirane strane te pridonijela utvrđivanju europskih pokazatelja energetskog siromaštva (u suradnji s Eurostatom), ocjenjivanju situacije, određivanju najboljih praksi te oblikovanju preporuka kako bi se na najbolji način spriječio i riješio problem te uspostavila europska solidarnost na tom području. |
1.6 |
EGSO preporuča da na Građanskom forumu o energiji (tzv. Londonskom forumu) budu prisutni predstavnici EGSO-a te da Forum blisko surađuje s nacionalnim gospodarskim i socijalnim vijećima i sličnim institucijama država članica. |
1.7 |
EGSO se zalaže za energetsko tržište koje bi se više usmjerilo na potrošače i, šire gledano, (europske ili druge) građane, posebice one najosjetljivije. EGSO podržava sve mjere kojima bi se potonjima omogućilo da ponovo preuzmu kontrolu nad svojom upotrebom energije. EGSO preporuča da Europska komisija u izvješće koje je zatražilo Europsko vijeće (do kraja 2013. godine) uključi i analizu energetskog siromaštva u Uniji u koju će uključiti i čimbenike osjetljivosti te predloži europsku strategiju i plan za njegovu prevenciju i iskorjenjivanje. Najvažnije pitanje je kako spriječiti bilo kakav porast troškova koji bi se mogao izbjeći učinkovitom i usklađenom europskom energetskom politikom (vidi mišljenje TEN/508 "Gospodarski učinci elektroenergetskih sustava nastali uslijed povećane i nestalne opskrbe energijom iz obnovljivih izvora", CESE 2599/2012) (1). |
1.8 |
EGSO preporuča da se prije usvajanja glavnih mjera energetske politike EU-a i država članica prouče njihovi gospodarski učinci na različite skupine potrošača (npr. prema dohotku, sastavu kućanstva ili načinu grijanja). Cilj bi bio ažurirati kategorije potrošača kojima bi se računi za potrošnju energije mogli neproporcionalno povećati u odnosu na prosječnu populaciju te, po potrebi, predložiti kompenzacijske mjere (prilagodbe propisa, povećanje energetske učinkovitosti kućanstva, itd.) u korist najosjetljivijih potrošača. |
1.9 |
EGSO poziva Europsku komisiju da razmotri uspostavu Europskog fonda za energetsku solidarnost, koji bi služio za povezivanje svih europskih mjera poduzetih u vezi s tim pitanjem tako što bi,na odgovarajući način uspostavio europsku solidarnost na tom području. |
1.10 |
EGSO želi potaći održavanje godišnjih sastanaka civilnog društva na kojima bi se raspravljalo o energetskom siromaštvu i solidarnosti u Europi, razmjenjivale informacije o lokalnim, nacionalnim i europskim inicijativama te oblikovale praktične preporuke za donosioce odluka na nacionalnim lokalnim i europskim razinama koji djeluju u okviru institucija, udruga ili industrija u sudjelovanju s Europskom promatračkom skupinom za siromaštvo. |
1.11 |
Budući da su borba protiv energetskog siromaštva i razvoj solidarnosti od općeg europskog interesa, EGSO se nada da će Europska komisija Europskom parlamentu i Vijeću predložiti da oni budu temom jedne Europske godine ("energetske solidarnosti"). Cilj te akcije bio bi osvijestiti javnost i usmjeriti pažnju donositelja odluka na to pitanje koje Europi predstavlja jedan od glavnih problema. |
1.12 |
U vidu toga, EGSO Europskoj komisiji preporuča da organizira europsku informacijsku kampanju o borbi protiv energetskog siromaštva te razvoju solidarnosti na tom području, koja bi se odvijala na nacionalnoj i lokalnoj razini. Kampanja bi bila namijenjena promicanju obrazovanja o energetskoj učinkovitosti, poticanju građana na aktivno sudjelovanje u vlastitoj potrošnji energije, preuzimanju odgovornosti i sudjelovanju predstavnika industrije, itd. |
2. Hitno iskorijeniti energetsko siromaštvo pomoću europske obveze sigurnosti i energetske solidarnosti
2.1 |
Energija je osnovno zajedničko dobro. Ona je prijeko potrebna u svakodnevnim aktivnostima i svakome omogućuje dostojan život. Njezin nedostatak dovodi do velikih problema. Energetsko siromaštvo ubija kako fizički, tako i društveno. U Europi je njime pogođeno više od 50 milijuna osoba (Europski projekt pod naslovom Energetsko siromaštvo i energetska učinkovitost u Europi 2009., European Fuel Poverty and Energy Efficiency 2009). Toj nepodnošljivoj situaciji mora se stati na kraj. EGSO poziva da se hitno poduzmu mjere na europskoj razini i zalaže se za pokretanje Europske obveze energetske sigurnosti i solidarnosti kako bi se promicala istinska europska politika borbe protiv energetskog siromaštva i razvoja solidarnosti na ovom području čiji će cilj biti:
|
2.2 |
Takva europska obveza omogućit će provođenje zajedničkih i usklađenih europskih mjera za smanjenje energetskog raskoraka i počivat će na priznavanju općeg prava pristupa energiji (kako bi svatko živio u dostojnim životnim uvjetima) koji bi EGSO želio uvrstiti u Lisabonski ugovor. EGSO također želi da sve europske politike, a posebice energetska, u svoje ciljeve uvrste borbu protiv energetskog siromaštva i promicanje solidarnosti u okviru toga. EGSO napominje da je energija osnovno opće dobro, da se, stoga, njome na taj način treba i upravljati i da pritom za nju vrijede sve obveze koje iz toga proizlaze, a koje vrijede za sve javne službe. Štoviše, opskrba energijom od strane poduzeća spada među usluge od općeg gospodarskog interesa čiju ulogu u europskoj socijalnoj i teritorijalnoj koheziji potvrđuje Ugovor iz Lisabona (članak 14. UFEU-a, Protokol br. 26). Povelja o temeljnim pravima Europske unije prepoznaje pravo na socijalnu pomoć i na stambeni prostor kako bi se osigurao dostojan život (članak 34.), obvezu jamčenja visoke razine zaštite potrošača (članak 38.) i osnovno pravo pristupa javnim službama (članak 36.). |
2.3 |
Unija će na taj način oživjeti načelo solidarnosti, koje je jedan od njezinih kamena temeljaca, i osnažiti osjećaj za europski projekt kod građana koji postaju sve razočaraniji i skeptičniji. Nadalje, EGSO podsjeća da 81 % ispitanih građana podržava borbu protiv energetskog siromaštva (Eurobarometar Europskog parlamenta iz 2011.). |
2.4 |
EGSO pozdravlja zanimanje koje je Europsko vijeće 22. svibnja 2013. pokazalo za pitanja troška i cijene energije i utjecaja na domaćinstva, posebice ona najosjetljivija. Ta pitanja imaju veliku političku težinu. Primjerice, bugarska vlada je 20. veljače 2013. dala ostavku nakon prosvjeda građana protiv naglog i izvanrednog poskupljenja električne energije (više od 20 % između prosinca 2012. i siječnja 2013.) koje je uslijedilo nakon uvođenja nacionalnih mjera otvaranja tržišta i to u državi u kojoj prosječna plaća iznosi manje od 400 eura mjesečno (prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku, bugarski građani izdvajaju 17,3 % prihoda za račune za struju). |
2.5 |
EGSO podsjeća da su cijene energije u stalnom porastu: između 2011. i 2012. cijena električne energije porasla je za 6,6 % u EU-u, a posebno na Cipru (+ 21 %), u Grčkoj (+ 15 %), Italiji (+ 11 %), Irskoj i Portugalu (+ 10 %) te Bugarskoj, Španjolskoj i Poljskoj (+ 9 %). Cijena plina za domaćinstva porasla je za 10,3 % u EU-u, a posebno u Latviji (+ 21 %), Estoniji (+ 19 %) i Bugarskoj (+ 18 %) (podaci Eurostata iz svibnja 2013). |
3. Stvarnost energetskog siromaštva
3.1 |
Dok su u Europi nekadašnji problemi s pristupom energiji riješeni, na svjetskoj razini 1,2 milijarde osoba još uvijek nema pristupa električnoj energiji a 2,8 milijardi ih se i dalje grije ili kuha na drvo ili druge vrste biomase (podaci Svjetske banke i Međunarodne agencije za energiju (IEA) iz svibnja 2013.). Problem pristupa modernim energetskim uslugama takvoga je opsega da su Ujedinjeni narodi 2012. godinu proglasili „Međunarodnom godinom održive energije za sve“ i upravo predložili održivu i sigurnu energije za sve za jedan od 12 svjetskih ciljeva održivog razvoja koji se, po prvi put, odnose i na države u razvoju i na razvijene države. |
3.2 |
U Europi se energetsko siromaštvo primjećuje u činjenici da sve veći broj osoba (više od 50 milijuna prema Europskom projektu pod naslovom Energetsko siromaštvo i energetska učinkovitost u Europi 2009.,) ima poteškoća s plaćanjem računa za potrošnju energije ili ograničen pristup energiji zbog slabih prihoda, neizoliranog stambenog prostora, neučinkovite opreme (za grijanje, kuhanje, toplu vodu) i visokih cijena energije. Troškovi prijevoza također predstavljaju veliko opterećenje za proračun domaćinstava koja su često udaljena od centra grada i kojima posao ovisi o prijevozu. To pogađa starije osobe, samohrane roditelje, nezaposlene, primatelje socijalne pomoći i druge. Posljedice su mnoge jer poteškoće u prijevozu utječu na zaposlenje, a nedostatak grijanja na higijenu i zdravlje (dilema „heat or eat“ – „grijati se ili jesti“, respiratorni problemi i dr.) što često dovodi do povišene stope smrtnosti, prezaduživanja te socijalne i geografske izolacije. |
3.3 |
Energetsko siromaštvo oslabljuje i, zajedno s drugim čimbenicima, stvara poteškoće koje se međusobno pojačavaju i ugrožavaju osobe koje žive u uvjetima općeg siromaštva. Rizik od siromaštva se povećava, a prema podacima Eurostata iz prosinca 2012. godine, društvena isključenost je 2011. godine prijetila 119,6 milijuna ljudi u 27 zemalja EU-a zbog rizika od siromaštva, teške materijalne situacije ili života u domaćinstvima s vrlo slabim intenzitetom rada. EGSO napominje da je cilj Strategije Europa 2020 smanjiti za barem 20 milijuna broj osoba suočenih sa siromaštvom i društvenom isključenošću. |
3.4 |
Borba protiv energetskog siromaštva te razvoj solidarnosti na tom području nameću se više nego ikad kao važan međusektorski prioritet europske politike te pokrivaju sva polja, od socijalnog, javnozdravstvenog, ekološkog, gospodarskog pa sve do političkog. |
4. Raspolagati pokazateljima i europskim statističkim podacima o energetskom siromaštvu
4.1 |
Energetsko siromaštvo/nesigurnost: nesigurnost se odnosi na stanje ozbiljne privremene osjetljivosti. Energetsko siromaštvo odnosi se na društvene uvjete na koje utječu vanjski čimbenici (cijena energije, energetska učinkovitost stanovanja itd.) i unutarnji čimbenici (starenje, prihodi itd.). EGSO će za oba aspekta upotrebljavati pojam „energetskog siromaštva“. |
4.2 |
Definicija energetskog siromaštva postoji samo u Francuskoj, Slovačkoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Irskoj. |
4.3 |
Ujedinjena Kraljevina energetsko siromaštvo "(fuel poverty)" definira na objektivan način: to je stanje pri kojem domaćinstvo mora potrošiti više od 10 % svojih prihoda kako bi u stambenom prostoru osiguralo zadovoljavajuću količinu topline (21° u glavnoj prostoriji i 18° u drugim prostorijama, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji). Pritom se u obzir uzimaju tri elementa: prihodi domaćinstva, cijena energije i potrošnja energije. Vlada trenutno revidira definiciju budući da ne vodi računa o drugim potrebama domaćinstva za energijom. |
4.4 |
U Francuskoj zakon „Grenelle II“ definira energetsko siromaštvo kao situaciju u kojoj se „osoba (…) u svojem stambenom prostoru susreće s osobitim poteškoćama pri opskrbi energijom potrebnom za zadovoljavanje osnovnih potreba zbog neprilagođenosti svojih resursa ili uvjeta stanovanja“ (članak 11., podstavak 4.). |
4.5 |
Iako nemaju definiciju, neke su države predvidjele posebne mjere. Belgija je uvela status „zaštićenog korisnika“ kojim se svim osobama koje primaju socijalnu pomoć dodjeljuju subvencionirane tarife i besplatne pogodnosti (kao što su brojilo na bonove i jamstvo isporuke). Italija i Španjolska uvele su mjere "bonus elettrico" i "bono social". U Njemačkoj su savezne pokrajine uvele lokalne socijalne tarife koje su preuzela lokalna ili regionalna energetska poduzeća. U Švedskoj sustav opće socijalne zaštite preuzima na sebe neplaćene račune. Više od polovice država članica predviđa zaštitu protiv isključenja dovoda energije na temelju zakona ili etičkih kodeksa dobavljača energije (izvješće ERGEG-a iz 2009.). |
4.6 |
U Europskoj uniji ne postoje ni definicija ni pokazatelji energetskog siromaštva, kao ni posebna europska politika koja bi se bavila tim problemom kojem se pristupa na fragmentaran način. |
4.7 |
Putem Europske platforme protiv siromaštva i socijalne isključenosti, posebnog instrumenta Strategije Europa 2020, Europska komisija bavi se problemom energetskog siromaštva „koje domaćinstvo može lišiti grijanja ili hlađenja“, „tople vode, svjetla i drugih osnovnih kućanskih potreba, što su sve oblici velike neimaštine“. |
4.8 |
Direktive koje se bave unutarnjim tržištem energije (iz srpnja 2009.) spominju energetsko siromaštvo, ali ga ne definiraju i ne govore o europskim obvezama po tom pitanju. One pozivaju države članice da „zajamče odgovarajuću zaštitu osjetljivim potrošačima“ te „definiraju pojam osjetljivih potrošača, pri čemu se definicija može odnositi na energetsko siromaštvo i, naročito,isključenje dovoda struje ili plina potrošačima u trenutku krize“. Svojom komunikacijom o dobrom funkcioniranju tržišta energije (od 15. studenog 2012.) Komisija želi pomoći „državama članicama da definiraju tko su osjetljivi potrošači energije i uzroke te osjetljivosti pružajući im smjernice i olakšavajući razmjenu dobrih praksi“. |
4.9 |
Europski parlament definira samo osjetljive potrošače i predlaže da se nadiđe klasična koncepcija (endogena osjetljivost) kako bi se uključili „potrošači koji su osjetljivi“ jer se „nalaze u stanju privremene nemoć prouzročene raskorakom između njihovih pojedinačnih osobina i situacija“ i “vanjske okoline“, a „svaki potrošač u određenom trenutku svog života može postati osjetljiv zbog vanjskih faktora i svojih interakcija s tržištem (…) te stoga treba posebnu zaštitu“ (rezolucija od 22. svibnja 2012.). Parlament od Komisije i država članica traži da usvoje „opsežnu i usklađenu zakonodavnu i političku strategiju kako se bi bolje riješilo pitanje osjetljivosti, vodeći računa o raznolikosti i složenosti svih mogućih situacija“ (rezolucija od 22. svibnja 2012.). Parlament poziva i na usvajanje specifičnih mjera protiv energetskog siromaštva (rezolucija od 14. ožujka 2013. o Energetskom planu 2050.). Europski parlament je u svojoj rezoluciji od 11. lipnja 2013. o novom planu za europsku potrošačku politiku pozvao EU i države članice da "osjetljivim potrošačima zajamče odgovarajuću zaštitu", naročito na području energije, a u rezoluciji od 11. lipnja 2013. o socijalnom stanovanju u EU-u, je pozvao države članice da definiraju pojam energetskog siromaštva "na temelju zajedničkih parametara prilagođenih svakoj državi članici kako bi se vodilo računa o posebnim nacionalnim okolnostima." |
4.10 |
EGSO smatra da su nužno potrebni zajednički europski indeksi i pokazatelji energetskog siromaštva koji uključuju dimenziju osjetljivosti kako bi se bolje identificirali i analizirali uzroci, otišlo dalje od puke konstatacije simptoma te uspostavila europska strategija za bolje rješavanje toga problema. EGSO predlaže da njegova definicija "poteškoća ili nemogućnost domaćinstva da osigura odgovarajuće grijanje u prostoru stanovanja i upotrebu drugih osnovnih energetskih usluga po razumnoj cijeni", predložena u mišljenju (TEN/420), posluži kao podloga koju će dalje razviti (uzimajući u obzir opće pravo pristupa energiji kao osnovnom dobru) Promatračka skupina za praćenje siromaštva u Europi koju bi želio uspostaviti. Potonja bi mogla utvrditi zajedničke europske indekse i pokazatelje koji bi državama članicama poslužili kao parametri za određivanje energetskog siromaštva uzimajući u obzir njihove specifične nacionalne okolnosti. Kako bi se bolje uskladili postojeći statistički podaci, EUROSTAT i nacionalni instituti za statistiku trebali bi usvojiti jedinstvenu metodologiju kako bi taj problem mogli kvantificirati na nacionalnoj i europskoj razini. |
5. Promicati Promatračku skupinu za praćenje siromaštva u Europi s posebnim naglaskom na energetskom siromaštvu
5.1 |
EGSO predlaže osnivanje Promatračke skupine za praćenje siromaštva u Europi koja bi bila usmjerena na energetsko siromaštvo i ujedinjavala sve zainteresirane strane: nacionalne promatračke skupine, ombudsmane, regulatore, opskrbljivače energijom, razne udruge (na području zdravlja, graditeljstva, energije, potrošača, borbe protiv isključivanja, lokalnih vlasti, itd.), socijalne partnere itd. Ta bi skupina sastavila izvješće o posljedicama liberalizacije energetskog tržišta na osjetljive državljane, predložila pokazatelje energetskog siromaštva, preporuke, metodologije i mogućnosti koje se nude na europskoj razini na temelju primjera najboljih praksi utvrđenih na lokalnoj i nacionalnoj razini. Zadatak bi joj bio da surađuje s Londonskim forumom. EGSO bi također želio da Londonski forum uključuje članove Odbora te da usko surađuje s nacionalnim gospodarskim i socijalnim vijećima ili sličnim tijelima na borbi protiv energetskog siromaštva. |
6. Ponovno usmjeravanje europskih politika i inicijativa na mjere za borbu protiv energetskog siromaštva i energetsku solidarnost te promicanje građana kao aktivnih potrošača
6.1 |
Otvaranje tržišta energije građanima nije smanjilo cijenu energije. Njih 60 % primijetilo je povišenje, a 3-4 % sniženje cijena kod svojih dobavljača energije, 7 % ih je promijenilo dobavljača plina, a 8 % dobavljača električne energije. Energija je sektor na koji potrošači najviše troše (5,7 % proračuna), i to prije svega na električnu energiju (2,1 %), (2. sustav pokazatelja uspješnosti potrošačkih tržišta za 2009.). Posljednjih godina ti su postoci porasli. |
6.2 |
Odluke Europskog vijeća od 22. svibnja 2013. idu u dobrom smjeru i cilj im je: preusmjeriti europsku energetsku politiku na potrošače kako bi im se osigurala sigurna i trajna opskrba po prihvatljivim i konkurentnim cijenama i troškovima, osnažiti ulogu i prava potrošača, bolje zaštititi osjetljive potrošače te što hitnije prenijeti 3. Energetski paket u nacionalna zakonodavstva. Komisija do kraja 2013. treba predstaviti analizu strukture cijena i troškova energije stavljajući naglasak na utjecaj na domaćinstva. Najvažnije pitanje je kako spriječiti bilo kakav porast troškova koji bi se mogao izbjeći učinkovitom i usklađenom europskom energetskom politikom (vidi mišljenje TEN/508 "Gospodarski učinci elektroenergetskih sustava nastali uslijed povećane i nestalne opskrbe iz obnovljivih izvora energije", CESE 2599/2012) (2). |
6.3 |
EGSO preporuča da se prije usvajanja glavnih mjera energetske politike EU-a i država članica prouče njihovi gospodarski učinci na različite skupine potrošača (npr. prema dohotku, sastavu kućanstva ili načinu grijanja). Cilj bi bio ažurirati kategorije potrošača kojima bi se računi za potrošnju energije mogli neproporcionalno povećati u odnosu na prosječnu populaciju te, po potrebi, predložiti kompenzacijske mjere (prilagodbe propisa, povećanje energetske učinkovitosti kućanstva, itd.) u korist najosjetljivijih potrošača. |
6.4 |
EGSO ponavlja da je potrebno u potpunosti prenijeti prethodno spomenute direktive u nacionalno zakonodavstvo i zajamčiti pružanje univerzalne usluge, poštivanje obveza javnih službi, zaštitu osjetljivih osoba te razumne, usporedive i transparentne cijene. EGSO želi da Komisija u svoje buduće izvješće za kraj 2013. godine uvrsti procjenu stanja i analizu energetskog siromaštva u Uniji i predloži europsku strategiju borbe protiv energetskog siromaštva i za solidarnost na ovom području kao i financijska sredstva za njeno djelovanje. |
6.5 |
EGSO bi želio da Europska komisija to pitanje postavi kao međusektorski prioritet svih europskih politika, te da mu u budućim inicijativama posveti više mjesta (npr. u smjernicama za jedinstveno tržište, za provođenje direktive o energetskoj učinkovitosti 2012., za prava potrošača itd.). |
6.6 |
EGSO preporuča da politika energetske solidarnosti i borbe protiv energetskog siromaštva postane sastavni dio energetske politike EU-a za prijelaz na društvo bez emisija ugljičnog dioksida. EGSO savjetuje Europskoj komisiji da osigura da se države članice pridržavaju pravila koja bi mogla pomoći u smanjenju energetskog siromaštva. EGSO bi želio da Ugovor uključuje opće pravo pristupa energiji (koje se treba smatrati osnovnim općim dobrom i tako s njime upravljati) te da europske politike, a posebice energetska politika, u svoje ciljeve uvrste borbu protiv energetskog siromaštva i solidarnost na tom području. EGSO savjetuje da Europski semestar u svoj rad uključi borbu protiv energetskog siromaštva i solidarnost na ovom području kako bi se ova tema uzela u obzir i u nacionalnim programima reforme u državama članicama. |
6.7 |
EGSO smatra nužnim da se na europskoj razini podrže svi mehanizmi koji bi osjetljive potrošače potakli da igraju aktivnu ulogu u svom energetskom životu: trošeći manje, ali bolje (u okviru stalnih energetskih usluga) kako bi poboljšali kvalitetu života te potičući decentraliziranu proizvodnju obnovljive energije u situacijama gdje se to opravdano s ekonomskog i tehničkog stajališta. Informiranje, osposobljavanje i obrazovanje mogu podići razinu osviještenosti kućanstava te potaknuti na ispravno ponašanje (gašenje uređaja, odabir energetski učinkovitih naprava, odgovarajuća obnova itd.). EGSO bi želio da EU podrži sve takve nadnacionalne projekte, naročito uspostavom Europskog fonda za energetsku solidarnost, potakne svaku razmjenu znanja među organizacijama civilnog društva i uspostavu nadnacionalne mreže, osigura širi pristup proizvodnji i širenju informacija te obrazovanju na tom području, kao i dobrim praksama, naročito onima proizašlima iz nadnacionalnih programa koje je financirao EU. |
6.8 |
EGSO se zalaže za to da svi europski istraživački programi promiču inovativne instrumente koji će potrošače, naročito one najosjetljivije, navesti na optimalno korištenje energije. Kako bi bili u potpunosti učinkoviti i korisni za potrošače, EGSO preporuča da pametni brojači u realnom vremenu i bez dodatnih troškova pruže jasne i transparentne informacije o potrošnji energije. Oni će tako biti koristan preventivan alat koji će pomagati potrošačima da budu svjesniji svoje razine potrošnje te da u skladu s tom informacijom djeluju, čime će im omogućiti da postanu aktivni potrošači energije. |
6.9 |
EGSO preporuča otvaranje lokalnih jedinstvenih informacijskih punktova za energetsku solidarnost kako bi se razvila sinergija i koncentracija među svim zainteresiranim stranama, uključujući i energetske subjekte, i tako osigurala bolja koordinacija. Time bi se učinkovitije spriječili i riješili problemi te bolje savjetovala, usmjerila i pratila javnost, prije svega ona osjetljiva. EGSO potiče osposobljavanje osoblja tih punktova (kao i osoblja u upravnim i bankovnim službama te u službama industrijskih operatera, itd.) kako bi postali svjesni problema osjetljivih građana, bolje vodili njihovu dokumentaciju te im pomogli identificirati problematične situacije u ranoj fazi. Ti bi punktovi imali globalan, cjelovit i preventivan pristup rješenjima koja nude udruge, lokalne vlasti, poduzeća, itd. i omogućili bi svakom građaninu da postane aktivan sudionik u potrošnji energije, bez stvaranja ovisnosti ili društvene stigme. |
6.10 |
Odbor preporuča utvrđivanje dodatnih i proširivanje postojećih mjera (pogotovo onih koje se tiču samo energetskih dobavljača), kao što su jamčenje opskrbe osjetljivim kućanstvima tijekom kritičnih razdoblja u godini (zabrana deložacija tijekom zimskih mjeseci), osiguranje da opskrbljivači neće prekinuti opskrbu u slučaju poteškoća u plaćanju, sprečavanje situacija u kojima računi ne mogu biti plaćeni itd. Odbor stoga preporuča jače uključivanje operatera energetske industrije i drugih operatera u strategiju borbe protiv energetskog siromaštva (kako u sprečavanje, tako i u rješavanje problema) i razvoja solidarnosti, čime bi se postiglo više nego kodeksima ponašanja. |
6.11 |
EGSO preporuča jaču regulaciju prakse opskrbitelja energijom kako potrošači s niskim prihodima ne bi plaćali "dodatak na siromaštvo" (poverty premium), tj. više jedinične troškove za istu uslugu. Primjerice, mogli bi se uvesti sustavi prethodnog plaćanja kako bi se izbjegao rizik od kažnjavanja najugroženijih korisnika. |
6.12 |
EGSO od Komisije traži da uvede Europsku godinu energetske solidarnosti koja bi omogućila provedbu europske informacijske kampanje (koja bi se odvijala na lokalnoj i nacionalnoj razini) te projekata namijenjenih podizanju svijesti svih dionika o važnosti iskorjenjivanja energetskog siromaštva, poticanju građana kao aktivnih sudionika u svojoj potrošnji energije te jačanju energetske solidarnosti. |
7. Europski fond za energetsku solidarnost
7.1 |
EGSO predlaže Europskoj komisiji da razmotri uspostavu Europskog fonda za energetsku solidarnost kako bi pružila podršku mjerama koje je predložio EGSO, a to su: informiranje i osposobljavanje građana, europsko umrežavanje lokalnih projekata, potpora razmjeni, prijenos i opća upotreba dobrih praksi proizašlih iz nadnacionalnih projekata financiranih u okviru EU-a ili provedenih na lokalnoj i nacionalnoj razini. To, primjerice, uključuje mehanizme za financijsku pomoć koje su uspostavile države ili lokalne vlasti u cilju plaćanja računa (subvencionirane tarife, čekovi za energiju itd.), zabranu deložacija tijekom zimskih mjeseci, uvođenje jedinstvenih informacijskih punktova, osposobljavanje savjetnika za energetsku učinkovitost (npr. europski projekt Achieve), obnovu stambenih četvrti, pomoć ili tehničku pripomoć za rad na području energetske učinkovitosti (npr. europski projekt CEB-ELENA Europski instrument energetske pomoći na lokalnoj razini – European Local Energy Assistance Facility), "mikroproizvodnju obnovljivih izvora energije kao i financijske pakete prilagođene osjetljivim kućanstvima (npr. europski projekt FinSH – Instrumenti financiranja i podrške za borbu protiv energetskog siromaštva u subvencioniranoj stanogradnji – Financial and Support Instruments for Fuel Poverty in Social Housing). |
8. Usmjeravati mjere energetske učinkovitosti zgrada u borbi protiv energetskog siromaštva
8.1 |
EGSO podsjeća da si je 2007. Europska unija postavila ciljeve 3 × 20 % za 2020., što uključuje smanjenje potrošnje energije za 20 %. Direktiva o energetskoj učinkovitosti iz listopada 2012. predviđa dugoročnu strategiju (do 2050.) usmjeravanja ulaganja u obnovu državnih i privatnih stambenih prostora te poslovnih i stambenih zgrada. Države članice morat će do 30. travnja 2014. predstaviti svoje nacionalne akcijske planove za razvoj ove strategije. EGSO podsjeća koliko je provedba mjera energetske učinkovitosti važna za smanjenje emisija ugljičnog dioksida, stvaranje radnih mjesta, ali i za učinkovitu borbu protiv energetskog siromaštva. |
8.2 |
Jedan od glavnih uzroka energetskog siromaštva su loše izolirani stambeni prostori koji se često osjetljivim domaćinstvima iznajmljuju po pretjeranim cijenama. Dobro izolirani stambeni prostor (uz odgovarajuće energetsko ponašanje) smanjuje potrošnju, a time i račune. Skromnija domaćinstva koja posjeduju ili iznajmljuju stambeni prostor nemaju dovoljno sredstava za termičku obnovu i za promjenu instalacija grijanja zbog toga što nemaju ušteđevine ili imaju poteškoća pri dobivanju bankovnog kredita. |
8.3 |
EGSO predlaže uspostavljanje mehanizama koji bi, s jedne strane, stanodavcima pružili jake poticaje za termičku adaptaciju prostora (npr. uvjetovanjem visine stanarine razinom termičke učinkovitosti itd.), istovremeno im u tome pomažući, a, s druge, pomogli da se s europskog tržišta postupno uklone stambeni prostori koji su po učinkovitosti ispod donjeg praga standarda toplinske izolacije. EGSO preporuča da države članice energetsku učinkovitost uvrste u definicije i kriterije prema kojima se odlučuje je li stambeni prostor koji se iznajmljuje prikladan i prihvatljiv ili štetan za zdravlje. |
8.4 |
EGSO želi da Europska komisija razmisli o inovativnim metodama i instrumentima financiranja kako bi državama pomogla da najsiromašnija domaćinstva podrže u postizanju veće energetske učinkovitosti, vodeći računa o njihovim financijskim ograničenjima. |
8.5 |
Bolja izolacija stambenih prostora osjetljivih domaćinstava mora postati prioritet u svim europskim mjerama i programima. Komisija se mora uvjeriti da nacionalni planovi energetske učinkovitosti daju prioritet ulaganjima u stambeni prostor najosjetljivijih domaćinstava. |
8.6 |
EGSO preporuča da strukturni fondovi u programu za razdoblje od 2014. do 2020. više pažnje posvete borbi protiv energetskog siromaštva i energetskoj solidarnosti te da se osigura dovoljno sredstava za energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora u srazmjeru s potrebama. |
8.7 |
Nadalje, EGSO preporuča da se podrži decentralizirana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora jer bi se tako mogao riješiti problem pristupa energiji, naročito za najosjetljivije potrošače. |
U Bruxellesu, 18. rujna 2013.
Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Henri MALOSSE
(1) SL C 198 od 10.7.2013., str. 1.-8.
(2) SL C 198 od 10.7.2013., str. 1.-8.