13/Sv. 007

HR

Službeni list Europske unije

1

---

---

/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

---

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

---

13/Sv. 007

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31976L0761

---

L 262/96

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.07.1976.

---

DIREKTIVA VIJEĆA

od 27. srpnja 1976.

o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na glavna svjetla za motorna vozila koja funkcioniraju kao glavna svjetla za dugi i/ili kratki svjetlosni snop i na električne žarulje sa žarnom niti za takva glavna svjetla

(76/761/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da se tehnički zahtjevi koje moraju zadovoljavati motorna vozila prema nacionalnom zakonodavstvu pored ostalog odnose na glavna svjetla za dugi i/ili kratki svjetlosni snop i na žarulje sa žarnom niti;

budući da se ti zahtjevi razlikuju od jedne do druge države članice; budući da je ipak potrebno da sve države članice donesu iste zahtjeve kao dodatak ili umjesto svojih postojećih propisa, posebno u svrhu dopuštanja primjene postupka EEZ homologacije tipa koji je predmet Direktive Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (3), za svaki tip vozila;

budući da je Vijeće utvrdilo zajedničke zahtjeve u Direktivi 76/756/EEZ (4), za ugradbu uređaja za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju na motorna vozila i njihove prikolice;

budući da usklađeni postupak homologacije tipa za glavna svjetla za dugi i/ili kratki svjetlosni snop i za žarulje sa žarnom niti omogućava svakoj državi članici da provjeri sukladnost sa zajedničkim konstrukcijskim i ispitnim zahtjevima i da obavijesti druge države članice o svojim nalazima slanjem preslike certifikata o homologaciji tipa sastavnog dijela ispunjenog za svaki tip takvoga glavnog svjetla ili žarulje sa žarnom niti; budući da postavljanje oznake EEZ homologacije tipa sastavnog dijela na glavna svjetla koja su proizvedena sukladno s homologiranim tipom otklanja svaku potrebu za tehničke provjere takvih uređaja u drugim državama članicama;

budući da je poželjno uzeti u obzir tehničke zahtjeve koje je donijela Gospodarska komisija za Europu (UN) u svojim pravilnicima br. 1 („Jednake odredbe o homologaciji glavnih svjetala motornih vozila koja emitiraju asimetrični kratki ili dugi svjetlosni snop, ili oba”) (5) i br. 2 („Jednake odredbe o homologaciji žarulja sa žarnom niti za glavna svjetla koja emitiraju asimetrični kratki ili dugi svjetlosni snop, ili oba”) (5), koji su prilozi Sporazumu od 20. ožujka 1958. o usvajanju jednakih uvjeta za homologaciju i uzajamnom priznavanju homologacije opreme i dijelova motornih vozila;

budući da usklađivanje nacionalnog zakonodavstva koje se odnosi na motorna vozila uključuje uzajamno priznavanje provjera između država članica, koje su na temelju zajedničkih zahtjeva provedene u svakoj od njih,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.   Svaka država članica dodjeljuje EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela svakom tipu glavnog svjetla za dugi i/ili kratki svjetlosni snop, koji zadovoljava konstrukcijske i ispitne zahtjeve navedene u prilozima I. i VI., i svakom tipu električne žarulje sa žarnom niti za takva glavna svjetla koji zadovoljava konstrukcijske i ispitne zahtjeve navedene u prilozima III. i VI.

2.   Države članice koje su dodijelile EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela poduzimaju potrebne mjere kako bi se provjerilo jesu li modeli u proizvodnji sukladni s homologiranim tipom, a ako je potrebno i nužno, u suradnji s nadležnim tijelima drugih država članica. Takve se provjere provode nasumce odabranim uzorcima.

Članak 2.

Države članice za svaki tip glavnog svjetla za dugi i/ili kratki svjetlosni snop ili žarulje sa žarnom niti za takvo glavno svjetlo, koje one homologiraju sukladno članku 1., dodjeljuju proizvođaču, ili njegovom ovlaštenom predstavniku, oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela sukladno obrascu prikazanom u Prilogu VI.

Države članice poduzimaju sve potrebne mjere za sprečavanje uporabe oznaka koje bi mogle izazvati zabunu među glavnim svjetlima za dugi i/ili kratki svjetlosni snop i žarulje sa žarnom niti za takvo glavno svjetlo homologirano sukladno članku 1., i drugim napravama.

Članak 3.

1.   Države članice ne smiju zabraniti stavljanje glavnih svjetala koja funkcioniraju kao glavna svjetla za dugi i/ili kratki svjetlosni snop i žarulja sa žarnom niti na tržište iz razloga koji se odnose na njihovu konstrukciju ili način funkcioniranja, ako su označeni oznakom EEZ homologacije tipa sastavnog dijela.

2.   Ipak, država članica smije zabraniti stavljanje glavnih svjetala koja funkcioniraju kao glavna svjetla za dugi i/ili kratki svjetlosni snop i žarulja sa žarnom niti na tržište za takva svjetla koja su označena oznakom EEZ homologacije tipa sastavnog dijela koja nisu u skladu s homologiranim tipom.

Ta država o tome odmah obavješćuje druge države članice i Komisiju o poduzetim mjerama, s navođenjem razloga za svoju odluku.

Članak 4.

Nadležna tijela države članice u roku od jednog mjeseca nadležnim tijelima drugih država članica šalju presliku certifikata o homologaciji tipa sastavnog dijela, čiji se obrasci nalaze u prilozima II. i IV., ispunjenih za svaki tip glavnog svjetla koje funkcionira kao glavno svjetlo za dugi i/ili kratki svjetlosni snop i za svaki tip žarulje sa žarnom niti za takva svjetla koja ona homologiraju ili odbiju homologirati.

Članak 5.

1.   Ako država članica koja je dodijelila EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela pronađe da određeni broj glavnih svjetala koja funkcioniraju kao glavna svjetla za dugi i/ili kratki svjetlosni snop i žarulja sa žarnom niti za takva svjetla, označenih istom oznakom EEZ homologacije tipa sastavnog dijela, nisu sukladni s homologiranim tipom, ona poduzima potrebne mjere kako bi se osiguralo da proizvedeni modeli budu sukladni s homologiranim tipom. Nadležna tijela te države članice će obavijestiti nadležna tijela drugih država članica o tim poduzetim mjerama, koje se smiju, u slučaju sustavne nesukladnosti, proširiti na povlačenje EEZ homologacije tipa sastavnog dijela. Spomenuta nadležna tijela poduzimaju te iste mjere ako prime obavijest nadležnih tijela ostalih država članica o nesukladnosti.

2.   Nadležna se tijela država članica u roku od jednog mjeseca međusobno obavješćuju o svakom povlačenju EEZ homologacije tipa sastavnog dijela i razlozima za takvu mjeru.

Članak 6.

U svakoj odluci o odbijanju ili povlačenju EEZ homologacije tipa sastavnog dijela za glavno svjetlo za dugi svjetlosni snop i/ili kratki svjetlosni snop ili za žarulju sa žarnom niti za takva glavna svjetla, ili zabrani njihovog stavljanja na tržište ili u uporabu, poduzetoj u skladu s odredbama donesenim za provedbu ove Direktive, detaljno se utvrđuju razlozi na kojima se zasniva. Takva se odluka priopćuje zainteresiranoj strani uz istodobnu obavijest o raspoloživim joj pravnim lijekovima prema zakonodavstvu koje se primjenjuje u državi članici i rokovima određenim za primjenu tih pravnih lijekova.

Članak 7.

Država članica ne smije odbiti dodjeljivanje EEZ homologacije tipa ili nacionalne homologacije tipa vozila iz razloga koji se odnose na njihova glavna svjetla koja funkcioniraju kao glavno svjetlo za dugi i/ili kratki svjetlosni snop ili žarulje sa žarnom niti za takva svjetla ako su označeni oznakom EEZ homologacije tipa sastavnog dijela i ugrađeni u skladu sa zahtjevima utvrđenim u Direktivi 76/756/EEZ.

Članak 8.

Država članica ne smije odbiti ili zabraniti prodaju ili registraciju, stavljanje u uporabu ili korištenje vozila iz razloga koji se odnose na njegova glavna svjetla koja funkcioniraju kao glavno svjetlo za dugi i/ili kratki svjetlosni snop ili žarulje sa žarnom niti za takva svjetla ako su označeni oznakom EEZ homologacije tipa sastavnog dijela ili su ugrađeni u skladu sa zahtjevima utvrđenim u Direktivi 76/756/EEZ.

Članak 9.

U svrhu ove Direktive, „vozilo” znači svako motorno vozilo koje je namijenjeno za uporabu na cesti, sa ili bez nadogradnje, koje ima najmanje četiri kotača i najveću konstrukcijsku brzinu veću od 25 km/h, osim vozila koja voze po tračnicama, poljoprivrednih traktora i strojeva i vozila za javne radove.

Članak 10.

Sve izmjene potrebne za prilagođavanje zahtjeva iz priloga tehničkom napretku donose se u skladu s postupkom određenim u članku 13. Direktive 70/156/EEZ.

Članak 11.

1.   Države članice donose i objavljuju odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom prije 1. srpnja 1977. i o tome odmah obavješćuju Komisiju. One počinju primjenjivati te odredbe najkasnije 1. listopada 1977.

2.   Od priopćenja ove Direktive, države članice osiguravaju da Komisija bude obaviještena o svakom nacrtu zakona i drugih propisa koje one predlažu za donošenje u području na koje se odnosi ova Direktiva u roku dovoljnom za dostavljanje svojih primjedbi.

Članak 12.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 76, 7.4.1975., str. 37.

(2)  SL C 255, 7.11.1975., str. 2.

(3)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1.

(4)  SL L 262, 27.9.1976., str 1.

(5)  

Dokument Gospodarske komisije UN-a za Europu

E/ECE/324	Dodatak 1. od 24. ožujka 1960.
E/ECE/TRANS/505

---

Popis priloga

Prilog I. (1)

— Zahtjevi koji se odnose na glavna svjetla za motorna vozila za dugi svjetlosni snop i/ili kratki svjetlosni snop

Prilog II.

— Obrazac certifikata o EEZ homologaciji tipa sastavnog dijela

Prilog III. (1)

— Zahtjevi koji se odnose na električne žarulje sa žarnom niti za glavna svjetla za dugi svjetlosni snop i/ili kratki svjetlosni snop

Prilog IV.

— Obrazac certifikata o EEZ homologaciji tipa sastavnog dijela

Prilog V. (1)

— Dodaci 1. do 4.: slike i tablice

Prilog VI.

— EEZ homologacija tipa i zahtjevi za označivanje — Dodatak: Uzorci oznaka EEZ homologacije tipa sastavnog dijela

---

(1)  Tehnički zahtjevi ovoga Priloga slični su odgovarajućim u pravilnicima br. 1. i br. 2. Gospodarske komisije za Europu. K tome, raspored točaka je isti. Zbog toga, kad neka točka u pravilnicima br. 1. i br. 2. nema odgovarajuću točku u Direktivi, njezin je broj radi prepoznavanja naveden u zagradama.

PRILOG I.

ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA GLAVNA SVJETLA ZA MOTORNA VOZILA ZA DUGI SVJETLOSNI SNOP I/ILI KRATKI SVJETLOSNI SNOP

(DEFINICIJE, OPĆI ZAHTJEVI, OSVJETLJENJE, SUKLADNOST PROIZVODNJE, ETALON GLAVNO SVJETLO)

1.   DEFINICIJE

1.1.   Tip glavnog svjetla

„Tip glavnog svjetla” znači glavna svjetla koja se međusobno ne razlikuju u sljedećim bitnim obilježjima:

1.1.1.   trgovačkom nazivu ili oznaci;

1.1.2.   značajkama optičkog sustava;

1.1.3.   dodanim dijelovima koji mogu mijenjati optičke učinke refleksijom, lomom ili apsorpcijom;

1.1.4.   prikladnosti za promet desnom ili lijevom stranom, ili za oba prometna sustava;

1.1.5.   sposobnosti dobivanja kratkog ili dugog svjetlosnog snopa, ili oba svjetlosna snopa.

5.   OPĆI ZAHTJEVI

5.1.   Svaki uzorak mora zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 6. i 7.

5.2.   Glavna svjetla moraju biti konstruirana i izrađena tako da se pri uobičajenoj uporabi osigura njihovo zadovoljavajuće funkcioniranje i zadrže propisane fotometrijske značajke određene ovom Direktivom, usprkos vibracijama kojima mogu biti izložena tijekom takve uporabe.

5.3.   Dijelovi pomoću kojih se žarulja sa žarnom niti pričvršćuje na reflektor izrađuju se tako da se, čak i u mraku, žarulja sa žarnom niti može pričvrstiti samo u ispravan položaj (1).

5.4.   Glavna se svjetla, koja su konstruirana za države članice u kojima se promet obavlja desnom stranom i za one u kojima se promet obavlja lijevom stranom, mogu prilagoditi za vožnju po određenoj strani ceste odgovarajućim početnim namještanjem pri ugradbi na vozilo ili ih vozač naknadno sam namješta. Takvo je početno ili naknadno namještanje moguće, na primjer, pričvršćivanjem optičkog bloka pod određenim kutom na vozilu ili žarulje sa žarnom niti pod određenim kutom u odnosu na optički blok. Uvijek moraju biti moguća samo dva točno određena položaja namještanja, jedan za promet desnom i drugi za promet lijevom stranom, pri čemu ne smije biti moguće nenamjerno prebacivanje iz jednog namještanja u drugo, niti namještanje u međupoložaj. Kad su predviđena dva različita položaja namještanja za žarulje sa žarnom niti, dijelovi za pričvršćenje žarulje sa žarnom niti na reflektor moraju biti konstruirani i izrađeni tako da se, u svakom od njegova dva položaja namještanja, žarulja sa žarnom niti drži u položaju s preciznošću koja je potrebna za svjetla namijenjena za promet samo jednom stranom ceste.

Sukladnost sa zahtjevima ove točke provjerava se vizualno i, prema potrebi, pokusnom ugradbom.

6.   OSVJETLJENJE

6.1.   Glavna se svjetla moraju izraditi tako da žarne niti odgovarajućih žarulja za kratki svjetlosni snop daju dovoljno osvjetljenje bez bliještanja, a da žarne niti odgovarajućih žarulja za dugi svjetlosni snop daju dobro osvjetljenje.

Osvjetljenje koje proizvodi glavno svjetlo provjerava se na uspravnom zaslonu postavljenom 25 m ispred glavnog svjetla pod pravim kutovima u odnosu na njegovu os (vidjeti dodatke 1. i 2. Prilogu V.), s etalon žaruljom sa žarnom niti koja je konstruirana za nazivni napon od 12 V, s glatkim i bezbojnim staklenim balonom i koja pri tom naponu ima sljedeće značajke:

	potrošnja (u vatima)	svjetlosni tok (u lumenima)
žarne niti za kratki svjetlosni snop	40 ± 5 %	450 ± 10 %
žarne niti za dugi svjetlosni snop	45 ± 0 %	700 ± 10 %
	— 10 %

Dimenzije koje određuju položaj žarnih niti unutar etalon žarulje sa žarnom niti prikazane su na slici u Dodatku 3. Prilogu V. Etalon žarulje sa žarnom niti napajaju se strujom pri naponu koji daje nazivne vrijednosti svjetlosnog toka.

6.2.   Kratki svjetlosni snop treba na zaslonu proizvoditi oštru crtu „svijetlo-tamno” koja omogućava odgovarajuće namještanje. Granica „svijetlo-tamno” mora biti vodoravna crta na strani suprotnoj smjeru prometa za koji je glavno svjetlo namijenjeno; na drugoj strani mora biti vodoravna ili pod kutom od 15 % iznad te vodoravne crte.

Glavno svjetlo mora biti namješteno tako da:

—	u slučaju glavnih svjetala konstruiranih za promet desnom stranom, granica „svijetlo-tamno” vodoravna je na lijevoj polovici zaslona (2), a slučaju glavnih svjetala konstruiranih za promet lijevom stranom, granica „svijetlo-tamno” je na desnoj polovici zaslona i vodoravna;

—	vodoravni dio granice ‚svijetlo-tamno’ nalazi se na zaslonu 25 cm ispod traga vodoravne ravnine koja prolazi kroz žarište glavnog svjetla (vidjeti dodatke 1. i 2. Prilogu V.),

—	zaslon je u položaju prikazanom u dodacima 1. i 2. Prilogu V. (3).

Pri takvom namještanju, glavno svjetlo, ako je predviđeno da daje kratki i dugi svjetlosni snop, treba zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama 6.3. i 6.4. Ako je predviđeno da uglavnom daje kratki svjetlosni snop, mora zadovoljavati samo zahtjeve u točki 6.3. (4).

Kad je glavno svjetlo namješteno tako da ne ispunjava zahtjeve navedene u točkama 6.3. i 6.4., njegovo namještanje može se promijeniti, pod uvjetom da se os svjetlosnog snopa ili točka sjecišta H prikazana u dodacima 1. i 2. Prilogu V. bočno ne pomakne za više od 1° (= 440 mm) udesno ili ulijevo (5). Radi lakšeg namještanja pomoću granične crte „svijetlo-tamno”, glavno svjetlo smije se djelomično prekriti kako bi granica „svijetlo-tamno” bila oštrija.

Ako je glavno svjetlo konstruirano samo da daje dugi svjetlosni snop, namješta se tako da područje najveće osvijetljenosti bude centrirano u točki sjecišta crta hh i vv. Takvo glavno svjetlo treba zadovoljavati samo zahtjeve u točki 6.4.

6.3.   Osvijetljenost koju na zaslonu proizvodi kratki svjetlosni snop treba zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

točka na mjernom zaslonu		zahtijevana osvijetljenost u lx
glavna svjetla za promet desnom stranom	glavna svjetla za promet lijevom stranom
Točka B 50 L	Točka B 50 R	≤ 0,3
Točka B 75 R	Točka B 75 L	≥ 6,0
Točka B 50 R	Točka B 50 L	≥ 6,0
Točka B 25 L	Točka B 25 R	≥ 1,5
Točka B 25 R	Točka B 25 L	≥ 1,5
sve točke u području III.		≤ 0,7
sve točke u području IV.		≥ 2,0
sve točke u području I.		≤ 20,0

Kad se svjetlosni tok etalon žarulje sa žarnom niti upotrijebljene za mjerenje razlikuje od 450 lumena, obavljena mjerenja moraju se ispraviti proporcionalno vrijednostima svjetlosnih tokova.

U područjima I., II., III. i IV. ne smiju postojati bočne promjene štetne za dobru vidljivost.

Glavna svjetla konstruirana da zadovoljavaju zahtjeve za promet desnom i lijevom stranom trebaju u oba položaja za namještanje optičke cjeline ili žarulje sa žarnom niti zadovoljavati naviše utvrđene zahtjeve za odgovarajući sustav prometa.

6.4.   Mjerenja osvijetljenosti koju glavno svjetlo proizvodi na zaslonu provode se pomoću istog namještanja glavnog svjetla kao prema točki 6.3. ili, u slučaju glavnog svjetla koje daje samo dugi svjetlosni snop, u skladu s posljednjom stavkom točke 6.2.

Osvijetljenost koju glavno svjetlo proizvodi na zaslonu mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

točka sjecišta H crta hh i vv mora se nalaziti unutar „izoluksa” koji odgovara 90 % najveće osvijetljenosti. Ta najveća osvijetljenost ne smije biti manja od 32 lx;

polazeći iz točke H, vodoravno udesno i ulijevo, osvijetljenost ne smije biti manja od 16 lx do udaljenosti 1 125 mm, niti manja od 4 lx do udaljenosti 2 250 mm. Kad se svjetlosni tok etalon žarulje sa žarnom niti upotrijebljene za mjerenja razlikuje od 700 lumena, obavljena mjerenja trebaju se ispraviti proporcionalno vrijednostima svjetlosnih tokova.

6.5.   Vrijednosti osvijetljenosti na zaslonu, koje su navedene u točkama 6.3. i 6.4., treba mjeriti s fotoelektričnim osjetilom čija se djelujuća površina nalazi u kvadratu stranice 65 mm.

8.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

Glavna svjetla označena oznakom EEZ homologacije tipa sastavnog dijela trebaju biti sukladna homologiranom tipu i zadovoljavati fotometrijske uvjete navedene u točki 6.

10.   ETALON GLAVNOG SVJETLA (6)

10.1.   „Etalon glavnog svjetla” znači glavno svjetlo koje:

—	zadovoljava gore navedene zahtjeve za EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela,

—	ima efektivni promjer koji nije manji od 160 mm,

—	s etalon žaruljom sa žarnom niti proizvodi, u raznim točkama i raznim područjima navedenim u točki 6.3., osvjetljenje koje iznosi: — najviše 90 % od najviših granica, — najmanje 120 % od najmanjih granica propisanih u tablici u točki 6.3.

---

(1)  Smatra se da raspored zadovoljava zahtjeve ove točke kad se žarulja sa žarnom niti može lako ugraditi u glavno svjetlo i kad se krilce za pozicioniranje može ispravno ugraditi u svoj otvor, čak i u mraku, kad je otvor točno odgovarajuće veličine. Smatra se da postavljanje u kojem se žarulja sa žarnom niti uočljivo naginje kad je u pogrešnom položaju, ali ne kad je u ispravnom položaju, odgovarajuće zadovoljava zahtjeve točke 5.3.

(2)  Širina zaslona mora biti dovoljna da omogući provjeru granice „svijetlo-tamno” u području koje se proteže najmanje 5° na svakoj strani crte vv (vidjeti dodatke 1. i 2. Prilogu V.).

(3)  U slučaju svjetla koje je konstruirano da zadovoljava zahtjeve ove Direktive samo za kratki svjetlosni snop, ako fokalna os osjetno odstupa od osnovnog smjera svjetlosnog snopa, obavlja se poprečno namještanje na način da najbolje zadovolji zahtjeve za osvijetljenost u točkama 75. i 50.

(4)  U tom slučaju, glavno kratko svjetlo može uključivati dugi svjetlosni snop za koji nisu propisani zahtjevi.

(5)  Granična vrijednost odstupanja namještenosti od 1° udesno ili ulijevo nije nesukladna s okomitim odstupanjem namještenosti. To je odstupanje ograničeno samo točkom 6.4.

(6)  Vidjeti Prilog III., točku 10.

PRILOG II.

OBRAZAC CERTIFIKATA O EEZ HOMOLOGACIJI TIPA SASTAVNOG DIJELA

(Najveći format: A4 (210 x 297 mm))

PRILOG III.

ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA ELEKTRIČNE ŽARULJE SA ŽARNOM NITI ZA GLAVNA SVJETLA ZA KRATKI SVJETLOSNI SNOP I/ILI DUGI SVJETLOSNI SNOP

(DEFINICIJE, OPĆI ZAHTJEVI, NAZIVNE VRIJEDNOSTI, PROIZVODNJA, SNAGA I VRIJEDNOSTI SVJETLOSNOG TOKA, BOJA, PROVJERA OPTIČKE KAKVOĆE, NAPOMENA O BOJI, SUKLADNOST PROIZVODNJE)

1.   DEFINICIJE

1.1.   Tip glavnog svjetla

„Tip žarulje sa žarnom niti” znači žarulja sa žarnom niti koje se međusobno ne razlikuju u sljedećim bitnim obilježjima:

1.1.1.   trgovačkom nazivu ili oznaci;

1.1.2.   nazivnom naponu;

1.1.3.   nazivnoj snazi;

1.1.4.   obliku jedne ili više niti;

1.1.5.   boji staklenog balona;

1.1.6.   konstrukciji staklenog balona i njezinom učinku na optičke rezultate.

5.   OPĆI ZAHTJEVI

5.1.	Svaki uzorak mora zadovoljavati fotometrijske značajke navedene u točki 8.

5.2.	Sva se mjerenja provode pri „ispitnom naponu” (1), s upaljenim žaruljama sa žarnom niti u uvjetima koji su utvrđeni u točki 8.

5.3.	Žarulje sa žarnom niti moraju biti izrađene tako da pri uobičajenim uvjetima uporabe uvijek zadovoljavajuće rade. Međutim, one ne smiju pokazivati konstrukcijske ili proizvodne greške.

6.   NAZIVNE VRIJEDNOSTI

Nazivne vrijednosti napona su: 6, 12 i 24 volta.

Nazivne vrijednosti snage su:

žarna nit za dugi svjetlosni snop	žarna nit za kratki svjetlosni snop
45 W	40 W	za 6 i 12 V
55 W	50 W	za 24 V

7.   PROIZVODNJA

7.1.   Stakleni balon žarulja sa žarnom niti ne smije imati ogrebotine ili mrlje koje bi mogle nepovoljno utjecati na njezinu učinkovitost. Zraka koju emitira žarna nit za kratki svjetlosni snop koja se odbija od stjenki staklenog balona treba padati u os žarulje sa žarnom niti najmanje 6 mm iza prvog zavoja žarne niti.

7.2.   Podnožak žarulje sa žarnom niti sukladan je s normiranim tipom na slici u Dodatku 4. Prilogu V.

7.3.   Položaj, oblik i dimenzije žarnih niti i prsten u žarulji sa žarnom niti sukladni su specifikacijama prikazanim na slici u Dodatku 3. Prilogu V.

7.4.   Podnožak treba biti robustan i čvrsto pričvršćen na stakleni balon.

Radi provjere zadovoljavaju li žarulje sa žarnom niti zahtjeve ove točke, provode se vizualni pregled, provjera dimenzija i, kad je potrebno, probna ugradba. Dimenzije prikazane u točki 7.3. provjeravaju se na žaruljama napajanim strujom pri ispitnom naponu i, kad je potrebno, na projektoru.

8.   SNAGA I VRIJEDNOSTI SVJETLOSNOG TOKA

Snaga svake žarne niti ne smije prekoračiti nazivnu snagu više od 10 %. Vrijednosti svjetlosnog toka moraju ostati u sljedećim granicama:

ispitni napon	nazivna snaga		svjetlosni tok u lumenima
	žarna nit		žarna nit za kratki svjetlosni snop		žarna nit za dugi svjetlosni snop
	kratki svjetlosni snop	dugi svjetlosni snop	najmanje	najviše	najmanje	najviše
6,0
12,0	40	45	400	550	600	nije propisano
24,0	50	55

Provjera se provodi sa žaruljama sa žarnom niti napajanim strujom pri ispitnom naponu, u njihovom uobičajenom položaju, nakon što budu upaljene jedan sat pri tim uvjetima.

9.   BOJA

Stakleni baloni žarulja sa žarnom niti moraju biti bezbojni ili selektivno žute boje. U tom drugom slučaju, valna duljina prevladavajuće emitirane svjetlosti mora se nalaziti između 575 i 585 nm (nanometara); faktor čistoće mora biti između 0,90 i 0,98, a faktor prijenosa ne smije biti manji od 0,78 (2), kad su te vrijednosti određene za svjetlost koju emitira električna žarulja sa žarnom niti s temperaturom boje 2 800 K i na dijelu staklenog balona žarulje sa žarnom niti koja je pri ispitnom naponu u glavnom svjetlu djelovala 48 sati.

10.   PROVJERA OPTIČKE KAKVOĆE

Uzorak koji najbliže zadovoljava zahtjeve utvrđene za etalon žarulju sa žarnom niti ispituje se u etalon glavnom svjetlu (3) radi provjere da ispitivani sklop koji se sastoji od toga glavnog svjetla i žarulje sa žarnom niti zadovoljava zahtjeve za homologaciju tipa sastavnog dijela za glavna svjetla.

11.   NAPOMENA KOJA SE ODNOSI NA BOJU

EEZ homologacija tipa sastavnog dijela dodijelit će se ako boja emitiranog svjetla odgovara boji koja je navedena u točki 3.13. Priloga I. Direktivi 76/756/EEZ.

12.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

Žarulje sa žarnom niti označene oznakom EEZ homologacije tipa sastavnog dijela moraju biti sukladne s homologiranim tipom i ispunjavati gore navedene fotometrijske uvjete.

---

(1)  Ispitni su naponi sljedeći:

nazivni napon 6 V, ispitni napon 6,0 V,

nazivni napon 6 V, ispitni napon 12,0 V,

nazivni napon 24 V, ispitni napon 24,0 V.

(2)  

Te specifikacije odgovaraju sljedećim trikromatskim koordinatama:

SELEKTIVNO ŽUTA BOJA:	granica prema crvenoj:	y ≥ 0,138 + 0,580 x
	granica prema zelenoj:	y ≤ 1,29 x — 0,100
	granica prema bijeloj:	y ≥ — x + 0,966
	granica prema spektralnoj vrijednosti:	y ≤ — x + 0,992

(3)  Vidi Prilog I., točku 10.

PRILOG IV.

OBRAZAC CERTIFIKATA O EEZ HOMOLOGACIJI TIPA SASTAVNOG DIJELA

(Najveći format: A4 (210 × 297 mm))

PRILOG V.

---

(1)  28,8 mm za žarulje sa žarnom niti za 24 V.

(2)  2,2 mm za žarulje sa žarnom niti za 24 V.

PRILOG VI.

EEZ HOMOLOGACIJA TIPA I ZAHTJEVI ZA OZNAČIVANJE

1.   ZAHTJEV ZA EEZ HOMOLOGACIJU TIPA

1.1.   Zahtjev za EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela mora podnijeti nositelj trgovačkog naziva ili marke ili njegov ovlašteni predstavnik.

1.2.   Zahtjev mora biti popraćen:

1.2.1.   za tip glavnog svjetla koje funkcionira kao glavno kratko i/ili dugo svjetlo:

1.2.1.1.   podatkom je li svjetlo predviđeno da daje i dugi i kratki svjetlosni snop, ili samo jedan od ta dva svjetlosna snopa; ako je glavno svjetlo predviđeno da daje kratki svjetlosni snop, je li konstruirano za promet i lijevom i desnom stranom, ili samo za promet lijevom ili samo desnom stranom;

1.2.1.2.   kratkom tehničkom specifikacijom;

1.2.1.3.   crtežima (u tri primjerka), dovoljno podrobnim da omoguće identifikaciju tipa i da prikazuju glavno svjetlo u pogledu sprijeda, po potrebi, s detaljima izgleda izvedbe leće u pogledu sprijeda i u presjeku.

Crteži moraju prikazivati predviđeno mjesto za postavljanje oznake homologacije tipa sastavnog dijela (posebno homologacijski broj i oznaku kategorije) u pravokutniku za homologacijsku oznaku;

1.2.1.4.   s dva uzorka;

1.2.2.   za svaki tip žarulje sa žarnom niti:

1.2.2.1.   kratkom tehničkom specifikacijom;

1.2.2.2.   crtežima (u tri primjerka), dovoljno podrobnim da omoguće identifikaciju tipa i da prikazuju cijelu žarulju sa žarnom niti u mjerilu 2:1, s prikazom njezina štita u pogledu sprijeda i u presjeku.

Crteži moraju prikazivati predviđeno mjesto za postavljanje oznake homologacije tipa sastavnog dijela (posebno homologacijski broj i oznaku kategorije) u pravokutniku za homologacijsku oznaku;

1.2.2.3.   u slučaju žarulja sa žarnom niti s bezbojnim staklenim balonom — pet uzoraka; u slučaju žarulja sa žarnom niti s obojenim staklenim balonom — jedan uzorak s obojenim staklenim balonom i pet uzoraka s bezbojnom staklenim balonom, koji se razlikuju od prije navedenih samo po bezbojnom staklu. Kad se tip odgovarajuće žarulje sa žarnom niti razlikuje samo po boji od tipa bezbojne žarulje, a koji je prethodno zadovoljio kod ispitivanja navedenih u točkama 4. do 8. Priloga III., dovoljno je dostaviti jedan uzorak s obojenim staklenim balonom i na tom uzorku izvršiti samo ispitivanja navedena u točki 9. Priloga III.

2.   OZNAČIVANJE

2.1.   Glavna svjetla za dugi svjetlosni snop i/ili kratki svjetlosni snop

2.1.1.   Uzorci tipa glavnog svjetla za dugi svjetlosni snop i/ili kratki svjetlosni snop dostavljeni za EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela moraju nositi trgovački naziv ili znak podnositelja zahtjeva.

2.1.2.   Svako glavno svjetlo na staklu i kućištu svjetla ima prostor dovoljne veličine za oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela.

Ako staklo nije moguće odvojiti od tijela glavnog svjetla, dovoljno je da oznaka bude na staklu. Taj prostor mora odgovarati onom koji je prikazan na crtežima navedenim u točki 1.2.1.3.

2.1.3.   U slučaju svjetala koja su konstruirana da zadovoljavaju zahtjeve samo za promet jednom stranom (desnom ili lijevom), prostor koji može biti prekriven mora se neizbrisivo ograničiti na staklu sprijeda, kako bi se izbjegla neugodnost korisnicima u državama članicama u kojima se promet odvija suprotnom stranom ceste. Međutim, kad je prema konstrukciji to područje jasno vidljivo, nije potrebno to označivanje.

2.1.4.   U slučaju svjetala koja su konstruirana da zadovoljavaju zahtjeve država članica u kojima se promet odvija desnom stranom i država članica u kojima se promet odvija lijevom stranom, dva namještanja optičke cjeline na vozilu ili žarulje sa žarnom niti na reflektoru moraju se označiti velikim slovima R i D, za promet desnom stranom, i L i G, za promet lijevom stranom.

2.2.   Žarulje sa žarnom niti za glavna svjetla za dugi svjetlosni snop i/ili kratki svjetlosni snop

2.2.1.   Uzorci tipa žarulje sa žarnom niti za glavna svjetla za dugi svjetlosni snop i/ili kratki svjetlosni snop dostavljeni na EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela moraju nositi trgovački naziv ili znak podnositelja zahtjeva.

2.2.2.   Svaka žarulja sa žarnom niti mora uključiti prostor dovoljne veličine za oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela; taj prostor mora odgovarati onom koji je prikazan na crtežima navedenim u točki 1.2.2.2.

2.2.3.   Crteži moraju imati barem podatke o nazivnom naponu u voltima i nazivnoj snazi u vatima žarne niti za dugi svjetlosni snop, a iza nje o nazivnoj snazi u vatima žarne niti za kratki svjetlosni snop.

2.3.   Označivanje mora biti vidljivo i neizbrisivo.

3.   EEZ HOMOLOGACIJA TIPA SASTAVNOG DIJELA

3.1.   Ako svi uzorci, dostavljeni u skladu s točkom 1., zadovoljavaju zahtjeve točaka 5. i 6. Priloga I. za glavna svjetla i točke 5., 6., 7., 8., 9.,10. i 11. Priloga III. za žarulje sa žarnom niti, dodjeljuje se EEZ homologacija tipa sastavnog dijela i homologacijska oznaka tipa sastavnog dijela.

3.2.   Taj homologacijski broj ne smije se dodijeliti nekom drugom tipu glavnog svjetla ili žarulje sa žarnom niti, osim u slučaju proširenja EEZ homologacije tipa sastavnog dijela za neki drugi tip glavnog svjetla ili žarulje sa žarnom niti koja se razlikuje samo po boji emitiranog svjetla.

3.3.   Ako je EEZ homologacija tipa sastavnog dijela zatražena za tip uređaja za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju koji obuhvaća glavna svjetla za dugi svjetlosni snop i/ili kratki svjetlosni snop i druga svjetla, pod uvjetom da glavno svjetlo zadovoljava zahtjeve ove Direktive i da je svako od drugih svjetala, koja čine dio uređaja za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju za koji je zatražena EEZ homologacija tipa sastavnog dijela, u skladu s pojedinačnom Direktivom koja se na njega primjenjuje, smije se dodijeliti jedinstvena oznaka EEZ homologacije tipa sastavnog dijela.

4.   OZNAKE

4.1.   Sva glavna svjetla za dugi svjetlosni snop i/ili kratki svjetlosni snop i sve žarulje sa žarnom niti za ta glavna svjetla, koji su sukladni tipu homologiranom prema ovoj Direktivi, trebaju nositi oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela.

4.2.   Ova se oznaka sastoji od pravokutnika oko malog slova „e”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj ili slovo/slova države članice koja je dodijelila EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela:

1	za Njemačku,

2	za Francusku,

3	za Italiju,

4	za Nizozemsku,

6	za Belgiju,

11	za Ujedinjenu Kraljevinu,

13	za Luksemburg,

DK	za Dansku,

IRL

za Irsku.

Ona također mora sadržavati broj EEZ homologacije tipa sastavnog dijela koji odgovara broju dokumenta o EEZ homologaciji tipa sastavnog dijela koji je dodijeljen za odgovarajuće glavno svjetlo ili žarulju sa žarnom niti. U slučaju glavnog svjetla, taj se broj postavlja ispod pravokutnika, a u slučaju žarulje sa žarnom niti pokraj pravokutnika.

4.3.   Za glavna svjetla za dugi svjetlosni snop i/ili kratki svjetlosni snop, oznaci EEZ homologacije tipa sastavnog dijela dodaju se sljedeći dodatni simboli:

4.3.1.   na glavnim svjetlima koja zadovoljavaju zahtjeve samo za promet lijevom stranom, vodoravne strelice ispod pravokutnika usmjerene u desno u odnosu na promatrača okrenutog prema glavnom svjetlu, tj. na tu stranu ceste, po kojoj teče promet;

4.3.2.   na glavnim svjetlima konstruiranim da pomoću odgovarajućeg namještanja optičkog bloka ili žarulje sa žarnom niti zadovoljavaju zahtjeve za oba sustava prometa, vodoravne strelice s oštricama na oba kraja, od kojih je jedna usmjerena u lijevo, a druga u desno;

4.3.3.   na glavnim svjetlima koja zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive samo s obzirom na kratki svjetlosni snop, slovo „C” iznad pravokutnika;

4.3.4.   na glavnim svjetlima koja zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive samo s obzirom na dugi svjetlosni snop, slovo „R” iznad pravokutnika;

4.3.5.   na glavnim svjetlima koja zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive s obzirom na dugi i kratki svjetlosni snop, slova „CR” iznad pravokutnika.

4.4.   Oznaka EEZ homologacije tipa sastavnog dijela i dodatni simboli moraju se postaviti tako da budu neizbrisivi i lako čitljivi. U slučaju glavnog svjetla, moraju se postaviti na leću svjetla ili na jednu od leća na način da budu lako čitljivi čak i kad je glavno svjetlo ugrađeno na vozilo.

4.5.   Primjeri oznaka EEZ homologacije tipa sastavnog dijela i dodatnih simbola nalaze se u Dodatku.

4.6.   Kad je dodijeljen jedinstveni broj EEZ homologacije tipa sastavnog dijela za tip uređaja za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju koji obuhvaća glavna svjetla za dugi svjetlosni snop i/ili kratki svjetlosni snop i druga svjetla, može se postaviti samo jedna oznaka EEZ homologacije tipa sastavnog dijela koja se sastoji od:

—	pravokutnika oko slova „e”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj ili slovo/slova države članice koja je dodijelila homologaciju tipa,

—	broja EEZ homologacije tipa sastavnog dijela,

—	dodatnih simbola koji se zahtijevaju prema raznim direktivama prema kojima je dodijeljena EEZ homologacija tipa sastavnog dijela.

4.7.   Dimenzije raznih dijelova ove oznake ne smiju biti manje od najveće od najmanjih dimenzija koje su propisane za pojedinačno označivanje u raznim direktivama prema kojima je dodijeljena EEZ homologacija tipa sastavnog dijela.

---

13/Sv. 007

HR

Službeni list Europske unije

29

---

31976L0768

---

L 262/169

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.07.1976.

---

DIREKTIVA VIJEĆA

od 27. srpnja 1976.

o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode

(76/768/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da odredbe utvrđene zakonom, propisom ili važećim zakonskim postupkom u državama članicama određuju značajke sastava kojima kozmetički proizvodi moraju odgovarati te propisuju pravila za označivanje i pakiranje tih proizvoda; budući da se te odredbe od jedne do druge države članice međusobno razlikuju;

budući da te razlike u zakonima obvezuju proizvođače kozmetike u Zajednici na prilagođavanje svoje proizvodnje u skladu s državom članicom kojoj su proizvodi namijenjeni; budući da kao posljedica ometaju trgovinu tim proizvodima i tako izravno utječu na uspostavu i djelovanje zajedničkog tržišta;

budući da je glavni cilj tih zakona zaštita ljudskog zdravlja i budući da i zakonodavstvo Zajednice u tom području teži postizanju istog cilja; budući da se, međutim, taj cilj mora postići uzimajući u obzir i gospodarske i tehnološke zahtjeve;

budući da je potrebno na razini Zajednice odrediti pravila s obzirom na sastav, označivanje i pakiranje kozmetičkih proizvoda;

budući da se Direktiva odnosi samo na kozmetičke proizvode a ne i na farmaceutske i medicinske proizvode; budući da je zbog toga potrebno definirati područje primjene Direktive razgraničenjem područja kozmetičkih proizvoda od područja farmaceutskih proizvoda; budući da to razgraničenje slijedi iz detaljne definicije kozmetičkih proizvoda, što se odnosi na područje njihove primjene i učinka njihove uporabe; budući da se ova Direktiva ne može primijeniti na proizvode koji su obuhvaćeni definicijom kozmetičkih proizvoda, ali su namijenjeni isključivo za zaštitu zdravlja; budući da je, štoviše poželjno odrediti da su određeni proizvodi obuhvaćeni ovom definicijom, dok proizvodi koji sadrže tvari ili pripravke namijenjene uzimanju na usta, udisanju, uštrcavanju ili usađivanju u ljudsko tijelo ne pripadaju području kozmetičkih proizvoda;

budući da se s obzirom na sadašnja istraživanja preporuča isključivanje kozmetičkih proizvoda koji sadrže jednu od tvari navedenih u Prilogu V. iz područja primjene ove Direktive;

budući da kozmetički proizvodi uz normalne ili predvidive uvjete uporabe ne smiju biti štetni; budući da je posebno potrebno uzeti u obzir mogućnost opasnosti za dijelove tijela koji su blizu područja uporabe;

budući da su posebno određivanje metoda analize, zajedno s mogućim modifikacijama i dopunama koje se na te metode moraju primijeniti na temelju rezultata znanstvenih i tehnoloških istraživanja, provedbene mjere tehničke prirode; budući da se za pojednostavnjenje i ubrzanje postupka preporuča da se njihovo usvajanje prenese na Komisiju, uz poštivanje nekih uvjeta navedenih u ovoj Direktivi;

budući da je zbog tehničkog napretka potrebno brzo prilagođavati tehničke uvjete definirane u ovoj Direktivi i svim narednim direktivama u tom području, budući da je zbog pojednostavnjenja provođenja mjera za te svrhe preporučljivo omogućiti tijesnu suradnju između država članica i Komisije unutar Odbora za prilagodbu direktiva tehničkom napretku, a kako bi se uklonile tehničke smetnje pri trgovanju kozmetičkim proizvodima;

budući da je potrebno na temelju znanstvenog i tehnološkog istraživanja sastaviti prijedloge za popise odobrenih tvari koje mogu uključivati antioksidanse, bojila za kosu, konzervanse i ultraljubičaste filtre, uzimajući posebno u obzir problem senzibilizacije;

budući da bi kozmetički proizvodi na tržištu, iako su u skladu s odredbama ove Direktive i njezinih priloga, mogli ugroziti ljudsko zdravlje; budući da je zbog toga preporučljivo propisati postupak za uklanjanje te opasnosti,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.   „Kozmetički proizvod” znači bilo koja tvar ili pripravak koji je namijenjen dodiru s različitim vanjskim dijelovima ljudskog tijela (koža, kosa, nokti, usnice i vanjski spolni organi) ili sa zubima i sluznicom u usnoj šupljini, isključivo ili prvenstveno da ih se očisti, namiriše ili zaštiti kako bi ih se održalo u dobrom stanju, promijenilo njihov izgled ili popravilo tjelesne mirise.

2.   Proizvodi koji se smatraju kozmetičkim proizvodima u smislu navedene definicije nabrojeni su u Prilogu I.

3.   Kozmetički proizvodi koji sadrže jednu od tvari nabrojenih u Prilogu V. i kozmetički proizvodi koji sadrže bojila osim onih nabrojenih u prilozima III. i IV. i koji ne dolaze u doticaj sa sluznicom su isključeni iz područja primjene ove Direktive. Države članice mogu u vezi s tim proizvodima poduzeti mjere koje smatraju potrebnim.

Članak 2.

Kozmetički proizvodi koji se stavljaju na tržište unutar Zajednice ne smiju pri uobičajenoj uporabi biti štetni za ljudsko zdravlje.

Članak 3.

Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da se na tržište stavljaju samo oni kozmetički proizvodi koji su u skladu s odredbama ove Direktive i njenih priloga.

Članak 4.

Ne dovodeći u pitanje njihove opće obveze koje proizlaze iz članka 2., države članice zabranjuju trgovanje kozmetičkim proizvodima koji sadrže:

(a)	tvari nabrojene u Prilogu II.;

(b)	tvari nabrojene u prvom dijelu Priloga III., ako su izvan propisanih granica i uvjeta;

(c)	druga bojila osim onih nabrojenih u drugom dijelu Priloga III., ako su namijenjena primjeni u blizini očiju, na usnicama, u usnoj šupljini ili na vanjskim spolnim organima;

(d)	bojila nabrojena u drugom dijelu Priloga III., ako su izvan propisanih granica i uvjeta, ako su ti proizvodi namijenjeni primjeni u blizini očiju, na usnicama, u usnoj šupljini ili na vanjskim spolnim organima.

Članak 5.

Države članice u vremenskom razdoblju od tri godine od objave ove Direktive prihvaćaju trgovanje kozmetičkim proizvodima koji sadrže:

(a)	tvari nabrojene u dijelu 1. Priloga IV., unutar propisanih granica i uvjeta;

(b)	bojila nabrojena u dijelu 2. Priloga IV., unutar propisanih granica i uvjeta, ako su ti proizvodi namijenjeni za primjenu u blizini očiju, na usnicama, u usnoj šupljini ili na vanjskim spolnim organima;

(c)	bojila nabrojena u dijelu 3. Priloga IV., ako proizvodi ne dolaze u dodir sa sluznicom ili su namijenjeni samo za kratkotrajni dodir s kožom.

Po isteku trogodišnjeg razdoblja, te se tvari i bojila:

—	konačno dozvoljavaju,

—	ili konačno zabranjuju (Prilog II.),

—	ili zadržavaju još tri godine u Prilogu IV.,

—	ili brišu iz svih priloga ovoj Direktivi.

Članak 6.

1.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da se kozmetičkim proizvodima smije trgovati samo ako su na njihovoj ambalaži, spremnicima ili naljepnicama u neizbrisivom, čitkom i vidljivom obliku navedeni sljedeći podaci:

(a)

ime ili naziv i adresa ili sjedište proizvođača ili osobe odgovorne za trgovanje kozmetičkim proizvodom, sa stalnim prebivalištem u Zajednici. Ti se podaci mogu skratiti sve dok to skraćivanje općenito omogućuje prepoznavanje poduzeća. Za robu proizvedenu izvan Zajednice, države članice mogu zahtijevati da se navede zemlja porijekla te robe;

(b)	nominalni sadržaj u vrijeme pakiranja;

(c)	rok trajanja proizvoda, ako mu je trajnost kraća od tri godine;

(d)

posebne mjere opreza pri uporabi, posebno one nabrojene u stupcu „Uvjeti uporabe i upozorenja koja moraju biti tiskana na naljepnici” u prilozima III. i IV. i koji se moraju navesti na spremniku; kada to iz praktičnih razloga nije moguće, taj se podatak mora navesti na ambalaži ili na priloženim uputama za uporabu, ali u tom slučaju na spremniku se mora navesti skraćena vanjska uputa potrošaču koja upućuje na dotični podatak;

(e)	serijski broj proizvodnje ili uputa za identifikaciju robe; kada to iz praktičnih razloga nije moguće jer su kozmetički proizvodi premali, takve podatke treba se navesti samo na skupnoj ambalaži namijenjenoj za prodaju na malo ili na zaštitnoj ambalaži tih proizvoda.

2.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da se pri označivanju, predstavljanju za prodaju i reklamiranju kozmetičkih proizvoda zabrani tekst, uporaba imena, trgovačke oznake, slike ili drugi znakovi, slikovni ili drugi, koji ističu značajku koju dotični proizvodi nemaju.

Članak 7.

1.   Države članice ne smiju zbog razloga vezanih za zahtjeve utvrđene u ovoj Direktivi i njezinim prilozima odbiti, zabraniti ili ograničiti trgovanje bilo kojim kozmetičkim proizvodima koji su u skladu sa zahtjevima ove Direktive i njezinih priloga.

2.   One mogu, međutim, zahtijevati da se podaci predviđeni u članku 6. stavku 1. točki (b), (c) i (d) iskažu na njihovom nacionalnom ili službenom jeziku ili jezicima.

3.   Nadalje, država članica može radi brze i primjerene medicinske obrade u slučaju zdravstvenih poteškoća zahtijevati da se primjerene i potpune informacije o tvarima koje sadrže kozmetički proizvodi učine dostupnim nadležnom tijelu, koje treba jamčiti da će ih rabiti samo u svrhu takve medicinske obrade.

Članak 8.

1.   U skladu s postupkom iz članka 10. određuje se sljedeće:

—	metode analize potrebne za provjeru sastava kozmetičkih proizvoda,

—	mjerila mikrobiološke i kemijske čistoće kozmetičkih proizvoda i metode za provjeru usklađenosti s tim mjerilima

2.   Po jednakom postupku prihvaća se izmjene potrebna za prilagodbu Priloga II. tehničkom napretku.

Članak 9.

1.   Osniva se Odbor za prilagodbu direktiva tehničkom napretku radi uklanjanja tehničkih prepreka u trgovanju kozmetičkim proizvodima, u daljnjem tekstu „Odbor”. Odbor se sastoji od predstavnika država članica i predstavnika Komisije koji je predsjedatelj.

2.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 10.

1.   Kada se slijedi postupak predviđen ovim člankom, predmete Odboru predlaže predsjedatelj na vlastitu inicijativu ili na zahtjev predstavnika države članice.

2.   Predstavnik Komisije podnosi Odboru nacrt mjera koje treba donijeti. Odbor daje svoje mišljenje o nacrtu u vremenskom roku koji određuje predsjedatelj u skladu s hitnošću predmeta. Mišljenja se usvajaju većinom od 41 glasa. Glasovi država članica se ponderiraju u skladu s člankom 148. stavkom 2. Ugovora. Predsjedatelj ne glasa.

3.

(a) Komisija prihvaća predložene mjere ako su u skladu s mišljenjem Odbora. (b) Ako predložene mjere nisu u skladu s mišljenjem Odbora, ili nikakvo mišljenje nije usvojeno, Komisija bez odgode predlaže Vijeću mjere koje treba donijeti. Vijeće ih donosi kvalificiranom većinom. (c) Ako po isteku roka od tri mjeseca od dana zaprimanja prijedloga Vijeće ne donese odluku, predložene mjere donosi Komisija.

Članak 11.

Ne dovodeći u pitanje članak 5. te najkasnije godinu dana po isteku razdoblja utvrđenog člankom 14. stavkom 1., za provedbu ove Direktive od strane država članica, Komisija na temelju rezultata najnovijih znanstvenih i tehničkih istraživanja podnosi Vijeću odgovarajuće prijedloge s popisom dopuštenih tvari.

Članak 12.

1.   Ako država članica na temelju potkrijepljene prosudbe opazi da kozmetički proizvod, iako je u skladu sa zahtjevima ove Direktive, ugrožava zdravlje, ona može privremeno zabraniti trgovanje tim proizvodom na svom području ili odrediti za taj proizvod posebne uvjete. O tome odmah obavještava ostale države članice i Komisiju te navodi razloge za svoju odluku.

2.   Komisija se u roku od šest tjedana savjetuje s dotičnim državama članicama i bez odlaganja dostavlja svoje mišljenje i poduzima odgovarajuće korake.

3.   Ako Komisija smatra da su potrebne tehničke prilagodbe Direktive, Komisija ili Vijeće prihvatit će te prilagodbe u skladu s postupkom utvrđenim u članku 10. U tom se slučaju država članica, koja je prihvatila sigurnosne mjere, može pridržavati tih mjera do stupanja na snagu prilagodbi.

Članak 13.

Svaka pojedina mjera koja ograničava ili zabranjuje trgovanje kozmetičkim proizvodima u skladu s ovom Direktivom treba biti detaljno obrazložena. Obrazloženje se dostavlja zainteresiranoj strani zajedno s uputama o dostupnom pravnom lijeku i rokovima za ulaganje pravnih lijekova prema zakonodavstvima država članica.

Članak 14.

1.   Države članice donose odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom u roku od 18 mjeseci od njezinog priopćenja i o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.   Države članice smiju, međutim, unutar 36 mjeseci od objave ove Direktive dozvoliti na svojem području trgovanje kozmetičkim proizvodima koji nisu u skladu sa zahtjevima ove Direktive.

3.   Države članice Komisiji odmah dostavljaju tekst onih odredaba svog zakonodavstva koje se donose u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 15.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 40, 8.4.1974., str. 71.

(2)  SL C 60, 26.7.1973., str. 16.

---

PRILOG I.

ILUSTRATIVNA LISTA KOZMETIČKIH PROIZVODA PO SKUPINAMA

—	Kreme, emulzije, losioni, gelovi i ulja za kožu (ruke, lice, stopala itd.),

—	Maske za lice (osim proizvoda za ljuštenje),

—	Obojene podloge (tekućine, paste, puderi),

—	Puderi za šminkanje, puderi za poslije kupanja, higijenski puderi itd.,

—	Toaletni sapuni, sapuni za dezodoriranje itd.,

—	Parfemi, toaletne vodice, kolonjske vode,

—	Pripravci za kupanje i tuširanje (soli, pjene, ulja, gelovi itd.),

—	Depilatori,

—	Dezodoransi i sredstva protiv znojenja,

—	Proizvodu za njegu kose: — bojila i izbjeljivači za kosu, — proizvodi za kovrčanje, ravnanje i fiksiranje, — sredstva za zgušnjavanje, — sredstva za čišćenje (losioni, puderi, šamponi), — regeneratori (losioni, kreme, ulja), — proizvodi za oblikovanje frizure (losioni, lakovi, briljantini).

—	Proizvodi za brijanje (kreme, pjene, losioni itd.),

—	Proizvodi za šminkanje i za skidanje šminke s lica i očiju,

—	Proizvodi namijenjeni za nanošenje na usnice,

—	Proizvodi za njegu zuba i usta,

—	Proizvodi za njegu i mazanje noktiju,

—	Proizvodi za vanjsku intimnu higijenu,

—	Proizvodi za sunčanje,

—	Proizvodi za tamnjenje bez sunca,

—	Proizvodi za izbjeljivanje kože,

—	Proizvodi protiv bora.

---

PRILOG II.

LISTA DOPUŠTENIH TVARI U KOZMETIČKIM PROIZVODIMA

1.   N-5-klorobezoksazol-2-ilacetamid

2.   β-acetoksietil trimetil amonijev hidroksid (acetilkolin i njegove soli)

3.   Deanol aceglumat (1)

4.   Spironolakton (*)

5.   [4-(hidroksi-3-jodofenoksi)-3,5-dijodofenil] octena kiselina i njene soli

6.   Metotreksat (*)

7.   Aminokaproična kiselina (*) i njene soli

8.   Cinkofen (*), njegove soli, derivati i soli tih derivata

9.   Tiropropična kiselina (*) i njene soli

10.   Triklorooctena kiselina

11.   Aconitum napellus L. (lišće, korijenje, galenski pripravci)

12.   Akonitin (glavni alkaloid Aconitum napellus L.) i njegove soli

13.   Adonis vernalis L. i njegovi pripravci

14.   Epinefrin (*)

15.   Alkaloidi Rauwolfie serpentina i njihove soli

16.   Alkinski alkoholi, njihovi esteri, eteri i soli

17.   Izoprenalin (*)

18.   Alil izotiocianat

19.   Aloklamid (*) i njegove soli

20.   Nalorfin (*), njegove soli i eteri

21.   Simpatikomimetični amini koji djeluju na centralni živčani sustav; svaka tvar koja se nalazi na popisu lijekova koji se izdaju na liječnički recept i navedeni su u rezoluciji AP (69) 2 Vijeća Europe

22.   Anilin, njegove soli i halogenirani i sulfonirani derivati

23.   Betoksikain (*) i njegove soli

24.   Zoksazolamin (*)

25.   Prokainamid (*), njegove soli i derivati

26.   Benzidin

27.   Tuaminoheptan (*), njegovi izomeri i soli

28.   Oktodrin (*) i njegove soli

29.   2-amino-1,2-bis (4-metoksifenil)etanol i njegove soli

30.   1,3-dimetilpentilamin i njegove soli

31.   4-aminosalicilna kiselina i njene soli

32.   Toluidini, njihovi izomeri, soli i halogenirani i sulfurirani derivati

33.   Ksilidini, njihovi izomeri, soli i halogenirani i sulfurirani derivati

34.   Imperatorin (9-(3-metoksilbut-2-eniloksi) furo [3,2-g] kromen-7-on)

35.   Ammi majus i njegovi galenski pripravci

36.   2,3-dikloro-2-metilbutan

37.   Tvari s androgenim učinkom

38.   Antracensko ulje

39.   Antibiotici, s izuzetkom onih koji se nalaze u Prilogu IV.

40.   Antimon i njegovi spojevi

41.   Apocynum cannabinum L. i njegovi pripravci

42.   Apomorfin (5,6,6a 7-tetrahidro-6-metil-4H-dibenzo [de,g] = kinolin-10,11-diol) i njegove soli

43.   Arsen i njegovi spojevi

44.   Atropa belladonna L. i njeni pripravci

45.   Atropin, njegove soli i derivati

46.   Barijeve soli osim barijeva sulfata, lakovi pripravljeni od barijeva sulfata i pigmenti pripravljeni od tvari za bojenje nabrojenih u Prilogu III., dijelu 2. i Prilogu IV., dijelovima 2. i 3. i označeni s Ba

47.   Benzen

48.   4,5-dihidrobenzimidazol-4-on

49.   Benzazepini i benzadiazepini, njihove soli i derivati

50.   1-dimetilaminometil-1-metilpropil benzoat i njegove soli (amilokain)

51.   2,2,6-trimetil-4-piperidil benzoat i njegove soli (benzamin)

52.   Izokarboksazid*

53.   Bendroflumetiazid* i njegovi derivati

54.   Berilij i njegovi spojevi

55.   Brom, elementarni

56.   Bretilijev tozilat*

57.   Karbromal*

58.   Bromizoval*

59.   Bromfeniramin* i njegove soli

60.   Benzilonijev bromid*

61.   Tetrilamonijev bromid*

62.   Brucin

63.   Tetrakain* i njegove soli

64.   Mofebutazon*

65.   Tolbutamid*

66.   Karbutamid*

67.   Fenilbutazon*

68.   Kadmij i njegovi spojevi

69.   Kantaridi, Cantharis vesicatoria

70.   (1R,2S)-heksahidro-1,2-dimetil-3,6-epoksiftalični anhidrid (kantaridin)

71.   Fenoprobamat*

72.   Nitroderivati karbazola

73.   Ugljikov disulfid

74.   Katalaza

75.   Cefelin i njegove soli

76.   Chenopodium ambrosioides (esencijalno ulje)

77.   2,2,2-trikloretan-1,1-diol

78.   Klor

79.   Klorpropamid*

80.   Difenoksilat* (hidroklorid)

81.   4-fenilazofenilen-1,3-diamin citrat hidroklorid (krizoidin citrat hidroklorid)

82.   Kloroksazon*

83.   2-kloro-6-metilpirimidin-4-ildimetilamin (krimidin-ISO)

84.   Klorprotiksen* i njegove soli

85.   Klofenamid*

86.   N N-bis (2-kloroetil) metilamin N-oksid i njegove soli

87.   Klormetin i njegove soli

88.   Ciklofosfamid* i njegove soli

89.   Manomustin* i njegove soli

90.   Butanilikain* i njegove soli

91.   Kloromezanon*

92.   Triparanol*

93.   2-[2(4-klorofenil)-2-fenilacetil] indan-1,3-dion (klorofacinon-ISO)

94.   Klorofenoksamin*

95.   Fenaglikodol*

96.   Kloroetan

97.   Krom; kromna kiselina i njene soli

98.   Claviceps purpurea Tul., njeni alkaloidi i galenski pripravci

99.   Conium maculatum L. (voće, puder, galenski pripravci)

100.   Gliciklamid*

101.   Kobaltov benzensulfonat

102.   Kolhicin, njegove soli i derivati

103.   Kolkikosid i njegovi derivati

104.   Colchium autumnale L. i njegovi galenski pripravci

105.   Konvalatoksin

106.   Anamirta cocculus L. (voće)

107.   Croton tiglium (ulje)

108.   1-butil-3-(N-krotonilsulfanil)urea

109.   Kurara i kurarin

110.   Sintetički kurarizanti

111.   Cianovodik i njegove soli

112.   2-α-cikloheksilbenzil (N N N′ N′-tetraetil) trimetilendiamin (fentamin)

113.   Ciklomenol* i njegove soli

114.   Natrijev heksaciklonat*

115.   Heksapropimat*

116.   Dekstropropoksifen*

117.   O O-diacetil-N-alil-N-normorfin

118.   Pipazetat* i njegove soli

119.   5-(α,β-dibromo-fenetil)-5-metilhidantoin

120.   N N-pentametilenbis (trimetilamonijeve soli), npr. pentametonijev bromid*

121.   N N′-[metilimino) dietilen] bis (etilendimetilaminamonijeve) soli, npr. azametonijev bromid*

122.   Ciklarbamat*

123.   Klofenotan*; DDT (ISO)

124.   Heksametilenbis (trimetilamonijeve soli) npr. heksametonijev bromid*

125.   Dikloroetani (etilen kloridi)

126.   Dikloroetileni (acetilen kloridi)

127.   Lizergid* i njegove soli

128.   2-dietilaminoetil-3-hidroksi-4-fenilbenzoat i njegove soli

129.   Cinkokain* i njegove soli

130.   3-dietilaminopropil cinamat

131.   O O-dietil O-4-nitrofenil fosforotioat (paration-ISO)

132.   [Oksalilbis(iminoetilen)] bis [(o-klorobenzil)dietilamonijeve soli], npr. ambenomijev klorid*

133.   Metiprilon* i njegove soli

134.   Digitalin i svi heterozidi Digitalis purpurea L.

135.   7-[2-hidroksi-3-(2-hidroksietil-N-metilamino)propil]teofilin (ksantinol)

136.   Dioksetedrin i njegove soli

137.   Piprokurarij*

138.   Propiofenazon*

139.   Tetrabenazin* i njegove soli

140.   Kaptodiam*

141.   Mefeklorazin* i njegove soli

142.   Dimetilamin

143.   1,1-Bis(dimetilaminometil) propil benzoat i njegove soli (amidrikain, alipin)

144.   Metapirilen* i njegove soli

145.   Metamfepramon* i njegove soli

146.   Amitriptilin* i njegove soli

147.   Metformin* i njegove soli

148.   Izosorbid dinitrat*

149.   Malononitril

150.   Sukcinonitril

151.   Dinitrofenol izomeri

152.   Inprokon*

153.   Dimevamid* i njegove soli

154.   Difenilpiralin*i njegove soli

155.   Sulfinpirazon*

156.   N-(3-karbamoil-3, 3-difenilpropil)-N N-diizopropilmetilamonijeve soli, npr. izopropamid jodid*

157.   Benaktizin*

158.   Benzatropin i njegove soli

159.   Ciklizin* i njegove soli

160.   5,5-difenil-4 imidazolidon

161.   Probenecid*

162.   Disulfiram*; tiram (ISO)

163.   Emetin, njegove soli i derivati

164.   Efedrin i njegove soli

165.   Oksanamid* i njegovi derivati

166.   Ezerin ili fizostigmin i njegove soli

167.   Esteri 4-aminobenzojeve kiseline, sa slobodnim aminoskupinama, osim onih u Prilogu IV., dijelu 1.

168.   Kolin soli i njihovi esteri, npr. kolin klorid

169.   Karamifen* i njegove soli

170.   Dietil 4-nitrofenil fosfat

171.   Metetoheptazin*i njegove soli

172.   Oksfeneridin* i njegove soli

173.   Etoheptazin* i njegove soli

174.   Meteptazin* i njegove soli

175.   Metilfenidat* i njegove soli

176.   Doksilamin* i njegove soli

177.   Tolboksan*

178.   Monobenzon*

179.   Paretoksikain* i njegove soli

180.   Fenozolon*

181.   Glutetimid* i njegove soli

182.   Etilen oksid

183.   Bemegrid* i njegove soli

184.   Valnoctamid*

185.   Haloperidol*

186.   Parametazon*

187.   Fluanizon*

188.   Trifluperidol*

189.   Fluorezon*

190.   Fluorouracil*

191.   Fluorovodična kiselina, njene uobičajene soli, njeni kompleksni spojevi i vodikovi fluoridi, osim onih u Prilogu IV., dijelu 1.

192.   Furfuriltrimetilamonijeve soli, npr. furtretonijev jodid

193.   Galantamin*

194.   Progestogeni, osim onih nabrojenih u Prilogu V.

195.   1,2,3,4,5,6-heksaklorocikloheksan (BHC-ISO)

196.   (1R,4S,5R,8S)-1,2,3,4,10,10-heksakloro-1,4,4a,5,6,7,8,8a-oktahidro-1,4:5,8-dimetanonaftalen (endrin-ISO)

197.   Heksakloroetan

198.   (1R,4S,5R,8S)-1,2,3,4,10,10-heksakloro-1,4,4a,5,8,8a-heksahidro-1,4:5,8-dimetanonaftalen (izodrin-ISO)

199.   Hidrastin, hidrastinin i njihove soli

200.   Hidrazidi i njihove soli

201.   Hidrazin, njegovi derivati i njihove soli

202.   Oktamoksin* i njegove soli

203.   Varfarin* i njegove soli

204.   Etil bis(4-hidroksi-2okso-1-benzopiran-3-il) acetat i soli kiseline

205.   Metokarbamol*

206.   Propatilnitrat*

207.   4,4′-dihidroksi—3,3′-(3-metiltiopropiliden) dikumarin

208.   Fenadiazol*

209.   Nitroksolin* i njegove soli

210.   Hiosciamin, njegove soli i derivati

211.   Hyoscyamus niger L. (lišće, sjeme, puder i galenski pripravci)

212.   Pemolin* i njegove soli

213.   Jod

214.   Dekametilenbis (trimetilamonijeve soli), npr. dekametonijev bromid

215.   Ipekakuana (Cephaelis ipecacuanha Brot. i srodne vrste) (korijenje, puder i galenski pripravci)

216.   (2-izopropilpent-4-enoil)urea (apronalid)

217.   α-santonin(3S,5aR,9bS)-3,3a,4,5,5a,9b-heksahidro-3,5a,9-trimetil nafto [1,2-b] furan-2,8-dion

218.   Lobelia inflata L. i njeni galenski pripravci

219.   Lobelin* i njegove soli

220.   Barbiturati

221.   Živa i njeni spojevi, osim iznimaka nabrojenih u Prilogu IV. i Prilogu V.

222.   3,4,5-trimetoksifenetilamin i njegove soli

223.   Metaldehid

224.   2-(4-alil-2-metoksifenoksi)-N,N-dietilacetamid i njegove soli

225.   Kumetarol*

226.   Dekstrometorfan* i njegove soli

227.   2-metilheptilamin i njegove soli

228.   Izometepten* i njegove soli

229.   Mekamilamin*

230.   Gvaifenezin*

231.   Dikumarol*

232.   Fenmetrazin*, njegovi derivati i soli

233.   Tiamazol*

234.   3,4,-dihidro-2-metoksi-2-metil-4-fenil-2H,5H-pirano [3,2-c]-[1] benzopiran-5-on (ciklokumarol)

235.   Karizoprodol*

236.   Meprobamat*

237.   Tefazolin i njegove soli

238.   Arekolin

239.   Poldin metilsulfat*

240.   Hidroksizin*

241.   2-naftol

242.   1-i 2-naftilamini i njihove soli

243.   3 (1-naftilmetil)-2-imidazolin

244.   Nafazolin*i njegove soli

245.   Neostigmin i njegove soli (npr. neostigmin bromid*)

246.   Nikotin i njegove soli

247.   Amil nitriti

248.   Anorganski nitriti, osim natrijeva nitrita

249.   Nitrobenzen

250.   Nitrokrezoli i njihove soli s alkalijskim metalima

251.   Nitrofurantoin*

252.   Furazolidon*

253.   Propan-1,2,3-triil trinitrat

254.   Acenokumarol*

255.   Alkalijski pentacianonitrozilferat (2-)

256.   Nitrostilbeni, njihovi homolozi i njihovi derivati

257.   Noradrenalin i njegove soli

258.   Noskapin* i njegove soli

259.   Gvanetidin* i njegove soli

260.   Estrogeni, osim onih nabrojenih u Prilogu V.

261.   Oleandrin

262.   Klortalidon*

263.   Peletierin i njegove soli

264.   Pentakloroetan

265.   Pentaeritritil tetranitrat*

266.   Petrikloral*

267.   Oktamilamin* i njegove soli

268.   Feno i njegove alkalijske soli osim iznimaka nabrojenih u Prilogu III.

269.   Fenacemid*

270.   Difenkloksazin*

271.   2-fenilindan-1,3-dion (fenindion)

272.   Etilfenacemid*

273.   Fenprokumon*

274.   Feniramidol*

275.   Triamteren* i njegove soli

276.   Tetraetilpirofosfat; TEPP (ISO)

277.   Tritolil fosfat

278.   Psilocibin*

279.   Fosfor i metalni fosfidi

280.   Talidomid* i njegove soli

281.   Physostigma venenosum Balf.

282.   Pikrotoksin

283.   Pilokarpin i njegove soli

284.   Levorotacijski α-piperidin-2-il benzil acetat treo oblik (Levofacetoperan) i njegove soli

285.   Pipradol* i njegove soli

286.   Azaciklonol* i njegove soli

287.   Bietamiverin*

288.   Butopiprin* i njegove soli

289.   Olovo i njegovi spojevi, osim spomenutih u Prilogu V.

290.   Koniin

291.   Prunus laurocerasus L. („voda iz lovorikovca”)

292.   Metirapon*

293.   Radioaktivne tvari (2)

294.   Juniperus sabina L. (lišće, esencijalno ulje i galenski pripravci)

295.   Hioscin, njegove soli i derivati

296.   Soli zlata

297.   Selenij i njegovi spojevi

298.   Solanum nigrum L. i njeni galenski pripravci

299.   Spartein i njegove soli

300.   Glukokortikoidi

301.   Datura stramonium L. i njeni galenski pripravci

302.   Strofantini, njihovi aglukoni i njihovi derivati

303.   Strophantus vrste i njihovi galenski pripravci

304.   Strihnin i njegove soli

305.   Strychnos vrste i njihovi galenski pripravci

Narkotici, prirodni i sintetički:

Sve tvari nabrojene u tablici I. i II. Jedinstvene konvencije o narkoticima potpisane u New Yorku 30. ožujka 1961.

307.   Sulfonamidi (sulfanilamid i njegovi derivati dobiveni supstitucijom jednog ili više atoma vodika –NH2 skupina) i njihove soli

308.   Sultiam*

309.   Neodimij i njegove soli

310.   Tiotepa*

311.   Pilocarpus jaborandi Holmes i njeni galenski pripravci

312.   Telurij i njegovi spojevi

313.   Ksilometazolin i njegove soli

314.   Tetrakloroetilen

315.   Ugljikov tetraklorid

316.   Heksaetil tetrafosfat

317.   Talij i njegovi spojevi

318.   Thevetia neriifolia Juss., ekstrakt glikozida

319.   Etionamid*

320.   Fenotiazin* i njegovi spojevi

321.   Tiourea i njeni derivati, osim onih nabrojenih u Prilogu IV., dijelu 1.

322.   Mefenezin* i njegovi esteri

323.   Cjepiva, toksini ili serumi, nabrojeni u Prilogu drugoj Direktivi Vijeća od 20. svibnja 1975. o približavanju odredbi utvrđenih zakonima i drugim propisima koje se odnose na vlasničke medicinske proizvode (SL L 147, 9.6.1975., str. 13.)

324.   Tranilcipromin* i njegove soli

325.   Trikloronitrometan (kloropikrin)

326.   2,2,2-tribromoetanol (tribromoetil alkohol)

327.   Triklormetin* i njegove soli

328.   Tretamin*

329.   Galamin trietjodid

330.   Urginea scilla Stern i njezini galenski pripravci

331.   Veratrin, njegove soli i galenski pripravci

332.   Schoenocaulon officinale Lind. (sjemenje i galenski pripravci)

333.   Veratrum album L. (korijenje i galenski pripravci)

334.   Vinil klorid monomer

335.   Ergokalciferol* i kolekalciferol (vitamini D2 i D3)

336.   Soli O-alkilditiokarbonskih kiselina

337.   Johimbin i njegove soli

338.   Dimetil sulfoksid*

339.   Difenhidramin* i njegove soli

340.   4-terc-butilfenol

341.   4-terc-butilpirokatehol

342.   Dihidrotahisterol*

343.   Dioksan

344.   Morfolin i njegove soli

345.   Pyrethrum album L. i njegovi galenski pripravci

346.   2-[4-metoksibenzil-N-(2-piridil)amino] etildimetilamin

347.   Tripelenamin

348.   Tetraklorosalicilanilidi

349.   Diklorosalicilanilidi

350   Tetrabromosalicilanilidi

351.   Dibromosalicilanilidi, npr. metabromsalan*, dibromsalan*

352.   Bitionol

353.   Tiuram monosulfidi

354.   Tiuram disulfidi

355.   Dimetilformamid

356.   4-fenilbut-3-en-2-on

357.   Benzoati 4-hidroksi-3-metoksicinamil alkohola, osim uobičajene količine u prirodnim ekstraktima koji se rabe

358.   Furo [3,2-g] kromen-7-on i njegovi alkil-supstituirani derivati (npr. trioksalan* i 8-metoksipsoralen), osim uobičajene količine u prirodnim ekstraktima koji se rabe

359.   Ulje iz sjemenja Laurus nobilis L.

360.   Sassafras officinale Nees ulje koje sadrži safrol

361.   5,5′-di-izopropil-2,2′-dimetilbifenil-4-4′-diil dihipojodit

---

(1)  Nazivi koji su u ovoj Direktivi označeni zvjezdicom objavljeni su u „Računalnom ispisu 1975., Međunarodni nevlasnički nazivi (INN) za farmaceutske proizvode, Popisi 1-33 predloženih INN”, WHO, Ženeva, kolovoz 1975.

(2)  Dopušta se prisutnost prirodnih radioaktivnih tvari i radioaktivnih tvari uzrokovanih umjetnim zagađenjem iz okoliša, uz uvjet da radioaktivne tvari za proizvodnju kozmetičkih proizvoda nisu obogaćene i da je njihova koncentracija u granicama određenim u direktivi kojom se utvrđuju osnovni standardi za zaštitu zdravlja radnika i ljudi općenito, od opasnosti koje proizlaze od ionizirajućeg zračenja (SL 11, 20.2.1959., str. 221/59).

---

PRILOG III.

DIO 1.

Lista tvari koje kozmetički proizvodi ne smiju sadržavati osim uz utvrđena ograničenja i uvjete

Referentni broj	Tvar	Ograničenja				Uvjeti za uporabu i upozorenja koja moraju biti tiskana na naljepnici
		Područje primjene i/ili uporabe	Najveća dopuštena koncentracija u gotovom kozmetičkom proizvodu		Ostala ograničenja i uvjeti
a	b	c	d		e	f
1	Borna kiselina	(a) Puderi (b) Proizvodi za oralnu higijenu (c) Ostali proizvodi	(a) 5 % (b) 0,5 % (c) 3 %		(a) Ne rabiti u proizvodima namijenjenim djeci mlađoj od tri godine	(a) Ne rabiti za dojenčad
2	Merkaptooctena kiselina i njezine soli i esteri	(a) Proizvodi za kovrčanje ili učvršćivanje kose: — kućna uporaba — profesionalna uporaba (b) Depilatori (c) Ostali proizvodi za njegu kose koji se uklanjaju nakon primjene	(a) — 8 % pripremljeno za uporabu pH ≤ 9,5 — 11 % pripremljeno za uporabu pH ≤ 9,5 (b) 5 % pH ≤ 12,65 (c) 2 % postoci izračunati kao merkaptooctena kiselina
3	Oksalna kiselina, njeni esteri i alkalne soli	Proizvodi za njegu kose	5 %			Samo za frizere
4	Klorobutanol *	Konzervans	0,5 %		Zabranjen u aerosolima	Sadrži klorobutanol
5	Amonijak		6 % preračunato kao NH3			Iznad 2 %: Sadrži amonijak
6	Natrijev tozilkloramid *		0,2 %
7	Klorati alkalijskih metala	(a) Paste za zube (b) Ostala uporaba	(a) 5 % (b) 3 %
8	Diklorometan		35 % (kada je pomiješan s 1, 1, 1-trikloroetanom, ukupna koncentracija ne smije prijeći 35 %)		0,2 % kao najveći sadržaj nečistoća	Za pripravke u aerosolnim raspršivačima. Ne prskati na otvoreni plamen ili bilo koji užareni materijal.
9	o i m-fenilendiamini njihovi N-supstituirani derivati i njihove soli; N-supstituirani derivati p-fenilendiamina (1)	Oksidacijska bojila za bojenje kose	6 % preračunato kao slobodna baza			Može uzrokovati alergijsku reakciju. Preporuča se prije uporabe napraviti test na osjetljivost. Sadrži fenilendiamine. Ne rabiti za bojenje trepavica ili obrva.
10	Metilfenilendiamini, njihovi N-supstituirani derivati i njihove soli (1)	Oksidacijska bojila za bojenje kose	10 % preračunato kao slobodna baza			Može uzrokovati alergijsku reakciju. Preporuča se prije uporabe napraviti test na osjetljivost. Sadrži fenilendiamine. Ne rabiti za bojenje trepavica ili obrva.
11	Diaminofenoli (2)	Oksidacijska bojila za bojenje kose	10 % preračunato kao slobodna baza			Može uzrokovati alergijsku reakciju. Preporuča se prije uporabe napraviti test na osjetljivost. Sadrži diaminofenole. Ne rabiti za bojenje trepavica ili obrva.
12	Diklorofen *		0,5 % najviše			Sadrži diklorofen*
13	Vodikov peroksid	Oksidacijska bojila za bojenje kose	40 % volumni udio, tj. 12 % H2O2			Sadrži x % vodikova peroksida
14	Formaldehid	(a) Učvrščivači noktiju (b) Rabe se kao konzervansi (c) Proizvodi za higijenu usta	(a) 5 % (b) 0,2 % (c) 0,1 %	Sve preračunato kao formaldehid	(b) Zabranjen kao konzervans u aerosolnim raspršivačima i proizvodima za higijenu ustiju	(a) Zaštićuje pokožicu s masti ili uljem. Sadrži x % formaldehida (b) Sadrži formaldehid
15	Heksaklorofen*	Konzervans	0,1 %		Ne rabiti u proizvodima za djecu niti u proizvodima za osobnu higijenu	Ne rabiti za dojenčad. Sadrži heksaklorofen
16	Hidrokinon (1)		2 %			Ne rabiti za bojenje trepavica i obrva. Ako proizvod dođe u doticaj s očima, treba ih odmah isprati. Sadrži hidrokinon
17	Kalijev ili natrijev hidroksid	(a) Otapalo za pokožicu noktiju (b) Učvršćivač za kosu (c) Druge uporabe kao neutralizatora	(a) 5 % po masi (3) (b) 2 % po masi (3) (c) do pH 11			(a) Izbjegavati doticaj s očima. Može uzrokovati slijepilo. Držati izvan dohvata djece. (b) Izbjegavati doticaj s očima. Može uzrokovati slijepilo. Držati izvan dohvata djece.
18	Lanolin					Sadrži lanolin
19	α-Naftol	Bojilo za kosu	0,5 %			Sadrži α –naphthol
20	Natrijev nitrit	Samo kao inhibitor korozije	0,2 %		Ne rabiti sa sekundarnim aminima
21	Nitrometan	Samo kao inhibitor korozije	0,3 %
22	Fenol	Sapuni i šamponi	1 %			Sadrži fenol
23	Pikrinska kiselina	Samo kao inhibitor korozije	1 %			Sadrži pikrinsku kiselinu
24	Pirogalol (1)	Samo za bojenje kose	5 %			Ne upotrebljavati za bojenje trepavica i obrva. Ako proizvod dođe u doticaj s očima, treba ih odmah isprati. Sadrži pirogalol
25	Kinin i njegove soli	(a) Šamponi (b) Losioni za kosu	(a) 0,5 % preračunato kao kininska baza (b) 0,2 % preračunato kao kininska baza
26	Rezorcinol (1)	a) Bojila za kosu (b) Losioni za kosu (c) Šamponi	(a) 5 % (b) 0,5 % (c) 0,5 %			(a) Može uzrokovati alergijsku reakciju. Sadrži rezorcinol. Dobro isprati kosu nakon uporabe. Ne bojiti trepavice i obrve. Ako proizvod dođe u doticaj s očima, treba ih odmah isprati. (b) Može uzrokovati alergijsku reakciju. Sadrži rezorcinol. (c) Može uzrokovati alergijsku reakciju. Sadrži rezorcinol. Dobro isprati kosu nakon uporabe.
27	Amonijevi sulfidi, alkalijski i zemnoalkalijski sulfidi		2 % u pastama 20 % za monosulfide u vodenim otopinama bez aditiva
28	Cink (klorid i sulfat)		1 % preračunato kao cink
29	Cinkov 4-hidroksibenzen sulfonat	(a) Sredstvo za stiskanje tkiva (b) Dezodorans	(a) 6 % preračunato na bezvodnu tvar (b) 6 % preračunato na bezvodnu tvar			(a) Izbjegavati doticaj s očima (b) Ne prskati u oči

DIO 2.

LISTA DOPUŠTENIH BOJILA KOJA MOGU SADRŽAVATI KOZMETIČKI PROIZVODI NAMIJENJENI DOTICAJU SA SLUZNICOM  (4)  (5)  (6)

(a)   Crvena bojila

Referentni broj	Indeksni broj bojila	Broj bojila prema direktivama EEZ iz 1962. koje se odnose na tvari za bojenje hrane ili druga upozorenja (7)	Ograničenja
			Područje primjene	Najveća dopuštena koncentracija	Uvjeti čistoće (7)
1	12 085			3 %
2	12 150
3	12 490
4	14 720	E 122			E 122
5	14 815	E 125			E 125
6	15 525
7	15 580
8	15 585		r
9	15 630			3 %
	15 630(Ba)
	15 630(Sr)
10	15 850	E 180			E 180
11	15 865
	15 865(Sr)
12	15 880
13	16 185	E 123			E 123
14	16 255	E 124			E 124
15	16 290	E 126			E 126
16	45 170
	45 170(Ba)		r
17	45 370				Ne više od 1 % 2-(6-hidroksi-3-okso-3H-ksanten-9-il) benzojeve kiseline i 3 % 2-(bromo-6-hidroksi-3-okso-3H-ksanten-9-il) benzojeve kiseline
18	45 380				Isto
19	45 405		r		Isto
20	45 410				Jednako
21	45 425				Ne više od 1 % 2-(6-hidroksi-3-okso-3H-ksanten-9-il) benzojeve kiseline i 3 % 2-(jodo-6-hidroksi-3-okso-3H-ksanten-9-il) benzojeve kiseline
22	45 430	E 127			E 127 Isto
23	58 000
24	73 360
25	75 470	E 120			E 120
26	77 015	E 420			E 420
27	77 491	E 172			E 172
28		E 163			E 163
29		E 162			E 162

(b)   Narančasta i žuta bojila

1	10 316		r
2	11 920
3	12 075
4	13 015	E 105			E 105
5	14 270	E 103			E 103
6	15 510		r
7	15 980	E 111			E 111
8	15 985	E 110			E 110
9	19 140	E 102			E 102
10	45 350			6 %
11	47 005	E 104			E 104
12	75 100
13	75 120	E 160 b			E 160 b
14	75 125	E 160 d			E 160 d
15	75 130	E 160 a			E 160 a
16	75 135	E 161 d			E 161 d
17	75 300	E 100			E 100
18	77 489	E 172			E 172
19	77 492	E 172			E 172
20	40 820	E 160 e			E 160 e
21	40 825	E 160 f			E 160 f
22		E 101			E 101
23	45 395			Kada se rabi u ruževima za usnice, bojilo je dopušteno samo u obliku slobodne kiseline i u najvećoj koncentraciji od 1 %
24		E 160 c			E 160 c

(c)   Zelena i plava bojila

Referentni broj	Indeksni broj bojila	Broj bojila prema direktivama EEZ iz 1962. koje se odnose na tvari za bojenje hrane ili za druge indikacije	Ograničenja
			Područje primjene	Najveća dopuštena koncentracija	Uvjeti čistoće
1	42 051	E 131			E 131
2	42 053
3	42 090
4	44 090
5	61 565
6	61 570
7	69 825
8	73 000
9	73 015	E 132			E 132
10	74 260		r
11	75 810	E 140			E 140
12		E 141			E 141
13	77 007
14	77 346
15	77 510				Bez cijanidnih iona
16	69 800	E 130			E 130

(d)   Ljubičasta, smeđa, crna i bijela bojila

Referentni broj	Indeksni broj boje	Broj bojila prema direktivama EEZ iz 1962. koje se odnose na tvari za bojenje hrane ili za druge indikacije	Ograničenja
			Područje primjene	Najveća dopuštena koncentracija	Uvjeti čistoće
1	28 440	E 151			E 151
2	42 640
3	60 725
4	73 385
5	77 000	E 173			E 173
6	77 002
7	77 004
8	77 005
9	77 120
10	77 220	E 170			E 170
11	77 231
12	77 266	Dio od E 153			E 153
13	77 267	Dio od E 153			E 153
14	77 400
15	77 480	E 175			E 175
16	77 499	E 172			E 172
17	77 713
18	77 742
19	77 745
20	77 820	E 174			E 174
21	77 891	E 171 Titanov dioksid (i njegove smjese s tinjcem (mica))			E 171
22	77 947
23	75 170	Gvanin ili esencija biserovine
24 (bijelo 9) aluminijevi, cinkovi, magnezijevi i kalcijevi stearati
25		E 150 Karamel			E 150

---

(1)  Te se tvari smiju upotrebljavati pojedinačno ili u kombinaciji pod uvjetom da zbroj omjera koncentracija svake od njih u kozmetičkom proizvodu pri najvećoj dopuštenoj koncentraciji svake od tvari nije veći od 2.

(2)  Te se tvari smiju upotrebljavati pojedinačno ili u kombinaciji pod uvjetom da zbroj omjera koncentracija svake od njih u kozmetičkom proizvodu pri najvećoj dopuštenoj koncentraciji svake od tvari nije veći od 1.

(3)  Zbroj dvaju hidroksida izražen po masi kao natrijev hidroksid.

(4)  Ta se bojila smiju upotrebljavati i u kozmetici koja dolazi u doticaj s drugim dijelovima tijela.

(5)  Za određena su bojila propisana ograničenja koja se odnose na područje primjene tog bojila (slovo „r” u stupcu ograničenja koja se odnose na područje primjene označuje da je bojilo zabranjeno u proizvodnji kozmetičkih proizvoda koji dolaze u doticaj sa sluznicom oka, posebno šminke za oči i sredstava za skidanje šminke s očiju) ili na najveću dopuštenu koncentraciju.

(6)  Jednako su dopušteni lakovi ili soli tih bojila koja rabe tvari koje nisu zabranjene u Prilogu II. ili nisu isključena u Prilogu V. ako su u području primjene Direktive.

(7)  Bojila čijem broju prethodi slovo „E” moraju u skladu s direktivama EEZ iz 1962. koje se odnose na hranu i bojila, ispunjavati zahtjeve za čistoćom utvrđene tim direktivama.

---

PRILOG IV.

DIO 1.

LISTA PRIVREMENO DOPUŠTENIH TVARI

Referentni broj	Tvar	Ograničenja			Uvjeti uporabe i upozorenja koja moraju biti tiskana na naljepnici
		Područje primjene i/ili uporabe	Najveća dopuštena koncentracija u gotovom kozmetičkom proizvodu	Ostala ograničenja i uvjeti
a	b	c	d	e	f
1	Metanol	Denaturant za etanol i izopropilni alkohol	5 % Preračunato kao postotak etanola i izopropilnog alkohola
2	Tiomerzal*	Samo kao konzervans u šminki za oči	0,007 % Preračunato kao Hg. Kada je u smjesi s ostalim živinim spojevima koje ova Direktiva dopušta, ukupna koncentracija žive ne smije biti veća od 0,007 %		Sadrži tiomerzal*
3	Fenilživini spojevi	Isto	Isto		Sadrži fenilživine spojeve
4	Kloroform	Paste za zube	4 %
5	2,3-Dihidroksipropil-4-aminobenzoat		5 %		Sadrži 2,3-dihidroksipropil 4-aminobenzoat
6	Kinolin-8-ol i bis(8-hidroksikinolinijev) sulfat		0,3 % u bazi	Ne rabiti u proizvodima koji se primjenjuju nakon sunčanja. Ne rabiti u puderu za dojenčad	Ne rabiti za dojenčad
7	Amonijev monofluorofosfat	Proizvodi za oralnu higijenu	0,15 % Preračunato kao F. U smjesi s ostalim fluorovim spojevima koji su dopušteni ovim Prilogom, ukupna koncentracija F ne smije biti veća od 0,15 %		Sadrži amonijev monofluorofosfat
8	Natrijev monofluorofosfat	Isto	0,15 % Isto		Sadrži natrijev monofluorofosfat
9	Kalije monofluorofosfat	Isto	0,15 % Isto		Sadrži kalijev monofluorofosfat
10	Kalcijev monofluorofosfat	Isto	0,15 % Isto		Sadrži kalcijev monofluorofosfat
11	Kalcijev fluorid	Isto	0,15 % Isto		Sadrži kalcijev fluorid
12	Natrijev fluorid	Isto	0,15 % Isto		Sadrži natrijev fluorid
13	Kalijev fluorid	Isto	0,15 % Isto		Sadrži kalijev fluorid
14	Amonijev fluorid	Isto	0,15 % Isto		Sadrži amonijev fluorid
15	Aluminijev fluorid	Isto	0,15 % Isto		Sadrži aluminijev fluorid
16	Kositrov fluorid	Isto	0,15 % Isto		Sadrži kositrov fluorid
17	Heksadecil-trimetil-amonijev fluorid	Isto	0,15 % Isto		Sadrži heksadecil-trimetil-amonijev fluorid
18	3-(N-heksadecil-N-2-hidroksietilamonio)propilbis (2-hidroksietil) amonijev difluorid	Isto	0,15 % Isto		Sadrži 3-(N-heksadecil-N-2-hidroksietilamonio)propilbis (2-hidroksietil) amonijev difluorid
19	NN′N′-tris(polioksietilen)-N-heksadecilpropilendiamin dihidrofluorid	Isto	0,15 % Isto		Sadrži NN′N′-tris(polioksiethylen)-N-heksadecilpropilendiamin dihydrofluoride
20	Oktadecil-amonijev fluorid	Isto	0,15 % Isto		Sadrži oktadecil-amonijev fluorid
21	Natrijev fluorosilikat	Isto	0,15 % Isto		Sadrži natrijev fluorosilikat
22	Kalijev fluorosilikat	Isto	0,15 % v		Sadrži kalijev fluorosilikat
23	Amonijev fluorosilikat	Isto	0,15 % Isto		Sadrži amonijev fluorosilikat
24	Magnezijev fluorosilikat	Isto	0,15 % Isto		Sadrži magnezijev fluorosilikat
25	Safrol		100 ppm
26	1,3-bis(hidroksimethil)imidazolidin-2-tion	Pripravci za njegu kose	(a)   Do 2 %	(a)   Zabranjen u aerosolnim raspršivačima	(a)   Sadrži1,3-bis(hidroksimethil)imidazolidin-2-tion
			(b)   Od 2 do 8 %	(b)   isto	— Nakon uporabe temeljito isprati kosu
					— Sadrži 1,3-bis(hidroksimethil)imidazolidin-2-tion
27	1,3-bis(hidroksimetil)-3-tiourea	Isto	6 %	Isto	— Nakon uporabe temeljito isprati kosu
					— Sadrži 1,3-bis(hidroksimetil)-2-tioureu
28	Hidroksimetill-2-tiourea	Isto	6 %	Isto	— Nakon uporabe temeljito isprati kosu
					— Sadrži hidroksimetil-2-tioureu
29	1-hidroksimetilimidazolidin-2-tion	Isto	6 %	Isto	— Nakon uporabe temeljito isprati kosu
					— Sadrži 1-hidroksimetilimidazolidin-2-tion
30	1-monomorfolinometil-2-tiourea	Isto	6 %	Isto	— Nakon uporabe temeljito isprati kosu
					— Sadrži 1-morfolinometil-2-tioureu
31	1,3 bis(morfolinometil)-2-tiourea	Isto	6 %	Isto	— Nakon uporabe temeljito isprati kosu
					— Sadrži 1,3 bis(morfolinometil)-2-tioureu
32	1,1,1-trikloroetan (metil kloroform)	Otapalo za aerosolne raspršivače	35 % U smjesi s diklormetanom koncentracija ne smije biti veća od 35 %		Ne raspršivati u otvoreni plamen ili bilo koji užareni materijal
33	Tribromosalicilanilidi (npr. tribromsalan*)	Sapun	1 %		Sadrži tribromosalicilanilide

DIO 2.

LISTA PRIVREMENO DOPUŠTENIH BOJILA KOJA MOGU SADRŽAVATI KOZMETIČKI PROIZVODI NAMIJENJENI DOTICAJU SA SLUZNICOM U SKLADU S ČLANKOM 5.  (1)  (2)  (3)

(a)   Crvena bojila

Referentni broj	Indeksni broj bojila	Broj bojila prema direktivama EEZ iz 1962. koje se odnose na tvari za bojenje hrane ili druga upozorenja (4)	Ograničenja
			Područje primjene	Najveća dopuštena koncentracija	Uvjeti čistoće (4)
1	12 120
2	12 350
3	12 385
4	14 700		r
5	15 500 15 500 (Ba)		Zabranjena uporaba bazalta u ruževima za usnice
6	15 585 (Ba)
7	15 620
8	15 800
9	16 035
10	26 100
11	27 290
12	45 160
13	75 480
14	75 580

(b)   Narančasta i žuta bojila

1	18 965
2	45 340
3	47 000		r

(c)   Zelena i plava bojila

Referentni broj	Indeksni broj bojila	Broj bojila prema direktivama EEZ iz 1962. koje se odnose na tvari za bojenje hrane ili druga upozorenja	Ograničenja
			Područje primjene	Najveća dopuštena koncentracija	Uvjeti čistoće
1	42 040
2	42 140
3	42 170
4	42 735
5	44 040
6	44 045
7	59 040
8	61 554
9	62 085
10	77 288				Bez kromat iona
11	77 289				Isto
12	77 520
13	74 160

(d)   Ljubičasta, smeđa, crna i bijela bojila

1	20 170
2	27 755	E 152			E 152
3	42 580
4	45 190
5	77 019
6	77 163	Bizmutov klorid oksid (i njegove smjese s tinjcem (mica))
7	77 265
8	77 718

DIO 3.

(A)   LISTA PRIVREMENO DOPUŠTENIH BOJILA ZA KOZMETIČKE PROIZVODE KOJI NE DOLAZE U DOTICAJ SA SLUZNICOM

Crvena bojila

12310, 12335, 12420, 12430, 12440, 16140, 16155, 16250, 17200, 18000, 18050, 18055, 18065, 26105, 45100, 50240, E121

Narančasta i žuta bojila

11680, 11710, 13065, 15575, 16230, 18690, 18736, 18745, 19120, 19130, 21230, 71105

Plava i zelena bojila

10006, 10020, 42045, 42050, 42080, 42755, 44025, 62095, 62550, 63000, 71255, 74100, 74220, 74350, αα-bis(5-bromo-4-hidroksi-6-metil-m-kumenil)toluen-2, a-sulton, aabis(3,5-dibromo-4-hidroksi-o-tolil)toluen-2, aa-sulton, 1,4-bis(butilamino)antrakinone

Ljubičasta, smeđa, crna i bijela bojila

12010, 12196, 12480, 16580, 27905, 42555, 42571, 43625, 46500, 51319, 61710, 61800, natrijev 2,4-diamino-azobenzensulfonat i pet srodnih bojila (Brown FK), a-(5-bromo-6-hidroksi-m-tolil)- a-(3-bromo-5-metil-4-oksocikloheksa-2,5-dieniliden)toluen-2-sulfonska kiselina

(B)   LISTA PRIVREMENO DOPUŠTENIH BOJILA ZA KOZMETIČKE PROIZVODE KOJI DOLAZE SAMO NAKRATKO U DOTICAJ S KOŽOM

Crvena bojila

11210, 12090, 12155, 12170, 12315, 12370, 12459, 12460, 13020, 14895, 14905, 16045, 16180, 18125, 18130, 24790, 27300, 27306, 28160, 45220, 60505, 60710, 62015, 73300

Žuta i narančasta bojila

11720, 11725, 11730, 11765, 11850, 11855, 11860, 11870, 12055, 12140, 12700, 12740, 12770, 12790, 13900, 14600, 15970, 15975, 18820, 18900, 19555, 21090, 21096, 21100, 21108, 21110, 21115, 22910, 25135, 25220, 26090, 29020, 40215, 40640, 41000, 45376, 47035, 48040, 48055, 56205, 4-(3-klorfenilazo)-3-hidroksi-2 naft-O-anisidid, trinatrijev 3-hidroksipiren-5,8,10-trisulfonate

Plava i zelena bojila

10025, 26360, 42052, 42085, 42095, 42100, 50315, 50320, 50400, 50405, 51175, 52015, 52020, 52030, 61505, 61585, 62045, 62100, 62105, 62125, 62130, 62500, 62560, 63010, 64500, 74180

Ljubičasta, smeđa, crna i bijela bojila

12145, 14805, 15685, 17580, 20285, 20470, 21010, 25410, 30045, 30235, 40625, 42510, 42520, 42525, 42535, 42650, 48013, 57020, 60730, 61100, 61105, 61705, 62030, 63165, 63615

---

(1)  Ta se bojila također smiju rabiti u kozmetici koja dolazi u doticaj s ostalim dijelovima tijela.

(2)  Za određena bojila propisana su ograničenja koja se odnose na područje primjene tog bojila (slovo „r” u stupcu ograničenja koja se odnose na područje primjene označuje da je bojilo zabranjeno u proizvodnji kozmetičkih proizvoda koji dolaze u doticaj sa sluznicom oka, posebno šminke za oči i sredstava za skidanje šminke s očiju) ili na najveću dopuštenu koncentraciju.

(3)  Jednako su dopušteni lakovi i soli tih bojila koja rabe tvari koje nisu zabranjene Prilogom II. ili nisu isključene Prilogom V. iz područja primjene Direktive.

(4)  Bojila čijem broju prethodi slovo„E” moraju u skladu s direktivama EEZ iz 1962. koje se odnose na hranu i bojila, ispunjavati zahtjeve za čistoćom utvrđene tim direktivama.

---

PRILOG V.

LISTA TVARI ISKLJUČENIH IZ PODRUČJA PRIMJENE DIREKTIVE

1.   Olovov acetat (za uporabu samo u proizvodima za obradu kose).

2.   Heksaklorofen* (za sve uporabe, osim onih iz dijela 1. Priloga III.).

3.   Hormoni

(a)	— estron, — estradiol i njegovi esteri, — estriol i njegovi esteri;

(b)	— progesteron, — etisteron*.

4.   p-fenilendiamin i njegove soli.

5.   Stroncij i njegove soli s izuzetkom onih koji su sastojci bojila nabrojenih u dijelu 2. Priloga III. i dijelu 2. i 3. Priloga IV.

6.   Cirkonij i njegovi derivati.

7.   Tiomerzal* i fenilživini spojevi (za uporabu kao konzervansi u koncentriranim šamponima i kremama koje sadrže neionske emulgatore zbog kojih su drugi konzervansi bez učinka; najveća koncentracija 0,003 %, preračunato kao Hg).

8.   Lidokain*.

9.   Tirotricin*.

---

13/Sv. 007

HR

Službeni list Europske unije

61

---

31981L0643

---

L 231/41

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.07.1981.

---

DIREKTIVA KOMISIJE

od 29. srpnja 1981.

o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 77/649/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na vidno polje vozača motornih vozila

(81/643/EEZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 80/1267/EEZ (2), a posebno njezin članak 11.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 77/649/EEZ od 27. rujna 1977. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na vidno polje vozača motornih vozila (3), a posebno njezin članak 5,

budući da je, obzirom na stečeno iskustvo, utvrđeno da sadašnji tekst točke 5.1.3. Priloga I. Direktivi 77/649/EEZ u odnosu na vidno polje vozača vozila kategorije M1, kako je određeno u Prilogu I. Direktivi 70/156/EEZ, nameće ograničenja na konstrukciju vozila; budući da je posljedica toga odbijanje homologacije tipa za vozila sa zakrivanjima koja ni u kojemu slučaju ne ograničavaju vozačevo vidno polje;

budući da su mjere predviđene u ovoj Direktivi u skladu s mišljenjem Odbora za prilagodbu tehničkom napretku direktiva usmjerenih na otklanjanje tehničkih prepreka trgovini u sektoru motornih vozila,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Točka 5.1.3. Priloga I. Direktivi 77/649/EEZ zamjenjuje se sljedećim:

Članak 2.

Države članice donose odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 1982. i o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Članak 3.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1.

(2)  SL L 375, 31.12.1980., str. 34.

(3)  SL L 267, 19.10.1977., str. 1.

(4)  SL L 81, 28.3.1978., str. 49.”

---

13/Sv. 007

HR

Službeni list Europske unije

63

---

31983L0574

---

L 332/38

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

26.10.1983.

---

DIREKTIVA VIJEĆA

od 26. listopada 1983.

o trećoj izmjeni Direktive 76/768/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode

(83/574/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

budući da članak 11. Direktive 76/768/EEZ (4), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 83/496/EEZ (5) predviđa da će Komisija, na temelju rezultata najnovijih znanstvenih i tehničkih istraživanja, podnijeti Vijeću odgovarajuće prijedloge za utvrđivanje popisa dozvoljenih tvari;

budući da se na temelju najnovijih znanstvenih i tehničkih istraživanja može utvrditi popis tvari koje su dozvoljene kao ultraljubičasti filtri;

budući da se izmjene potrebne za prilagodbu Priloga VII. tehničkom napretku moraju također donijeti u skladu s postupkom Odbora, utvrđenim Direktivom 76/768/EEZ;

budući da upozorenje o roku trajnosti za kozmetičke proizvode čije je vremensko razdoblje postojanosti kraće od tri godine, predviđeno u članku 6. stavku 1. točki (c) Direktive 76/768/EEZ, nije opravdano za kozmetičke proizvode koji se mogu rabiti i nakon tog vremenskog razdoblja; budući da je zato primjerenije upozorenje o najkraćem roku trajnosti,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 76/768/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.	Dodaje se Prilog VII. u obliku Priloga ovoj Direktivi. On nabraja ultraljubičaste filtre koji se mogu uključiti u kozmetičke proizvode pod utvrđenim uvjetima.

2.	Članku 4. dodaju se sljedeće točke: „(g) UV filtri, osim onih navedenih u dijelu 1. Priloga VII.; (h) UV filtri u dijelu 1. Priloga VII., izvan tamo određenih granica i uvjeta.”

3.

Članku 5. dodaju se sljedeći stavci: „Države članice će do 31. prosinca 1988. dozvoliti trgovanje kozmetičkim proizvodima koji sadrže UV filtre navedenim u dijelu 2. Priloga VII., unutar tamo određenih granica i uvjeta. 1. siječnja 1989. ti će UV filtri biti: — konačno dozvoljeni (dio 1. Priloga VII.), — konačno zabranjeni (Prilog II.), — zadržani u dijelu 2. Priloga VII. na određeno vremensko razdoblje, ili — brisani iz svih Priloga.”

4.

Stavak 1. točka (c) članka 6. zamjenjuje se s: „(c) najkraći rok trajnosti. Najkraći rok trajnosti kozmetičkog proizvoda je datum do kojeg taj proizvod, skladišten u primjerenim uvjetima, ispunjava svoju prvobitnu namjenu i ostaje u skladu posebno s člankom 2. To je naznačeno riječima: ‚Najbolje uporabiti prije kraja …’: — samog datuma — ili naznačeno gdje se na naljepnici datum nalazi. Ako je potrebno, ti su podaci dopunjeni naznakom uvjeta koji moraju biti zadovoljeni kako bi se jamčila navedena trajnost. Datum mora biti jasno izražen i mora redom sadržavati mjesec i godinu. Oznaka roka trajnosti nije obvezna za kozmetičke proizvode čiji je najkraći rok trajnosti dulji od 30 mjeseci;”

5.

(a) U članku 6. stavku 1. točki (d), „prilozi III., IV. i VI.” zamjenjuje se s: „prilozi III., IV., VI. i VII.”; (b) U članku 8. stavku 2. prvom podstavku, „prilozi II. do VI.” zamjenjuje se s: „prilozi II. do VII.”; (c) U članku 8. stavku 2. drugom podstavku, „prilozi III. do VI.” zamjenjuje se s: „prilozi III. do VII.”.

Članak 2.

1.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere koje osiguravaju da od 1. siječnja 1987. ni proizvođači niti uvoznici sa sjedištem u Zajednici ne stave na tržište proizvode koji ne zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive.

2.   Države članice donose sve mjere potrebne da se proizvodi navedeni u stavku 1. ne prodaju ili isporučuju krajnjem potrošaču nakon 31. prosinca 1988.

Članak 3.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 1984. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području koje regulira ova Direktiva.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 32, 9.2.1982., str. 2.

(2)  SL C 307, 14.11.1983., str. 105.

(3)  SL C 310, 30.11.1981., str. 5.

(4)  SL L 262, 27.9.1976., str. 169.

(5)  SL L 275, 8.10.1983., str. 20.

---

PRILOG

---

(1)  Nije potrebno ako je koncentracija 0,5 % ili manja i kada se rabi samo za zaštitu proizvoda.

(2)  Nije potrebno ako je koncentracija 0,5 % ili manja i kada se rabi samo za zaštitu proizvoda.

---