EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Smjernice EU-a za razvoj transeuropske prometne mreže

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Uredba (EU) br. 1315/2013 o smjernicama za razvoj transeuropske prometne mreže

ČEMU SLUŽI OVA UREDBA?

Uredbom se:

  • utvrđuju smjernice za razvoj transeuropske prometne mreže (TEN-T) koja se sastoji od sveobuhvatne mreže i osnovne mreže koja je uspostavljena na temelju sveobuhvatne mreže;
  • utvrđuju projekti od zajedničkog interesa i određuju zahtjevi koji se moraju ispunjavati za upravljanje infrastrukturom transeuropske prometne mreže;
  • utvrđuju pravila u vezi s mjerama za provedbu transeuropske prometne mreže – provedba projekata od zajedničkog interesa ovisi o njihovom stupnju zrelosti, usklađenosti s pravnim postupcima Europske unije (EU) i nacionalnim pravnim postupcima te raspoloživosti financijskih sredstava, ne dovodeći u pitanje financijsku obvezu države članice ili EU-a;
  • Prilozi Uredbi nekoliko su puta izmijenjeni i dopunjeni delegiranim aktima koje je donijela Europska komisija.

KLJUČNE TOČKE

Smjernicama se:

  • utvrđuje dugoročna strategija razvoja potpune transeuropske prometne mreže, koja se sastoji od infrastrukture za željeznice, prometni i zračni promet, cesta, unutarnjih plovnih putova i željezničko-cestovnih terminala;
  • obuhvaćaju tehnički standardi, zajedno sa zahtjevima za interoperabilnost infrastruktura;
  • utvrđuju prioriteti za razvoj transeuropske prometne mreže.

Uredbom se zamjenjuju smjernice koje su prvotno dogovorene 1996. i uvodi se mreža s dvoslojnom strukturom koja se sastoji od svebuhvatne mreže i osnovne mreže. Cilj je dovršiti potonju mrežu do 2030., dok je obvezujući rok za izgradnju prvospomenute mreže 2050. godina.

Osnovna i sveobuhvatna prometna mreža

  • Sveobuhvatna mreža osigurat će dostupnost i povezivost svih regija u EU-u.
  • Osnovna mreža sastojat će se od onih dijelova sveobuhvatne mreže koji imaju najvišu stratešku važnost za postizanje ciljeva za razvoj TEN-T-a, povezujući strateški najvažnije gradske i druge čvorove (npr. luke, zračne luke i granične prijelaze).
  • Oba dijela mreže uključivat će sve oblike prijevoza i njihove međusobne veze.

Razvoj mreže

  • Smjernicama se omogućuje definiranje projekata od zajedničkog europskog interesa za razvoj mreže.
  • U sklopu ovih projekata izgradit će se nova prometna infrastruktura i nadograditi postojeća prometna infrastruktura.
  • Daljnje mjere promicat će učinkovito korištenje resursa mreže.
  • Financiranje EU-a dostupno je za ove projekte u sklopu instrumenta za povezivanje Europe, na temelju Uredbe (EU) 2021/1153 (vidjeti sažetak).

Primjeri tipova problema koji se rješavaju

Cilj je riješiti glavne probleme koji će se pojaviti:

  • veze koje nedostaju, posebice na prekograničnim dionicama;
  • infrastrukturne razlike između i unutar država članica;
  • nedostatne multimodalne poveznice (veze između različitih oblika prijevoza);
  • pretjerano visoke razine emisije stakleničkih plinova prometa i nedovoljna interoperabilnost (usklađenost različitih sustava povezanih s prometom).

Prilozi

Uredba je dopunjena trima prilozima.

  • Prilog I. Zemljovidi sveobuhvatne i opće mreže.
  • Prilog II. Popis čvorova osnovne i sveobuhvatne mreže.
  • Prilog III.Indikativni zemljovidi transeuropske prometne mreže proširene na određene susjedne zemlje.

Delegirani akti kojima se mijenja Uredba (EU) br. 1315/2013

  • Delegiranom uredbom (EU) br. 473/2014 Prilog III. dopunjuje se novim indikativnim zemljovidima dalje na sporazum na visokoj razini između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva (Armenije, Azerbajđana, Bjelarusa, Gruzije, Moldove i Ukrajine), a koji se odnosi na pravce željezničke i cestovne mreže, kao i na luke, zračne luke i željezničko-cestovne terminale.
  • Delegiranom uredbom (EU) 2016/758 Prilog III. usklađuje se sa:
    • sporazumom na visokoj razini između EU-a i zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo (*1), Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) – sporazum se odnosi na pravce željezničke i cestovne mreže, kao i na luke i zračne luke;
    • sporazumom na visokoj razini između EU-a te Islanda i Norveške, uzimajući u obzir mali broj korekcija zemljovida cestovne mreže te mreža luka i zračnih luka kako bi se točnije prikazalo usklađivanje indikativne mreže transeuropske prometne mreže, u skladu s metodologijom transeuropske prometne mreže.
  • Delegiranom uredbom (EU) 2017/849 mijenjaju se zemljovidi u Prilogu I. i popis u Prilogu II. kako bi se prikazalo sljedeće:
    • potreba da se u sveobuhvatnu mrežu uključe logističke platforme, željezničko-cestovni terminali, riječne luke, morske luke i zračne luke čiji zadnji dvogodišnji prosjek opsega prometa prelazi relevantni prag;
    • napredak u završetku mreže za koji je potrebno uskladiti zemljovide za cestovnu i željezničku infrastrukturu i infrastrukturu unutarnjih plovnih putova.
  • Delegiranom uredbom (EU) 2019/254 usklađuju se indikativni zemljovidi sveobuhvatne mreže te osobito utvrđivanje indikativne osnovne mreže u Prilogu III., kako bi se EU-u omogućilo lakše usmjeravanje suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva o kojima je riječ.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 21. prosinca 2013.

POZADINA

Za više informacija vidjeti:

GLAVNI DOKUMENT

Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.–128.)

Sukcesivne izmjene i dopune Uredbe (EU) br. 1315/2013 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

VEZANI DOKUMENTI

Uredba (EU) 2021/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 (SL L 249, 14.7.2021., str. 38.–81.)

Posljednje ažuriranje 06.09.2021



(*1
* Ovaj naziv ne dovodi u pitanje stajališta o statusu te je u skladu s UNSCR-om 1244/99 i Mišljenjem ICJ-a o Deklaraciji o neovisnosti Kosova.

Top