Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o djelovanju Unije nakon njezinog pristupanja Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla

(COM(2018) 365 final – 2018/0189 (COD))

(2019/C 110/10)

Izvjestitelj:

Arnold PUECH d’ALISSAC

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 10.9.2018. Vijeće, 17.10.2018.
Pravni temelj:	članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	21.11.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	12.12.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	539
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	208/1/3

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Za proizvođače Europske unije oznake zemljopisnog podrijetla predstavljaju jedinstven i dragocjen resurs na svjetskom tržištu, koje je u sve većoj mjeri liberalizirano i konkurentno.

1.2.

Europska komisija trebala bi uvijek djelovati u interesu zaštite modela proizvodnje i sustava kvalitete priznati zbog svoje održivosti, koja je korisna za potrošače i proizvođače.

1.3.

Dakle, oznake su specifične po tome da stavljaju naglasak na lokalnu dimenziju proizvoda čime se ističe vrijednost kulturnih aspekata i lokalnog znanja, samog teritorija i njegovih posebnih agroekoloških obilježja. Ta je obilježja potrebno očuvati.

1.4.

Na globalnoj razini uočavaju se znatne promjene u razvoju službenih oznaka za identifikaciju kvalitete i podrijetla (SIQO).

1.5.

EGSO naglašava taj pozitivan aspekt i pozdravlja prijedlog Europske komisije da na međunarodnoj razini zaštiti oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u okviru Ženevskog sporazuma i s njime povezane pravne prakse te smatra nužnim pokušati uspostaviti usklađen okvir za zaštitu oznaka kvalitete na međunarodnoj razini. Međutim, smatra da je od ključne važnosti raditi na uspostavi globalnog pristupa kojim se nastoji zaštititi i promicati sustav oznaka kvalitete u cjelini.

1.6.

Trebalo bi predložiti sustav kojim bi se osiguralo jednako postupanje prema svim europskim proizvođačima koji žele da njihove oznake zemljopisnog podrijetla budu priznate i na međunarodnoj razini.

1.7.

EGSO smatra da je potrebno očuvati prava koja su stekle oznake zemljopisnog podrijetla već registrirane i zaštićene na europskoj razini kako bi se izbjeglo stavljanje u nepovoljan položaj i nejednako postupanje.

2.   Prijedlog uredbe

2.1.

Cilj je ovog prijedloga Komisije osigurati pravni okvir za učinkovito sudjelovanje Unije u Lisabonskoj uniji o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) nakon što EU postane ugovorna stranka Ženevskog akta.

2.2.

Ženevskim aktom propisuje se obveza svake ugovorne stranke da zaštiti registrirane oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla na svom državnom području unutar svojeg pravnog sustava i prakse. Prema tome, ako neka ugovorna stranka nije izričito odbila zaštitu, registrirana oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićena je u svakoj ugovornoj stranci.

2.3.

Nakon što Europska unija postane ugovorna stranka Ženevskog akta, Europska komisija predlaže da se podnese popis njezinih oznaka zemljopisnog podrijetla (koje treba dogovoriti s državama članicama) za zaštitu u okviru Lisabonskog sustava. Nakon pristupanja Unije Lisabonskoj uniji, omogućuje se na inicijativu Komisije ili na zahtjev države članice ili zainteresirane skupine proizvođača podnošenje zahtjevâ za međunarodnu registraciju dodatnih oznaka zemljopisnog podrijetla koje su zaštićene i registrirane u Uniji.

2.4.

Potrebno je uspostaviti odgovarajuće postupke koji će Komisiji omogućiti da ispita oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla koje potječu iz trećih ugovornih stranaka i koje su upisane u međunarodni registar. Unija u skladu s poglavljem III. Ženevskog akta osigurava poštovanje oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla koje potječu iz trećih ugovornih stranaka i koje su registrirane u međunarodnom registru.

2.5.

Tim aktom osobito se zahtijeva da svaka ugovorna stranka omogući djelotvorne pravne lijekove za zaštitu registriranih oznaka izvornosti i registriranih oznaka zemljopisnog podrijetla (vidjeti članak 14. Ženevskog akta Lisabonskog sporazuma) (1).

2.6.

Sedam država članica EU-a članice su Lisabonske unije i kao takve prihvatile su zaštitu naziva trećih zemalja. Kako bi im se osigurala sredstva za ispunjavanje njihovih međunarodnih obveza preuzetih prije pristupanja EU-a Lisabonskoj uniji, potrebno je uspostaviti prijelazni sustav zaštite koji bi djelovao samo na nacionalnoj razini i ne bi utjecao na trgovinu unutar Unije ili na međunarodnu trgovinu.

2.7.

Naknade koje se plaćaju u skladu sa Ženevskim aktom i Zajedničkim pravilnikom za podnošenje zahtjeva za međunarodnu registraciju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla snosi država članica iz koje potječe oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla (vidjeti članak 11. Ženevskog akta Lisabonskog sporazuma) (2).

2.8.

Unija je uspostavila ujednačene i iscrpne sustave zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih proizvoda. Zahvaljujući tim sustavima, zaštićeni nazivi obuhvaćenih proizvoda uživaju dalekosežnu zaštitu u cijelom EU-u na temelju jedinstvenog postupka podnošenja zahtjeva. Prijedlog je u skladu s općom politikom EU-a za promicanje i poboljšanje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla putem bilateralnih, regionalnih i multilateralnih sporazuma.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO pozdravlja prijedlog Europske komisije za međunarodnu zaštitu registriranih oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla u okviru Ženevskog akta i s njime povezane pravne prakse. U okolnostima sve intenzivnije globalizacije, osobito u pogledu trgovine poljoprivredno-prehrambenom robom, od ključne je važnosti pokušati uspostaviti usklađen okvir za zaštitu oznaka kvalitete na međunarodnoj razini.

3.2.

Europska komisija trebala bi uvijek djelovati u interesu zaštite modela proizvodnje i sustava kontrole kvalitete koji su poznati na svjetskoj razini po dobrom učinku na zdravlje potrošača i na ekonomsku i okolišnu održivost.

3.3.

Oznake zemljopisnog podrijetla predstavljaju jedinstven i dragocjen resurs (5,7 % prodaje poljoprivredno-prehrambene industrije, odnosno više od 54 milijardi eura u 2010.) (3) za proizvođače Europske unije na sve liberaliziranijem svjetskom tržištu. Međutim, napori za ostvarivanje konkurentnosti na području kvalitete besmisleni su ako glavni faktor naših kvalitetnih proizvoda, odnosno oznaka zemljopisnog podrijetla, nije dovoljno zaštićen od međunarodnih tržišta.

3.4.

EGSO ističe da su oznake zemljopisnog podrijetla distinktivni znakovi koji omogućuju razlikovanje konkurentnih proizvoda i informiranje potrošača o podrijetlu proizvoda. Za razliku od žigova, svrha je oznake zemljopisnog podrijetla istaknuti poveznicu između proizvoda i područja njegova podrijetla, što znači da se oznake stavljaju naglasak na lokalnu dimenziju proizvoda, pri čemu se ističe vrijednost kulturnih aspekata i lokalnog znanja, samog teritorija i njegovih posebnih agroekoloških obilježja. Ta je obilježja potrebno očuvati.

3.5.

EGSO je već 2008. u svojem mišljenju o zemljopisnim oznakama i nazivima (4) istaknuo da je europsko civilno društvo utvrdilo da potrošači pokazuju sve veće zanimanje za obilježja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, što se ispoljava u potražnji za kvalitetnim proizvodima. Više nego ikad prije, to vrijedi danas, u trenutku kad europski potrošači sve češće traže kvalitetne proizvode s određenog područja, iz određene regije ili države, proizvode čija su kvaliteta i ugled, među ostalim obilježjima, suštinski povezani s određenim zemljopisnim podrijetlom (5).

3.6.

Prema nedavno usvojenom mišljenju francuskog Vijeća za gospodarska i socijalna pitanja i okoliš naslovljenom „Službene oznake kvalitete i podrijetla prehrambenih proizvoda”, na svjetskoj razini uočavaju se znatne promjene u pogledu razvoja službenih oznaka za identifikaciju kvalitete i podrijetla. Oznake zemljopisnog podrijetla razvijaju se jer se njima odgovara na rastuću potražnju potrošača i uvažava vrijednost povijesti, baštine i drevne vještine određenog područja.

3.7.

EGSO podsjeća na to da je prema podacima FAO-a (6) zabilježen vrlo pozitivan utjecaj oznaka zemljopisnog podrijetla na cijene, neovisno o vrsti proizvoda, regiji podrijetla ili trajanju registracije.

3.8.

U svim bilateralnim sporazumima koji su sklopljeni ili o kojima se trenutačno pregovara aspekti povezani sa zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla imaju sve važniju ulogu. EGSO ističe taj pozitivan aspekt. Međutim, smatra da je od ključne važnosti raditi na uspostavi globalnog pristupa kojim se nastoji zaštititi i promicati sustav oznaka kvalitete u cjelini.

3.9.

EGSO smatra da je u tu svrhu nužno ponovno razmotriti prijedlog za uspostavljanje pozitivnog popisa na razini EU-a koji nije u skladu sa zahtjevom globalne zaštite sustava oznaka zemljopisnog podrijetla. Trebalo bi predložiti sustav kojim bi se osiguralo jednako postupanje prema svim europskim proizvođačima koji žele da njihove oznake zemljopisnog podrijetla budu priznate i na međunarodnoj razini. To ima još veću važnost zbog toga što se odabranim kriterijima ne uzimaju u obzir drugi socioekonomski kriteriji ključni za razvoj gospodarstva određenih područja Europske unije. Oko oznaka zemljopisnog podrijetla često se razvija lokalno gospodarstvo koje stvara radna mjesta, uvelike utječe na druge sektore gospodarstva, kao što je turizam, i povoljno je za prostorno planiranje i korištenje predmetnog područja.

3.10.

EGSO traži od Komisije da uzme u obzir posljedice budućih novih odnosa između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, kao i učinak koji bi uspostava pozitivnog popisa mogla imati na pregovore koji su u tijeku, a koji se moraju voditi na temelju zaštite sustava kvalitete Europske unije u cjelini. Ujedinjena Kraljevina će nakon istupanja iz EU-a morati nastaviti poštovati oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene sustavom od kojeg je dosad imala koristi.

3.11.

EGSO ističe da je europski poljoprivredno-prehrambeni sektor izrazito ugrožen krivotvorenjem proizvoda. U nedavno objavljenom izvješću (7) Europske komisije potvrđeno je da se najčešće krivotvore poljoprivredno-prehrambeni proizvodi.

3.12.

EGSO podsjeća na to da je dosad sedam država članica EU-a potpisalo Lisabonski sporazum (Bugarska, Francuska, Mađarska, Italija, Portugal, Češka i Slovačka) i da je u tom sporazumu trenutačno registrirano više od 1000 oznaka zemljopisnog podrijetla, za koje je međunarodna zaštita za zaštićene oznake izvornosti (ZOI) i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla zajamčena na temelju jedinstvenog postupka registracije.

3.13.

EGSO smatra da je potrebno očuvati prava koja su stekle te oznake zemljopisnog podrijetla već registrirane i zaštićene na europskoj razini kako bi se izbjeglo stavljanje u nepovoljan položaj i nejednako postupanje.

3.14.

Naposljetku, EGSO skreće pozornost na studiju iz 2012., jedinu koja je trenutačno dostupna, o komercijalnoj vrijednosti oznaka zemljopisnog podrijetla u EU-u (8). Čini se da se stopa vrijednosti oznake zemljopisnog podrijetla (eng. value premium rate) otad ipak nije znatno promijenila.

---

(1)  http://www.wipo.int/edocs/pubdocs/fr/wipo_pub_239.pdf.

(2)  Idem.

(3)  Vidjeti poziv na podnošenje ponude br. AGRI-2011-EVAL-04.

(4)  SL C 204, 9.8.2008., str. 57.

(5)  Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 343, 14.12.2012., str. 1) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1540542863415&uri=CELEX%3A32012R1151.

(6)  Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda

(7)  https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/report_on_eu_customs_enforcement_of_ipr_2017_en.pdf (trenutno dostupno isključivo na engleskom jeziku).

(8)  https://ec.europa.eu/agriculture/external-studies/value-gi_hr (trenutno dostupno isključivo na engleskom jeziku).