Sažetak

Procjena učinka prijedloga za uspostavu regulatornog okvira za razvoj vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? O kakvom je problemu riječ? Najviše 11 redaka

Vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama novi su financijski instrument koji bi mogao biti poticaj bankama za zemljopisnu diversifikaciju državnih obveznica koje drže u svojim portfeljima. To bi dodatno oslabilo vezu između banaka i država i poboljšalo prekograničnu podjelu rizika unutar privatnog sektora i istodobno pridonijelo proširenju ponude niskorizične imovine denominirane u eurima. Ukratko, mogli bi povećati otpornost i učinkovitost financijskog sektora europodručja.

Međutim, njihov razvoj usporava činjenica da se zasad u bonitetnim propisima ne uzima u potpunosti u obzir njihova posebna priroda jer ih se tretira kao i druge redovne sekuritizacije. Konkretno, sekuritizacije vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama ne bi bile izložene rizicima netransparentnosti i nepovoljnih odabira, koji su svojstveni uobičajenim sekuritizacijama, jer bi se izdavali za unaprijed utvrđeni portfelj (s ponderima koji bi se dodjeljivali u skladu s ključem za upis kapitala ESB-a) pouzdanih, transparentnih i likvidnih financijskih instrumenata za trgovanje, kao što su državne obveznice europodručja.

Stoga kapitalni troškovi, likvidnosni diskonti i ograničenja ulaganja koja se primjenjuju na uobičajene sekuritizacije nisu opravdani u slučaju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama. Ako se ti zahtjevi ne uklone, vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama uvijek će biti „preskupi” za držanje (zbog toga i neisplativi za izdavanje), osobito u usporedbi s izravnim ulaganjima u državne obveznice europodručja.

Što se nastoji postići ovom inicijativom? Najviše 8 redaka

Inicijativom se nastoje ukloniti dodatni troškovi (većih kapitalnih i likvidnosnih zahtjeva) ulaganja u vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama u odnosu na ulaganja u državne obveznice europodručja. Stoga se očekuje da će inicijativa omogućiti razvoj tržišta vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama na temelju potražnje.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EUa? Najviše 7 redaka 

Postojeće regulatorne prepreke za vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama proizlaze iz propisa EU-a te je za njihovo uklanjanje potrebno poduzeti mjere na razini EU-a. Djelovanje na razini država članica nije samo pravno neprimjereno u ovoj situaciji jer su bonitetni propisi u nadležnosti EU-a, već bi bilo i neodgovarajuće jer bi moglo uzrokovati regulatornu utrku, onemogućiti uspostavu jedinstvenog standarda (koji se smatra nužnim za likvidnost novog proizvoda i interes potencijalnih ulagatelja), a mogao bi de facto stvoriti prepreke funkcioniranju jedinstvenog tržišta (npr. visoki troškovi usklađivanja za inicijatora koji bi želio poslovati u više jurisdikcija).

B. Rješenja

Koje su zakonodavne i nezakonodavne opcije politika uzete u obzir? Daje li se prednost određenoj opciji? Zašto? Najviše 14 redaka 

U procjeni učinka predlaže se poticajno zakonodavstvo kojim se zjednačava regulatorni tretman vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama i državnih obveznica europodručja. U procjeni su navedena tri ključna odabira politike: 1. područje primjene okvira (samo na vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama ili na sve sekuritizacije državnih obveznica europodručja, bez obzira na portfeljne pondere); 2. jesu li potrebne sve tranše ili samo nadređena tranša i 3. kako osigurati usklađenost s utvrđenim zahtjevima prihvatljivosti. Osim toga, pri procjeni učinka uzima se u obzir konceptualno različita, ali povezana opcija da se samo određenom skupu dodijeli isti tretman kao i za državne obveznice bez tranširanja obveznica središnjih država europodručja (tj. onome s ponderima u skladu s ključem ESB-a) zbog njezine daleko jednostavnije strukture. Kombinirajući te opcije, u procjeni učinka razmatrano je pet mogućih modela za zakonodavni prijedlog i procijenjeni su u odnosu na osnovni scenarij status quo (tj. bez zakonodavne intervencije).

Dok su rješenja („modeli”), koja vjerojatno ne bi omogućila standardizirani proizvod ocijenjena kao lošija, u procijeni učinka zadržana su ostala tri modela, tj. dodjela regulatornog tretmana kao za državne obveznice europodručja za 1. sve tranše vrijednosnog papira osiguranog državnim obveznicama; 2. samo nadređenu tranšu vrijednosnog papira osiguranog državnim obveznicama i 3. cijeli skup. U procjeni učinka moguća rješenja nisu rangirana, ali su istaknute glavne prednosti tih modela. Konkretno, prvi i drugi model zbog tranši su bolji za proširenje ponude niskorizične imovine denominirane u eurima. S druge strane, treći je model jednostavniji.

Tko podržava koju opciju? Najviše 7 redaka 

Banke (i drugi ulagatelji) vjerojatno bi odabrali prvi model jer smanjuje njihove regulatorne troškove. Radna skupina na visokoj razini ESRB-a za vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama, koja je ispitala opravdanost uvođenja i prednosti vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama, preporučila je drugi model. Službenici za upravljanje dugom izrazili su opću zadršku u pogledu koncepta vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama zbog zabrinutosti da bi se njima mogla istisnuti ili narušiti nacionalna tržišta dužničkih instrumenata. Od tri zadržana modela oni bi vjerojatno dali prednost drugom (koji manje poticajan) ili trećem modelu (koji je najmanja promjena u odnosu na status quo).

C. Učinci opcije kojoj se daje prednost

Koje su koristi opcije kojoj se daje prednost (ako takve opcije nema, navesti koristi glavnih opcija)? Najviše 12 redaka

Procjena učinka rješenja kojima se daje prednost u smislu smanjenja regulatornih prepreka složena je zbog činjenice da ni jedan od tih instrumenata još ne postoji te da razmjer regulatornih prepreka u scenariju status quo, tj. bez ikakve intervencije, ovisi o razmjeru mogućeg držanja tih instrumenata uz postojeće regulatorne prepreke (činjenica da se ti proizvodi trenutačno ne drže odraz je tih ograničavajućih regulatornih prepreka). Unatoč tome, u procjeni učinka izneseni su neki indikativni brojčani podaci. Primjerice, prema sadašnjem regulatornom okviru, kad bi banke koje sudjeluju u EBA-inu Programu transparentnosti 2015. zamijenile svoje državne obveznice nadređenim vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama, suočile bi se s dodatnim kapitalnim zahtjevima od oko 70 milijardi EUR. Primjenom prvog i drugog modela to se ne bi dogodilo.

Prednosti uvođenja tih novih proizvoda bile bi znatne. Konkretno, vrijednosni papiri osigurani državnim obveznicama pomogli bi bankama, osiguravajućim društvima, mirovinskim fondovima i drugim ulagateljima da bolje diversificiraju svoje izloženosti prema središnjim državama, što bi moglo dodatno oslabiti vezu između država i banaka. Osim toga, mogli bi pridonijeti proširenju ponude niskorizične imovine denominirane u eurima koja bi pobudila interes globalnih ulagatelja (što bi neizravno omogućilo bolji pristup globalnoj štednji, osobito manjim državama članicama) i, općenito govoreći, proširiti ponudu instrumenata za podjelu rizika unutar privatnog sektora, uključujući i prekograničnu podjelu rizika.

U procjeni učinka razmatrana su dva scenarija radi kvantifikacije tih učinaka. U jednom scenariju nova tržišta dosežu samo ograničenu veličinu (100 milijardi EUR), a u drugom, scenariju stabilne vrijednosti, tržišta dosežu makroekonomski relevantnu veličinu (1 500 milijardi EUR). Analiza pokazuje da rješenja kojima se daje prednost, posebice ona s tranšama, mogu pridonijeti proširenju ponude niskorizične imovine i većoj diversifikaciji bilanci.

Nijedna od razmatranih opcija nema izravan učinak na okoliš, društvo ili MSP-ove, iako bi zbog neizravnih pozitivnih učinaka nova tržišta mogla pridonijeti financijskoj stabilnosti.

Koliki su troškovi opcije kojoj se daje prednost (ako takve opcije nema, navesti troškove glavnih opcija)? Najviše 12 redaka

Očekivani troškovi ove zakonodavne intervencije ograničeni su. Osim jednokratnih troškova izrade i donošenja novog propisa, dodatni troškovi javnog sektora bili bi ograničeni i teško ih je pouzdano kvantificirati jer se nadzor usklađenosti može provoditi tijekom redovitih nadzornih aktivnosti.

Radna je skupina procijenila da bi troškovi iniciranja proizvoda (kupnja državnih obveznica, čuvanje obveznica, interno potvrđivanje itd.) iznosili 3,26 milijuna EUR godišnje za program vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama vrijednosti 6 milijardi EUR (s jednokratnim početnim troškovima od oko 1,15 milijuna EUR).

Uredi za upravljanje dugom izrazili su zabrinutost jer smatraju da bi uvođenje vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama vrijednosti moglo uzrokovati veće troškove financiranja za države članice zbog mogućeg smanjenja likvidnosti na tržištima odnosnih obveznica. U kvantitativnoj procjeni radne skupine na visokoj razini koja je sažeto prikazana u Prilogu 4. procjeni učinka navodi se, također na temelju iskustva s Programom ESB-a za kupnju imovine javnog sektora, da se može očekivati da bi takvi učinci, ako ih bude, bili ograničeni i zbog toga jer bi se kompenzirali smanjenjem ukupnog rizika i većom potražnjom za obveznicama, uključujući i potražnju globalnih ulagatelja.

Nema troškova za okoliš, društvo ili mala i srednja poduzeća.

   Kakav će biti učinak na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća? Najviše 8 redaka

Nema izravnog učinka

Hoće li to znatno utjecati na nacionalne proračune i uprave? Najviše 4 redaka

Neće u opcijama kojima se daje prednost.

   Hoće li biti drugih bitnih učinaka? Najviše 6 redaka

Ne

D. Daljnje mjere

Kada će se ta politika preispitati? Najviše 4 retka 

Prije preispitivanja inicijative potrebno je osigurati dostatnu količinu podataka. Predlaže se praćenje razvoja novog proizvoda, trgovanja njime te ocjena ukupnog učinka prijedloga pet godina nakon stupanja propisa na snagu.