27.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 172/3

1.

Opći ciljevi strategije Europa 2020. i pojedinačni ciljevi država članica koji se odnose na povećanje zapošljavanja mladih, smanjenje ranog napuštanja školovanja i povećanje sudjelovanja u visokom obrazovanju posebno su važni za mlade i njihov socijalno-ekonomski položaj.

2.

U obnovljenom okviru za europsku suradnju u području mladih za razdoblje od 2010. do 2018. (1) ističe se da inicijative trebaju omogućiti međusektorski pristup u kojem se vodi računa o problemima mladih prilikom oblikovanja, provođenja i procjenjivanja politika i djelovanja u ostalim područjima politika koja imaju važan utjecaj na živote mladih.

3.

Jedan od triju glavnih prioriteta navedenih u postojećem planu rada EU-a za mlade (2014. – 2015.) (2) jest jačanje međusektorske suradnje u okviru strategija EU-a.

4.

U Zaključcima Vijeća o povećanju potencijala politike za mlade pri postizanju ciljeva strategije Europa 2020. (3) ističe se da je međusektorska i međuinstitucijska koordinacija ključna za provedbu učinkovite politike za mlade te za ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020. za mlade.

5.

neprestanih socijalno-ekonomskih izazova s kojima se trenutačno suočavaju mladi u Europskoj uniji, između ostalog visokih stopa nezaposlenosti (4), i njihovih društvenih posljedica koje zahtijevaju učinkovite međusektorske reakcije u okviru politika;

6.

Snažna i vidljiva, dobro definirana i koordinirana politika za mlade ima mnogo potencijala da međusektorskoj suradnji u području politika osigura dodanu vrijednost. Na taj se način potom mogu ostvariti pozitivni rezultati za mlade koji će imati koristi od sinergija takve suradnje.

7.

U sektoru mladih pitanja se mogu rješavati na način koji nije dostupan drugim sektorima. U njemu se mogu ponuditi dokazi i znanje o raznim pitanjima koja utječu na mlade, obuhvaćanje većeg broja mladih, uključujući one koji imaju manje prilika, te pristup koji se bavi potrebama mladih, a koji je fleksibilan, pristupačan mladima, koji ne stigmatizira te koji je cjelovit i inovativan.

8.

Iako bi se sustavni pristupi trebali razvijati radi jačanja međusektorske suradnje na svim razinama, iznimno je važno usredotočiti se na rješavanje konkretnih i hitnih socijalno-ekonomskih izazova s kojima se mladi trenutačno suočavaju.

9.

Međusektorski pristup politici za mlade važan je ne samo kako bi se ponudila učinkovitija rješenja za suočavanje sa socijalno-ekonomskim izazovima, već i kako bi se osigurale reakcije u okviru politika čiji je cilj ispunjavanje potreba svih mladih.

10.

Kako bi se maksimalno povećala uloga sektora mladih u suradnji s drugim sektorima, njegova vrijednost i doprinos trebaju se šire predstaviti i priznati.

I.

11.

ojačati institucijsku suradnju, što uključuje poboljšanju komunikaciju i razmjenu informacija na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kako bi se osiguralo potpuno uzimanje u obzir pitanja povezana s mladima prilikom oblikovanja, provedbe i ocjenjivanja politika u drugim područjima politika koja utječu na socijalno-ekonomski položaj mladih, poput obrazovanja i osposobljavanja, zapošljavanja, zdravlja i dobrobiti, socijalne politike, urbanog planiranja, sporta i kulture;

12.

uključiti sve relevantne sektore i u horizontalne i u vertikalne upravljačke strukture prilikom razvoja politike za mlade na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

13.

razmotriti provedbu sveobuhvatnih strategija za mlade kojima se povezuju relevantna djelovanja u okviru politika koja se bave pitanjima s kojima se suočavaju mladi, savjetovati se s mladima i organizacijama mladih i uključiti ih u proces prema potrebi;

14.

iskoristiti postojeće mehanizme za praćenje položaja mladih ili razmotriti uspostavljanje novih te raditi na ostvarenju politika utemeljenih na dokazima i znanju, u kojima se podaci i rezultati istraživanja uključuju u razvoj politika kroz sva područja, između ostalog i prilikom izrade konkretnih političkih mjera.

15.

redovito obavještavati Vijeće i njegova pripremna tijela o ključnim dokumentima i inicijativama politika na razini EU-a koji utječu na socijalno-ekonomski položaj mladih;

16.

razmotriti kako učinkovito primijeniti novi Komisijin pristup koordinirane politike klastera u rješavanju izazova s kojima se suočavaju mladi i u razvoju konkretnih međusektorskih djelovanja;

17.

putem Izvješća EU-a o mladima ili drugih relevantnih instrumenata ocijeniti na koji se način pitanja povezana s mladima uzimaju u obzir u drugim područjima politika koja imaju znatan utjecaj na živote mladih;

18.

nastaviti doprinositi razvoju politika utemeljenih na dokazima izradom istraživačkih projekata u suradnji s drugim relevantnim sektorima politika.

19.

predvidjeti međusektorski pristup kao jedno od glavnih provedbenih načela u budućoj politici za mlade na razini EU-a, što uključuje mogući budući plan rada EU-a za mlade, te predvidjeti konkretne međusektorske mjere u okviru za suradnju u području mladih za razdoblje nakon 2018.;

20.

ojačati međusektorsku suradnju potpunim iskorištavanjem mogućnosti programa Erasmus+, između ostalog onih namijenjenih podupiranju reforme politika;

21.

prikupiti dokaze, između ostalog u okviru stručnih skupina osnovanih planom rada EU-a za mlade, o načinima na koje međusektorska suradnja u području politika može dati pozitivne rezultate i prenijeti učinke na druga područja društva koja će imati koristi od sinergijskih učinaka povećane suradnje;

22.

poticati suradnju s drugim sektorima politika prilikom sastavljanja Izvješća EU-a o mladima te njegove nalaze uzeti u obzir prilikom praćenja strategije Europa 2020.

II.

23.

jačati partnerske pristupe među sektorima za provedbu Garancije za mlade i drugih mjera te razmjenjivati najbolju praksu, posebno u odnosu na obuhvaćanje mladih;

24.

potražiti odgovarajuću podršku dugoročnom razvoju i provedbi aktivnosti koje se trenutačno financiraju iz inicijativa Garancije za mlade i u koje je uključen sektor mladih;

25.

ojačati ciljanu suradnju između ustanova za formalno obrazovanje i pružatelja neformalnog učenja s ciljem rješavanja problema ranog napuštanja školovanja i poticanja cjelovitog razvoja kompetencija, između ostalog upotrebom fleksibilnih pristupa pristupačnih mladima;

26.

promicati suradnju između rada s mladima i socijalnih službi kako bi se zajednički rješavalo pitanje socijalne uključenosti mladih i osigurale rane intervencije, gdje je to potrebno;

27.

uključiti svijet rada pri planiranju i provedbi inicijativa usmjerenih na razvoj kompetencija mladih;

28.

ojačati sve usluge za mlade u suradnji s lokalnim vlastima, osobama koje rade s mladima i drugim stručnjacima koji rade s mladima, gdje je to potrebno.

29.

olakšati umrežavanje i razmjenu dobre prakse na europskoj razini među tvorcima politika za mlade i nevladinim organizacijama uključenima u provedbu Garancije za mlade;

30.

ojačati unutarnju koordinaciju među relevantnim službama Komisije u vezi s razvojem inicijativa povezanih s mladima i raspravom o pitanjima povezanima s mladima na razini EU-a.

31.

razmotriti iskorištavanje mogućnosti financiranja iz europskih strukturnih fondova i programa Erasmus+ s ciljem učinkovitog rješavanja socijalno-ekonomskih izazova mladih konkretnim međusektorskim projektima;

32.

riješiti navedena pitanja tijekom predstojeće aktivnosti suradničkog učenja među državama članicama o jačanju međusektorske politike za mlade na nacionalnoj razini koja se organizira u okviru plana rada EU-a za mlade;

33.

pozvati dionike koji predstavljaju druge sektore na događanja poput Europskog tjedna mladih i konferencija EU-a o mladima kada je to relevantno te olakšati pružanje povratnih informacija i raspravu među sektorima.

III.

34.

uključiti mlade u ključne odluke o politikama koje na njih utječu iskorištavanjem postojećih ili novih kanala sudjelovanja mladih, što uključuje proces strukturiranog dijaloga;

35.

dalje promicati priznavanje rada s mladima i neformalnog učenja te konkretne alate kao što je Youthpass među drugim sektorima, poput zapošljavanja, obrazovanja, osposobljavanja i kulture, te među drugim relevantnim dionicima;

36.

dodatno unaprijediti priznavanje rada s mladima i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja istraživanjem mogućnosti opće uporabe potvrde Youthpass izvan programa Erasmus+ i korištenja njome kao nacionalnim alatom za priznavanje ako je to relevantno;

37.

promicati i redovito podizati razinu svijesti u drugim sektorima o postignućima profesionalnog i dobrovoljnog rada s mladima;

38.

razvijati inicijative kako bi se volontiranje upoznalo, razumjelo, upotrebljavalo i priznavalo kao proces neformalnog učenja;

39.

podupirati i promicati provedbu suradničkih inicijativa između okružja za formalno i neformalno učenje koje imaju mogućnost povećanja ishoda učenja.

40.

stvarati mogućnosti za korištenje potvrdom Youthpass izvan programa Erasmus+ kao nacionalnim alatom za priznavanje ako je to relevantno te poduprijeti države članice da se na takav način koriste njome.